Novosti, January 15, 1948

              'jsiB
h
ir
W" W'
h'i -
- '!£&&% t BsBSInnEinv- - !'
_ n's w ' ' 'o zanžsnnnni antatann(w
i i
ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM
206 Adelmde St W
Toronto 1 OnL Ccmada ) NARODU U JUGOSLA
)
i CIJENA: VIJI U OBNOVI I IZ-- i
[Za KstaonaddruugeS50ze0mgljoedi$š6n0je0 GRADNJI ZEMLJE
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO - -- " -- "i - — " - - —"I i r
God VIO Broj 1171 TORONTO ONTARIO THURSDAY JANUARY 15TH 1948 Vol Vm No 1171
MESU CE PONOVNO
TEHlEbdl TRRdllOG miRR I BRATSKE SORRĐRdE
VREDilU BflbKRRSKO - PODUHRUSKIRI ZEmkriimil
PODPREDSJEDNIK VLADE FNRJ EDVARD KARDELJ
PRILIKOM RATIFIKACIJE UGOVORA
Beograd — Na sjednici Presidi-jum- a
Narodne skupitine FNKJ
prilikom ratifikacije ugovora o
prijateljstvu suradnji i uzajamnoj
pomoći zaključenih izmedju Jugo
slavije i Bugarske Madjarske i
Kumunije podpredsjednik vlade
Edvard Kardelj održao je govor u
kojem Je podvukao da ovi ugovori
govore o tome kako Je na Balkanu
i Podunatlju nastaupio konac jedne
dugotrajne svirepe i krkave impe-rijslistlč- ke
igre koja je narode u
tom dijelu Europe bacala u medju-sobn- e
sukobe i podvrgavala ih kru-tom
Imperijalističkom porobljava-nj- u
Nije slučajno Sto je potpisivanje
ovih ugovora pratila bjesomučna
klevetnička kampanja reakcionar-nih
rnaga kapitalističkih zemalji
i duboko nezadovoljstvo onih Im-perijalističkih
ekspanzionista koji
s osjećaju oitećeni uvjek kada im
se smanji mogućnost porobljavanja
i iskorižćavanja drugih naroda ili
miješanje u unutarnje odnose dru-gih
država
Govoreći o karakteristikama za-ključenih
ugovora podpredsjednik
Kardelj Jo naglasio da Je njihova
prva karakteristika u tome Sto na-rodi
Balkana 1 Podunavlja hoće biti
stvarno nezavisni politički i eko-nomski
nczatiitni od imperijalista
To znači da oni vite ne žele da
budu eksploatirani agrarni dohodak
i izvor sirovina za imperijaliste
nego da u uzajamnoj suradnji kre-nu
putem napredka narodne de-mokracija
i svestrano privredne
icg radnje
Kro mnoge decenije — nastavio
jo podpredijednik Kardelj — naal-va- li
bu Balkan "burelom baruta"
i zaista Balkan je to bio zahvalju-jući
imperijalističkim mnhlnaeija-m- a
i činjenici Ko su balkanskim i
podunavskim zemljama gazdovale
razne reakcionara i protu-narod-n- e
snage Zato su narodi Balkana
i Podunavlja u suprotnosti sa svo-jim
pravim životnim interesima
bili bacani u medjusobne sukobe u
kojima su se u tvari borili a
tudje interese a protiv svojih vla-stitih
Draga karakteristika ugovor
koji su sada zaključeni jeste u
tome Sto Je Balkan prestso biti
"bure baruta" Postat Ijenl su te-melji
čvrtog trajnog mira i brat
tke suradnje luedju balkaiuko-po-dunavski- m
zemljama
Podpredsjednik Kardelj je zatim
govorio kako mir na žalost nije
zavladao nad čitavim Balkanom
Herojski grčki narod koji se kros
cijeli drugi svjetski rat požrtvov
klevetnici ee da
i drvljem i bacaju
djelo ostvareno ugo-vorima
kojima ovdje "oriino
"AH mi toj gospodi kažemo"
naglasio je Kardelj ~ samo
na Balkanu i nema
puta staro nego u
Grčkoj u mnogim drugim zem-ljama
može spriječiti da
konačno pobjedi narod se
sebe za mir za budućnost
za suradnju
medju
Kardelj je zatim
da pomenu-ti- h
ugovora ima naročiti značaj
za jer
nije imala niti jedne
zemlje svojim gra-aica- ma
Danas zaključeni ugovori
ne samo mir na
nego
odnose čvrstog i trajnog sa-vcznii- tva
sa narodima Bugarske
i Madjarske
obrani
'mira
zajed- -
no 8a Bugarske Ru-munjske
I Madjarske drug Tio
dopunio čvrst sistem
naSe republike koja se
oslanja na veliki Sovjetski Savez
i na slične ugovore sa bratskom
Poljskom i Alba-nijom
Nikada do sada narodi
nisu postigli takav stu-panj
nacionalne sigurnosti da-nas
pravilnoj politici
druga Tita i nale narodne vlade
Takva je treća ovih
ugovora su ovdje predloženi
za
Nezavisnost i nesmetan svestra-ni
napredak balkanskih i
naroda mir na Balkanu ju-go-ist- oku
Europe naše
republike — to su
načela na kojima su izgradjeni u-gov- ori
koje je potpisao drug Tito
na čelu delegacije u Sofiji
i Bukureitu
Podpredsjednik Kardelj se po-slije
zadržao ugovoru potpisa-nom
izmedju Bugarske i
ističući da taj ugovor sadrži
klauzule kojih nema u dru-gim
ugovorima a odraz je naročito
tijesnih bratskih odnosa izmedju
i I
"Nikada u naSim narodima" —
nastavio jo Kardelj — "nije za
živa težnja za ujedinjenjem
Ju ino-sl- a venskih pa ni u
vrijeme najtežih su-koba
u koje su bacili te narode
njihovi vlastodršci
Ma su snage tu- -
djih imperijalističkih gospodara
činile da bi posijale mržnju medju
mulini narodima ipak u narodne
iiium instinktivno osjećale da j
čvrsto jedinstvo jugoslavenskih na-roda
najbolje osiguranje slobode i
napredka svakog od Ono sto
je bila davna želja naiih
pota!o je danas stvarnost
Imena druga Tita i druga Diml-trov- a
neratd vojno su vesana sa
tu tekovinu juino-sla-vensk- ih
narod koja
za stvaranje jedinstva obi-telji
bratskih naroda od Triglava
do Crnog monu
Nakon kako tako
duboke promjene u odnosima i-m-edju
balkantko-podanavaki- h na-roda
mogle nastati jer su meta'
isto tako duboke promjene u svakoj
od zemalja posebno jr se
vlast u ovim nalazi
rukama naprednih snaga na čelu
sa radničkom
nik Kardelj je rekao:
"Dok se zapadu Europe i
mnogim drugim dijelovima svijeta
no borio a svoju nezavisnost opet vrsi Jedan nasilan I podmukao pro-j- e
postao žrtvn stranog imperijati- - [ cea porobljavanja nekada nezavis-stičko- g
porobljavanja Sudbina nih naroda porobljavanja od
naroda to Je sudbina koju ne imperijalističke ekipanslje dok
bi željeli narinutl i drugim balkan- - ee sve više ispoljava tendencija
sko-podunavsk- im narodima oni lm- - j vrste nekada
perijalističkl koji
nas kamenjem
na miroljubivo
o
—
"ne
da Podunavlju
natrag na i
i
nitko ne
ne koji
bori za
trajnu miroljubivu
narodima"
Podpredsjednik
podvukao potpisivanje
narode Jugoslavije stara
Jugolavija
prijateljske na
ito osiguravaju
granicama Jugoslavije stva-raju
i
Albanije Rumunjske
u zajedničkoj
i unutrašnjeg napredka
"Potpisujući ove ugovore
rukovodiocima
je sigurnosti
federativne
ćehoslovačkom
Ju-goslavije
kao
blagodareći
karakteristika
koji
ratifikaciju"
podunav-skih
i
učvršćenje
federativne
naie
Budimpešti
na
Jugosla-vije
neke
naroda Jugoslavije Bugajgke
mrla
naroda
medjusobnih
protu-narod- nl
sto reakcionarne
njih
naroda
historijsku
predstavlja
osnovu
je istakao su
tih
zemljama u
klasom podpredsjed
na
stra-grčko- g
neke koloniziranja
nezavisnosti
nezavisnih zemalja dok se vrit
kočenje njihovog privrednog raz-vitka
praktično demontiranje ili
onesposobljavanje velikog dijela
njihove industrije dok se u tim
zemljama već pripremaju najernije
reakcionarne lii fašističke snage
koje bi trebale biti joi bolji pro-vodnik
porobljivačke politike ino-strane
ekspanzije — dotle na isto-ku
Europe oslobodjene narodne de-mokratske
republike postižu takav
stupanj političke i ekonomske ne-zavisnosti
kakav nikada u prošlo-sti
nizu imale niti su me gle imati
One se nalaze u punom jeku opće
narodne borbe za likvidaciju pri-vredne
zaostalosti razbijaju (?)
krupnu industriju svili grana sve
viSđ produbljuju demokratske te-kovine
narodne demokratske revo-lucije
i postavljaju čvrste temelje
6ocijalizma i blagostanja radnog
naroda
Podpredsjednik Kardelj je zatim
naglasio da je postojanje velikog
i moćnog Sovjetskog Saveza drugi
faktor koji je omogućio korjenitu
promjenu odnosa izmedju balkan- -
rfiS!
' llnnnfol iJsC i
BBBBBBBBBBBBBBBBJBBBBBBBBBBB
S SnP" JnanZann - '-- ' !
žm fin JsBl
EDVARD KARDELJ
sko-podunavs- kih naroda Velika ze-mlja
socijalizma predstavlja naj-važnije
uporište politike mira i na-cionalne
nezavisnosti naroda isto-čne
Europe Dok ]e ekspanzija
ratno hulkanje i nacionalno poro-bljavanje
bitna sadržina medjuna-rodn- e
politike imperijalističkih vc--
Štrajk ugljenokopača u Alberti
i British Columbiji
TRA2E OD NA S1400
Calgarv 14 Jan Oko G000 ug-ljenokopa!
Albert i British Co-lumb- ije
je jučer itaUo na štrajk
Štrajk kojeg predvodi United Mine
Worker of Amerka otpočeo je u
Crow's Neat Pasa okrugu i obu
hvatio ugljenike u Mountain Par'
Cadominu gljeaoko
U Alberti ukupno strajkuje 5000
ugljenokopača oko 500 u
Đ C Već sutra bi moglo biti
na itrajku 9000 ugljenokepača
Ugljenokopači traže poviiicr
nadnice sa $S9S na $1400 dnevno
Takodjer traie kompanije vio
doprinos u tako zvani "Velfare
fund" za ugljenokopače
Štrajk je prouzročen upornoleu
kompanija koje su do sada opeto-vano
odbijale povišicu nadnice U- -
Nove pobjede grčke de-mokratske
armije
MONAKUOFASISTIČKA se tUnc
Beč Jan 14 — Grčke demokrat-ske
sile pod vodstvom generala
Markos Vafiades ivo jevale su ovih
dana nove pobjede nad monarho-fašistički- m
silama
sastoje se tome su svi po
kušaji monarho-fasist- a očiste
sjeverne predjele Grčke parti
zana posve propalL Demokrat-ska
Grčke izaila iz ovih
bitaka ojačana ne samo da je
Konica nego su mo-narho-faiist- ičke sile potisnute
preživljuju strahovite u ci-jeloj
sjevernoj
Prema atenskim vijestima mje-sto
Arahova na sjevernoj grčkoj
nalazi se pod de-mokratske
vojske Grčka menarho-faJistič-ka
itampa će
sjeverna Grčka pasti u ruke
demokratske ne poduzme
li vlada mobilizaciju novih godišta
Selo po prilici 15 milja
_
leslla dotle je medjunarodna poli
tika socijalističke Sovjet-skog
Saveza — politika mira medju
narodima politika učvršćenja naci-onalne
nezavisnosti naroda poli-tika
ravnopravne suradnje politika
nesebične pomoći za-ostalim
zemljama u njihovoj iz-gradnji
Anti-imperijalistić- ke snage a
Sovjetskim Savezom na čelu vode
danas telku "borbu sa imperijalisti-čkom
ekspanzijom koju prati ten-dencija
novom porobljavanju
ratovima uništavanju
I demokratskih prava produblji-vanju
ekonomske eksploatacije rad-nih
masa i ugnjetenih naroda Svi
ugovori kojima danas govorimo
doprinos su toj velikoj borbi za
mir za slobodu za nezavisnost i
ravnopravnost naroda za prava
čovjeka
U nastavku svog govora pod-predsjednik
Kardelj je rekao da
Je sasvim razumljivo ito svi oni
koji se nisu odrekli imperijalisti-čkih
aspiracija na Balkanu i isto-čnoj
nisu zadovoljni po-menu- tim
ugovorima bi
svakako vise svidjala na
takva situacija na primjer
vlada u nekim državama u
Americi Kandidatima za svjetsko
gospodstvo takodjer se vile svi-dja- ju
vlade nekih zapadno-europ- -
PLAĆE S895 PO DANU
Nanai-m- o
pobjede
Levadea
radnog
Europi
Balkanu
Južnoj
govarajući se nadnice
gu" povisiti radi proizvod-nih
troškova Ako u kratko
ne dodje do sporazuma predvi-dj- a
ee da će joi ve broj eijm-kopa- ča
ovih provincija isaći m
štrajk Strajkovno r—pololsuje
Luearu i dru gdje vatilo je i one
i
da
da
od
je
da
ka
da
ku
koji joi rade
U isto vrijetae motala je boja-zan
da će uolijed Mrajka "H eo
pomanjkanja ugijoaa jar rosorv
nisu bai velike Pomanjkanje
moglo M najviše pogoditi indu-striju
gdje se troee voće
ugljena dok se narod u staaovisna
već prilično opskrbio
Mohandas po
strajkuje
glad ju
New Delhi — Stari M
K Gandhi ponovno je počeo Jtrsj-ko- m
gladju Ovaj puta Mrajkvje i
moli sa mir ismedju naroda Indije
"Smrt gladju bila bi za mene o-lobod- jrnje
radje nego da gledam
MOBILIZIRAVLADA Kka0k"o -nnarload" In- dije raedjlusobno ____ ' gladovanjem
i
Nove
u Ito
vojska
obranjena
i
poraze
Grčkoj
granici udarom
najavljuje
cijela
armije
velesile
ekonomske
nacionalnih
Njima
kakva
visokih
vrije-me
uglje-na
koUttM
novno
GRČKE
50 ISPOD NIŠTICE U
H£ARSTU ONI"
_
o
Hearst Jan 14 — Val zime koji
Je zahvatio Ontario najvećraa se
okomio na malo željezničko mje-stance
u sjevernom Ontario
Hearst 0dje je "živa zabilježila 50
ispod niitlce
JAPANSKI RATNI ZLOČINCI
OSLOBODJENI KRIVNJE
Tokio Jan 14 — Oslebodjenje
krivnje dradeset japanskih ratnih
zločinaca medju kojima je bflo
i pet ministara kabineta premijera
Toje izvTSeno je na preporuka
glavnog tužioca Drža-va
Joseph B Keenan--a Na pita-nje
novinara Keenan je odbio dati
potanje ali je nagla
sio da ova dvadesetorica ne spa
od Arahova već se nalazi u ru- - daju u rang onih ratnih zločina
kama demokratske vojske I kojima sudi medjunarodni tribusaL
v
se
sklh država koje su za nisku cije-nu
gotove da bace nezavisnost svo-jih
naroda pod noge američkim do-larskim
magnatima S tim u vezi
podpredsjednik Kardelj Je napo-menuo
da se na zapadu predbacuje
zemljama narodne demokracije u
posljednje vrijeme da su one svo-jom
parolom nacionalne nezavis-nosti
i nacionalne slobode suviše
staromodne Oni kažu da je to
zaostala nazadna deplasirana fra-za
komunistička propagandna pa-rola
itd Ta nova imperijalistička
"filozofija" po pitanju nacionalno
nezavisnosti koja se sve čeSćc po-javljuje
u reakcionarnoj propagan-di
na zapadu nije slučajna Nega-cija
nacionalne nezavisnosti i su-vereniteta
koju formalno progla- -
suje savremeni imperijalizam sa
mo je popratna pojava najvećeg
apetita ka porobljavanju naroda
koje pamti historija čime se odli-kuju
današnji dolarski magnati
U'all Streeta
Medjutim ova "filozofija" o za-starjelosti
pojma nacionalne ne
zavisnosti i suvereniteta neće ni-koga
prevariti Nasuprot dok bude
živ imperijalizam i dok bude po
stojalo nacionalno ugnjetavanje
dotle će nacionalna nezavisnost i
suverenitet biti lozinka za koju
će ljudi braneći je umirati i koja
(Nastavak na strani 4)
POVIŠICU
Gandhi
Sjedinjenih
objašnjenje
Zatraže li Sovjeti da
Amerikanci napuste
Iicrlin
Berlin — Pouzdano se domaje
da će američke okupacione vlasti
r-atraf-titi
izručenje Saksonije ko-ja
M američki vojnici oslobodili
ako Sovjeti zatraže da Amerikanci
t Enaiesi napuste Berlin kojeg su
oni oslobodili --Zatraže li Sovjet!
da Amerikanci i Englezi napuste
Borila moglo bi doći do uspostave
berlinske vlade koju će svi Nijem-ci
smatrati autoritativnom" — ka-že
se dalje u tom nepotvrdjenom
hvjoiUjtt
Maršal Tito o reorgani-zaciji
ministarstva
NE RADI SE O POLITIČKIM
MOMENTIMA
Beograd Jaa 9 (Tanjug) —
Podnoseći jučer na sjednici Pre-sfcrhn- aa
Narodne Skupttine FNIU
predlog o rekonstrukciji Ministar-stva
predsjednik vlade Marža)
Trto je izjavio da e ovdje ne radi
o nekim političkim momentima već
o potrebama i zahtjevima privrede
šamarstvo je trebalo odvojiti od
poljoprivrede — rtka£ je Marial
— pooto poljoprivreda sama za
sebe predstavlja ogroman zadatak
tim vise Ito je zaostala i ito je
trefca dići na vii stupanj Šumar-stvo
zahtjeva da se u petogodiš
njem planu o njemu vodi veća bri
ga Do sada se je malo radilo na
poiualjivanju a u pogledu elu-ptoata- dje
suma nija se vodila do-voljno
prarflaa politika
Rudarstvu treba takodjer posve-titi
veću pažnju posebno treba
posvetiti pažnju otvaranju novih
rudnika i ogromnom broju radnika
koii već rade u rudnicima
Teika inisstrija treba da se
organJsira pod rukovodstvom po-sebnog
ministarstva poito daljnji
progres a razvitku industrije i
elektrifikacije zemlje zavisi ba£ od
tetke industrije — rekao je Marsa!
Tito
CIJENA
Sve veće nezadovoljstvo naroda i sve
veći protesti protiv neograničenog
skakanja cijena
"NE KUPUJTE MESA BOJKOTIRAJTE" — POZIV JE
ORGANIZACIJE DOMAĆICA
Toronto 15 Jan Mesari u Ontario najavljuju da ćo
cijena mo3U koja je ovih dana već poskočila za 12 do 15 centi
po funtu poskočiti još za 10 do 15 posto Nova cijena mogla
bi nastupiti u nekoliko dojdućih dana
Već do sada nakon je cijena povišena za 12 do 15 centi po
funtu potrošnja mesa u Torontu Hamiltonu Windoru i dru-gdje
snižena jo za 40 posto Potrošnja meea je srušena nešto
radi toga što organizirane žene odbijaju kupovati meeo i opet
nešto radi toga što narod nije u stanju kupovati jer dohodak
no može više pokrivati potrebe jedne radničke porodice
Bojkotom mesnate robe po-stignuti
su do sada dobri re-zultati
— izjavljuje Mrs Rae
Luckock predsjednica House-wive- s'
Consumers Association
u Torontu Umjesto mesa žene
kupuju onu hranu koja je jefti-nija
Ako se ovako nastavi a
drugog izlaza nema Mrs Lu-ckock
predvidja da će trustovi
mesa biti prisiljeni sniziti cije-ne
Treba samo strpljenje i ne
što stradanja dok je borba u
toku jer ako se to ne učini
sada kasnije će narod jo vise
stradati
Mrs Mae Luckock takodjer
izjavljuje da će se diljem ze
mlje razaslati hlljod pcQtnUtih
karata koje narod treba pot-pisivati
i slati na vladu u Ot-aw- u
Vladu se rricra prisiliti ne
samo da spriječi novu povišicu
cijena mesu nego da cijenu
snizi kakva je bila 1946 godine
i ponovno uvede kontrolu Kon-trolu
nad cijenama treba imali
drfava ne monopol koji nema
u vidu niita drugo do svojih
profita
Visoke cijene prouzročile su
ogorčenje naroda diljem zem-lje
— kafo se u rezoluciji To-ronto
Labor Council Za visoke
cijene odgovorna je vlada jer
je popuštala interesima profita
i svakoj radničkoj obitelji uzela
sa stola ono ito je najviše po
trebno Manje mesa mlijeka
maslaca i drugog znači veće
stradanje naroda znači slabiji
odgoj djece pogoršavanje
zdravlja i nazadovanja nacije
kao cjeline
Jučer je ovdje održan osta-nak
šestorice članova federal-nog
parlamenta sa predstav-nicima
zanatskih unija Toronta
i okolice Trebalo je prisustvo-vati
14 poslanika ali se svi
nisu htjeli odazvati
Sastanak je održan na zah-tjev
zanatskih unija koje su
parlamentarnim poslanicima
predložile zajednički program
po pitanju cijena kontrole og
raničavanja profita i pojačanja
kupovne snage stanovništva
Četvorica poslanika (svi tori-jevc- i)
ignorirali su program za
natskih unija i otvoreno izja-vili
da se no slažu sa ponov
nim kontroliranjem cijena J- -
dan je čak rekao da mrzi kon-trolu
jer se ona upliće u posao
privatnih poduzeća koja se
moraju smatrati slobodna
Dvojica su so držali neodlu-čno
neznajući kojoj bi strani
udovoljili Liberalni poslanik
David Croll se donekle slaže
sa ponovnom kontrolom ali
samo onim proizvodima na
kojima cijene najviše rastu
Predstavnici zenatskih unija
su se ogorčeni vratili sa ovog
sastanka Pazgovarali su sa
onim poslaacima koji su u
parlamentu najviše radili za
ukidanje kontrole i davanje
slobode tvomičarima da dižu
cijenu po svojoj volji
Kad se poslanici na ovom
sastanku nisu složili predlože-nim
programom predstavnici
zanatskih unija se vraćaju
svom članstvu sa odlukom da
organiziraju jnš masovniji po- -
rSSlPSn®SSV wn f
t&USL'' e " "h
i " "
—
—
kret naroda protiv visokih djo-n- a
jer samo tim putem postići
ćo 6o pozitivni rezultati
Predstavnik električarske u-ni- je
Ross Russel rekao je na
sastanku sa parlamentarnim
poslanicima da su tvorničarl
za vrijeme kontrole cijena na-pravili
ogromne profite l pro-širili
svoja poduzeća Danas je
kontrola cijenama ukinuta pro-fit
će biti još veći a narod će
pasti u novu depresiju koja
već nije daleko
Torijcvci ne vide potrebe
za kontrolu cij'ena
Toronto Jan 14 — Juler jo
ovdje izjavio vodja Konzervativne
partije John Drackon da kontrola
cijena nebl promjenila situacije niti
je kontrola nad cijenama lijek pro-li- v
visokih cijena Nastojanjem
torijevaca i slabolću Kingove vla-de
kontrola je ukinuta samo da
se udovolji pritisku krupnih mo-nopolistič-kih
interesa koji su u
kontroli gledali otvoren put za
novu pljačku naroda
800 mesara za kontrolu
cijena
Toronto — 800 mesara 1 me-sarskih
radnja u Torontu slale
sa zahtjevom o ponovnoj kontroli
cijena "Ne upo#tav li vlada po-not- nu
kontrolu cijena ml možemo
mirne dae zatvoriti svoje radnje"
— izjavio je preistavnik mesara
N D Roose
NAJVEĆI BUDŽET
UMIRU
VVashington 14 Jan — Pred-sjednik
Truman predložio je Kon-gresu
novi budžet od 39 milijardi
i 669 milijuna dolara To je naj-veći
badiet koji je ikada u mirno
doba zatražen od američkog Kon-gresa
Samo na troekove za "nacional
nu obranu" sto u stvari znaci na
pripremanje m rat traži ee 11
milijardi dolara Tu Je uključeno
veće naoružavanje obavezatno
vojno obučavanje zauzimanje i ut-vrdjiv- anje
vojnih baza itd Oko 7
milijardi dolara poselJio predvidje-n- o
je za financiranje "Marshallo-vo- g
plana"
Dvojica rudara ubijena
u rudniku
Kirkland Lake 14 Jan — Jučer
su u Tech-Hugh- es Goki Mine ubi-jena
dvojica radnika stavljajući
drvene podloge pod rasklimano ka
menje na 4000 levelu žrtve su
52 godine stari Harrv R Bradjr I
38 godina stari Kenneth GilL Na
njih je palo oko 25 tena kamenja
Mjesto gdje su ov-- dvojka ubl-jen- ih
radili bilo je vrlo opasno i
prema tome trebala je stroga op-rn- et
od strane kompanije Me-djutim
nesreća se dogodila samo
zato Ito se kompanijska uprava vi-se
brinula kako će posao bolje na-predovati
nego osigurati mjesto
gdje sa ubijeni radili
sk