Jedinstvo, August 11, 1961

              n
JTRANA 2
iz
P r i 1 i k e 11
Windsor, Ont. — Na 20.
jula su dovrseni posljednji
radovj u Chryslovoj tvornici
na modelima automobila
1961. godine.
Od po6etka 1961. predsta-vnic- i
lokala 414 unije auto-mobilsk- ih
radnika (UAW)
utroSili su mnogobrojnc iz-vanrc-dne
satove diskusira- -
ju6i sa preds
tavnicima potrebu poStiva- -
nja ugovora, protiv ubrza-no- g
rada i drugim vaznim
pitanjima s kojima su sc
radnici suofiavali dok se ko-nac- no
nije dovrfio rad na
rcicnom modelu.
Ubrzani rad (speed-up- ) u-zim- ao
je sve veceg maha, sa-ra- o
da profit bude Sto obil-nij- i.
Poslodavci su u vise
navrata smanjivali proizvo-dnj- u,
kojom bi nastupilo ot-puita- njo
radnika, suprotno
ugovoru koji to nedozvo-ljav- a.
I dok predstavnici u-ni- jc
ponovno ovo pitanje
srede, vrijeme jc pro§lo u
korist kompanije.
Zatim za kratko vrijeme o-p- et
se povisuje proizvodnja,
all sa manjim brojem radni-ka.
Opct ponovno prcgovori
dok se pozove na rad pot-rcba- n
broj radnika.
Poslodavci su
unijske ne-koli- ko
puta koji im nisu bili
po volji. Nekoji su bili odsu-t- ni
sa posla po nekoliko
mjeseci. No, budi hvala
sprcmnosti i odanosti
lokala 444 C. Bro-oks- a,
pobjeda je bila na
strani unije. Kompanija jc
morala platiti ovim radnici-m- a
placu za sve vrijeme
dok nisu radili i uzeto nat-ra- g
na posao
osobljo. Za toclanstvo naseg
lokala daje svako priznanjc
svom vodstvu, Sto se naro6i-t- o
pokazalo i posljednjih iz-bo- ra.
U trci za profitom kom-panija
nije postedila ni je-dan
ргШбап broj nadgled-nik- a
sa mjesecnom placom.
Prosto ih je poslala u proiz- -
U nedjelju G. augusta pri-sustvov- ao
sam pikuiku or- -
ganizacijc "Bratstvo i Je-dinstvo",
na cijem celu sto-j- e
bivsi otpadnici od naseg
progresivnog pokreta Mari-ja-n
Kruzic i Bogoljub Steva-no- v.
Otisao sam zato Sto je
piknik oglasivan kao pros-lav- a
julskih ustanaka nasih
naroda, koji su za mene sve-tinj- a.
Osim toga zanimalo
me da vidim Sto je "novo"
stvoreno pod vodstvom ove
dvojicc. Dok su bili u redo-vim- a
naso organizacije sta-In- o
su govorili o novim me-toda- ma
i ciljevima koji ce
tobozo okupiti i ujediniti
na5 narod u ovoj zemlji. Bit
co skoro godina dana kako
rado kako su zelili. Pa Sto
su postigli? Sto je tu "novo-ga"- ?
Piknik je odrzan na farmi
majora William Jonesa, koji
so u drugom svjetskom ratu
pokazao kao veliki prijatclj
naSih naroda. Jones se upra-v- o
povratio iz Jugoslavijc
gdjo jc prisustvovao prosla-v- i
20-godiSnj-ice
narodnog
uetanka. U svom govoru on
je rekao dosta lijepih stvari
o Jugoslaviji i njezinim na-rodim- a.
lllllllllllllltl II iiiiiiiiiiiiiii i
Cж ITALACA
Vijesti Windsora
tvornici Cahurtoysmlcorboivloaj
kompanijskim
suspendira-j- u
predstavnike
pred-sjedni- ka
suspendirano
NISTA
GLAS
vodnju, a one koje je jos za-dria- la
metnula je na ma-j- e
vazne pozicije. Doznali
smo da se jedan potuzio pre-dstavni- ku
unije da mu je
dodjeljeno previse posla. A-- Ii
dok je drugi radnik obav-lja- o
taj isti posao, on je uv-jerav- ao
predstavnika unije,
da ga lako moze obavljati
jedan covjek. Neka se sada
osvjedoci na vlastitoj kozi.
Tvornica broj 3 duga je
vise od 3.000 stopa, ali ne-sto
je uza. Pjesacenjem pri
obavljanju poslova, kompa-nija
je doSla do zakljucka
da se gubi mnogo vremena.
Da rijoii ovo pitanje naba-vil- a
je nekoliko kola sa dva-tr- i
sjcdala. Pogon ovih kola
obavija baterija koja se mo-rala
svaku vecer napuniti za
obavljanje posla drugog
dana. Kompaniji se ovo nijc
svidjalo, prora6unala da se
mnogo utrosi vremena sa
baterijom i, bratac moj, na-ba- vi
do stotinu kotaca, ras-podje- le
ih po tvornici, ali sa
naredbom, da se snjima mo-g- u
sluziti samo manjeg ra-ng- a
nadglednici za brze
obavljanje poslova. I ovi
kota6i su na bateriju, ali sa-mo
uz jednu razliku da sva-k- i
nadglednik mora preko
noci, na svojc vlastito vrije-me,
napunit bateriju za idu-c- i
dan.
Jedan broj radnika stra-huj- e,
koji jo dovrSio model
1961. da ncce biti pozvani u
proizvodnju novog modela.
Takvi su i izglcdi. Uvadja-nje- m
u tvomicu Sto vile au-tomats- kih
maSina, nije dru-g- o
ni za o6ckivati.
Septembra mjeseca otpo-ce- ti
ce prcgovaranjo unije i
kompanije za obnovu ugo-vora.
Vjerujo so da ce otpo-ce- ti
izradbom modela 19G2.
godine, da se sto vise proiz-vod- e
automobila prijc ncgo
dodjc do potpisa novog ugo
vora, koga so boji kompani-ja
kao vrag tamjana.
A. Music
NOVOGA
Pikniku je prisustvovalo
oko 100 osoba. Slabom pos-jetu
je donekle krivo lose
vrijeme, a koliko bi ih joS
bilo doSlo da je bilo lijepo
tesko je rcci.
"ttadnu snagu" safinja-val- i
su Marijan Kru2ic, Bo-goljub
Stevanov, Branko Mi-hi- e
i BoSko Mladjenovic i
jos nekolicina. Gdje su im
"novo snage" o kojima su
pricali da ce doci kad po-dj- u
"novim putem"? Mogu
rcci da sam bio zadovoljan
vidjeti Kruzica kako u bu-cam- a,
uprskan blatom, ra-zno- si
stvari. To je jedna no-vo- st,
ako ne jedina, jer u na-s- oj
organizaciji godinama
nije pi-sto- m makao, a na pi-kni- ke
je dolazio kao kakav
gospodin.
Govomici su bili Kruzic i
Mihic. Govori su bili napi-san- i.
Govorili su uglavnom o
narodnooslobodila5koj bor-b- i.
Kruzic je spomenuo Josu
Sarica, Emila Vrkljana, Pa-vl- a
Stihmana i druge clano-v- e
naseg progresivnog pok-reta
koji su u vrijeme rata
kao dobrovoljci otiSli u Ju-goslav-iju
da so bore sa svo-ji- m
narodom i tamo poginu-- h
Ali Kruzic je propustio
JEDlHiTYO
Sljedbenik bratstva
i jedinstva
Vancouver, B. C — Dra-g- i
drugovi, puno vam se za-hvaljuj- em
sto ste mi omo-guci- li
da pratim moj najo-miljeni- ji
list — "Jedinstvo"
— kojeg citaju stari i novi
doseljenici.
Dolaze k meni u posjetu i
ljudi od ustaske organizaci-je- .
Ali ja sam im dobro od-govor- io
na par pitanja. Je-dn- o
je glasilo: da li zelim
da slijedim put Ante Paveli-ca- ?
Ja sam im jednostavno i
hladno odgovorio, da slije-dim
bratstvo i jedinstvo uje-dinjen- ih
Hrvata, Srba i Slo-venac- a.
Znam da su odmah
promjenili miSljenje o meni.
.Rat bi predstavljao veliku nesrecu
Schumacher, Ont. — 5to-va- ni
drugovi, u listu vam
prilazem 3 dolara za polu-godiSn- ju
pretplatu novog
doseljenika. Novinu odmah
saljcte.
Ima ljudi koje je odusevio
Kenncdyev govor. Po mojoj
ocjeni njegov govor nije i--
mao
u sebi nista dobrog za
radnike, jer u govoru se
grozio ratom u vezi sa rjesa-vanje- m
berlinskog pitanja.
Sva medjunarodna pitanja
treba rjesavati konferenci-jama- ,
a no ratom. Obican
Novc prclplalc iz
Port Aithuia
Port Arthur, Ont. — Sto-va- ni
drugovi, u pismu cetc
naci Money order od 40 do-lara
za 2 novo godisnje pre-tpla- te
i 5 godisnjih obnova.
Dva mjeseca bio sam o-dus- tan
iz Port Arthura i to
je razlog da se nisam jav-lja- o.
NaSa novina je popu
larna medju radnicima. Kad
so aktivnijo poradi moze so
dobiti novih prctplatnika.
InaCe ovdje kod nas jc
sve po starom. PriliSan broj
ima radnika bcz posla, a i
ma ih isto i koji rade.
Primito svi drugarski po-zdrav—
R. R.
da spomene organizaciju
kojoj su pripadali i koja ih
je tako odgojila. E, kad bi
pokojni Joso Saric mogao
da se vrati medju zive i vidi
Kruzicevo Saranje — Sto bi
on rekao?!
Kruzic je bio ргШбпо ne-raspolo- zen
prcma nama ko-ji
smo ostali vjemi principi-ni- a
naseg pokreta. Grdio je
i psovao. Htjeo jc da se po-tu- 6e
s jednim nasim radni-ko- m
iz Hamiltona kad je
rekao da jc prilikom posjetc
u Sovjctskom Savezu opazio
veliku ljubav prema naro- -
dima Jugoslavije, a u Jugo
slaviji mrznju prema Sovje
tskom Savezu. Vodja! Ru
kovodioc!
Piknik je posjetila provi- -
ncijalna policija. Drugi dan
sam u novinama vidio kako
se Bozo Markovic hvali da
je to djelo clanova njegove
organizacije. Takvi metodi
su za osudu.
Na pikniku sam susreo i
mog starog prijatelja Vasu
Matejevica iz Toronta, koji
mi je na "prijateljski" na-Ci- n
zadirkivao. Obecao
je da ce na povratku za To-ronto
navratiti kod mene u
kucu. ali je stigao prijc me--
iiimiiii II it 1 1 III IIIT.III lltf I (I Ullllll II 1 1 1 1 1 III 1 1 1 1 1 IIIIl II I 111 It 1 1 1 111 II II I
Published every Tuesday and Friday, in Serbo-Croati- an and Slorenian languages, by Jedinstvo
Publishing Company, 479 Queen Street West,
Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone
EMpire 3-- Ш2. Editor Stjepan MioSW, Busl-rt- e
Manager Ivan Stimac. Subtcription rates:
JC.00 per yecr, USA and other countries $7.00.
Authorized as Second Clase Mail, ГоМ Office Dept, Ottawa.
Cujem da je nedavno sti-ga- o
u Vancouver neki "nas"
pop i vjerojatno ce me pos-jeti- ti.
Istina, on u novinama
objavljuje "da se nece ba-vi- ti
nikakvom politikom ne-g- o
da otvori hrvatski dom i
crkvu". Ja nemam nista pro-tiv
vjere, ali ako rijec gos-podn- ju
propovjedaju ustas-k- i
nastrojeni popovi, ja ih
sa odriCem. Ako i kad do- -
dje k meni, ja mu priredju-je- m
dobar odgovor, u sluca-j- u
da робпе agitirati za u-sta- Se.
Mnogo drugarskih pozd-rav- a
—
Novi doseljenik
rat, a da ne govorim o nuk-learno- m
i hidrogenskom o-ruz-ju,
nanaSa ogromne zrt-v- e
radnom narodu. To je do-kaz- ao
proSli svjetski rat.
Neupuceni ljudi misle da ce
se ratom rjesiti njihovo te-sko
stanje: mala placa i te-za- k
rad. Njihovo Sivotno
stanje moze se poboljsati
samo sa borbom, a to jest
da se pod vodstvom unije
bore za vecu placu i umje-re- n
rad.
Drugarski pozdrav—
J. G.
Iz raznili injesta
North Surrey, B. C. —Pri-jatel- ji
u listu prilazem Mo-ney
order od 7 dolara — za
moju godiSnju obnovu i
fond.
Prijateljski pozdrav—
P. R.
Hamilton, Ont. — Dragi
drugovi, u pismu saljcm 1G
dolara — za jednu godisnju
obnovu, kalcndar a ostalo u
fond.
Drug pretplatnik T. S.
prilozio jo u fond 3 dolara,
a ostalih G dolara je od ok-ruzn- og
piknika Saveznih
organizacija.
Sve vas skupa pozdrav-lja- -
B. PavkovJc
USA. — Drugovi, ovdje u
listu prilazem бек od 9 do-lara
za novu godisnju pretp-latu
i 2 dolara za kalenda- -
re.
Mnogo drugarskih pozd-rav- a,
J. R.
Windsor, Ont. — Dragi
drugovi, ovom prilikom pri-lazem
u listu 12 dolara za
dvije godiSnje obnove.
Buduci da sam sada na
godisnjem odmoru, nastojat
ctt obnoviti preostale prctp-lat- e.
Drugarski vas pozdrav-lja- —
Ante
no i u poStanskoj baksi os-tav- io
poziv za "novu orga-nizaciju".
Moj Vaso, ja kod
vas ne vidim niSta novoga i
korisnoga. Vecina vas radi
iz prkosa a ne zato da ne-St- o
dobroga napravite za na-rod,
ovdje ili u staroj do-movi-ni.
Ja imam organizaci-ju,
koja je u toku 30 godina
svoga postojanja uCinila
mnogo i uSinit ce jos. I ti si
Vaso nekad pripadao toj or-ganizaciji,
ali posljednjih
godina bojao si se ditati
"Jedinstvo". Kome korist
od takvih kao sto si ti, Kru-zic
i Stevanov?
Mi nastavljamo svojim
casnim putem, kojim smo i-- Sli
od poJetka, putem borbe
i rada za mir i napredak.
Nikola Spoljar
Hamilton, Ont.
IZ RE DO V A HRVATSKE BRATSKE ZAJEDN'ICE
Da takove stvari ne ostanu nezapazene,
jer su na stetu Hrvafske Bratske Zajednice
Opazio sam u zapismku
Izvrsnog Odbora Hn-atsk- e
Bratske Zajednice, koji je
bio objavljen u Zajednicaru
od 28. juna, 1961., da je o-dob- rena isplata Hrvatskom
Narodnom Domu u Schum-acher,
Canada, svota od
$150.00 za jedan sastanak
zajednicara, gdje je brat
Vranes odrzao konferenciju
s 61anovima Zajednice za
promicanje Hrvatske Brat-ske
Zajednice.
Nisam mogao vjcrovati o-ci- ma kad sam to 6itao, pa
sam mislio da to mora biti
jedna od onih "stamparskih
pogresaka" s kojima se ure-dni- ci
novina cesto izgovara-j- u
kad nesto naopako izidje
u novini. Interesiralo me je
dosta da propitam o toj
stvari, i na moje veliko za-6udje- nje doznao sam da je
to fakat.
Dakle $150.00 za sasta-nak
zajednicara, kad i naj-skup- lji hotel ne bi toliko
габипао. I to se sve mimo
prima kao da je nomialna i
prirodna stvar!
Meni je poznato da se
reeni dom u Schumacheru
podigao naporom, zauzetno-Ic- u
i pozrtvovanoscu clano-va
Hrvatske Bratske Zajed-nice,
koje. je rukovodila mi-sa- o
da je takav dom potrc-ba- n
za bolje unapredjenje
zajednifiarskih interesa i ge-s- la
HBZ: "Svi za jednoga
— Jedan za sve". Ali neka-k- o
je ispalo da je starokraj-sk- a
politi6ka stranka, Hrva-tsk- a
Seljaika Stranka, ili
kako sc formalno zovu Hr-vats- ka Selja6ka Oz-ganiza-ci-ja,
dosla u posjed tog do-m- a,
i rabi ga na nacin da
Zajednica ne moze rcci da
je na njenu korist, nego se
rabi na nacin da se "opali
majcicu Zajednicu" gdje sc
god moze i sto bolje moze,
kao onaj габип od $150.00
za sastanak zajdni6ara.
Niti je to jedini slucaj da
starokrajska politiCka gos-pod- a
tako rade gdje imaju
kontrolu. U Sjcdinjcnim
Drzavama, na primjer, do-bro
je poznato da klubovi
koji imaju svoje dvorane, ili
pak sami odsjeci, габипаји
tek nominal nu cijenu za sa-stan- ke
zajedni6ara u njiho-vi- m dvoranama, i niti na
kraj pameti im ne bi palo
da se bas na sastancima za-jednicara
pruzila prilika da
Zajednicu operusaju. Ali ta-ko
rade politicari, koji gle-daj- u
na Zajednicu kao po-seb- no
sredstvo za iskorisca-vanje- .
Na primjer, u Wellandu,
Ontario, Kanada, postoji
Narodni Dom Odsjcka broj
G17 Hrvatske Bratske Zaje-dnice.
Politicari iz HSS zna-d- u
i te kako mudro i lukavo
iskoristiti taj dom. Kao pn-mi- er
totra. 1. srpnja ove go
dine odrzala je HSS — ili
"selja6ka oranizacija" —
"Hrvatski Dan", na kojoj
je glavni govornik bio sluz-be- ni
vodja Hrvatske Selja-бк- е
Stranke —- ne tek "se-Ijac- ke
oranizacije", nego u
ovom slucaju Seljacke Stra-nke
— Juraj Krnjevic, koji
jc nastanjen — tako bar
njegova adresakaze— u Lo-ndon- u,
Engleskoj. Govorio
je i Ivan Butkovic, biv§i prc-sjedn- ik Hrvatske Bratske
Zajednice. Je li glavni pra-va- c
njihovih govora, pa i
Hrvatskog Dana, bio da ja-ca- ju
Hn-at-. Bratsku Zajed-nicu
na prvom mjestu kao
glavnu narodnu ustanovu
medju kanadskim Hrvati-ma- ?
Ne, nije, nego nesto sa-sm- a
drugo. U koliko je Hr-vats- ka Bratska Zajednica
bila i spomenuta, to je bilo
u napadima na njenu upra-v- u,
pa i na sadanji demok-rats- ki
nravac Zaiednice. ko
ji izrazuje osjecaje, misli i
2elje samog clanstva HBZ,
kako u Kanadi, tako i u bje-dinjeni- m
Drzavama, kako
je to na konvencijama Za-jednice
opetovano bilo pot-vrdjiva- no
i po dlanstvu Za-jednice
ovaj pravilni zajed-nicarsk- i,
narodni, demokra-tsi- k
put odobren, a ono sto
politicari HSS hoce naturiti
Zajednici bilo je i te kako
odba6eno. Raspirivali su i
narodnu mrSnju, Sto je ne
samo protiv duha i interesa
Zajednice, nego i protiv nje-ni- h
pravila.
No tu su i druge stvari o
kojima bi bilo vrijedno ne- -
I'OCI CLANSKE KAMPANJE
Pozdrav nasoj braci i sestrama u Kanadi
— Filip Yukelic, tajnik odbora kampanje —
Nase clansho u minuloj fla-nsk- oj
kampanji ipak se lijepo
pokazalo na felu e cteranom
graditeljem clansta u Kanadi s
bra torn Michaelom Mijatoirem,
koji je bio prvak u toj kampanji.
I'upeh je mogao i trcbao biti bo.
Iji, da medju naSom bracom u
Kanadi potoje bolji, ljudski i
bratski odnosi, ali kakove su
prilike ipak upjeh je bio do-bar.
Г tekuroj kampanji naJe
{Ianstro u Kanadi neka zauzme
zivlji, uspjfsniji 1 sloiniji star
u radu za etoju Zajednicu. I'
Zajednici je jedina va£na stvar
jedan bitni uvjet na kojem Za-jednica
postoji, djelujc I napre-duj- e
— zajrdni?arstvo u duhu
bratske ljubau i coNJofno-sl- i
prema svakom ?ovjeku i sva-ko- m
narodu. Na tim uzienim
nacVIima i ideologiji fraternali-zm- a
Zajednica je osnoana, a is-kust- vo
je pokazalo, da na tim
principima jedino mole djelo.
vati t napredavati u duhu de-mokrac- ije
po Jemu su svi fla-no- vl
jednaci I ravnopravnl 1 s%i
imadu jednake duznostl i jed-nak- o
pravo. Svaki Jovjek rodjen
je na vijetu po jednakom za-ko- nu
prirode pa Imade jedna-k- o
pravo ili bi trebao imati na
livot na zemlji.
Za bolje raromjeanje reel
eemo 1 oo: N'ekl ljudi organ!
ziraju se politick! prema svo-jim
pripadnostima u svoje poli-tifk- e
stranke. To je njihovo pra-vo
1 mi bi bili najzadnji da na-Si- m
flanotima koji tako Jclo,
kratimo njihavo pravo. Svakl
?ovjek ima neotudj'no pravo u
demokracije da miIi kako on
hoce, ali nema prao da soje
milljenje silom namecV driiRi-m- a.
Izvan redova Zajednice ne
sto reci. Nedavno je na sjc-dnic- u
tog odsjcka dosla mol-b- a,
koja je dosla na sve od-sjek- e,
za pomoc jednom bra-t- u
koji je tesko nastradao,
izgubio je obje noge. Jedan
zajednicar je predlozio da
se postradalom bratu odobri
skromna svota od $2.00 "U
kos", viknuli su neki dru-gi,
koji su objeruckc glasali
da se iz odsje6ne blagajne
dado vodji Hrvatske Seljac-ke
Stranke, Vladku Мабе-k- u,
$50.00. Dakle za jednog
politic"ara bilo jc $50.00, za
nastradalog brata niti dva
dolara ! Predlagac za pomoc
postradalom bratu je onda
dao $2.00 iz svog dzcpa za
pomoc nastradalom.
Dogadja so i to da u ime
odsjeka prirede kakovu pri-red- bu
u korist doma i odsje-ka,
sto je samo po sebi dob-r- a
stvar. No pristase HSS o-n- da izmanevriraju da se ku-- pi daleko vise hrane i ino
potrebstino nego ce biti po-trebn- o.
HSS no mobiliziraju
za tu priredbu, nego za dru-gi
dan prirede svoju zabavu.
ГМНО JE TOXI
DltASXEIl
Zagreba6ki "Vjesnik" ja-vl- ja
da je umro Antun (To-n- i
Drainer. Sahranjcn je u
Opatiji 22 jula. Vijest ka2e
da je pored njegovog odra
prodefiliralo viSo od tisudu
osoba. Medju brojnim vijen-cim- a
koji su noSeni u pogrc-bn-oj
povorci bio je vijenac
predsjednika Republike Ti-t- a.
Na grobu je govorio Edo
Jardas.
Pokojni Drasner je pro-ve- o
vise od 20 godina u Ka-nadi,
gdje jc bio aktivan
clan radnickih organizaci-ja.
Borio se protiv fasizma
u Spaniji i bio ranjen.
U Jugoslaviju so povratio
1917. godine.
Snut Dr. Svctozara
Ritiga
U Zagrebu (21. jula) je
umro monsignor dr Svetozar
Ritig u 88. godini 2ivota
On je bio jedan od onih
rijetkih hn'atskih katoli-ki- h
svecenika koji su u dru-gom
svjetskom ratu oetali
vjcrni svome narodu. Bio je
ka svaki radi Sto hoce, ali u
Zajednici i u interesima Zajed-nice
svi treba da su jednaci i
da rade u interesu Zajednice.
Nije ispravno da neki flanoti
zlorabljuju odtjeke i Zajednicu
u korNt soje politick? stranke.
Nije lijepo da takoi clanoti
rade na ustrb Zajednice stva-ranje-m
u njenim redo ima ne-podova- nje,
razilor i mrZnju.
Sak treba i mora da znade da
je HrvaUka Ilratska Zajednica
njegova i da sluaEi njegovu in-teresu,
zaJtitl i protekcije, na-im- e,
ona je na5a narodna hr-tat- ka
organizacija, u kojoj
svi clanovi imadu jednaka pra-v- a
1 jednake du!noti bez ob-zir- a
na nazorc, vjeru 1 naroj-nost- ,
jer je bratska I potporna
organizacija, a ne politicka. U
Zajednici nitko nema prava da
rijedja osjecaje stoga brata
su?lana. Glavna ideja u duhu
elogc, bratstva 1 jednakosti jest
bratstvo i jedinstvo clans tva u
suglasju toga i jedinstvo naro-da.
U gradnji Zajednice s novim
flanovima i kampanjom svi su
flanoi jednako pozvani i duini
da rade za svoju Zajwlnicu. O-voli- ko
smo zeljeli rei braci na-no- ]
u Kanadi i apeliramo na
njih da se u ovoj kampanji po-ka!- u
najbolje sto mogu kao
prati i iskrenl zajednifari.
Imajtno na umu onu lijepu
narodnu poslovicu: "Slogom ra-st- u
male starl a nesloga sve
pokvari". IT torn duhu slojno
gradimo 1 jacajmo soju lijepu
1 mocnu Ilrvatsku Pratsku Za-jednicu!
(Iz "Zajednicara")
gdje se slobodno sluzo s o-n- im 'sto je ostalo" od odsje-6n- e priredbe, a to sve ide u korist HSS.
Koliki su oni prijatelji
Hrvatske Bratske Zajednice
pokazujc i njihovo glasilo,
"Hrvatski Glas" koji je pa-siva- n
u kampanji za izgra-dnj- u IIBZ, ali nije pnsivan
Zu anjeadpnaidcaejimi naa onnao £toupjreavu o-gro- mna vecina clanstva od-luci- la
u korist Zajednice,
dakle rade kao stran6ari na
svakom koraku. I baj ti lju-di
hoce na odgovoran polo-fa- j Zajednice dovesti svog
6ovjeka, koji je prozet stra-n6ai-sko- m politikom kroz i skroz, i to starokrajskom
politikom, koja jo navijena
na sovinisti6ku mrznju najb-lizebra- ce braca Srbi, Hkravoatai , parottiov oss-u talo slavenske brace, kojih
dosta imamo u Zajednici.
Po djelima njihovim, su-di- te ih!
Zajednicar koji pazi
sto se radi
(Narodni Glasnik)
u partizaninia i izabran u
ZAVNOH. Po svrfetku rata
bio jo biran za poslanika.
Bio je clan Akademijo nau-k- a. Odlikovan je "Ordonom
bratstva i jedinstva" i Odre
dom zasluga za narod I. re-da- ".
Nova partija
(Nastavak sa str. 1)
javio da o prihvaca poziv
premijera Diefenbakera da
glavno pitanje iducih izbora
bude "slobodna preduzim-Ijivo- st ili socijalizam" (free
enterprise versus socialism).
Douglas ie time ostavin titi.
sak da ce on na izborima is
tupati kao pobornik socijali-zm- a. I ako su mjere koje je obecao provesti (u skladu
sa usvojenim programom)
korisne, one su daleko od so-cijaliz- ma.
Vrijedno jo zabilje2iti i
to da je konvencija odbila
zahljev krajnih dosniSars-ki- h elemenata (Sefton od
United Steehvorkei-- s unije)
da so u pravilima izri6ito
navede da komunisti no mo-gu
biti Slanovi Novo demo-kratsk- o partije. Ali ipak jo
ograniceno sudjelovanlo ko
mtinieta i niihnvih .vl{vr1tiA.
nika u novo] partiji.