Novosti, June 08, 1948

              Strana 2 "NOVOSTT Četvrtak 10 Juna 1948 NOVOSTIt iPrebirajuci po tajnim dokumentima I Čovjek s Re§©fitB
PullSsfaed every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Authorized as Second Clas Mali Post Office Department Ottawa
v?
Regislered In the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th Day of October 1941 as
No 46052 CP
Izloži svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jesiku
DepJfl bez potntoa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
ADHESA: 479 Oueen St W Toronto 2-- B Ontario
Telephone: ADetakte 1642
Izbori u Ontario
Izbori koji su se u ponedjeljak 7 juna odrfcrii aa ontorijski
parlamenat trebaju poslužiti kao va$na pouka svim organi-- j popo!o
2rfanim radnicima i ostalim demokratskim snagama
Prsm će u novom parlamentu biti vile anti-torijevsk- ih sila
nego je bilo u prošlom torijevce se moglo poraziti do tolike
mjere da nebi bili u slanju organizirati nove vlade Za 90 po
slaničkih mjesta torijevd su dobili 53 CCF 22 liberali 12
Radnička progresivna partija 2 i llberal-labo- r 1
Rezultati itbora iz mnogih ifbornih kotara pokazuju da
} CCF partija koju su svjesni radnici podupirali Mio da se
poroti torijevce mogla dobiti 2natno više poslanika Na prvom
mjestu mogao je ponovno biti Izabran R H Carlin u Sudbury
koji je dobio 8462 glasa Izabran je torijevac sa 8 650 glasova
Vodstvo CCF je skinulo sa svoje liste CaTlina 1 postavilo za
kandidata A V Whalena koji je dobio 5836 glasova i za ko-jeg
se znalo još unaprijed da ne moše pobiti Carlina Carlin
i Whakn su ukupno dobili 14 296 glasova u glavnom radni-čkih
glasova i izbor Carlina bio bi odguran da Wha!en nije
kandidirao na listi CCF Ovako je izabran torijevac
U mnogim izbornim kotarima radnici nisu bili oduševljeni
da glasuju za CCF kandidate jer su zamrzili cjepačku i usko-grudnu'
politiku vodstva te partije pa radje nisu glasali za
nikoga Radnici su bili naročito ogorčeni time što su vodje
CCF prkosili čak i u ovim izbornim kotarima u Torontu gdje
su kandidirali predstavnici Radničke progresivne partije A
A Madeod i J B Salsberg koji su ponovno izabrani ogrom-nom
većinom glasova Za izbor CCF kandidata u ovim izbor-nim
kolarima nije bilo nikakvog izgleda no CCF vodstvo ih
ipak nije htjelo povući i dozvoliti radnicima da jedinstveno
glasuju za MacLeoda i Salsherga i time pokafu radnicima u
drugim izbornim kotarima kako treba složno raditi i glasati
sa progresivne kandidate
Ono jedinstvo koje se ipak manifestiralo u mnogim izbor-nim
kotarima postignuto je sviješću naprednih radnika u
Oniarijskoj federaciji rada i drugim demokratskim organiza-cijama
Svjesni radnici se nisu dali zbuniti klevetama Jolliha
i drugih vodja CCF (koi se boje zamjeriti buržoaziji) ne-go
su u svojim kolarima glasali za CCF kandidate znajući
da time pomažu poraz torijevaoa? predstavnika krupnih inte-resa
u Ontario To što su CCF-ov- ci izabrali 22 umjesto 8 po-slanika
koliko su imali u prošlom parlamentu najviše ide u
zaslugu onim radnicima i naprednim snagama provincije koje
petnavaju torijevsku opasnost
Druga činjenica koju treba uzeti u obzir je to šio tako
zvano "crveno strašilo" nije u ovim izborima igralo nikakvu
ulogu Torijevd koji su "crveno strašilo" isticali na svakoj
hbornoj skupštini koji su se služili lažima i izmišljotinama
dobili su manje poslanika nego prošli put Liberali koji su
to isto činiti nisu se tako reći ni makli A vodstvo CCF koje
se u izbornoj kampanji laskanjem buržoaziji odricalo potpore
"komunizma" samo se još više razgoUćtlo u očima radnika
U izbornim kotarima Bellvroods i St Andrew u Torontu
narod je glasao i izabrao A A MacLeoda i J B Scrisberga
usprkos toga što su protiv njih uperili antikomunističku pro-pagandu
svi kandidati protivničkih partija
Izbori za ontarijski parlamenat su prošli Pred organizirane
radnike se sada postavlja drugo pitanje — pitanje daljnjeg
ujedinjavanja svojih snaga u borbi za napredak provincije
Torijevska vlada neće ni ovaj puta ispunjavati svojih obaveza
prema narodu ako ju na to ne prisili narod napose radnici
Drew je prije izbora obećao utrošiti svot j od 30 milijuna dola-ra
na izgradnju novih stanova RaHnici moraju tražiti da se
torijevska vlada odmah prihvati posla jer stambeni problem
predet ' rlja najveći teret narodu provincije Na vladu se tako-dje- r
mora staviti pritisak da poveća mirovinu starcima uspo-stavi
bolji zakon sa radnike prihvati suradnju sa federalnom
vladom na izvadjanju programa o socijalnom osiguranju itd
Poslije ovih izbora svi radnici bez obzira u kakvoj bilt
partiji i organizaciji dužni su pregledati izborne rezultate
podvrći kritici sve nedostatke i pogreške kako bi se u drugim
izborima postiglo još veće razumijevanje i jedinstvo Možda
će se cve godine održavati i federalni izbori Tu će se pred
organizirane radnike i druge napredne snage opet' postaviti
pitanje biranja naprednih kandidata za izbor vlade CCF Član-stvo
CCF treba kritizirati cjepačku i uskogrudnu politiku svog
vodstva jer interesi naroda i zemlje su važniji nego interesi
jedne političke partije Mi se danas nalazimo u danima gdje
se pred svakog kanadskog gradjana postavlja pitanje da li
će budućnost Kanade biti u progresu i blagostanju ili će preći
u ruke silama reakcije koje vode u fašizam i rat Svi oni koji
žele slobodu demokraciju i progres moraju se i dalje ujedi-njavati
u izbornim i svim drugim neposrednim pitanjima i tako
voditi Kanadu putem mirne sigurnije i sretnije budućnosti
vatikanske diDlomaciie u ruci
Nedavno je naklada SCOE u
Luganu (Švicarska) izdala knjigu
pod naslovom "Tajni dokumenti
vatikanske diplomacije" Knjiga
ima 568 stranica Iz čitavog niza
tih dokumenata koji se odnose na
razdoblje od 15 listopada 1945 do
11 ožujka 1948 čitatelj dobiva ja-snu
sHku o zakulisnoj aktivnosti
svete stolice i najviše vatikanske
hijerarhije Ti dokumenti sadrža-vaju
povjerljive izvještaje o aktiv-nosti
crne diplomacije njenim po
litičkim ciljevima i praktičnim od-lukama
Dokumenti govore javno-sti
kakav je karakter i funkcija
sadašnje demokr&ćanske talijanske
vlade u odnosu prema Vatikanu
govore opiirno o odnosima izme-dj- u
vlađajućih krugova USA i Fo-rei- gn
Officea na jednoj i svete
stolice na drugoj strini
Te knjige- - dokumenata pokuša-vaju
se 8 velikom zagrižljivošću od-reći
sva piskarala od "Osaervatore
Komano" preko vladinog lista "II
do ostale reakcionarno
štampe
"Skupljeni vrlo rječiti dokumen-ti
koji govore sami za sebe ne
zahtijevaju posebni uvod 1 ilustra
ciju" — rečeno je u kratkom pred-govoru
knjige Zato ćemo i mi na
vesti samo najmarkantnije odlom-ke
9 listopada 1945 papa je zapov-jedio
generalu jezuita da osnuje
organizaciju sa zadatkom da špi-junira
djelatnost Komunističke
partije "Informacijo se imaju da-vati
Angloamerikancima kao po-moć
u njihovoj borbi protiv ko
munizma koji se pokdšava pro-širiti
po čitavoj Europi" U pismu
admiralu Stoneu 17 siječnja 1940
papa piše da se "interesi svete
stolice poklapaju s interesima En-gleske
i USA s takvom jasnoćom
da je podesna zajednička politička
i diplomatska akcija svih triju za-interesiranih
strana"
2 rujna 194? sveta stolica je u
načelu prihvatila američku ponu-du
koju je papi predao Miron Tay-lo- r
"da se pošalje kontingent ame-ričkih
vojnih snaga za obranu va
tikanske driave" 5 ožujka 1947
papa je zapovijedio jezuiti Cormi-ck- u
da "odmah obavijesti vodeće
krugove republikanske stranke
USA što sveta stolica misli o ve-likoj
opasnosti koju bi za nju pred-stavljalo
odlazak Anglo-amerika-- na
iz Sredozemlja Grčke 1 Euro-pe"
Iz dokumenata se vidi da je sve-ta
stolica preuzela zadatak da agi-tira
za Marshallov plan jer je u
biljeJei s datumom 24 veljače 1943
rečeno da se papa "pobrinuo da
vatikanski stručnjaci redigiraju
vrlo Jasno i s osobitom pažnjom j
pripremljeno obrazloženje karak-teristika
Marshallova plana" i da
je to obrazloženje izručeno "msg-r- u
Moranu koji će se pobrinuti
za štampanje obrazloženja u mili-junima
primjeraka" Iz dokume-nata
od 7 rujna 1946 saznajemo
da je papa sa svojim najbližim
savjetnicima raspravljao o tome da
"sveta stolica mora pod svaku ci-jenu
spriječiti odlazak anglo-ame-ričk- ih
snaga it Julijske Krajine 'i
Trsta"
18 kolovoza 1947 američki jezu-iti
poslali su po MacCormicku papi
memorandum o "mišljenju glav-nog
Štaba USA o stratssko-vojni--
čkoj važnosti Italije za obranu Sre- -
nam ilustriraju brojni doku-menti
Tako Je na pr 31
1945 papa odobrio 'ni-eijati- vu
akcije za ras-cjep
Socijalističke stran-ke
Iz dokumenata proizlazi su
visoki predstavnici umjere
cijalističke stranke radničkog je-dinstva)
bili sve od prosinca 1945
u s laičkim vodja ma katoli-čke
akcije Povjerenik milanskog
nadbiskupa i kardinala Schustera
je papu 15 lipnja o "re-zultatu
razgovora i i Ju milan-skih
predstavnika demokrsćanske
stranke i vodja PSLI o mogućnosti
zajedničke orijentacije da bi --
talijanski socijalisti odlučno otrg-nuli
od komunista U
od veljače čitamo: "Držav-ni
sekretarijat s v tlikom pažnjom
prati aktivnost nove saragatovske
stranke periodički prima izvje-štaje
I obavještenja od nekih Č-inova
PSLI
Poglavlje knjizi koje se odnosi
na 1 prošle talijanske par
lamentarne izbore spada medju
najzanimljivije Iz skupljenih do-kumenata
saznaje se da je osno-vana
vatikanska
komisija" koja je na svojoj
od 13 veljače o g
predsjedanjem monsignora Mora- -
na o financijskoj po-moći
koju Vatikan treba da pruži
talijanskim p r o t udemokratskim
strankama" sjednici bilo
1
- 1 1 1 1 mm
je odlučeno da monsignor Todini I direktor administrativnog ureda
katoličke izborne komisije iz Je poduzeo kod krupnih
dova vjerskih redova čitavoga
jeta dakako i iz američkih fon
dova daje novčane potpore za fi-nancijske
demokrieanske
stranke koja mora biti potpomog-nuta
maksimumom sredstava da
bi se postigao maksimum rezul-tata
Iz dokumenata se vidi kako Va-tikan
nastoji da se komunisti sta-ve
izvan zakona i to najkasnije
do ljeta 1949 godine 4 ožujka 1948
papa je primio MacCormick koji
mu je izjavio "da vlada USA ra-čuna
da će nakon izbora biti
moguće staviti izvan za-kona"
Na tom mjestu Je citirano
i papino mišljenje da nakon pro-glašenja
Komunističke partije ile-galnom
organizacijom moraju "de-mokrsćan- tka
stianka socijalistič-ke
Saragat-Loinbard- o i re-publikanci
predstavljati nasljedni-ke
i sindikalne baitinike Konfede
racije rada"
Vatikanske poglavice
razvoj i učvršćenje demokratskog
pokreta na jugu Italije Taj zapu
šteni poljoprivredni kraj koji Je
u prijašnjim parlamentarnim izbo-rima
predstavljao bazu za monar-histe
qualunquit i demGkrsćane
danas je u berbi za agrarnu refor-mu
odlučno na strani Demokratske
nirodne fronte U knjizi čitamo
da je 21 veljače 1948 zbog mlita-ve
akcije demokršćanske stranke
na jugu Italije "osnovan posebni
izborni odbor neposredno pod vod
stvom napuljskog i barijskog nad-biskupa
potpuno nezavisan od de-mokrSćan-ske
stranke čija organi-zacija
mora biti pod red tena kato
ličkoj akciji U bilješci s datumom
24 prosinca 1947 kaže se: "Papa
je dao kardinalu Giuseppe Brunu
upute da zajedno s monsignorom
Francescom Moranom mgr Mon-tlnije- m
i jezuitskim patrom Vin-cener- m
MacCormickom uspostav
vezu s predstavnicima Sa ragato-v- ih
socijalista da prouče točke
programa koji bi na skorim poli-tičkim
izborima omogućio katoli-čkim
elementima da dadu potporu
Saragatovim socijalistima"
U bilješci od 28 veljače čitamo:
"I'apa je primio u privatnu audi-jenc- u
njegovu ekscelenciju msgr
Alberta Di Voria i sekretara in- -
De Gaulle "treća sila
ta za fašističkog diktatora u Fran
cuskoj medjunarodna reakcija na
s američko-engleski- m impe-rijalistima
već godina zdušno
uzgaja i podstrekava u nje
govim diktatorskim prohtjevima
njegov pomicKi uspon i pokušaji
bezobzirnog krčenja puteva k sa-movla- sti
u neposrednoj su vezi sa
koje vršili !
dolarski diplomati kako bi
ostvarili dominaciju Vall-Sree- ta
On je sada postao od njiho-vih
glavnih "aduta" u borbi pro-tiv
demokratskih snaga u borbi
protiv demokratskih ustanova koje
je izvojevao radni narod Francu
ske Osim toga i "200
dosemlja 1 Europe od Sovjetskog i Francuske u njnu svog čo-Sav- esa
i komunizma koji Uri" koJ M "" polmsmtl da
iru vtA u rokiiai 1
1 krupula ©basda spriječi
Socijalističke stranke daWi otP°r " W P°HHk
Jasno
prosinca
god potpuno
katoličke
da
neki
vezi
med
dokumentu
194g
izbor-na
sjednici pod
raspravljala
Na
svi
potrebe
struje
zabrinjuj
čelu
vile
ititi
vrše
vide
potanfavanja rancuske ameir
čkom imperijalizmu guši van ju
radničkih demokratskih sloboda
Na toj liniji De
avanturističkih ambicija našli
ostali reakcionarni
krugovi Francuske Odlučnost de--
nog dijela PSIUP (talijanske So 4 "™Hh snaga Francuske u
izvijestio
7
i
u
sadašnje
"katolička
toj
fon- -
komuniste
t
i u
i
Gaulleorih
borbi protiv kolonizatorskog
ranja američkih imperijalista i
njihovih domaćih lakeja izazvala
je uznemirenost i strah u redovima
Ha primanju
stituta za vjerske poslove Vorio
ga je izvijestio o mjerama koje
katoličkih
industrijalaea i prijatelja katolika
da preuzmu na sebe dio troškova
izborne kampanje Msgr Vorio
prema prvim približnim ocjenama
računa da će za tu svrhu dobiti
preko milijardu lira"
O vezama Vatikana s Vall-Streeto- m
govori nam bilješka s da
tumom od 30 kolovoza 1947 godi-ne:
"Prema izjavi pape održana
je večeras u petak 29 kolovoza u
kući generala Isusove družbe sjed-nica
na kojoj je sudjelovao Miron
Taylor osobni predstavnik pred-sjednika
USA Na sjednici Je pro
učena unutrašnjo-politićk- a situaci-ja
u Italiji u vezi suradnjom iz-med- ju
svete stolice i USA u svjet-skoj
protukomunistićkoj borbi" Na
toj su sjednici Jezuiti informirali
Tavlora o aktivnosti talijanskih
komunista "kako bi o tome mogao
neposredno predsjedni-ka
T ma na i States Department
u Wahingtonu" Na str 486 s da
tumom 23 rujna 1947 čitamo da
Je papa primio u Castel Gandolfu
patra Iansena i MacCormicka i z
njima raspravljao o mogućnosti
novog rata i eventualnom odlasku
svete stolice iz Kima "Papa je iz-razio
žolju da pater Gormick pre-ko
jaiuita u Wahingtonu pokusa
saznati mišljenje vodja američkog
generalštaba o tom pitanju U bi-lješci
od 10 ožujka 19iS čitamo
da Je msgr Benedatto Renzoni u-klju- ćen
u katoličku isborru komi-siju
zadatkom da održava spe
cijalnu vetu sa States Depart-mento- m
preko papinskog nuncija u
USA msgr m letom Sicognani-Je- m
Tu vezu je doduše održavao
jezuietski pater MacCormick ali
se u toku izborne kampanje poka
zalo da je potrebna dvostruka po-vezanost
da bi tako udio Sjedi-njenih
Država u izbornoj pobjedi
demokrsćanske stranke bio sto ve-ći
i uspješniji"
Ti dokumenti i podaci s izvan-rednom
jasnoćom osvjetljavaju
mračnu i protudemokrateku aktiv-nost
vatikanske diplomacije koju
visoke crkvene poglavice nastoje
prikriti pred masama vjernika Us-prkos
tom to nije moglo ostati
skriveno — I danas je Vatikan
pred javnim miljenjem
svijeta
I
General De Gaullea pretenden- - francuske reakcije Francuski
porodica"
talijanske
talijanske
vladajući
informirati
raskrinkan
akcionari prišli su ne samo raznim
sumnjivim političkim i parlamen-tarnim
kombinacijama kako oi
onemogućili utjecaj istinskih de-mokratskih
snaga na daljnji raz-voj
Francuske već su i povinujući
diktat američkih imperijalista
pribjegli otvorenim antidemokrat-kir- a
i protvestavnim akcijama
svim manevrima su i Nakon formiranja t zv "treće si
Jedan
se vJa
i
su
se i
prođi'
sa
ni
sa
A
re- -
se
le" vinovnici koje su bili desni
socijalisti na colu s izdajnikom
radničke klase i pokornim laka-Je- m
kapitalista Leonom Diamom
— to stapanje dsgaullizma i "pro-grama"
treće sile pošlo Je naprijed
Još rapadnijim koracima Pokazalo
se da izmedju njih nema bitnih
razlika da su jedni i drugi našli
za shodno d ponovo dignu otrca-nu
zastavu "antikomunizma" i
ožive sve one makinacije koje idu
za konsolidiranjem reakcionarnih
redova Suprotstaviti se jakom de-mokratskom
taboru cilj je obiju
reakcionarnih struja
Na tom puta stvaranja reakcio-narnog
otoka nalli su se 1 manevri
koje vrsi Ree Ptevefi bivši m-inistar
financija u De Gaullovoj
privremenoj vladi a u stvari za
stupnik američkih poslovnih ljudi
i predstavnik američkog trusta za
proizvodnju električnih aparata
m W$ J?h £$P%'
%?J )tAWXW K !M
"'-v- - ' " yVK3fS f7"a
od Marshnllovog plana i
Još kao predsjednik američkog
Komiteta za privredni razvoj g
Pol Hofman je — kako piše "New
Vork vvorld telegram" — "učinio
tako mnogo za potsticanje posl-ijeratne
poslovne ekspanzije" Hof-man
je tada bio predsjednik jedne
kompanije — krupne industrije
automobila "Studebaker" Danas
kao administrator Maršaiovog pla-na
on Je ujedno predstavnik svih
američkih kompanija u njihovoj
"poslijeratnoj poslovnoj ekspanzi-ji"
— tj drugim riječima on ru-kovodi
prodiranjem SAD u zemlje
zapadne Europe
Kada Je postavljen na ovu novu
dužnost Hofman je ukratko sa
općio svoja shvaćanja o ameičkoJ
"pomoći" Europi "To će biti inte-resantna
spekulacija" — rekao je
on Uskoro zatim Hofman je u
budžetskom odboru Predstavničkog
doma objasnio da SAD noraju u-ve- sti
"pažljiv nadzor" i budu spre-mne
da svoj plan brzo mijenjaju
kako bi mogle odgovoriti eventual-nim
"promjenama prilika" u za-padnoj
Europi ako žele da postig
nu "najveću korist od naših (ame-ričkih)
dolara" Ovo Je dopunio
Vilard Torp pomoćnik američkog
ministra vanjskih poslova za eko-nomska
pitanja: "Na kraju pro
grama 1952 godine — rekao je
on — životni standard u zapadnoj
Europi biti će ispod predratnog
nivoa" Jasnije priznanjo pljačka-škog
karaktera Marialovog plana
"pomoći" Hofman i Torp nisu ni
mogli dati lliltcn ministarstva
vanjskih poslova SAD iznoo je
sada nove karakteristične detalje
"Od danas pa nadalje — piše
cinički u Ililtenu - - život i sudbina
288 milijuna europskih stanovnika
zavisit će u velikoj mjeri od sva
KAKO FRONTOVCI PULE POMOĆI EKONOM-SKOM
KULTURNOM PODIZANJU
SVOGA GRADA
Pala ožujka — članovi Narodne
fronte Pule Hrvati i Talijani od
oslobodjenja grada do kraja velja-če
ove godine dobrovoljnim rado-vima
uitedili su narodu 9500000
dinara Zahvaljujući radnim akci-jama
frontovnra i naporima narod-ne
vlasti odstranjene su ruševine
i ff
Cilj njegovih manevara je stvara-nje
terena za i sklapanje
sporazuma izmedju Do Gaullovog
pokreta "Okupljanje francuskog
naroda" i Schumanove "treće si-le"
Njegov istup u vezi Je % go-vorima
De Gnullea i Schumana
kad se u stvari pokazalo da izme-dju
njih nema nikakve razlike u
gledištima Plevenovl prijedlozi
idu za tim da se na osnovu isku-stava
i dosadašnjeg puta "treće
sile" njenog popuštanja De Gaul-leovi- m
Hiktatortkim težnjama i
reakcionarnih anti - demokratskih
tradicija — stvori zajednički pro-gram
"treće sile" i pokreta "Okup
ljanje francuskog naroda" kojim
bi se omogućilo što skoriji po-vratak
De Gaullea na vlast Do-noten- je
izbornog zakona koji bi
favorizirao reakcionarne elemente
1 raspuštanje Skupštine takodjer
su neposredni ciljevi Plevenovih
makinacija uoči izbora za Savjet
Republike i generalne savjete
U toj aktivnosti uperenoj protiv
demokratskih snaga Francuske
francuska reakcija ima preteču u
De Gasperiju i njegovoj američko-vatikantk- oj
operaciji na bazi koje
je stvorena fronta klero-reakei- o
narnih u Italiji Današ-nji
manevri i Ilene Plevena ame-ričkog
lijenta i De Gaulleovog po
vjerenika koji uz blagonaklono ra-zumijevanje
nosilaca "treće sile"
vršija u reakcionarnim krugovima
ne bi li skrpio reakcio-narni
blok i stvorio "precizan" pro-gram
"bez obzira na etikete" ne-maju
temelja u narodu u narod-nim
masama koje vrlo dobro znaju
za ćim idu i planovi "treće sile" l
De Gaulleovog pokreta "Okuplja-nje
francuskog naroda"
narod U3nrkos svih makinacija re--
' akcionarnih vlastodržaca i njego-vih
prekooceanskih podržavatelja
njihovih zajedničkih prijetnji I za-strašivanja
nepokolebljivo brani
svoje interese i nezavisnost svoje
zemlje Na čelu a Komunističkom
partijom I ostalim demokratskim
snagama francuski narod vodi po-stojanu
borbu sve do pobjede pro-tiv
svih onih koji bi htjeli pripre-miti
teren za ustoličenje fašisti-čkog
diktatora Do Gaullea ameri-čkog
slugu i kapitalističkog eks-poden- la
"200 porodica Franeuske"
kodnevnih odluka ovog čovjeka"
tj Hofmana "u čijim se rukama
nalazi kesa"! A da bi se bolje
objasnio značaj činjenice da ova
"centralna ličnost u Jednoj od naj-veći- h
ekonomskih drama histori-je"
zvecka zlatnicima i prevrće ih
na dlanu pred nosom skrušenih
zvaničnika zapadne Europe gla
silo state departmenta objavljuje
ujedno i mišljenje Pola Hofmana o
eventualnoj nacionalizaciji indu-strije
ili uvodjenju planske privre-de
u državama-učesnicam- a "europ-skog
programa obnove" — "Ja
sam — veli Hofman — praktičan
čovjek i čitavu ovu stvar pro-matram
sa stanovišta da dobijemo
najviše iz naših dolara" A aka
Irtvn američke "pomoći" "poku-šaju
prelazak s jednog sistema na
r drugi" tj počnu da nacionalizi
raju industriju ili uvode državne
privredne planove nema bal mno-go
izgleda da će se to postići I
zato Hofman dodaje da će u slu-čaju
da "Jedna vlada podje prav-cem
koji po mom mišljenju
itd" onda će administrator Mar-Jalov- og
plana "o tome voditi raču-na"
A dolari su— kako to vrlo dob-ro
znaju sluge američkog imperija-lizma
— u diplomaciji SAD već pot-puno
uili u protokol I Hofman će
prema tome u odnosu na vlade
zapadnoeuropskih zemalja biti
pravi pravcati "bos"-gazd- a
Američki lakeji sa zapada pro- -
gutat će Hofmanove prijetnje koje
su ustvari nov samar njihovom sa-moljublju
i čuvat će se dobro sva-kih
eksperimenata koji ne bi bili
po volji "čovjeku u čijim se ruka-ma
nalazi kesa" Ali srećom n&
zvuko Hofmanove kese reagira sa-mo
reakcionarna grupa kapitali-stičkih
vlastodržaca a ne i narodi
zapadno Europe
ĆE
I
zbliienje
elemenata
Francuske
Francuski
obnovljene su mnoge zgrade sa
stanovanje Javni parkovi Itd Pula se svakodnevno ekonomski
podiže a kulturni i društveni život
njenih gradjana postaje bogatiji
Prema planu rada sa ovu godinu
koji Je prihvaćen na gradskoj kon-ferenciji
Narodne fronte l'ule
znatno će se povećati ekonomski
i kulturni standard života njenih
stanovnika U organizacijama Na-rodne
fronte bit će obuhvaćeno
90% gradjana Potpuno će biti lik
vidirana nepismenost kod gradjana
do 45 godina starosti u 20 teča-jeva
sa učenje hrvatskog jesi ka
bit će obuhvaćeno 800 tečajaea a
3 tečaja za opću naobrazbu obu-hvatit
će 60 osoba Centralna na-rodna
sveučilišta pojedinih rajona
priredit će 160 predavanja Formi-rat
će se 160 čitalačkih grupa i
2 ktilturno-umjvtnić- ka društva ko-ja
će po selima Pulskog kotara
održati 10 kultumo-umjetnićki- h
priredaba Priredit će se 3 skupna
izleta sa 2000 gradjana Pule
Predvidjeno je da izletnici posjete
najbliže krajeve naše zemlje Na
ljetni odmor Narodna fronta će
uputiti 500 djece udarnika nova-tor- a
siromašnih roditelja i žrtava
fašističkog terra U selima IHil-sk- og kotara 15 zdravstvenih ekipa
izvršit će liječničke preglede
Na obnovi gradjevmarskih obje-kata
na uredjonju grada poprav-cima
gradskih uHea t kanalizaciji
frontovci Pole izvršit će dobrovolj-ne
radove u vrijednosti od preko
17000000 dinara a osim toga su-djelovat
će i na poiumljrvanju 22
hektara goleti
Hrvati i Talijani l'ule dat će sa
poboljšanje obskrMJrvanja grada
i razvoj lokalne privrede u dobro-voljnim
radovima preko 45 miti
Juna dinara a radit će i na ure-djen- ju
parkova i vrtova svoga
grada
Frontovcf l'ule obavezali su se
da do prvoga maja podpuno urede
gradsko f9kulturno igralište jed-no
igrah£e za tenis 1 više manjih
fiskulturnih objekata U tim akci-jama
oni će dati u radnoj snazi
1890000 dinara
TRGOVINA IZMEDJU JUGO-SLAVIJE
I ENGLESKE
London 8 Juna — Predstavnik
trgovačkog odjela Velike Bntanije
izjavio je danas da je izmedju Ju-goslavije
i Engleske nedavno po-stignut
sporazum na osnovu ko-jeg
će Jugoslavija prodavati Eng-leskoj
drvo u vrijednosti od preko
200000u dolara
Jugoslavenske drvo biti će pla-ćano
u gotovu novcu za kog će Ju-goslavija
odmah kupovati njoj po-trebnu
mašineriju u Engleskoj Ili
drugim državama sterling sfere
%