Novosti, June 08, 1948

              m%
Strana 2
NOVOSTI
' Published every Tueedav Thursday and Saturday fcy the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Authorized as Seeond Gas Mail Tost Office Department Ottawa
Registered in the Regietrv Office for the Qty of Toronto
on the 24th Doy of October 1941 as
No 46052 CP
Izktzl svaki utorak četvrtak) i subotu u hrvatskom jeziku
Dopisi bez potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne vraćaju
ADRESA: 479 Queen St W Toronto 2-- B Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Pohod u Washington
Američki narod odlučno se suprotstavlja zakonskom pri-jedlogu
Mundt-Nixon- a i drugim planovima reakcije za uni-štenje
demokratskih prava i sloboština
Hiljade gradjana — bijelaca i crnaca — iz rasnih krajeva
Sjedinjenih Dršava upriličilo je pohod u Waehington i dalo
znati Trumanovoj administraciji da narod pozorno prati sve
mjere reakcije i da će se protiv njih žestoko boriti Narod neće
i ne mefe dozvoliti ukidanje jednog demokratskog prava za
drugim i predaju vlasti u ruke monopolističkoj grupi koja
namjerava uspostaviti fašizam i izazvati novi svjetski rat
Pohod u Washlngton zabilježio je još veće ujedinjavanje
i odlučnost demokratskih snaga Sjedinjenih Država u borbi
protiv opasne unutarnje i vanjske politike Wall Streeta koju
provodi vlada predsjednika Trumana
Od sada ćemo se još čvršće i snažnije ujediniti i poraziti
zakonski prijedlog Mundt-Nixon- a — isticali su govornici na
protestnoj demonstraciji u Washingtonu Tu se radi o pitanju
samog američkog Ustava koji je u krijeppsti preko 160 godina
i kojeg krupni interesi žele zamijeniti fašističkim zakonom Kad
bi se takav zakon uspostavio oduzeo bi narodu svako pravo
da upravlja sa svojom zemljom i postao bi roblje industrijala-ca
1 bankara
Ona ista opasnost protiv koje se bori američki narod pri-jeti
i kanadskom narodu U Kanadi se takodjer pripremaju
planovi za ukidanje demokratskih prava koja su već na ne-koliko
mjesta teško povrljedjena Takvi dogadjaji kao što je
napad na urede Radničke progresivne partije policijsko pre-traživanje
radničkih dvorana zapljena knjižara pripremanje
zakona u parlamentu za zabranu reakciji nepoćudnih partija
i drugo jasno svjedoči kako reakcionarne sile u Kanadi i Sje-dinjenim
Državama rade po jedinstvenom planu u uroti protiv
demokracije Njihov prvi cilj je radnički pokret — ne tek ko-munisti
kako to tvrdi monopolistička štampa — nego svi rad- -
nld njihove organizacije je nerjglavnija vrijeme
preka na putu planovima za porobljavanje i osvajanje
Ona borba koju danas narod vodi protiv zakon
skog prijedloga Mundt-Nuton- a protiv Taft-Haru- ey zakona !
rasnih drugih reakcionarnih mjera je ona ista borba koju
kanadski narod vodi protiv zakonskog prijedloga LaCroixa
protiv anti-radnićk- og zakona u Prinos EdVard Islandu British
Columbijl i drugdje
Borba protiv ovakvih zakona mora se pooštriti i masovno
poduprijeti po svim demokratskim snagama Ako reakcionarne
sile uspiju uspostaviti ovakve zakone tada će se borba za
demokraciju voditi pod daleko težim udovima nego danas
Napredne snage moraju biti svjesne ove opasnosti i spriječiti
ju na vrijeme jer urotnici rade po danu i po ndd Narodna
demokratska prava već danas su dosta povrijedjena i ogra
ničena
Zakonski prijedlog Mundt-Ntaon- a u Sjedinjenim Državama
zakonski prijedlog LaCroiza u Kanadi su dvije zakonske
pojave koje imaju namjeru uspostaviti takav poredak u 'ovim
zemljama kao što je bio u carskoj Rusiji Njemačkoj staroj
Austro-Ugarsk- oj i drugim reakcionarnim i rasističkim
Ovi zakonski prijedlozi se morvtju poraziti a poraziti ih
može snažan demokratski pokret na čelu sa radničkom klasom
Oko pokreta za poraz ropskih zakona mora se mobilizirati i
ujediniti široke narodne mase u kojima Ma glavna snaga za
pobjedu demokracije
"Primirje" u Palestini
Tako zvano "primirje" u Boleštini nije od nikakve koristi
novoj židovskoj državi Napad protiv nje nastavka se istom
žestinom sa kopna i zraka U pohlepi za uljem vojnim bazama
1 uplivom na Srednjem Istoku imperijalisti su spremni upro-pastiti
židovski narod koji se bori za svoju slobodu i nezavis-nost
Novoj židovskoj državi treba efikasna jnedjunarodna po-moć
da se obustavi agresore i uspostavi trajan Imperija-listički
Ucumjeri vrše prema židovskom narodu onu istu ulogu
koju su vršili prema narodu Spanije i danas u Grčkoj i drugim
zemljama gdje se narod bori za slobodu i nezavisnost Oni
naoružavaju Arape upravljaju njihovom vojakom i po njiho-vim
planovima provodye napad od samog početka podjele
Palestine
Prem Sjedinjene Države 1 Britanija prividno aauaimaju raz-ličiti
stav prema Palestini ipak se siaiu u jednom i to da se
spriječi opstanak židovske države Om se boje da će nova
država proširiti demokratski utieaj i podstreknuti narod u bor-bu
sa slobodu i nezavisnost u svim zemljama Srednjeg Istoka
kojeg za svoj privatni posjed u izvlačenju ulja i podr-žavanju
vojnih baza
Uspostava židovske države u Palestini nije stvar samo
židovskog naroda To je stvar svih naroda koji stoje za slobo-du
nezavisnost i mir uključiv i kanadski narod Vlada ove
zemlje dužna je priznati novu državu u Palestini i tražiti kroz
Ujedinjene Nacije da se neposredno obustavi rat i poštiva
pravo židovskom narodu da u miru i slobodi izgradjuje svoju
domovinu
Henry Wallace i predstojeći izbori
Sjedinjenim Američkim Državama
Henrv Wallace kandidat treće
stranke za predsjedničke izbore u
Sjedinjenim Američkim Državama
svojim pismom Staljinu i odgovo-rom
Staljina na to pismo postao
je jedna od najmarkantnijih poli-tičkih
ličnosti kapitalističkih ze
malja Danas je još rano govoriti
kakvu će ulogu odigrati WalIaco- -
vo pismo o kome drug Staljin ve-li
da "predstavlja najvažniji do-kumen- at"
medju dokumentima po
sljednjeg vremena kojima je cilj
"učvršćenje mira uspostavljanje
medjunarodne saradnje i obezbje-djenj- e
demokracije" Nema sum-nje
ovakav odziv druga Staljina
krenut će painju cijelog svijeta
na Wallacove prijedloge po pita-nju
zategnutih odnosa izmedju So-vjetskog
Saveza i SAD
Vallace je u toku dvadeset i tri
godine uredjivao list za američke
farmere Od 1938— 1940 bio je mi-nistar
poljoprivrede u Eoosevel-tovo- m
kabinetu Godine 1940 iza-bran
je za potpredsjednika SAD
na RooeeveltovoJ listi i bio je je-dan
od 'njegovih najbližih sarad- -
nika na samom lijevom krilu de
mokratske stranke 1944 godine ni-je
ga Rooeeveit uzeo na svoju listu
bai zbog tog njegovog ljevičar-stv- a
nego mu je dao resor trgo-vine
a Truman je došao za pot-predsjednika
Poslije Rooseveltovo
smrti Wallace ostaje i dalje min-istar
trgovine sve do septembra
194G godine Tada je izbačen iz
vlade Od tada on počinje borbu
protiv Trumanove vlade zbog nje
ne takozvane "črste ruke" protiv
Sovjetskog Saveza Tada on po-činje
s napadima protiv američke
"atomske diplomacije" U decem
bru 1947 godine Vallace objavlju-je
da će se kandidirati za pred-sjednika
na listi treće stranke
Kad je Wallace objavio svoju
kandidaturu rekao je da u borbu
ide pod vrlo teikim ustoVTma sa
malo vojske protiv moćnog nepri
jatelja Tako i jest
Trumanova administracija je
potpuno u rukama monopolistićkog
kapitala koji je opet najtjeinje
povezan s američkim militaristima
Na vodećim položajima stoji uvijek
neki visoki funkcioner trustova
korporacija banaka koji često u
i Radnički pokret za- -' isto nosi i generalski čin
američki
i
država-ma
mir
smatraju
Demokratska i republikanska
stranka po sultini su se ujedinile
po pitanjima vanjske i unutrašnje
politike "Trumanova doktrina" ni-je
samo Trumanova nego i Hoo-verov- a
"Marielov plan" nije sa-mo
Msrielev nego i Vanderber- -
gov Obadvije stranke rade na u- -
veoanju profita fonopolističkog
kapitala a za sniženje životnog
standarda "običnog čovjeka" Oba-dvije
stranke sporazumno rade na
izazivanju vježtačkih ratnih kriza
Obadvije se služe fašizmom i ra-tom
kao sredstvom za svjetsku do-minaciju
Obadvije ubrzano rade
da iskoriste masovne organizacije
u fašističke svrhe Obadvije su sa
kontrola "lojalnosti misli" slažu
se u tome da progone svakoga kao
komunistu ko se sa njima ne sla
ze Obadvije provode nečuvenu de-magogiju
o demokratskim sloboda-ma
američkog tip a vrle tlačenja
i diskriminaciju u zemlji i van ze-mlje
gdje god mogu na način koji
se može uporedjivasi Jedino s I lit-lerov- im
metodama Uz pomoć oba-dvije
partije stvoren je čuveni
Taft-Hartlev- ev zakon protiv rad-nika
da bi se radnici bavili samo
svojim Jadima a da im ne pada
na um miješanje u vanjsku ili liru
unutrašnju politiku demokrateko-repubtikanek- e
plutokracije i solda-teske
Upregnuli eu vodstvo oba
sindikalna pokreta da rade noga
ma i rukama za Maržalev plan Ta
"sindikalna rukovodstva" bez po
govora služe Wall Streetu za po-robljavanje
svog naroda i naroda
drugih zemalja da bi time izbjegli
ekonomsku krisu u Sjedinjenim
Državama tj da bi američki rad-nici
mogli jesti mrvice sa boga-ta)ko- g
stola na račun porobljava-nja
europskih i drugih naroda kao
ito su ih jeli za vrijeme svjetskog
rata od 199—1945 godiie Oba-dvije
stranke monopolizirale su za
sebe skoro svu Štampu radio film
nauku masovne organizacije —
muSke ženske omladinske crkve-ne
ratnih veterana itd
Dvije političke partije — demo-kratska
i republikanska — imale
su do sada monopol na izbore pred-sjednika
Od Linkolna na ovamo
Wallace je prvi koji istupa kao
trći kandidat u općenacionalnom
razmjeru On je stupio u izbornu
kampanju bez partijskih aparata
pljati potpise na ttotire
po svim federalnim državama SAD
da bi stekao pravo za isticanje
svoje liste na izborima
Je bilr toliko da je američka re--
akciia u nočetku eovorila sa Dot- -
smjehom njegovoj kandidaturi
--NOVOSTI"
Danas već stvar stoji drukčije
Vallacov pokret se toliko raširio
da zadaje ozbiljnu brigu vladaju-ći
m krugovima i cjelokupnoj re-akciji
U februaru ove godine bilo
je miiljenje da bi Wallace mogao
dobiti na izborima oko 5 milijuna
glasova Kasnije se prognoza po
dizala na 8 i 10 milijuna ima
mitljenja koja idu do 15 do 20
milijuna Na zadnjim izborima
1944 godine Rooeeveit je dobio
nežto oko 26 milijuna glasova a
protivkandidat oko 2—S milijuna
manje
Odakle stalni priliv Vallaeovih
pristala? Na prvom mjestu iz re-- J
uova rauniKa upricos ruKOvoostvu
sviju sindikalnih centrala radnici
pa i čitave sindikalne podružnice
otvoreno istupaju za Wallaca Wa-llac- e
ima dugotrajne veze s far-merima
a danas su farmeri ne-zadovoljni
sa cijenama svojih pro-izvoda
i oni gledaju u Vallacu čo-vjeka
koji bi im mogao pomoći
U Sjedinjenim Državama živi lfi
milijuna Crnaca koji se osjećaju
robovima oni upiru oči u Wal- -
laca Zatim 15 milijuna Slavena
u SAD koji većinom imaju pro-gresivan
stav dobrim ili većim
dijelom glasat će za Wallaea Sit-ni
trgovci industrijalci zanatlije
činovnici koji stoje na milost i
nemilost krupnog kapitala traže
neki izlaz iz telke situacije i Val- -
lace očekuje medju njima glasove
za sebe itd itd
Radnižtvo SAD nije joi dovoljno
uspjelo da se afirmira kao neza-visan
politički faktor Komunisti-čka
partija je razmjerno mala i
obuhvaća neznatan procenat radni-štva
a sve druge takozvane "rad
ničke" partije su na strani reak-cije
NVallacova nova stranka nije
ni radnička ni radničko-seljačk- a
ni socijalistička ali je progresiv-na
Ona ujedinjuje različite demo-kratske
proturatne protumonopo-lističk- e
elemente i grupe
U SAD ima na milijune glasača
koji su voljni da se bore sa svoje
svakodnevne potrebe ali nijesu u-bijed- jeni
da su potrebne političke
akcije To su sirove mase za koje
se ne može reći koju će ih strana
pridobiti na izborima — Vallaee
ili američka reakcija Izgleda da
se sad borba vodi najviše oko tih
masa da ih se uvuče u borbu ne
samo po pitanjima nasušnih po
treba nego i po pitanjima unutra-šnje
i vanjske politike Točno Je
da se te mase dana boje rata eko-nomske
krise faltama i monopola
Sve te mase imaju već izvjesno
iskustvo o strahotama prošlog rata
i iz sadnje ekonomske krize za
plenuma Kotarskog narodnog od-bora
Ktjske prihvaćan Je psijedsog
budista Kotarskog i mjesnih na-rodnih
odbora za 1S4 godina U
odnosu na prošlogodišnji budžet
fuzioniranih kotarskih narodnih
odbora Opatije i Selska vedl je u
ovoj godini za preko Jedan po
dinara Krediti sa investi-cije
veći su za 3 milijuna a admi-nistrativni
troškovi manji ta Jedan
po milijun dinara a korist budte-t- a
mjesnih narodnih odbora Bu-džet
za 1943 godinu kotarskih i
svih mjesnih narodnih odbora iz-nosi
preko 27 milijuna dinara Svo-ta
predvidjena za investicione ra-dove
u ovoj godini iznosi preko
milijuna dinara Za održavanje pu-te- va
i drugih objekata utrosft ee
Đodietom
London — u par-lamentu
na pitanje
poslanika Blackborna o koracima
koji su poduzeti u pitanju inci-denta
s britanskim oficirima na
austrijskoj granici
MacNiel je da je granična
na LojbI Jasno ozna-čena
i da su poručnik
kad su videli da nema
straiara odlučiti ds
pred ju granicu navodno "da bi
bez podrške burioaske j imali bolji Izgled na pejsež" Mze
itampe bez novaca morao je je izjavio da su potporučaik
hiljada
Teškoća
o
a
I
Merle i go? pod ja Burke u svojoj
izjavi priznali da Je
Burke sam kriv za svoju smrt a
potpo ručnik Merle Je poslije odU-sk- a
iz Jugoslavije ostao pri svom
glediitu da je Burke za-počeo
borbu s
vrijeme vladavine ka-da
su milijuni američkih besposle-nih
radnika čekali u dugim redo-vima
da dobiju kutlaču supe od
organizacija za davanje milostinje
Medjutim ako podje američkoj re-akciji
za rukom da te mase ubi-je- di da politika trke u naoruža
nju Marsalov plan osiguravaju
te mase da ne ostanu bez posla
da ne podju opet u redove za do- -
bijanje supe za nezaposlene onda
ValIace neće imati solidan oslo-nac
u tim ali apoli-tički- m
masama
Wallace mose računati i na je-dan
dio iz redova
demokratske i stran-ke
U pitanju su veliki porezi te
ror policije samovolja lokalnih
vlasti teror vlasnika industrijskih
poduzeća strah inostranaca od de-portacije
Sve te kategorije će do
bro vagati da li postoji moguć-nost
za izbor Vallaca da ih on
uzme u zaštitu
Reakcija će se baciti protiv Val-lac- a
sa do sada nečutenom žesti-nom
Služit će se svim dozvolje
nim i sredstvima
Moćna organizacija Udruženja
prijetit će masovnim
ea posla ako radnici
budu glasali ja Wa)laca Dewey
guverner države New York potro-Jl- o
je prilikom izbora 1944 godine
milijuna dolara a Vallare da-nas
kupi dolar po dolar za svoj
izborni fond Sad se izglasava za-kon
protiv komunista Taj zakon
je toliko rastegljiv da će biti upe-ren
isto tako protiv allaca i nje-govog
pokreta Crncima se već
masovno oduzima pravo glasa ka-ko
ne bi mogli glasati za treću
stranku
Roosevelt Je pobijedio četiri pu-ta
na izborima protiv volje
kapitala i nije imao
podršku nijedne krupno-kapitalietl-ć- ke
novine osim sto ga je zadnjih
izbora ograničeno pomagao "Nov
York Times" Ali treba imati u
vidu da Je Rooeeveit imao tri puta
državni aparat u svojim rukama
a Wallace nema taj oslonac
Bez obzira kakvi će biti rezul-tati
izbora Wallacov pokret Je fak-tor
sa kojim mora računati ameri-čka
reakcija Nije samo u pitanju
Wallaeov izbor za
nego dolazak ljudi treće stranke
u SAD i oai će dizati
svoj glas u ime milijuna ljudi pro
tiv današnje mi-lijardera
iz obadvije partije čije
interes neumorno brani Truman
slučajni predsjednik Sjedinjenih
Američkih Država
Nikola U KOVAČIJVIĆ
(Iz "Borbe")
NA TERITORIJI KOTARA RIJEČKOG GODINE
ĆE SE OBNOVITI I IZGRADITI 748
STAMBENIH ZGRADA
Rijeka 23 maja — Na sjednici obnovu 11 osnovnih škola i učitelj- -
i
milijun
i
1S
prevoju
sku-INe- il
i
80
i
sam stanova
Za potreba prosvjete i narodne
kartere ovogodišnji budžet osigu-rao
Je preko 7 i po milijuna
sto predstavlja 20% cjelokup-nog
budžeta Kotarskog narodnog
odbora Rijeke Time su osigurani
krediti za izdriavanje sedmoljetke
osnovnih skota aaalfsbetskih te-čajeva
kao i pomoć kultorno-um- -
Jetaičkim društvima i ustanovama
Za sodjsbio-sdravstven- u zaštitu u
budžetu Je prsdvidjsno 3J38MN)
dinara ZseoeVti se grsdjevinski
radovi na 171 stambenoj zgradi i
će se obnovi 77 stam
zgrada a selima kotara Sa
mo na podračja Mjesnog narodnog
odbora Jelenje obnovit će se 101
stambena zgrada a u Pethumu
16 Takodjer Je zaključeno da se
se oko 4 milijuna dinara osnuju Jož tri nova privredna po-su
osigurana novčana sredstva za duzeća
BRITANSKI PORUČNIK BURKE JE KRIV ZA
SVOJU SMRT
— NAGLASIO JE MACNIEL U PARLAMENTU
Odgovarajući
laburističkog
jugoslavensko
izjavio
linija
britanski
Burke Ju-goslavenskih
uticajne
poručnik
poručnik
jugoslavenskim gra
Hooverove
nezadovoljnim
nezadovoljnika
republikanske
nedozvoljenim
proizvadjača
otpuštanjem
mono-polistićkog
predsjednika
Kongres
politike američkih
OVE
dina-ra
pristupit
benih
SAM
ničarom s ciljem da pobjegne i
da Je prema tome sam kriv za
svoju smrt Iznoseći da Je Jugo-siavens- ka
vlada odmah Izrazila ža-ljenje
zbog incidenta britanskom
ambasadora u Beogradu i pred-ložila
da se edrii zajedničko ispi
tivanje MacXefl Je reka: "Mogu
da dodam da preživjeli nisu bili
podvrgnuti lošem postupku i da
su Jugoslavenske vlasti vratile ti-jelo
poručnika Burkea za svim
dlinim poštovanjem Zajedničko
ispitivanje održano je drugog ma-ja
I rezultati tog ispitivanja obja-vljeni
su istog dana" PoslaHk
Btacksorne Je na to izjavio da
izjava državnog potsekretara na
prošlom zasjedanju potpuno doka-zuje
Beduinost Jugoslavije za ovaj
incident
l--?i- H -i-- -J -T--fiir"-
WiaillLLoay'ww " t±4~ l -
o
iihiMBirrh1innrrr-- 'iirii
slika demokratska snaga
na američkom kontinentu
U glavnom gradu Meksika odr-žan
je onomadne treći kongre-Konfereracij- e
trudbenika Latinske
Amerike
Govornici na kongresu oitro su
napali politiku ekonomske hegemo-nije
koju američki monopoli pro-vode
u Latinskoj Americi Ta po- litika dovela je do prevladanja ek-strakti-vne
industrije u zemljama
Latinske Amerike koju kontroli-raju
američki monopoli a uporedo
s tim do monokulturnog razvitka
poljoprivrede kronične nezaposle-nosti
inflacije i deficita u trgo
vinskoj bilanci Vjeitačko spreča-vanje
razvitka ekonomike Latin-ske
Amerike radi pojačavanja nje-ne
zavisnosti od kapitala USA re-zultiralo
je neprestanim opadanjem
životnog nivoa trudbenika bez izu-zetka
u svim republikama Latin-ske
Amerike Indeks cijena život
nim potrebama neprekidno raste
U Meksiku na primjer taj indeks
iznosi 30G% prema nivou iz god
1937 u Boliviji 624% dok je in-deks
zarade u Meksiku pao za
82% prema nivou iz god 1937
Govoreći na Panameričkoj kon-ferenciji
u llogoti meksikanski mi-nistar
vanjskih poslova Tores mo-rao
je da prizna da "narodi
Latinske Amerike žive danas u
koncentracionim logorima Sta
tistički podaci koji pokazuju ste-pe- n
nedovoljne prehrane u zemlja-ma
Latinske Amerike čudoviSni
su"
Težak ekonomski položaj zema-lja
Centralno i Južne Amerike po-goršava
se neprekidnim porastom
njihovih vojnih rashoda uslijed mi-litarizacije
ovih država koja se
provodi u interesu USA Jož u toku
rata osam renublikn lntinkn Amp
rike koje faktički nisu rotovole
sklopile su sa USA dvostrane spo-razume
o pomoći po zakonu o zaj
mu i najmu Na osnovu tih spo-razu-- ma
samo Ilrazilija Meksiko
Chile i Peru dobili su naoružanje
u vrijednosti 489298000 dolara
Vojni budžeti ovih država znatno
su porasli ito se vidi iz slijedeće
tablice:
Država godina Porast voj
nih budžeta
u procentima
Ilrazilija 19 IH prema 1930 U0%
Meksiko 191(1 prema 1939 228
Chile 1947 prema 1936 380%
Peru 1947 prema 1937 002%
Neposredni vojni rashodi zema- -
IJa torijevce i
milijardu i 300000000 dolara go-dišnje
Na Panameričkoj konferenciji u
Bogoti vladajući krugovi USA su
težili za osnivanjem tako zvanog
Savjeta obrane Panameričkog sa-veza
kome će biti zadatak da pro-vede
standardizaciju naoružanja u
latinskoj Americi žto treba da
dovede do Jož većeg podčinjavanja
američkim imperijalistima
Ta nailazi medjutim na
sve veći i vecj otpor u zemljama
Centralne i Južne 6 to
me svjedoče slijedeće činjenice: od
—
raspolaganju baze obvezama
koji su u Columbiji Kkvadoru i
Venezueli naiili pokušaji USA da
potkopaju aktivnost udružene trgo-vačke
flote ovih zemalja opozicija
Argentine ekspanzionističkoj poli
tici USA na medjunarodnim kon-ferencijama
borba kubanskih
meksiksnskih kolumbijskih i ve-nesuels- kih
trudbenika protiv kolo-nijalne
eksploatacije u poduzećima
inozemnih kompanija
organizira- -
[
Amerike svjedoči i činjenica da su
pokušaji Američke fedtitsUo rada
da razbije najjači sindikalni
zapadne — Konfedera-ciju
trudbenika — propali
Polto je pretrpjela neuspjeh u
svojim pokušajima da u nizu ze-malja
podruje
Jedinstvo radničkog pokreta iznu
tra mjesna reakcija — agentura
monopola — prešla je
na politiku terora i represalija
protiv sindikata i drugih napred-nih
organizacija Sindikati u
Braziliji Paragvaju San Do
mingu Niearagui Hondurasu ot-jerani
su u ilegalnost napredna
kubanska Konfederacija trudbeni
stavljena izvan zakona Sindi
kalni funkcioner! hapse se i ubi-jaju
ito bio slučaj s istaknutim
radnika Me--
neidesom
Ali i pored i progona
pokret u zemljama
žiri se i Nepre-kidno
su u toku žtrajkovi radnika
nljenokopa u ma da Je
i-- od proSle jeseni uveden oStar
o'r' ntim Početkom pro-- t
': su itrajk trudbenici najve-ćih
listova u Niearagui — prote-stirajući
protiv dragonske vladine
Utorak 8 Juna 1948
na Kubi i u drugim zemljama La-tinske
Amerike
I pored makinacija Američke fe-deracije
rada popularnost napred-ne
Konfederacije trudbenika La
tinske Amerike raste Dok Je pri
kraju rata broj njenih pripadnika
članova sindikata iznosio pet mili-juna
ljudi na dan otvaranja tre-ćeg
kongresa Konfederacije ona Ja
imala Jest i po milijuna članova
Treći kongres Konfederacije
trudbenika Latinske Amerike do-nio
Je niz važnih odluka koje će
nesumnjivo pridonijeti daUflJsJ
konsolidaciji naprednih snaga o
zemljama Latinske Amerika —
konsolidaciji za borbu protiv ofen-zive
unutrašnje reakcije i maki-nacije
agenture inozemnih mono-pola
Kao Jto Je izjavio Louls
koji prisustvovao kongresu:
"Jednoduinoet koju su izrazili u-česn- ici
kongresa ukazuje na to
da su trudbenici Latinske Ameri-ke
spremni da odigraju važnu te-gu
u medjunarodnim odnosima
Oni predstavljaju faktor mi
ra"
Konfederacija trudbenika Latin-ske
Amerike pretvorila se u teku
deset godina svoga postojanja u
veliku demokratsku snagu na ame-ričkom
kontinentu
V DJ
POKORENI ALBION
Obično se kaže "Anglo-Ameri-kanc- i"
i sa čitavim američkim im-Iierijalistić-kim
planom povezuju se
i Knglesi Istina je oni igraju svo-ju
ulogu ali ne ulogu par-tnera
oni su "siromašni rodjak"
Unda Sama dolarski lakaji u kru
lakajske šesnaesto riče Britan- -
skom su lavu dobrano poispadall
zubi splasnula Je trbužina Jehna
Itulla prsluk mu ol i njao Kad
se danas Velika U rita niJa leprša-va
na čelu pokorene Zapadne Eu-rope
Bevin nam se ukazuje kao
onaj koji je zašao u duboku su-mu
u panici okuplja ortake i
uzvikuje ohrabrujući sebe sama
Doista nije Velika Britanija da-nas
manje rob Vall Streeta od
Francuske Benelum pa čak ni
manje Italije Pormlne razli-ke
ne smiju zavaravati
Nedavno proslavljen u Velikoj
Britaniji 374 rodjendan velikog
Shakespeara Teške brige tolike
Latinske Amerike iznose preko l zaokuplja ju laburist
]Klitika
Amerike
Chi-le- u
Chileu
važan
da taj datum gotovo prošao ne
zapažen s onom Jedinom Izved-bom
"Koriolana" na londonskom
radiju i praznikom školske djses
u SratTordon-Avon- u rodnom mje-stu
velikog pisca čini ss ds su te
toga dana mnogi Knglesi ipak sje-tili
stihova U Shaksspearova
"Kikarda II" koji u slobodnom
prijevodu glase A prilike ovako:
— Ta zemlja tako dragi) duža
ta draga zemlja dana Je sto a
zakup — Umirem izgovarajući to
— je narod u položaju selja-ka
kmeta koji služi gospodaru —
Kngleska sramotno danas ro
bijanje laname la USA ostavi na prijavim porsamentskim
vojne otpor na — Engleska koja Je
centar
je
je
je
gu
Je
od
Je
Je
Je
bila naučena da osvaja drage —
je sama — predmetom sra-motnog
osvajanja
Rikard II sječa se s ponosom
da Je Velika Britanija bila -na- učena
da osvaja druge" Bilo Je
i u njemu nešto od imperijalista
ranijih i kasnijih Disrssiija Glad-ston- a
i Churchill Možda Je malo
pretjerao naglašavajući "zemlja
I dragih dala" ali ostalo je uprave
O porastu svijesti i visionarski: danas Je Engleska sra--
nosti trudbenika zemalja Latinske motno vesana prljavim obvezama
hemisfere
Latinske Amerike
američkih
radnički Latin-ske
Amerike raste
vno
travnja
Saillaat
velikog
pa
postala
koje nisu pisane na pergamenama
nego na dolarskim mjenicama
Vall Streeta "l'snssnT Albisa pa
je pod stečaj Drsi se on tobože
ponosno — na trulim štaka nm sta-re
slave
im
INVESTICIJE
U isto vrijeme dok je u 2enevi
trajala konferencija o slobodi šta-mpe
u Americi Je Kongres prihvs-ti- o
a Truman potpisao "Zakon o
medjunarodnoj ekonomskoj surad
nji godine 1948" U trećem para-grafu
treća alineja tog zakona
ka koja broji 400 hiljada članova stoji: "Administrator (MarshaMo- -
rukovodiocem Kuke
terora
Ovaj
vog plana) može dati pomoć svim
zemljama učesnieama garan-tirajući
zvakome sigurnost
investicija u žto se ubrajaju
i investicije u poduzeća keja pro-izvode
iH sire sredstva informa-cije"
Znači Amerikanci će po Eiropl
kupovati novinska poduzeća agen-cije
poduzeća za raspačavanje
novina oglasne zavode itd Oso-bito
u Francuskoj ima mnogo li-stova
na rubu propasti Sada će
ih "sanirati" američki trgovci Eto
novog doprinosa "Hobodi" Itampe
cenzure I dalje traju Štrajkovi za koju garantira veliki admini-trudbeni- ka
u Columbiji i Braziliji strator europskog businessa