000252 |
Previous | 2 of 7 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
m% Strana 2 NOVOSTI ' Published every Tueedav Thursday and Saturday fcy the Novosti Publishing Company In the Croatian Language Authorized as Seeond Gas Mail Tost Office Department Ottawa Registered in the Regietrv Office for the Qty of Toronto on the 24th Doy of October 1941 as No 46052 CP Izktzl svaki utorak četvrtak) i subotu u hrvatskom jeziku Dopisi bez potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne vraćaju ADRESA: 479 Queen St W Toronto 2-- B Ontario Telephone: ADelaide 1642 Pohod u Washington Američki narod odlučno se suprotstavlja zakonskom pri-jedlogu Mundt-Nixon- a i drugim planovima reakcije za uni-štenje demokratskih prava i sloboština Hiljade gradjana — bijelaca i crnaca — iz rasnih krajeva Sjedinjenih Dršava upriličilo je pohod u Waehington i dalo znati Trumanovoj administraciji da narod pozorno prati sve mjere reakcije i da će se protiv njih žestoko boriti Narod neće i ne mefe dozvoliti ukidanje jednog demokratskog prava za drugim i predaju vlasti u ruke monopolističkoj grupi koja namjerava uspostaviti fašizam i izazvati novi svjetski rat Pohod u Washlngton zabilježio je još veće ujedinjavanje i odlučnost demokratskih snaga Sjedinjenih Država u borbi protiv opasne unutarnje i vanjske politike Wall Streeta koju provodi vlada predsjednika Trumana Od sada ćemo se još čvršće i snažnije ujediniti i poraziti zakonski prijedlog Mundt-Nixon- a — isticali su govornici na protestnoj demonstraciji u Washingtonu Tu se radi o pitanju samog američkog Ustava koji je u krijeppsti preko 160 godina i kojeg krupni interesi žele zamijeniti fašističkim zakonom Kad bi se takav zakon uspostavio oduzeo bi narodu svako pravo da upravlja sa svojom zemljom i postao bi roblje industrijala-ca 1 bankara Ona ista opasnost protiv koje se bori američki narod pri-jeti i kanadskom narodu U Kanadi se takodjer pripremaju planovi za ukidanje demokratskih prava koja su već na ne-koliko mjesta teško povrljedjena Takvi dogadjaji kao što je napad na urede Radničke progresivne partije policijsko pre-traživanje radničkih dvorana zapljena knjižara pripremanje zakona u parlamentu za zabranu reakciji nepoćudnih partija i drugo jasno svjedoči kako reakcionarne sile u Kanadi i Sje-dinjenim Državama rade po jedinstvenom planu u uroti protiv demokracije Njihov prvi cilj je radnički pokret — ne tek ko-munisti kako to tvrdi monopolistička štampa — nego svi rad- - nld njihove organizacije je nerjglavnija vrijeme preka na putu planovima za porobljavanje i osvajanje Ona borba koju danas narod vodi protiv zakon skog prijedloga Mundt-Nuton- a protiv Taft-Haru- ey zakona ! rasnih drugih reakcionarnih mjera je ona ista borba koju kanadski narod vodi protiv zakonskog prijedloga LaCroixa protiv anti-radnićk- og zakona u Prinos EdVard Islandu British Columbijl i drugdje Borba protiv ovakvih zakona mora se pooštriti i masovno poduprijeti po svim demokratskim snagama Ako reakcionarne sile uspiju uspostaviti ovakve zakone tada će se borba za demokraciju voditi pod daleko težim udovima nego danas Napredne snage moraju biti svjesne ove opasnosti i spriječiti ju na vrijeme jer urotnici rade po danu i po ndd Narodna demokratska prava već danas su dosta povrijedjena i ogra ničena Zakonski prijedlog Mundt-Ntaon- a u Sjedinjenim Državama zakonski prijedlog LaCroiza u Kanadi su dvije zakonske pojave koje imaju namjeru uspostaviti takav poredak u 'ovim zemljama kao što je bio u carskoj Rusiji Njemačkoj staroj Austro-Ugarsk- oj i drugim reakcionarnim i rasističkim Ovi zakonski prijedlozi se morvtju poraziti a poraziti ih može snažan demokratski pokret na čelu sa radničkom klasom Oko pokreta za poraz ropskih zakona mora se mobilizirati i ujediniti široke narodne mase u kojima Ma glavna snaga za pobjedu demokracije "Primirje" u Palestini Tako zvano "primirje" u Boleštini nije od nikakve koristi novoj židovskoj državi Napad protiv nje nastavka se istom žestinom sa kopna i zraka U pohlepi za uljem vojnim bazama 1 uplivom na Srednjem Istoku imperijalisti su spremni upro-pastiti židovski narod koji se bori za svoju slobodu i nezavis-nost Novoj židovskoj državi treba efikasna jnedjunarodna po-moć da se obustavi agresore i uspostavi trajan Imperija-listički Ucumjeri vrše prema židovskom narodu onu istu ulogu koju su vršili prema narodu Spanije i danas u Grčkoj i drugim zemljama gdje se narod bori za slobodu i nezavisnost Oni naoružavaju Arape upravljaju njihovom vojakom i po njiho-vim planovima provodye napad od samog početka podjele Palestine Prem Sjedinjene Države 1 Britanija prividno aauaimaju raz-ličiti stav prema Palestini ipak se siaiu u jednom i to da se spriječi opstanak židovske države Om se boje da će nova država proširiti demokratski utieaj i podstreknuti narod u bor-bu sa slobodu i nezavisnost u svim zemljama Srednjeg Istoka kojeg za svoj privatni posjed u izvlačenju ulja i podr-žavanju vojnih baza Uspostava židovske države u Palestini nije stvar samo židovskog naroda To je stvar svih naroda koji stoje za slobo-du nezavisnost i mir uključiv i kanadski narod Vlada ove zemlje dužna je priznati novu državu u Palestini i tražiti kroz Ujedinjene Nacije da se neposredno obustavi rat i poštiva pravo židovskom narodu da u miru i slobodi izgradjuje svoju domovinu Henry Wallace i predstojeći izbori Sjedinjenim Američkim Državama Henrv Wallace kandidat treće stranke za predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama svojim pismom Staljinu i odgovo-rom Staljina na to pismo postao je jedna od najmarkantnijih poli-tičkih ličnosti kapitalističkih ze malja Danas je još rano govoriti kakvu će ulogu odigrati WalIaco- - vo pismo o kome drug Staljin ve-li da "predstavlja najvažniji do-kumen- at" medju dokumentima po sljednjeg vremena kojima je cilj "učvršćenje mira uspostavljanje medjunarodne saradnje i obezbje-djenj- e demokracije" Nema sum-nje ovakav odziv druga Staljina krenut će painju cijelog svijeta na Wallacove prijedloge po pita-nju zategnutih odnosa izmedju So-vjetskog Saveza i SAD Vallace je u toku dvadeset i tri godine uredjivao list za američke farmere Od 1938— 1940 bio je mi-nistar poljoprivrede u Eoosevel-tovo- m kabinetu Godine 1940 iza-bran je za potpredsjednika SAD na RooeeveltovoJ listi i bio je je-dan od 'njegovih najbližih sarad- - nika na samom lijevom krilu de mokratske stranke 1944 godine ni-je ga Rooeeveit uzeo na svoju listu bai zbog tog njegovog ljevičar-stv- a nego mu je dao resor trgo-vine a Truman je došao za pot-predsjednika Poslije Rooseveltovo smrti Wallace ostaje i dalje min-istar trgovine sve do septembra 194G godine Tada je izbačen iz vlade Od tada on počinje borbu protiv Trumanove vlade zbog nje ne takozvane "črste ruke" protiv Sovjetskog Saveza Tada on po-činje s napadima protiv američke "atomske diplomacije" U decem bru 1947 godine Vallace objavlju-je da će se kandidirati za pred-sjednika na listi treće stranke Kad je Wallace objavio svoju kandidaturu rekao je da u borbu ide pod vrlo teikim ustoVTma sa malo vojske protiv moćnog nepri jatelja Tako i jest Trumanova administracija je potpuno u rukama monopolistićkog kapitala koji je opet najtjeinje povezan s američkim militaristima Na vodećim položajima stoji uvijek neki visoki funkcioner trustova korporacija banaka koji često u i Radnički pokret za- -' isto nosi i generalski čin američki i država-ma mir smatraju Demokratska i republikanska stranka po sultini su se ujedinile po pitanjima vanjske i unutrašnje politike "Trumanova doktrina" ni-je samo Trumanova nego i Hoo-verov- a "Marielov plan" nije sa-mo Msrielev nego i Vanderber- - gov Obadvije stranke rade na u- - veoanju profita fonopolističkog kapitala a za sniženje životnog standarda "običnog čovjeka" Oba-dvije stranke sporazumno rade na izazivanju vježtačkih ratnih kriza Obadvije se služe fašizmom i ra-tom kao sredstvom za svjetsku do-minaciju Obadvije ubrzano rade da iskoriste masovne organizacije u fašističke svrhe Obadvije su sa kontrola "lojalnosti misli" slažu se u tome da progone svakoga kao komunistu ko se sa njima ne sla ze Obadvije provode nečuvenu de-magogiju o demokratskim sloboda-ma američkog tip a vrle tlačenja i diskriminaciju u zemlji i van ze-mlje gdje god mogu na način koji se može uporedjivasi Jedino s I lit-lerov- im metodama Uz pomoć oba-dvije partije stvoren je čuveni Taft-Hartlev- ev zakon protiv rad-nika da bi se radnici bavili samo svojim Jadima a da im ne pada na um miješanje u vanjsku ili liru unutrašnju politiku demokrateko-repubtikanek- e plutokracije i solda-teske Upregnuli eu vodstvo oba sindikalna pokreta da rade noga ma i rukama za Maržalev plan Ta "sindikalna rukovodstva" bez po govora služe Wall Streetu za po-robljavanje svog naroda i naroda drugih zemalja da bi time izbjegli ekonomsku krisu u Sjedinjenim Državama tj da bi američki rad-nici mogli jesti mrvice sa boga-ta)ko- g stola na račun porobljava-nja europskih i drugih naroda kao ito su ih jeli za vrijeme svjetskog rata od 199—1945 godiie Oba-dvije stranke monopolizirale su za sebe skoro svu Štampu radio film nauku masovne organizacije — muSke ženske omladinske crkve-ne ratnih veterana itd Dvije političke partije — demo-kratska i republikanska — imale su do sada monopol na izbore pred-sjednika Od Linkolna na ovamo Wallace je prvi koji istupa kao trći kandidat u općenacionalnom razmjeru On je stupio u izbornu kampanju bez partijskih aparata pljati potpise na ttotire po svim federalnim državama SAD da bi stekao pravo za isticanje svoje liste na izborima Je bilr toliko da je američka re-- akciia u nočetku eovorila sa Dot- - smjehom njegovoj kandidaturi --NOVOSTI" Danas već stvar stoji drukčije Vallacov pokret se toliko raširio da zadaje ozbiljnu brigu vladaju-ći m krugovima i cjelokupnoj re-akciji U februaru ove godine bilo je miiljenje da bi Wallace mogao dobiti na izborima oko 5 milijuna glasova Kasnije se prognoza po dizala na 8 i 10 milijuna ima mitljenja koja idu do 15 do 20 milijuna Na zadnjim izborima 1944 godine Rooeeveit je dobio nežto oko 26 milijuna glasova a protivkandidat oko 2—S milijuna manje Odakle stalni priliv Vallaeovih pristala? Na prvom mjestu iz re-- J uova rauniKa upricos ruKOvoostvu sviju sindikalnih centrala radnici pa i čitave sindikalne podružnice otvoreno istupaju za Wallaca Wa-llac- e ima dugotrajne veze s far-merima a danas su farmeri ne-zadovoljni sa cijenama svojih pro-izvoda i oni gledaju u Vallacu čo-vjeka koji bi im mogao pomoći U Sjedinjenim Državama živi lfi milijuna Crnaca koji se osjećaju robovima oni upiru oči u Wal- - laca Zatim 15 milijuna Slavena u SAD koji većinom imaju pro-gresivan stav dobrim ili većim dijelom glasat će za Wallaea Sit-ni trgovci industrijalci zanatlije činovnici koji stoje na milost i nemilost krupnog kapitala traže neki izlaz iz telke situacije i Val- - lace očekuje medju njima glasove za sebe itd itd Radnižtvo SAD nije joi dovoljno uspjelo da se afirmira kao neza-visan politički faktor Komunisti-čka partija je razmjerno mala i obuhvaća neznatan procenat radni-štva a sve druge takozvane "rad ničke" partije su na strani reak-cije NVallacova nova stranka nije ni radnička ni radničko-seljačk- a ni socijalistička ali je progresiv-na Ona ujedinjuje različite demo-kratske proturatne protumonopo-lističk- e elemente i grupe U SAD ima na milijune glasača koji su voljni da se bore sa svoje svakodnevne potrebe ali nijesu u-bijed- jeni da su potrebne političke akcije To su sirove mase za koje se ne može reći koju će ih strana pridobiti na izborima — Vallaee ili američka reakcija Izgleda da se sad borba vodi najviše oko tih masa da ih se uvuče u borbu ne samo po pitanjima nasušnih po treba nego i po pitanjima unutra-šnje i vanjske politike Točno Je da se te mase dana boje rata eko-nomske krise faltama i monopola Sve te mase imaju već izvjesno iskustvo o strahotama prošlog rata i iz sadnje ekonomske krize za plenuma Kotarskog narodnog od-bora Ktjske prihvaćan Je psijedsog budista Kotarskog i mjesnih na-rodnih odbora za 1S4 godina U odnosu na prošlogodišnji budžet fuzioniranih kotarskih narodnih odbora Opatije i Selska vedl je u ovoj godini za preko Jedan po dinara Krediti sa investi-cije veći su za 3 milijuna a admi-nistrativni troškovi manji ta Jedan po milijun dinara a korist budte-t- a mjesnih narodnih odbora Bu-džet za 1943 godinu kotarskih i svih mjesnih narodnih odbora iz-nosi preko 27 milijuna dinara Svo-ta predvidjena za investicione ra-dove u ovoj godini iznosi preko milijuna dinara Za održavanje pu-te- va i drugih objekata utrosft ee Đodietom London — u par-lamentu na pitanje poslanika Blackborna o koracima koji su poduzeti u pitanju inci-denta s britanskim oficirima na austrijskoj granici MacNiel je da je granična na LojbI Jasno ozna-čena i da su poručnik kad su videli da nema straiara odlučiti ds pred ju granicu navodno "da bi bez podrške burioaske j imali bolji Izgled na pejsež" Mze itampe bez novaca morao je je izjavio da su potporučaik hiljada Teškoća o a I Merle i go? pod ja Burke u svojoj izjavi priznali da Je Burke sam kriv za svoju smrt a potpo ručnik Merle Je poslije odU-sk- a iz Jugoslavije ostao pri svom glediitu da je Burke za-počeo borbu s vrijeme vladavine ka-da su milijuni američkih besposle-nih radnika čekali u dugim redo-vima da dobiju kutlaču supe od organizacija za davanje milostinje Medjutim ako podje američkoj re-akciji za rukom da te mase ubi-je- di da politika trke u naoruža nju Marsalov plan osiguravaju te mase da ne ostanu bez posla da ne podju opet u redove za do- - bijanje supe za nezaposlene onda ValIace neće imati solidan oslo-nac u tim ali apoli-tički- m masama Wallace mose računati i na je-dan dio iz redova demokratske i stran-ke U pitanju su veliki porezi te ror policije samovolja lokalnih vlasti teror vlasnika industrijskih poduzeća strah inostranaca od de-portacije Sve te kategorije će do bro vagati da li postoji moguć-nost za izbor Vallaca da ih on uzme u zaštitu Reakcija će se baciti protiv Val-lac- a sa do sada nečutenom žesti-nom Služit će se svim dozvolje nim i sredstvima Moćna organizacija Udruženja prijetit će masovnim ea posla ako radnici budu glasali ja Wa)laca Dewey guverner države New York potro-Jl- o je prilikom izbora 1944 godine milijuna dolara a Vallare da-nas kupi dolar po dolar za svoj izborni fond Sad se izglasava za-kon protiv komunista Taj zakon je toliko rastegljiv da će biti upe-ren isto tako protiv allaca i nje-govog pokreta Crncima se već masovno oduzima pravo glasa ka-ko ne bi mogli glasati za treću stranku Roosevelt Je pobijedio četiri pu-ta na izborima protiv volje kapitala i nije imao podršku nijedne krupno-kapitalietl-ć- ke novine osim sto ga je zadnjih izbora ograničeno pomagao "Nov York Times" Ali treba imati u vidu da Je Rooeeveit imao tri puta državni aparat u svojim rukama a Wallace nema taj oslonac Bez obzira kakvi će biti rezul-tati izbora Wallacov pokret Je fak-tor sa kojim mora računati ameri-čka reakcija Nije samo u pitanju Wallaeov izbor za nego dolazak ljudi treće stranke u SAD i oai će dizati svoj glas u ime milijuna ljudi pro tiv današnje mi-lijardera iz obadvije partije čije interes neumorno brani Truman slučajni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Nikola U KOVAČIJVIĆ (Iz "Borbe") NA TERITORIJI KOTARA RIJEČKOG GODINE ĆE SE OBNOVITI I IZGRADITI 748 STAMBENIH ZGRADA Rijeka 23 maja — Na sjednici obnovu 11 osnovnih škola i učitelj- - i milijun i 1S prevoju sku-INe- il i 80 i sam stanova Za potreba prosvjete i narodne kartere ovogodišnji budžet osigu-rao Je preko 7 i po milijuna sto predstavlja 20% cjelokup-nog budžeta Kotarskog narodnog odbora Rijeke Time su osigurani krediti za izdriavanje sedmoljetke osnovnih skota aaalfsbetskih te-čajeva kao i pomoć kultorno-um- - Jetaičkim društvima i ustanovama Za sodjsbio-sdravstven- u zaštitu u budžetu Je prsdvidjsno 3J38MN) dinara ZseoeVti se grsdjevinski radovi na 171 stambenoj zgradi i će se obnovi 77 stam zgrada a selima kotara Sa mo na podračja Mjesnog narodnog odbora Jelenje obnovit će se 101 stambena zgrada a u Pethumu 16 Takodjer Je zaključeno da se se oko 4 milijuna dinara osnuju Jož tri nova privredna po-su osigurana novčana sredstva za duzeća BRITANSKI PORUČNIK BURKE JE KRIV ZA SVOJU SMRT — NAGLASIO JE MACNIEL U PARLAMENTU Odgovarajući laburističkog jugoslavensko izjavio linija britanski Burke Ju-goslavenskih uticajne poručnik poručnik jugoslavenskim gra Hooverove nezadovoljnim nezadovoljnika republikanske nedozvoljenim proizvadjača otpuštanjem mono-polistićkog predsjednika Kongres politike američkih OVE dina-ra pristupit benih SAM ničarom s ciljem da pobjegne i da Je prema tome sam kriv za svoju smrt Iznoseći da Je Jugo-siavens- ka vlada odmah Izrazila ža-ljenje zbog incidenta britanskom ambasadora u Beogradu i pred-ložila da se edrii zajedničko ispi tivanje MacXefl Je reka: "Mogu da dodam da preživjeli nisu bili podvrgnuti lošem postupku i da su Jugoslavenske vlasti vratile ti-jelo poručnika Burkea za svim dlinim poštovanjem Zajedničko ispitivanje održano je drugog ma-ja I rezultati tog ispitivanja obja-vljeni su istog dana" PoslaHk Btacksorne Je na to izjavio da izjava državnog potsekretara na prošlom zasjedanju potpuno doka-zuje Beduinost Jugoslavije za ovaj incident l--?i- H -i-- -J -T--fiir"- WiaillLLoay'ww " t±4~ l - o iihiMBirrh1innrrr-- 'iirii slika demokratska snaga na američkom kontinentu U glavnom gradu Meksika odr-žan je onomadne treći kongre-Konfereracij- e trudbenika Latinske Amerike Govornici na kongresu oitro su napali politiku ekonomske hegemo-nije koju američki monopoli pro-vode u Latinskoj Americi Ta po- litika dovela je do prevladanja ek-strakti-vne industrije u zemljama Latinske Amerike koju kontroli-raju američki monopoli a uporedo s tim do monokulturnog razvitka poljoprivrede kronične nezaposle-nosti inflacije i deficita u trgo vinskoj bilanci Vjeitačko spreča-vanje razvitka ekonomike Latin-ske Amerike radi pojačavanja nje-ne zavisnosti od kapitala USA re-zultiralo je neprestanim opadanjem životnog nivoa trudbenika bez izu-zetka u svim republikama Latin-ske Amerike Indeks cijena život nim potrebama neprekidno raste U Meksiku na primjer taj indeks iznosi 30G% prema nivou iz god 1937 u Boliviji 624% dok je in-deks zarade u Meksiku pao za 82% prema nivou iz god 1937 Govoreći na Panameričkoj kon-ferenciji u llogoti meksikanski mi-nistar vanjskih poslova Tores mo-rao je da prizna da "narodi Latinske Amerike žive danas u koncentracionim logorima Sta tistički podaci koji pokazuju ste-pe- n nedovoljne prehrane u zemlja-ma Latinske Amerike čudoviSni su" Težak ekonomski položaj zema-lja Centralno i Južne Amerike po-goršava se neprekidnim porastom njihovih vojnih rashoda uslijed mi-litarizacije ovih država koja se provodi u interesu USA Jož u toku rata osam renublikn lntinkn Amp rike koje faktički nisu rotovole sklopile su sa USA dvostrane spo-razume o pomoći po zakonu o zaj mu i najmu Na osnovu tih spo-razu-- ma samo Ilrazilija Meksiko Chile i Peru dobili su naoružanje u vrijednosti 489298000 dolara Vojni budžeti ovih država znatno su porasli ito se vidi iz slijedeće tablice: Država godina Porast voj nih budžeta u procentima Ilrazilija 19 IH prema 1930 U0% Meksiko 191(1 prema 1939 228 Chile 1947 prema 1936 380% Peru 1947 prema 1937 002% Neposredni vojni rashodi zema- - IJa torijevce i milijardu i 300000000 dolara go-dišnje Na Panameričkoj konferenciji u Bogoti vladajući krugovi USA su težili za osnivanjem tako zvanog Savjeta obrane Panameričkog sa-veza kome će biti zadatak da pro-vede standardizaciju naoružanja u latinskoj Americi žto treba da dovede do Jož većeg podčinjavanja američkim imperijalistima Ta nailazi medjutim na sve veći i vecj otpor u zemljama Centralne i Južne 6 to me svjedoče slijedeće činjenice: od — raspolaganju baze obvezama koji su u Columbiji Kkvadoru i Venezueli naiili pokušaji USA da potkopaju aktivnost udružene trgo-vačke flote ovih zemalja opozicija Argentine ekspanzionističkoj poli tici USA na medjunarodnim kon-ferencijama borba kubanskih meksiksnskih kolumbijskih i ve-nesuels- kih trudbenika protiv kolo-nijalne eksploatacije u poduzećima inozemnih kompanija organizira- - [ Amerike svjedoči i činjenica da su pokušaji Američke fedtitsUo rada da razbije najjači sindikalni zapadne — Konfedera-ciju trudbenika — propali Polto je pretrpjela neuspjeh u svojim pokušajima da u nizu ze-malja podruje Jedinstvo radničkog pokreta iznu tra mjesna reakcija — agentura monopola — prešla je na politiku terora i represalija protiv sindikata i drugih napred-nih organizacija Sindikati u Braziliji Paragvaju San Do mingu Niearagui Hondurasu ot-jerani su u ilegalnost napredna kubanska Konfederacija trudbeni stavljena izvan zakona Sindi kalni funkcioner! hapse se i ubi-jaju ito bio slučaj s istaknutim radnika Me-- neidesom Ali i pored i progona pokret u zemljama žiri se i Nepre-kidno su u toku žtrajkovi radnika nljenokopa u ma da Je i-- od proSle jeseni uveden oStar o'r' ntim Početkom pro-- t ': su itrajk trudbenici najve-ćih listova u Niearagui — prote-stirajući protiv dragonske vladine Utorak 8 Juna 1948 na Kubi i u drugim zemljama La-tinske Amerike I pored makinacija Američke fe-deracije rada popularnost napred-ne Konfederacije trudbenika La tinske Amerike raste Dok Je pri kraju rata broj njenih pripadnika članova sindikata iznosio pet mili-juna ljudi na dan otvaranja tre-ćeg kongresa Konfederacije ona Ja imala Jest i po milijuna članova Treći kongres Konfederacije trudbenika Latinske Amerike do-nio Je niz važnih odluka koje će nesumnjivo pridonijeti daUflJsJ konsolidaciji naprednih snaga o zemljama Latinske Amerika — konsolidaciji za borbu protiv ofen-zive unutrašnje reakcije i maki-nacije agenture inozemnih mono-pola Kao Jto Je izjavio Louls koji prisustvovao kongresu: "Jednoduinoet koju su izrazili u-česn- ici kongresa ukazuje na to da su trudbenici Latinske Ameri-ke spremni da odigraju važnu te-gu u medjunarodnim odnosima Oni predstavljaju faktor mi ra" Konfederacija trudbenika Latin-ske Amerike pretvorila se u teku deset godina svoga postojanja u veliku demokratsku snagu na ame-ričkom kontinentu V DJ POKORENI ALBION Obično se kaže "Anglo-Ameri-kanc- i" i sa čitavim američkim im-Iierijalistić-kim planom povezuju se i Knglesi Istina je oni igraju svo-ju ulogu ali ne ulogu par-tnera oni su "siromašni rodjak" Unda Sama dolarski lakaji u kru lakajske šesnaesto riče Britan- - skom su lavu dobrano poispadall zubi splasnula Je trbužina Jehna Itulla prsluk mu ol i njao Kad se danas Velika U rita niJa leprša-va na čelu pokorene Zapadne Eu-rope Bevin nam se ukazuje kao onaj koji je zašao u duboku su-mu u panici okuplja ortake i uzvikuje ohrabrujući sebe sama Doista nije Velika Britanija da-nas manje rob Vall Streeta od Francuske Benelum pa čak ni manje Italije Pormlne razli-ke ne smiju zavaravati Nedavno proslavljen u Velikoj Britaniji 374 rodjendan velikog Shakespeara Teške brige tolike Latinske Amerike iznose preko l zaokuplja ju laburist ]Klitika Amerike Chi-le- u Chileu važan da taj datum gotovo prošao ne zapažen s onom Jedinom Izved-bom "Koriolana" na londonskom radiju i praznikom školske djses u SratTordon-Avon- u rodnom mje-stu velikog pisca čini ss ds su te toga dana mnogi Knglesi ipak sje-tili stihova U Shaksspearova "Kikarda II" koji u slobodnom prijevodu glase A prilike ovako: — Ta zemlja tako dragi) duža ta draga zemlja dana Je sto a zakup — Umirem izgovarajući to — je narod u položaju selja-ka kmeta koji služi gospodaru — Kngleska sramotno danas ro bijanje laname la USA ostavi na prijavim porsamentskim vojne otpor na — Engleska koja Je centar je je je gu Je od Je Je Je bila naučena da osvaja drage — je sama — predmetom sra-motnog osvajanja Rikard II sječa se s ponosom da Je Velika Britanija bila -na- učena da osvaja druge" Bilo Je i u njemu nešto od imperijalista ranijih i kasnijih Disrssiija Glad-ston- a i Churchill Možda Je malo pretjerao naglašavajući "zemlja I dragih dala" ali ostalo je uprave O porastu svijesti i visionarski: danas Je Engleska sra-- nosti trudbenika zemalja Latinske motno vesana prljavim obvezama hemisfere Latinske Amerike američkih radnički Latin-ske Amerike raste vno travnja Saillaat velikog pa postala koje nisu pisane na pergamenama nego na dolarskim mjenicama Vall Streeta "l'snssnT Albisa pa je pod stečaj Drsi se on tobože ponosno — na trulim štaka nm sta-re slave im INVESTICIJE U isto vrijeme dok je u 2enevi trajala konferencija o slobodi šta-mpe u Americi Je Kongres prihvs-ti- o a Truman potpisao "Zakon o medjunarodnoj ekonomskoj surad nji godine 1948" U trećem para-grafu treća alineja tog zakona ka koja broji 400 hiljada članova stoji: "Administrator (MarshaMo- - rukovodiocem Kuke terora Ovaj vog plana) može dati pomoć svim zemljama učesnieama garan-tirajući zvakome sigurnost investicija u žto se ubrajaju i investicije u poduzeća keja pro-izvode iH sire sredstva informa-cije" Znači Amerikanci će po Eiropl kupovati novinska poduzeća agen-cije poduzeća za raspačavanje novina oglasne zavode itd Oso-bito u Francuskoj ima mnogo li-stova na rubu propasti Sada će ih "sanirati" američki trgovci Eto novog doprinosa "Hobodi" Itampe cenzure I dalje traju Štrajkovi za koju garantira veliki admini-trudbeni- ka u Columbiji i Braziliji strator europskog businessa
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, June 08, 1948 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1948-06-08 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | NovotD4000366 |
Description
| Title | 000252 |
| OCR text | m% Strana 2 NOVOSTI ' Published every Tueedav Thursday and Saturday fcy the Novosti Publishing Company In the Croatian Language Authorized as Seeond Gas Mail Tost Office Department Ottawa Registered in the Regietrv Office for the Qty of Toronto on the 24th Doy of October 1941 as No 46052 CP Izktzl svaki utorak četvrtak) i subotu u hrvatskom jeziku Dopisi bez potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne vraćaju ADRESA: 479 Queen St W Toronto 2-- B Ontario Telephone: ADelaide 1642 Pohod u Washington Američki narod odlučno se suprotstavlja zakonskom pri-jedlogu Mundt-Nixon- a i drugim planovima reakcije za uni-štenje demokratskih prava i sloboština Hiljade gradjana — bijelaca i crnaca — iz rasnih krajeva Sjedinjenih Dršava upriličilo je pohod u Waehington i dalo znati Trumanovoj administraciji da narod pozorno prati sve mjere reakcije i da će se protiv njih žestoko boriti Narod neće i ne mefe dozvoliti ukidanje jednog demokratskog prava za drugim i predaju vlasti u ruke monopolističkoj grupi koja namjerava uspostaviti fašizam i izazvati novi svjetski rat Pohod u Washlngton zabilježio je još veće ujedinjavanje i odlučnost demokratskih snaga Sjedinjenih Država u borbi protiv opasne unutarnje i vanjske politike Wall Streeta koju provodi vlada predsjednika Trumana Od sada ćemo se još čvršće i snažnije ujediniti i poraziti zakonski prijedlog Mundt-Nixon- a — isticali su govornici na protestnoj demonstraciji u Washingtonu Tu se radi o pitanju samog američkog Ustava koji je u krijeppsti preko 160 godina i kojeg krupni interesi žele zamijeniti fašističkim zakonom Kad bi se takav zakon uspostavio oduzeo bi narodu svako pravo da upravlja sa svojom zemljom i postao bi roblje industrijala-ca 1 bankara Ona ista opasnost protiv koje se bori američki narod pri-jeti i kanadskom narodu U Kanadi se takodjer pripremaju planovi za ukidanje demokratskih prava koja su već na ne-koliko mjesta teško povrljedjena Takvi dogadjaji kao što je napad na urede Radničke progresivne partije policijsko pre-traživanje radničkih dvorana zapljena knjižara pripremanje zakona u parlamentu za zabranu reakciji nepoćudnih partija i drugo jasno svjedoči kako reakcionarne sile u Kanadi i Sje-dinjenim Državama rade po jedinstvenom planu u uroti protiv demokracije Njihov prvi cilj je radnički pokret — ne tek ko-munisti kako to tvrdi monopolistička štampa — nego svi rad- - nld njihove organizacije je nerjglavnija vrijeme preka na putu planovima za porobljavanje i osvajanje Ona borba koju danas narod vodi protiv zakon skog prijedloga Mundt-Nuton- a protiv Taft-Haru- ey zakona ! rasnih drugih reakcionarnih mjera je ona ista borba koju kanadski narod vodi protiv zakonskog prijedloga LaCroixa protiv anti-radnićk- og zakona u Prinos EdVard Islandu British Columbijl i drugdje Borba protiv ovakvih zakona mora se pooštriti i masovno poduprijeti po svim demokratskim snagama Ako reakcionarne sile uspiju uspostaviti ovakve zakone tada će se borba za demokraciju voditi pod daleko težim udovima nego danas Napredne snage moraju biti svjesne ove opasnosti i spriječiti ju na vrijeme jer urotnici rade po danu i po ndd Narodna demokratska prava već danas su dosta povrijedjena i ogra ničena Zakonski prijedlog Mundt-Ntaon- a u Sjedinjenim Državama zakonski prijedlog LaCroiza u Kanadi su dvije zakonske pojave koje imaju namjeru uspostaviti takav poredak u 'ovim zemljama kao što je bio u carskoj Rusiji Njemačkoj staroj Austro-Ugarsk- oj i drugim reakcionarnim i rasističkim Ovi zakonski prijedlozi se morvtju poraziti a poraziti ih može snažan demokratski pokret na čelu sa radničkom klasom Oko pokreta za poraz ropskih zakona mora se mobilizirati i ujediniti široke narodne mase u kojima Ma glavna snaga za pobjedu demokracije "Primirje" u Palestini Tako zvano "primirje" u Boleštini nije od nikakve koristi novoj židovskoj državi Napad protiv nje nastavka se istom žestinom sa kopna i zraka U pohlepi za uljem vojnim bazama 1 uplivom na Srednjem Istoku imperijalisti su spremni upro-pastiti židovski narod koji se bori za svoju slobodu i nezavis-nost Novoj židovskoj državi treba efikasna jnedjunarodna po-moć da se obustavi agresore i uspostavi trajan Imperija-listički Ucumjeri vrše prema židovskom narodu onu istu ulogu koju su vršili prema narodu Spanije i danas u Grčkoj i drugim zemljama gdje se narod bori za slobodu i nezavisnost Oni naoružavaju Arape upravljaju njihovom vojakom i po njiho-vim planovima provodye napad od samog početka podjele Palestine Prem Sjedinjene Države 1 Britanija prividno aauaimaju raz-ličiti stav prema Palestini ipak se siaiu u jednom i to da se spriječi opstanak židovske države Om se boje da će nova država proširiti demokratski utieaj i podstreknuti narod u bor-bu sa slobodu i nezavisnost u svim zemljama Srednjeg Istoka kojeg za svoj privatni posjed u izvlačenju ulja i podr-žavanju vojnih baza Uspostava židovske države u Palestini nije stvar samo židovskog naroda To je stvar svih naroda koji stoje za slobo-du nezavisnost i mir uključiv i kanadski narod Vlada ove zemlje dužna je priznati novu državu u Palestini i tražiti kroz Ujedinjene Nacije da se neposredno obustavi rat i poštiva pravo židovskom narodu da u miru i slobodi izgradjuje svoju domovinu Henry Wallace i predstojeći izbori Sjedinjenim Američkim Državama Henrv Wallace kandidat treće stranke za predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama svojim pismom Staljinu i odgovo-rom Staljina na to pismo postao je jedna od najmarkantnijih poli-tičkih ličnosti kapitalističkih ze malja Danas je još rano govoriti kakvu će ulogu odigrati WalIaco- - vo pismo o kome drug Staljin ve-li da "predstavlja najvažniji do-kumen- at" medju dokumentima po sljednjeg vremena kojima je cilj "učvršćenje mira uspostavljanje medjunarodne saradnje i obezbje-djenj- e demokracije" Nema sum-nje ovakav odziv druga Staljina krenut će painju cijelog svijeta na Wallacove prijedloge po pita-nju zategnutih odnosa izmedju So-vjetskog Saveza i SAD Vallace je u toku dvadeset i tri godine uredjivao list za američke farmere Od 1938— 1940 bio je mi-nistar poljoprivrede u Eoosevel-tovo- m kabinetu Godine 1940 iza-bran je za potpredsjednika SAD na RooeeveltovoJ listi i bio je je-dan od 'njegovih najbližih sarad- - nika na samom lijevom krilu de mokratske stranke 1944 godine ni-je ga Rooeeveit uzeo na svoju listu bai zbog tog njegovog ljevičar-stv- a nego mu je dao resor trgo-vine a Truman je došao za pot-predsjednika Poslije Rooseveltovo smrti Wallace ostaje i dalje min-istar trgovine sve do septembra 194G godine Tada je izbačen iz vlade Od tada on počinje borbu protiv Trumanove vlade zbog nje ne takozvane "črste ruke" protiv Sovjetskog Saveza Tada on po-činje s napadima protiv američke "atomske diplomacije" U decem bru 1947 godine Vallace objavlju-je da će se kandidirati za pred-sjednika na listi treće stranke Kad je Wallace objavio svoju kandidaturu rekao je da u borbu ide pod vrlo teikim ustoVTma sa malo vojske protiv moćnog nepri jatelja Tako i jest Trumanova administracija je potpuno u rukama monopolistićkog kapitala koji je opet najtjeinje povezan s američkim militaristima Na vodećim položajima stoji uvijek neki visoki funkcioner trustova korporacija banaka koji često u i Radnički pokret za- -' isto nosi i generalski čin američki i država-ma mir smatraju Demokratska i republikanska stranka po sultini su se ujedinile po pitanjima vanjske i unutrašnje politike "Trumanova doktrina" ni-je samo Trumanova nego i Hoo-verov- a "Marielov plan" nije sa-mo Msrielev nego i Vanderber- - gov Obadvije stranke rade na u- - veoanju profita fonopolističkog kapitala a za sniženje životnog standarda "običnog čovjeka" Oba-dvije stranke sporazumno rade na izazivanju vježtačkih ratnih kriza Obadvije se služe fašizmom i ra-tom kao sredstvom za svjetsku do-minaciju Obadvije ubrzano rade da iskoriste masovne organizacije u fašističke svrhe Obadvije su sa kontrola "lojalnosti misli" slažu se u tome da progone svakoga kao komunistu ko se sa njima ne sla ze Obadvije provode nečuvenu de-magogiju o demokratskim sloboda-ma američkog tip a vrle tlačenja i diskriminaciju u zemlji i van ze-mlje gdje god mogu na način koji se može uporedjivasi Jedino s I lit-lerov- im metodama Uz pomoć oba-dvije partije stvoren je čuveni Taft-Hartlev- ev zakon protiv rad-nika da bi se radnici bavili samo svojim Jadima a da im ne pada na um miješanje u vanjsku ili liru unutrašnju politiku demokrateko-repubtikanek- e plutokracije i solda-teske Upregnuli eu vodstvo oba sindikalna pokreta da rade noga ma i rukama za Maržalev plan Ta "sindikalna rukovodstva" bez po govora služe Wall Streetu za po-robljavanje svog naroda i naroda drugih zemalja da bi time izbjegli ekonomsku krisu u Sjedinjenim Državama tj da bi američki rad-nici mogli jesti mrvice sa boga-ta)ko- g stola na račun porobljava-nja europskih i drugih naroda kao ito su ih jeli za vrijeme svjetskog rata od 199—1945 godiie Oba-dvije stranke monopolizirale su za sebe skoro svu Štampu radio film nauku masovne organizacije — muSke ženske omladinske crkve-ne ratnih veterana itd Dvije političke partije — demo-kratska i republikanska — imale su do sada monopol na izbore pred-sjednika Od Linkolna na ovamo Wallace je prvi koji istupa kao trći kandidat u općenacionalnom razmjeru On je stupio u izbornu kampanju bez partijskih aparata pljati potpise na ttotire po svim federalnim državama SAD da bi stekao pravo za isticanje svoje liste na izborima Je bilr toliko da je američka re-- akciia u nočetku eovorila sa Dot- - smjehom njegovoj kandidaturi --NOVOSTI" Danas već stvar stoji drukčije Vallacov pokret se toliko raširio da zadaje ozbiljnu brigu vladaju-ći m krugovima i cjelokupnoj re-akciji U februaru ove godine bilo je miiljenje da bi Wallace mogao dobiti na izborima oko 5 milijuna glasova Kasnije se prognoza po dizala na 8 i 10 milijuna ima mitljenja koja idu do 15 do 20 milijuna Na zadnjim izborima 1944 godine Rooeeveit je dobio nežto oko 26 milijuna glasova a protivkandidat oko 2—S milijuna manje Odakle stalni priliv Vallaeovih pristala? Na prvom mjestu iz re-- J uova rauniKa upricos ruKOvoostvu sviju sindikalnih centrala radnici pa i čitave sindikalne podružnice otvoreno istupaju za Wallaca Wa-llac- e ima dugotrajne veze s far-merima a danas su farmeri ne-zadovoljni sa cijenama svojih pro-izvoda i oni gledaju u Vallacu čo-vjeka koji bi im mogao pomoći U Sjedinjenim Državama živi lfi milijuna Crnaca koji se osjećaju robovima oni upiru oči u Wal- - laca Zatim 15 milijuna Slavena u SAD koji većinom imaju pro-gresivan stav dobrim ili većim dijelom glasat će za Wallaea Sit-ni trgovci industrijalci zanatlije činovnici koji stoje na milost i nemilost krupnog kapitala traže neki izlaz iz telke situacije i Val- - lace očekuje medju njima glasove za sebe itd itd Radnižtvo SAD nije joi dovoljno uspjelo da se afirmira kao neza-visan politički faktor Komunisti-čka partija je razmjerno mala i obuhvaća neznatan procenat radni-štva a sve druge takozvane "rad ničke" partije su na strani reak-cije NVallacova nova stranka nije ni radnička ni radničko-seljačk- a ni socijalistička ali je progresiv-na Ona ujedinjuje različite demo-kratske proturatne protumonopo-lističk- e elemente i grupe U SAD ima na milijune glasača koji su voljni da se bore sa svoje svakodnevne potrebe ali nijesu u-bijed- jeni da su potrebne političke akcije To su sirove mase za koje se ne može reći koju će ih strana pridobiti na izborima — Vallaee ili američka reakcija Izgleda da se sad borba vodi najviše oko tih masa da ih se uvuče u borbu ne samo po pitanjima nasušnih po treba nego i po pitanjima unutra-šnje i vanjske politike Točno Je da se te mase dana boje rata eko-nomske krise faltama i monopola Sve te mase imaju već izvjesno iskustvo o strahotama prošlog rata i iz sadnje ekonomske krize za plenuma Kotarskog narodnog od-bora Ktjske prihvaćan Je psijedsog budista Kotarskog i mjesnih na-rodnih odbora za 1S4 godina U odnosu na prošlogodišnji budžet fuzioniranih kotarskih narodnih odbora Opatije i Selska vedl je u ovoj godini za preko Jedan po dinara Krediti sa investi-cije veći su za 3 milijuna a admi-nistrativni troškovi manji ta Jedan po milijun dinara a korist budte-t- a mjesnih narodnih odbora Bu-džet za 1943 godinu kotarskih i svih mjesnih narodnih odbora iz-nosi preko 27 milijuna dinara Svo-ta predvidjena za investicione ra-dove u ovoj godini iznosi preko milijuna dinara Za održavanje pu-te- va i drugih objekata utrosft ee Đodietom London — u par-lamentu na pitanje poslanika Blackborna o koracima koji su poduzeti u pitanju inci-denta s britanskim oficirima na austrijskoj granici MacNiel je da je granična na LojbI Jasno ozna-čena i da su poručnik kad su videli da nema straiara odlučiti ds pred ju granicu navodno "da bi bez podrške burioaske j imali bolji Izgled na pejsež" Mze itampe bez novaca morao je je izjavio da su potporučaik hiljada Teškoća o a I Merle i go? pod ja Burke u svojoj izjavi priznali da Je Burke sam kriv za svoju smrt a potpo ručnik Merle Je poslije odU-sk- a iz Jugoslavije ostao pri svom glediitu da je Burke za-počeo borbu s vrijeme vladavine ka-da su milijuni američkih besposle-nih radnika čekali u dugim redo-vima da dobiju kutlaču supe od organizacija za davanje milostinje Medjutim ako podje američkoj re-akciji za rukom da te mase ubi-je- di da politika trke u naoruža nju Marsalov plan osiguravaju te mase da ne ostanu bez posla da ne podju opet u redove za do- - bijanje supe za nezaposlene onda ValIace neće imati solidan oslo-nac u tim ali apoli-tički- m masama Wallace mose računati i na je-dan dio iz redova demokratske i stran-ke U pitanju su veliki porezi te ror policije samovolja lokalnih vlasti teror vlasnika industrijskih poduzeća strah inostranaca od de-portacije Sve te kategorije će do bro vagati da li postoji moguć-nost za izbor Vallaca da ih on uzme u zaštitu Reakcija će se baciti protiv Val-lac- a sa do sada nečutenom žesti-nom Služit će se svim dozvolje nim i sredstvima Moćna organizacija Udruženja prijetit će masovnim ea posla ako radnici budu glasali ja Wa)laca Dewey guverner države New York potro-Jl- o je prilikom izbora 1944 godine milijuna dolara a Vallare da-nas kupi dolar po dolar za svoj izborni fond Sad se izglasava za-kon protiv komunista Taj zakon je toliko rastegljiv da će biti upe-ren isto tako protiv allaca i nje-govog pokreta Crncima se već masovno oduzima pravo glasa ka-ko ne bi mogli glasati za treću stranku Roosevelt Je pobijedio četiri pu-ta na izborima protiv volje kapitala i nije imao podršku nijedne krupno-kapitalietl-ć- ke novine osim sto ga je zadnjih izbora ograničeno pomagao "Nov York Times" Ali treba imati u vidu da Je Rooeeveit imao tri puta državni aparat u svojim rukama a Wallace nema taj oslonac Bez obzira kakvi će biti rezul-tati izbora Wallacov pokret Je fak-tor sa kojim mora računati ameri-čka reakcija Nije samo u pitanju Wallaeov izbor za nego dolazak ljudi treće stranke u SAD i oai će dizati svoj glas u ime milijuna ljudi pro tiv današnje mi-lijardera iz obadvije partije čije interes neumorno brani Truman slučajni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Nikola U KOVAČIJVIĆ (Iz "Borbe") NA TERITORIJI KOTARA RIJEČKOG GODINE ĆE SE OBNOVITI I IZGRADITI 748 STAMBENIH ZGRADA Rijeka 23 maja — Na sjednici obnovu 11 osnovnih škola i učitelj- - i milijun i 1S prevoju sku-INe- il i 80 i sam stanova Za potreba prosvjete i narodne kartere ovogodišnji budžet osigu-rao Je preko 7 i po milijuna sto predstavlja 20% cjelokup-nog budžeta Kotarskog narodnog odbora Rijeke Time su osigurani krediti za izdriavanje sedmoljetke osnovnih skota aaalfsbetskih te-čajeva kao i pomoć kultorno-um- - Jetaičkim društvima i ustanovama Za sodjsbio-sdravstven- u zaštitu u budžetu Je prsdvidjsno 3J38MN) dinara ZseoeVti se grsdjevinski radovi na 171 stambenoj zgradi i će se obnovi 77 stam zgrada a selima kotara Sa mo na podračja Mjesnog narodnog odbora Jelenje obnovit će se 101 stambena zgrada a u Pethumu 16 Takodjer Je zaključeno da se se oko 4 milijuna dinara osnuju Jož tri nova privredna po-su osigurana novčana sredstva za duzeća BRITANSKI PORUČNIK BURKE JE KRIV ZA SVOJU SMRT — NAGLASIO JE MACNIEL U PARLAMENTU Odgovarajući laburističkog jugoslavensko izjavio linija britanski Burke Ju-goslavenskih uticajne poručnik poručnik jugoslavenskim gra Hooverove nezadovoljnim nezadovoljnika republikanske nedozvoljenim proizvadjača otpuštanjem mono-polistićkog predsjednika Kongres politike američkih OVE dina-ra pristupit benih SAM ničarom s ciljem da pobjegne i da Je prema tome sam kriv za svoju smrt Iznoseći da Je Jugo-siavens- ka vlada odmah Izrazila ža-ljenje zbog incidenta britanskom ambasadora u Beogradu i pred-ložila da se edrii zajedničko ispi tivanje MacXefl Je reka: "Mogu da dodam da preživjeli nisu bili podvrgnuti lošem postupku i da su Jugoslavenske vlasti vratile ti-jelo poručnika Burkea za svim dlinim poštovanjem Zajedničko ispitivanje održano je drugog ma-ja I rezultati tog ispitivanja obja-vljeni su istog dana" PoslaHk Btacksorne Je na to izjavio da izjava državnog potsekretara na prošlom zasjedanju potpuno doka-zuje Beduinost Jugoslavije za ovaj incident l--?i- H -i-- -J -T--fiir"- WiaillLLoay'ww " t±4~ l - o iihiMBirrh1innrrr-- 'iirii slika demokratska snaga na američkom kontinentu U glavnom gradu Meksika odr-žan je onomadne treći kongre-Konfereracij- e trudbenika Latinske Amerike Govornici na kongresu oitro su napali politiku ekonomske hegemo-nije koju američki monopoli pro-vode u Latinskoj Americi Ta po- litika dovela je do prevladanja ek-strakti-vne industrije u zemljama Latinske Amerike koju kontroli-raju američki monopoli a uporedo s tim do monokulturnog razvitka poljoprivrede kronične nezaposle-nosti inflacije i deficita u trgo vinskoj bilanci Vjeitačko spreča-vanje razvitka ekonomike Latin-ske Amerike radi pojačavanja nje-ne zavisnosti od kapitala USA re-zultiralo je neprestanim opadanjem životnog nivoa trudbenika bez izu-zetka u svim republikama Latin-ske Amerike Indeks cijena život nim potrebama neprekidno raste U Meksiku na primjer taj indeks iznosi 30G% prema nivou iz god 1937 u Boliviji 624% dok je in-deks zarade u Meksiku pao za 82% prema nivou iz god 1937 Govoreći na Panameričkoj kon-ferenciji u llogoti meksikanski mi-nistar vanjskih poslova Tores mo-rao je da prizna da "narodi Latinske Amerike žive danas u koncentracionim logorima Sta tistički podaci koji pokazuju ste-pe- n nedovoljne prehrane u zemlja-ma Latinske Amerike čudoviSni su" Težak ekonomski položaj zema-lja Centralno i Južne Amerike po-goršava se neprekidnim porastom njihovih vojnih rashoda uslijed mi-litarizacije ovih država koja se provodi u interesu USA Jož u toku rata osam renublikn lntinkn Amp rike koje faktički nisu rotovole sklopile su sa USA dvostrane spo-razume o pomoći po zakonu o zaj mu i najmu Na osnovu tih spo-razu-- ma samo Ilrazilija Meksiko Chile i Peru dobili su naoružanje u vrijednosti 489298000 dolara Vojni budžeti ovih država znatno su porasli ito se vidi iz slijedeće tablice: Država godina Porast voj nih budžeta u procentima Ilrazilija 19 IH prema 1930 U0% Meksiko 191(1 prema 1939 228 Chile 1947 prema 1936 380% Peru 1947 prema 1937 002% Neposredni vojni rashodi zema- - IJa torijevce i milijardu i 300000000 dolara go-dišnje Na Panameričkoj konferenciji u Bogoti vladajući krugovi USA su težili za osnivanjem tako zvanog Savjeta obrane Panameričkog sa-veza kome će biti zadatak da pro-vede standardizaciju naoružanja u latinskoj Americi žto treba da dovede do Jož većeg podčinjavanja američkim imperijalistima Ta nailazi medjutim na sve veći i vecj otpor u zemljama Centralne i Južne 6 to me svjedoče slijedeće činjenice: od — raspolaganju baze obvezama koji su u Columbiji Kkvadoru i Venezueli naiili pokušaji USA da potkopaju aktivnost udružene trgo-vačke flote ovih zemalja opozicija Argentine ekspanzionističkoj poli tici USA na medjunarodnim kon-ferencijama borba kubanskih meksiksnskih kolumbijskih i ve-nesuels- kih trudbenika protiv kolo-nijalne eksploatacije u poduzećima inozemnih kompanija organizira- - [ Amerike svjedoči i činjenica da su pokušaji Američke fedtitsUo rada da razbije najjači sindikalni zapadne — Konfedera-ciju trudbenika — propali Polto je pretrpjela neuspjeh u svojim pokušajima da u nizu ze-malja podruje Jedinstvo radničkog pokreta iznu tra mjesna reakcija — agentura monopola — prešla je na politiku terora i represalija protiv sindikata i drugih napred-nih organizacija Sindikati u Braziliji Paragvaju San Do mingu Niearagui Hondurasu ot-jerani su u ilegalnost napredna kubanska Konfederacija trudbeni stavljena izvan zakona Sindi kalni funkcioner! hapse se i ubi-jaju ito bio slučaj s istaknutim radnika Me-- neidesom Ali i pored i progona pokret u zemljama žiri se i Nepre-kidno su u toku žtrajkovi radnika nljenokopa u ma da Je i-- od proSle jeseni uveden oStar o'r' ntim Početkom pro-- t ': su itrajk trudbenici najve-ćih listova u Niearagui — prote-stirajući protiv dragonske vladine Utorak 8 Juna 1948 na Kubi i u drugim zemljama La-tinske Amerike I pored makinacija Američke fe-deracije rada popularnost napred-ne Konfederacije trudbenika La tinske Amerike raste Dok Je pri kraju rata broj njenih pripadnika članova sindikata iznosio pet mili-juna ljudi na dan otvaranja tre-ćeg kongresa Konfederacije ona Ja imala Jest i po milijuna članova Treći kongres Konfederacije trudbenika Latinske Amerike do-nio Je niz važnih odluka koje će nesumnjivo pridonijeti daUflJsJ konsolidaciji naprednih snaga o zemljama Latinske Amerika — konsolidaciji za borbu protiv ofen-zive unutrašnje reakcije i maki-nacije agenture inozemnih mono-pola Kao Jto Je izjavio Louls koji prisustvovao kongresu: "Jednoduinoet koju su izrazili u-česn- ici kongresa ukazuje na to da su trudbenici Latinske Ameri-ke spremni da odigraju važnu te-gu u medjunarodnim odnosima Oni predstavljaju faktor mi ra" Konfederacija trudbenika Latin-ske Amerike pretvorila se u teku deset godina svoga postojanja u veliku demokratsku snagu na ame-ričkom kontinentu V DJ POKORENI ALBION Obično se kaže "Anglo-Ameri-kanc- i" i sa čitavim američkim im-Iierijalistić-kim planom povezuju se i Knglesi Istina je oni igraju svo-ju ulogu ali ne ulogu par-tnera oni su "siromašni rodjak" Unda Sama dolarski lakaji u kru lakajske šesnaesto riče Britan- - skom su lavu dobrano poispadall zubi splasnula Je trbužina Jehna Itulla prsluk mu ol i njao Kad se danas Velika U rita niJa leprša-va na čelu pokorene Zapadne Eu-rope Bevin nam se ukazuje kao onaj koji je zašao u duboku su-mu u panici okuplja ortake i uzvikuje ohrabrujući sebe sama Doista nije Velika Britanija da-nas manje rob Vall Streeta od Francuske Benelum pa čak ni manje Italije Pormlne razli-ke ne smiju zavaravati Nedavno proslavljen u Velikoj Britaniji 374 rodjendan velikog Shakespeara Teške brige tolike Latinske Amerike iznose preko l zaokuplja ju laburist ]Klitika Amerike Chi-le- u Chileu važan da taj datum gotovo prošao ne zapažen s onom Jedinom Izved-bom "Koriolana" na londonskom radiju i praznikom školske djses u SratTordon-Avon- u rodnom mje-stu velikog pisca čini ss ds su te toga dana mnogi Knglesi ipak sje-tili stihova U Shaksspearova "Kikarda II" koji u slobodnom prijevodu glase A prilike ovako: — Ta zemlja tako dragi) duža ta draga zemlja dana Je sto a zakup — Umirem izgovarajući to — je narod u položaju selja-ka kmeta koji služi gospodaru — Kngleska sramotno danas ro bijanje laname la USA ostavi na prijavim porsamentskim vojne otpor na — Engleska koja Je centar je je je gu Je od Je Je Je bila naučena da osvaja drage — je sama — predmetom sra-motnog osvajanja Rikard II sječa se s ponosom da Je Velika Britanija bila -na- učena da osvaja druge" Bilo Je i u njemu nešto od imperijalista ranijih i kasnijih Disrssiija Glad-ston- a i Churchill Možda Je malo pretjerao naglašavajući "zemlja I dragih dala" ali ostalo je uprave O porastu svijesti i visionarski: danas Je Engleska sra-- nosti trudbenika zemalja Latinske motno vesana prljavim obvezama hemisfere Latinske Amerike američkih radnički Latin-ske Amerike raste vno travnja Saillaat velikog pa postala koje nisu pisane na pergamenama nego na dolarskim mjenicama Vall Streeta "l'snssnT Albisa pa je pod stečaj Drsi se on tobože ponosno — na trulim štaka nm sta-re slave im INVESTICIJE U isto vrijeme dok je u 2enevi trajala konferencija o slobodi šta-mpe u Americi Je Kongres prihvs-ti- o a Truman potpisao "Zakon o medjunarodnoj ekonomskoj surad nji godine 1948" U trećem para-grafu treća alineja tog zakona ka koja broji 400 hiljada članova stoji: "Administrator (MarshaMo- - rukovodiocem Kuke terora Ovaj vog plana) može dati pomoć svim zemljama učesnieama garan-tirajući zvakome sigurnost investicija u žto se ubrajaju i investicije u poduzeća keja pro-izvode iH sire sredstva informa-cije" Znači Amerikanci će po Eiropl kupovati novinska poduzeća agen-cije poduzeća za raspačavanje novina oglasne zavode itd Oso-bito u Francuskoj ima mnogo li-stova na rubu propasti Sada će ih "sanirati" američki trgovci Eto novog doprinosa "Hobodi" Itampe cenzure I dalje traju Štrajkovi za koju garantira veliki admini-trudbeni- ka u Columbiji i Braziliji strator europskog businessa |
Tags
Comments
Post a Comment for 000252
