Novosti, December 22, 1945

              STRANA 2 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Ccmpanv
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Hegistered in the Registry Office lor the City of Toronto
on the 24th doy of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W„ Toronto 1 Onlario
Telephone: ADeldde 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Članstvo HSS traži svoj novac
Od kad smo objavili da je na glavnog blagajnika HSS u
Kanadi stiglo nešto cico osamdeset hiljada dolara od pojedi-nih
odsjeka Zajednice njihovih domova i njihovih ogranaka
da se još i dan danas oko četrnaest hiljada dolara nalazi u
njihovim rukama umjesto da je poslano našem narodu u sta-ri
kraj na čije ime je taj novac sakupljen — u redovima član-stva
HSS nastala je prava uzbuna
Dok članstvo sa punim pravom traži da se taj novac pošalje
2G svrhe za koje je prikupljen svijesno da je pomoć narodu
u kraju nužno potrebna i da zadržavanje tog novca u blagaj-ni
organizacije nije pravo ni pošteno — vodstvo organizacije
odbija tu tražbinu članstva i prkosno zadržava otpremu tog
narodnog novca u kraj
Na upite članstva zašto se novac ne pošalje vodstvo od-govora
da se novac još nema kome poslati jer da u zemlji
vlada "nesigurno stanje i diktatura komunista" Vodstvo dalje
preporuča da se članstvo strpi dok se "prilike srede i novac
može poslati u ruke zakonitog vodstva hrvatskog naroda itd"
Ovdje domobransko vodstvo HSS iz Kanade misli na mo-gućnost
povratka Mačeka Krnjevića i ostale pokvarene i iz-dajničke
gospode u Jugoslaviju — i onda kad se oni povrate
tamo novac će se poslati u njihove ruke da oni dijele i ras-polažu
s njime To vodstvo zaboravlja da Maček ni Krnjević
nisu više vodje hrvatskog ni bilo kojeg naroda u Jugoslaviji
zaboravlja i to da se taj Maček iz bojazni od narodnog suda
neće tako lako povratiti u Jugoslaviju Da li to onda znači da
so novac kojeg je članstvo HSS pridonjelo za pomoć gladnim
i golim našim narodima neće nikada poslati na odredjeno
mjesto ili da će se upotrebiti za anti-narodn- u propagandu
koju sada vode ti izbjegli "vodje" hrvatskog naroda
Većina članstva HSS se ne slaže sa tako blatnom politi-kom
sadanjeg vodstva i traži da se novac smjesta pošalje ili
pak povrati onima koji su ga dali Dogodilo se i to da su ne-koji
tražili taj novac natrag da ga mogu uručiti Vijeću Kanad-skih
Južnih Slavena koje je već do danas poslalo oko pola
milijuna dolara vrijednosti u stari kraj pak je od strane glav-nog
blagajnika odgovoreno da je to nemoguće jer da je onog
dotičnog novac uključen u onoj svoti od četiri hiljade dolara
što su ispočetka poslali Tako se odgovara svakom Tako se
izgovara sa onih četiri hiljade dolara što su poslali — a sa
četrnaest hiljada dolara koje leže u njihovim rukama se čeka
Ovaj nepošteni način rukovodjenja sa tudjim novcem
treba da izazove gnjev sveg poštenog članstva HSS Treba
tom domobranskom vodstvu reći odlučno i jasno da se novac
pošalje tamo kud je namjenjen i da vodstvo HSS nema nikak-vog
legalnog ni moralnog prava da to više zadržava To nije
njihov novac nego novac naroda Jugoslavije Taj novac član-stvo
nije dalo da stoji u blagajni HSS nego da se prvom prili-kom
pošalje narodu našem Zadržavanje tog novca ponuka-v- a
nas da sumnjamo da će se taj novac uopće otpremiti na-rodima
našim nego da će se iskoristit: za političku kampanju
protiv nove narodne Jugoslavije
Konačno ml upozoravamo to domobransko vodstvo HSS
u Kanadi da se ne poigrava sa narodnom imovinom jer bi
so jednog dana moglo naći tamo gdje ne želi da se nadje
Ustaška parada u Chicago
Javljaju da je održana dugo najavljivana uttcika parada
u Chicagu Održana je 9 decembra kako je ranije zakazano
Koliko ih je bilo prisutnih i sa kojih strana to ie teško
znati Ne hvale se i ne viču o uspjehu pak se zaključuje da
ie taj ustaški zbor doživio potpuni fiaiko
U glavnom riječ na tom ustaškom zboru imali su hrvatski
popovi ranije poznati domobranci i ustale Oni su predvodili
Oni su bili delegali Oni su predlagali i podupirali Oni su
zaključke stvarali Pored njih tih nesretnih hrvatskih popova
bilo je i par službenika od Hrvatske Katoličke Zajednice koji
su morali na kongres poći jer ne poći značilo bi odletiti iz
ureda HKZ iz crkvene uprave ili pak pasti u nemilost pcpova
Drugih na tom ustaškom zboru i nije bilo Butković se je
bojao poći jer bi ga to moglo stojati predsjedničke časti Krz-nar- ić
se nije usudio poći i predstavlicti Mačeka jer bi ga poš-teno
članstvo HSS još više napustilo nego ga napušta Ona
Mučekova perjanica N D Sarić član glavnog odbora HRS3
iz Amerike je bio i kako čujemo izabran je za glavnog pred-sjednika
svih ustaša i franjevaca u Americi I to je s%--e
A odluke njihove? Pa to je bilo poznato još prije nego se
zbor održao One se sastoje u glavnom: u osudjivanju nove
narodne Jugoslavije i njegova vodstva izjava o povjerenju i
odanosti dr Mafeku osudi Sovjetskog Saveza i sveg što je
demokratskog i progresivnog u svijetu
Takva je bila ta domobransko-ustcik- a parada Doživila
je brodolom i sramotu — ali i uvjerenje da hrvatski iseljenik
u Americi i Kanadi nije na njihovoj strani nije za ustaše ni
franjevce nego za svoju novu Narodnu Federativnu Republi-ku
Jugoslaviju i svog vodju Tita
Sastanak
u Moskvi
115 z DONALD BELL
New Yorit (ONA) — Objava
da je ministar Bvrnes predvodio
inicijativu za konferenciju triju
sila u Moskvi iznenadila je mnoge
ljude Ali dobro upućeni su to već
odavna očekivali
Činjenica da nam se nije svi-dja- o
diplomatski zastoj poslije
londonske konferencije pokaziva-la
se na svakom koraku Već saro
govor predsjednika Trumana i
njegove javne primjedbe u oktobru
pokazivale su da ne želimo istica
ti razmimoiLženja s Rusijom
Onda se pojavio ambasador Gro- -
aiiko u Bijeloj Kući Misterija nje-govog
neočekivanog putovanja
preko Atlantika nikada se nije ob
javila Tvrdilo se da nije vidio ni
predsjednika ni g Bvrnesa ali u
Londonu je Gromiko rekao novi-narima
da State Department može
dati odgovor na sva pitanja On
da je krajem oktobra ambasador
Harriman posjetio Staljina na
Kavkazu Sve su to bile pripreme
za sastanak u Moskvi
Oni koji su očekivali brzi ras-plet
diplomatskog zastoja nisu
imali sve argumente na svojoj
strani Pesimisti su se pitali zašto
sva ta tajnovitost? Zatim nije li
Sovjetski Savez smatrala uvre
dom sto se atomska konferencija
održava bez njih? I zašto je
predsjednik Truman prije nekoli-ko
dana rekao da nisu potrebni
sastanci velike trojice kad imamo
UNO
Mnogi ljudi će reći da to samo
dokazuje kolebljivost našeg State
Departmenta i dokazuje da nema-mo
ustanjene vanjske politike
Ovo tumačenje niti je ispravno ni-ti
pravedno Tajnovitost je bila
potrebna jer nismo znali kada će
se moći upriličiti novi sastanak a
objavljivanje neuspjeha bi oteža
lo odnose sa Sovjetima Zatim u
sadašnjoj situaciji morali smo vo-diti
računa o drugim zemljama
poglavito o Francuskoj koja nika-ko
ne voli razgovore samo u troje
Te države bi pokušale da ometu
sastanak u troje
što se tiče inicijative u konfe-renci- ii
o atomskoj bombi ona nije
došla iz Vashingtona već iz Bri
tanije a Truman nije mogao odbi
ti Att!ee-o- v predlog Tošto su
Amerika Britanija i Kanada bili
ortaci pri atomskoj bombi morali
Opet se javljaju
Hapsburzi
Geneva (ONA) — U ovdašnjim
krugovima se govori o pokretu za
stvaranjem jedne srednjo-euro- p
ske federacije u kojoj bi bile uk-lopljene
neke od malih država u
srcu Europe Ali u isto vrijeme se
pojavljuje opasnost za ovaj pok-ret
zbog mahinacija Hapsburgova-c- a
Mnogi posmatrači vele da se u
Južnoj Njemačkoj primjećuje
snažan pokret u korist samostalne
države koja bi se oslobodila pru-ske
dominacije Na jezeru Kon-sta- ne
uspostavljena je organizaci
ja pod imenom Akcioni Odbor De
mokratskog Alpinskog Saveza
koji propagira ova ideju Pred
očima ideologa ovog pokreta je
federalna država koja bi uključi-vala
Bavarsku švapsku Veliku
Vojvodinu Baden i Austriju pre-ma
uzoru na švicarsku Federaci-ju
Mnogi njemački politički izbjeg-lice
u švicarskoj koji čekaju da
im saveznici odobre povratak u
Reich izrazili su se u prilog ovog
pokreta Nova država bi pokrivala
površinu od 150000 kvadratnih
milja od Beča do rijeka Nekar i
Drave a broj stanovnika bi izno-sio
oko dvadeset milijuna
Ovog puta vele Francuska bi
bila spremna da podupre plan nje-mačkih
separatista pošto ona za-govara
slabljenje Keicha time što
bi se dijelovj odcijepili od pruske
države Zato se pronose glasovi
da su Francuzi postreknuli osniva-če
pokreta na dalji rad
Ali sada se pojavila težnja vo-d- ja
toga pokreta da ga povezu s
ambicijama Habsburgovaca A ta
težnja nailazi na odupiranje izvje-snih
uticajnih pristalica
Dr Emil Schneider jedan od
predsjednika Akcionog Odbora i
bivši ministar u Schuschnighovoj
austrijskoj vladi broji se medju
vodeće monarhiste On je bio u
vt2 s pretendentom na austrijski
prijostoljom Otom koji je nedav-no
posjetio Vorarlberg u Austriji
Oto je posjetio Austriju prvi
put poslije pretjerivanja njegove
porodice prijestolja zato što ma
je to omogućio francuski glavni
NOVOSTI Subota 22 decembra 1945
su se prvo saglasiti pa tek onda
privući i Sovjetski Savez u raz-govore
Konačno ne vjerujem da je pri-mjedba
predsjednika Trumana o
velikoj trojici bila besmislica On
je znao da je ministar Bvrnes tra
žio novi sastanak ali ne sastanak
velike trojice već sastanak mini
stara vanjskih poslova iste troji-ce
Kad su se Huli Eden i Molotov
sastali u jesen 1943 u Moskvi na-zivali
smo to takodjer konferenci-jom
velike trojice Kasnije se na
sastancima u Teheranu Yalti i
Potsdamu ovo ime rezervisalo za
Sefove država S obzirom na sve
vije zamršene probleme bilo je lo-gično
da se sastanu ministri vanj-skih
poslova da donesu zaključke
koje će primiti njihovi šefovi i tek
onda da se pozovu druge države
na saradnju
Dok su Roosevelt i Churchill
bili članovi velike trojice postoja-la
je očigledna razlika u sastanci-ma
njih ili njihovih ministara Sa-da
je veliki dio autoriteta za vanj-sku
politiku prešao na ministre
Ako oni donesu zaključke vjero-jatno
je da će njihovi šefovi te
zaključke primiti
Mnogi posmatrači gledaju opti
mistički na moskovski sastanak
Mnogi od konflikata moraju nes-tati
Svi ministri su upoznali gle-dišta
svojih partnera Oni se ne bi
ni sastajali da očekuju ponalja-nj- e
iskustva iz Londona Ova
konferencija je pažljivo priprem-ljena
Dnevni red je utvrdjen i iz-vršena
su lspipavanja terena Ko-načno
Bvrnes ne želi da ostane
preko Božića u Moskvi da bi se
vratio pokunjen i tez ikakvog re-zultata
U toku ove godine isprobane su
razna procedure za sporazum me-dj- u
najvećim državama Imali smo
demokratski skup svih naroda u
San Francisku Zatim sastanak
pet velikih sila u Londonu Naučili
smo na vlastitim greškama da ni-šta
nije bolje od sastanka triju
glavnih sila Tek kad 6e najjače
sile slože mogu se privući manje
sile A to se sada izvršuje u Mosk-vi
uprkos upozorenja da budemo
oprezni u iščekivanjima Ja sam
Ipak uvjeren da će nas put Byrne-s- a
u Moskvu dovesti bliže želje-nom
cilju — dobrim odnosima sa
Sovjetskim Savezom
zapovjednik u okupacionoj zoni
general deLattre de Tessigny ko-ji
mu je stavio na raspoloženje
vojni avijon Dva Otova brata su
se vratila u Austriju u francuskoj
uniformi De Tassignv i jedan dio
vlade u Francuskoj smatraju da
bi sa njihovog gledišta bilo povo-ljno
kad bi se u Austriji restauri-rala
monarhija
Za vrijeme boravka u Austriji
došao je Oto u dodir s nekim nje-mačkim
ličnostima koje su tako-djer
potezane u planu za stvara-nje
nezavisne Južno-Njemač- ke
države
Napori da se separatistički po-kret
učini zavisnim od restauraci-je
Habsburgovaca mogao bi da
otudji mnoge ugledne gradjane u
Južnoj Njemačkoj koji nisu prija-telji
Prusije ali sigurno nisu niti
prijatelji Habsburga
Oružani naći navaljuju
na Britance
Politika gladjenja tt već oštećuje
Britancima i Amerikancima
Duseldorf 20 Dec — Jučer je
ovdje britanska militarna policija
provodila dvosatnu bitku sa oruža
nim hitlerovcima Do zublju nao-ružani
hitlerovci su napali na mi
litarnu policiju revolverima i ruč-nim
mitraljezima pa su okupacio-ne
militarne vlasti imale nekoliko
sati posla dok su raspršile nacisti-čke
bandite U borbama je nekoli-ko
osoba teže ranjeno
Slični sukobi dešavaju se i u
drugim njemačkim krajevima ko-ji
su pod okupacionim nadzorom
britanskih i američkih trupa Nije
ni čudo kad Britanci i Amerikan-ci
ne žele poduzimati strofe mje-re
protiv ostataka fašizma štavi-i- e
jedni i drugi nastoje da u sve
uprave od seoskih i gradskih pa
do pokrajinskih uture poznate
hitlerovce Sve u ludoj želji da
sačuvaju hitlerizam za promicanje
svojih imperijalističkih interesa u
Europi i svijetu
Povjerljivi razgovor medju ustašama u Londonu i Parizu
ni onaj zbor u Chicagu nam nije uspio Put Rumunjske u
demokraciju
ĆLANAK NOVINARA C D LOVRINA PISAN JE NEŠTO KAS
NIJE USPOSTAVE SADANJE RUMUNJSKE VLADE
Novi život je započeo u Ru
munjskoj Poslije stoljetne trpnje
i ugnjetavanja poslije mnogo go-dina
borbe i žrtava narod Rumunj
ske je sada po prvi put u svojoj
historiji stupio na put k postanku
gospodara svoje vlastite sudbine
Put k slobodi i demokraciji bio
je težak i bolan Preko tri godine
rumunjski vojnici su se borili I
umirali za Hitlerov rat protiv
Sovjetskog Saveza slijepi pred
činjenicom da bi pobjeda nacisti
čke Niemačke ovjekovječila i oja
čala vlast rumunjske i njemačke
reakcije nad rumunjskim - naro
dom Ali pod udarcima Crvene
Armije i ugušujućeg pritiska dik-tature
Antonescua mnoge klase
Rumunja su počele to shvaćati
Pokret koii Je započeo shvaća
njem od strane naroda da svako
daljno podupiranje nacističke Nje-mačke
od strane Rumunjske vodi
nacionalno! propasti i da će narod
sam "morati izvesti zadaću svog
oslobodjenja" predvodili su komu
ništi 1 socijalisti okupljeni u Je
dinstveni radnički front koji se
rodio u borbi protiv Hitlera i An-tonescua
Prema tome takozvani udar od
23 augusta 1944 koji je rezulti-rao
u hapšenju Antonescua i pri-lažen- ju
Rumunjske ujedinjenim
nacijama nije bio prosto dvorska
revolucija Do tog je došlo na os
novu čitave medjunarodne situaci-i- e
voine i političke 1 naporima
naprednih Rumunja Tek onda ka
da su pokušaji Antonescua podu-prti
vladajućim klikama Rumunj-ske
promašili u svome cilju da
pocjepaju ujedinjene nacije kada
je postalo jasno da Engleska i
Amerika ne će doći do nagodbe
na štetu Sovjetskog Saveza samo
onda su vodje seljačke i liberalne
stranke Maniu i Bratianu pristali
na zajedničku akciju s komunisti
ma i socijalistima Poslije zaklju-čenj- a
primirja koje se potpisalo
Moskvi 13 septembra 1944 Ma
niu i Bratianu pribjegli su svojoj
staroj igri pokušavajući zadobiti
britansku i američku potporu za
svoju protu-sovjetsk- u j protu-k- o
munističku politika
U toku narednih mjeseci ru-munjski
politički život vrtio se
oko osnovnih pitanja ispunjava-nja
uslova primirja vodjenja rata
kažnjavanja ratnih zločinaca čiš-ćenja
fašističkih podupirača iz dr-žavnog
aparata i uvadjanje za-kašnjelih
socijalnih reforma De-mokratske
rumunjske stranke
vodile su energičnu kampanju za
rješavanje ovih pitanja ali su im
se na svakom koraka suprotstav-ljali
pristalice Maniua i Bratia-nu- a
kojima su se pridružili reak-cione- ri
iz svih logora dugog reda
bivših rumunjskih diktatura Pod
raznim izlikama svi nužni pothva-t- j
za istinsko demokratiziranje
zemlje su se odugovlačili saboti-rali
ili izbjegli Rumunjska reak-cija
je bila svijesna činjenice da
su osnovni problemi zemlje usko
povezani i da bilo koji pothvat ko-ji
vodi rješenju ili djelomičnom
rješenju Ijednog problema nužno
bi se dodimulo svih
Na prvu ruku opozicija napred-nih
pothvata vodila se u obranbe-no- m
obliku Sabiranje ratnog ma-terijala
i predavanje ga Sovjet-skom
Savezu pod uslovima primir-ja
čišćenje državne uprave hap-šenje
ratnih zločinaca 1 priprema-nje
reforma bilo je odugovlačiva-n- o
ili neizvadjano Na drugu ru-ku
odlučni pritisak je često silio
vladu da učini zakašnjele ustupke
Tako je zakon o legaliziranju rad-ničkih
sindikata osvojen kada je
sindikalna konferencija bila saz-vana
i uspostava sindikalnog ud-ruženja
sa nekih 700000 članova
postalo je stvarnost Istodobno
pripreme sa s učinile za ofenziva
protiv naprednih stranaka Rumu-njske
Željezni gardisti — potpo-mognuti
reakcionarnim krilima
seljačke i liberalne stranke —
skupa s policijom i vojskom izazi
pa
vali su i napadali radničke selja-čke
i napredne vodje Predsjednik
vlade general Radescu predvodio
je tu dobro pripremljenu kampa-nju
i opravdavao je svoju akciju
denuncijama Nacionalnog demo-kratskog
fronta kao manjine ek-stremista
terorista i komunista
koji su "odlučili da raspale požar
u zemlji i uguše ju u krvi" Vrhu-na- c
krize se dosegao kada je voj-ska
unaprijed postavljena na stra-teške
položaje otvorila vatru na
demonstraciju u Bukareštu 24 fe-bruara
a slični incidenti su se do-godili
i po provincijalnim grado-vima
Posmatranl kroz zrcalo rumu
njske historije ti dogodjaji su bili
posljedica posljednjeg grčevitog
pokušaja da se spriječi Rumunj
skoj da predje na put demokracije
u medjunarodnom značenju oni su
predstavljali isto tako odlučni do
kušaj da se izazove raskol izme
dju Sovjetskog Saveza Velike
Britanije i Siedinfenih Država
Medjutim oba ta cilja rumunjske
1 medjunarodne reakcije su bila
poražena Brzo posredovanie Sa
vezničke kontrolne komisije prisi
lilo je Radescua da povuče vojsku
i široki nacionalni protest izražen
kroz mnoge demonstracije i rezo
lucije doveo je do odstupa Rades-cua
Postignuća vlade demokratske
koalicije koja e obrazovala 6
marča og pod predsjedništvom
vodje Težačkog fronta dra P
Groze mnogo su doprinijela kon-solidaciji
te demokratske pobjede
Većina vladinih ministara su čla-novi
Nacionalnog demokratskog
fronta koji uključuje Težački
front Komunističku i Socijalisti-čku
stranku Savez patriota i rad-ničke
sindikate Ti su ljudi demo-krati
"koji daju svoje napore u
službu naroda koji su gotovi da
žrtvuju 1 sam svoj život koji rade
za narod — za seljake radnike i
Inteligenciju za sve koji svojim
radom i umom stvaraju dobra na
koja cni Imaju prvo pravo" K
tome ta vlda uključuje predstav-nike
naprednog krila Seljačke
stranke i disedente liberale pod
vodstvom G Tatarescua
Prvi uspjeh vlade demokratske
koncentracije bio je povratak sje-verne
Transilvanije Rumunjskoj
To su predvidjali uslovi primirja
ali je bilo odugovlačeno postup
kom oružanih banda Nacionalne
seljačke stranke i željeznih gar
dista koji su terorizirali madjar
sku manjinu poslije oslobodjenja
tog kraja i tako su prisilili sov- -
KAPITALIZAM
Raspleo se medju lopovima u
zatvoru razgovor o tome što je
kapitalizam
— Umjetnost — reče džepar
Lojzek — da digneš pare i oboga
tiš a da ipak ne dospije! u tam-nicu
NIJE ON POČEO
Gradjanin: — Je li Grole ona
ko po duši mi kaii zašto apstini
ra! od izbora?
Grol: — Ma eto nisam ja prvi
počeo Narod je prvi apstinirao od
mene
SEDAM NIJEMACA OSUDJE--
NO NA VJEŠALA
London 22 Dec — Narodni sud
a Smoljensku osudio je sedam Ni
jemaca na smrt vješanjem radi
njihovih zločina koje su počinili
nad sovjetskim gradjanima za vri-jeme
okupacije Pored ostalih zlo-čina
optuženi su i za to što sa sa
živih sovjetskih gradjana vadili
oči i stavljali ih slijepim Nijem
cima
TORONTOVSKA POLICIJA
NAPADA ŠTRAJKAŠE
Toronto 19 Dec — Delegacija
žtrajkujućih pekarskih radnika u
I Torontu posjetila je gradsku up--
ravu 1 uložila protest protiv bru- -
talnDg postupanja torontovske po-- {
lici je sa štrajkujućim radnicima i
njihovim stražama pred Brown
POSLIJE
Bread Co
AUTOMOBILSKI RADNICI OD-BIJAJU
FORDOVU PRE-PORUKU
Detroit 19 Dec — Unija auto-mobilskih
radnika odbila je privo-lu
Fordove kompanije od 15 centi
povišice na sat Automobilski rad-nici
traže 30 centi i za to s već
nalaze treći tjedan na Štrajku
Jetske vlasti da preuzmu taj kraj
pod svoju direktnu kontrolu u
svrhu učvršćenja pozadine Crvene
Armije Nije se moglo pouzdati u
raniju rumunjsku vladu da će ču-vati
demokratski red u toj provin-ciji
Medjutim kabinet dra Groze
već je pružio uvjerljivih dokaza o
svojoj namjeri i sposobnosti u
tom pogledu Mađjarska manjina
sada uživa ista prava kao i Ru-munji
Madjarskl je drugi služ-beni
jezik u Transilvaniji i radio
Bukarešte se može čuti gdje daje
emisije na madjarskom jeziku
Drugo zaista historijsko postig-nuće
vlade demokratske koncen-tracije
je provodjenje agrarne re-forme
Ono zadovoljava "jedno od
najgorućih želja naših seljaka
pravo da budu gospodari zemlje
koju obradjuju" S nekim Izuzct- -
cima svj posjedi iznad 125 ekera
zauzeti su i podijeljeni seljacima
koji plaćaju za svaki eker s jed
nogodišnjim plodom pšenice ili
kukuruza K tome poljoprivredna
mašinerija od zauzetih posjeda
pripada državnim oblasnim cent
rima kojima rukovode stručnjaci
i koji pozajmljuju orudje i poma
žu seljacima Agrarna reforma
udara u sami temelj rumunjske
reakcije Ona uklanja ekonomsku
osnovu jedne od politički najštet-nij- e
klase veleposjednika i polaže
temelj istinskom oslobodjenju se-ljaštva
Neki rezultati toga su već vid-ljivi
Staro nepovjerenje izmedju
sela i grada izmedju vlade 1 na-roda
Izmedju "njih" i "nas" nes-taje
Radnici su bili najistaknutiji
zagovaratelji agrarr reforme
Oni sada pomažu uspjehu te re-forme
u proljetnoj sjetvi radeći
prekovremeno na popravljanja
poljoprivredne mašinerije i poma-žući
radom na zemlji Narod ima
povjerenja u vladu Jer to je na-rodna
vlada a vlada se pouzdava
u narod Tako "izvadjanje agrar-ne
reforme je prepušteno težač-kim
odborima koji su izabrani u
svakom selu 1 okrugu" JoS jtdan
važni pothvat Je uspostava Gra-djans- ke
garde koja pomaže vlas-tima
u podržavanju reda suzbija-nju
cme berze i u hapšenja ratnih
zločinaca Istodobno vojska se iz-mljen- juje
u demokratskom duhu
Vojnici divizije "Tudor Vladimi-rescu- "
sastojeći se od bivših za-robljenika
u Sovjetskom Savezu
koji su se dobrovoljno javili za
borbu protiv Nijemaca ( odlikova-li
se u borbi u Madjarskoj sada
su raspodijeljeni medju razne je-dinice
Na taj način tradicionalno
protu-demokrats- ki državni aparat
je u procesu izmljenjivanja u de-mokratske
organe vlasti a službi
naroda
Jedan od najvažnijih zadataka
koji se ima jo! provesti je kažnja-vanje
ratnih zločinaca Komuni-stički
miristar pravde Patrscana
je kazao: "Demokratska Rumunj-ska
ne može postojati bez potpu-nog
kažnjavanja ratnih zločin-aca"
Priprema procesa protiv
"onih koji su se tako teško ogrije-šili
protiv Rumunjske i rumunj-skog
naroda" ide brzim tempom
i njihovo kažnjavanje ne će r--t
odugovlačiti Drugi problemi kao
popravljanje ekonomskog života
zemlje 1 borba protiv epidemije
koje se poduzima s velikodušnom
pomoći od Sovjetskog Saveza rje-čiti
će se blagovremeno
Mnogo ima još za učiniti Ali
dosadašnja postignuća sa zaita
inspirirajuća Rumunjska je defi-nitivno
prekinula s prošlošću
Njen narod je proveo temeljne
promjene a ekonomskom politi-čkom
i socijalnom životu zemlje
Prijateljski odnosi sa uspostav-ljeni
sa Sovjetskim Savezom Bu-garskom
i Jugoslavijom i postoj
dobri izgledi da se završi vjekov-na
tvadja izmedju Madjarske i
Rumunjske Dazas je Rumunjska
zaista jedna od tri stuba balkan-ske
demokracije