Nase Novine, March 30, 1983

              2-- NASE NOVINE, February 2, 1983, U spomen
црет m
Шш&Фш шхк ilSSffl II spS
J.K.K.P.K. "ZAVlCAJ" IZ WINDSORA 0DR2A0
KOMEMORATIVNU SJEDNICU POVODOM SMRTI
DR VLADIMIRA BAKARlCA
Povodom smrti podpredsjednika
PredsjedniStva SFRJ i clana Pred-sjedniStva
CK SKJ narodnog heroja
Vladimira Bakari6a u nedjelju ujutro
(23. januara 1983. godine) Clanovi
Jugoslavensko-Kanadsko- g Kulturno
— Prosvjetnog Kluba "Zavicaj" iz
Windsora odrzali su komemorativnu
sjednicu.
Na po6etku sjednice prisutni su
minutom cutanjaodali po§tu premi-nulo- m
borcu za ideale i prava
radnicke klase.
Podpredsjednik J.K.K.P.K. "Zavi-бај- "
Milijan Petrovic pro6itao je
sledeci tekst o zivotu i radu dr.
Vladimira Bakari6a:
Sesnaestog januara 1983 godine u
ranu zoru u 4,12 6asova u svom
domu u Jurjevskoj u Zagrebu,
prestalo je da kuca srce velikog sina
naSih naroda dr Vladimira Bakarica.
Umro je jedan od najblizih Titovih
saradnika, narodni heroj, junak so-cijalistiC- kog
rada, marksista, drzav-ni- k
i akademik, dovek koji se vi§e od
pola veka uporno do posljednjeg
daha borio za ideale i prava radnicke
klase. Umro je 51 dan prije svog 71
rodendana.
Vest o smrti dr Bakari6a Jugosla-via
je bolno primila. Sirom zemlje
zastave su spuStene na pola koplja,
ljudi su se tuzna lica opraStali od
velikog drzavnika i politi6ara koji
zapravo to nije hteo da bude. Cesto
je Bakari6 govorio da on nije
politiCar od zanata, da se bavi
poslovima koji dovode do menjanja
drustva, ali da politiku ne uzima kao
posao.
Kad nas napuStaju veliki ljudi,
koji su kovali istoriju ove zemlje,
onda svaki po§ten 6ovek ne moze a
da to ne primi kao N6ni gubitak —
jedna je od spontanih reakcija na
vest o smrti dr Bakari6a a izrekla je
zagrebafcka studentkinja Mirjana
Segovic. Makar bili i hiljade kilome-tar- a
daleko smrt druga Bakarida je i
naS M6ni gubitak, a i gubitak
Covjecanstva иорбе.
Dr Vladimir Bakaric, potpredsed-ni- k
PredsedniStva SFRJ i Clan
PredsedniStva CK SKJ roden je 8
marta 1912 godine u Velikoj Gorici
kod Zagreba. Dip lorn irao je na
Pravnom fakultetu u Zagrebu 1935
godine, a 1937 doktorirao na istom
fakultetu. Od 1936 do 1941 radio je
kao advokatski pripravnik.
Aktivan je ucesnik revolucionar-no- g
radnickog pokreta od 1932
godine. Bio je urednik viSe napred-ni- h
6asopisa i listova.
Jedan je od organizatora ustanka
1941 i rukovodilac narodnooslobodi-lack- e
borbe u Hrvatskoj. Vladimir
Bakarid je bio komesar Glavnog
6lana NOV i PO Hrvatske, vecnik
Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-- a i
6lan njegovog predsedniStva. Posle
Stanarina u Torontu u prosloj
godini (zapravo od oktobra 1981. do
oktobra 1982.) porasla je od 10.2
posto (na stanove sa dvije spavace
sobe) do 15.4 posto na stanove sa tri
spavace sobe. Cijena nekim stanovi-m- a
je povedana 62.9 posto.
Dale Martin, predsjednik drustva
stanara (Tenants Association) je
kazao da je to "deradina".
m $
Drugog zasedanja AVNOJ-- a koopti-ra- n
je u Nacionalni komitet oslobo-denj- a
Jugoslavije. Od oktobra 1944
bio je sekretar CK KP Hrvatske.
Bio je rezervni general-potpukpv-n- ik
JNA. Nosilac je "Partizanske
spomenice 1941", Ordena velike
zvezde, Ordena narodnog heroja,
Ordena junaka socijalistiCkog rada i
drugih visokih jugoslovenskih i stra-ni- h
odlikovanja. Dobitnik je nagrade
AVNOJ-a- . Posle oslobodenja zemlje
od 1945 godine do kraja zivota
Vladimir Bakaric obavljao je najod-govorni- je
drzavne i partijske funkcije
u SR Hrvatskoj i u SFRJ.
ViSe od pet decenija davao je
veliki doprinos borbi za nacionalno i
socijalno oslobodenje naSih naroda
i narodnosti, za slobodu i svestrani
napredak SocijalistiCke Republike
Hrvatske i Socijalistifike Federativne
Republike Jugoslavije, za nezavis-no- st
i revolucionarni preobrazaj
nase zajednice, za mir i druStveni
napredak u svetu.
Bio je dosledan borac za produb-Ijivanj- e
i dalje u6vrScivanje ravno-pravnos- ti, bratstva i jedinstva naro-da
i narodnosti Jugoslavije, poseb--n- o
hrvatskog i srpskog naroda u
Hrvatskoj, za socijalistifiko i samo-upravn- o
uredivanje medunacional-ni- h odnosa u Jugoslaviji. Veliki deo
energije posvecivao je borbi za
ravnopravne, demokratske meduna-rodn- e
ekonomske i politidke odno-s- e,
za solidarnost sa revolucionar-no- m
i oslobodila6kom borbom u
svetu, za mir i druStveni napredak.
Smr6u druga Vladimira Bakari6a
6itavaSocijalisti6ka Federativna Re-publi- ka Jugoslavia i, posebno,
Socijalisti6ka Republika Hrvatska —
izgubile su jednog od svojih najve-6i- h
sinova.
Svi smo tuzni zbog tog velikog
gubitka. Izgubili smo velikog borca i
rukovodioca naSe revolucije, jednog
od najblizih saradnika druga Tita,
stvaraoca cija ce dela sluziti kao
primer i podstrek danaSnjim i budu-6i- m
generacijama.
Neka je vecna slava i hvala drugu
Vladimiru Bakari6u.
P.K.
тгтм.1№'ттлтчпуч1чк1пт
SLABI IZGLEDI ZA
NEZAPOSLENE
Stuart Smith, biv§i voda Liberalne
partije u provinciji Ontario, koji
danas zauzima polozaj predsjednika
Ekonomskog vije6a Kanade, rekao
je na jednom zboru u Hull-- u (Que-bec),
da polovica sada nezaposienih
radnika nece vise nikada raditi,
jedno zato Sto se smanjuje trziSte,
drugo zato sto kompanije primjenju-j- u
novu tehnologiju i mogu da
proizvode vise sa manjim brojem
radnika.
630MILIJUNAZA
:e
Javljeno je iz Ottawe da 6e
kanadska vlada dati 630 milijuna
dolara Gulf Canada Ltd. za trazenje
nafte u Beaufort moru na sjeveru.
Tvrdi se da u torn moru moze da
bude oko 9 milijardi barila nafte.
NJEREREOPTU2UJE
SJED.DR2AVE
NAJROBI (Tanjug)' — Tanzanijski
premijer Julius Njerere optuzio je
Ameri6ke Drzave da zbog vlastitih
globalnih interesa i nesuglasica s
Kubom i Angolom, zaustavljaju
proces nezavisnosti Namibije.
Tanzanijski premijer je to izjavio
na jednom prijemu za diplomatske
predstavnike u Dar Es Salamu i
podsjetio da su zemlje prve linije
fronte i SWAPO u6inile mnoge
koncesije kako bi sprijecile oruzane
sukobe u procesu namibijske neza-visnosti.
GOREODGOREGA
Novinar Jeffrey Simpson u opSir-no- m
izvje§taju iz Bonna kaze i ovo:
"Jos' gore je nedavno smjenjivanje
Eugene Rostow-a- , direktora amerid-k- e
agencije za kontrolu oruzja i
razoruzanje koje je zapadne Evrop-Ijan- e
ostavilo u sumnji da li pred-sjedn- ik
Reagan иорбе zeli razoruza-nje.
Gosp. Rostow je bio jastreb po
svakom standardu. Ako se drzi da je
on bio mek prema Sovjetima, onda
zapadni Evropljani mogu da se
nadaju gorem od njegovog nasljed-nika- ".
PJESMICA
"Dragi avione, ja te cekam. Sleti
na ovo polje. I odvedi nas daleko od
Libanona, mi se bijemoza Sarona. I
vratit demo se u sanduku..."
(Pjesnica koju pjevaju iz-rael- ski
vojnici u Libanonu)
ШШ'ШШ стгадтада
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: MiloS Grubic, Vojin Grbiti, Josip КочаШ, Stanko Muideka,
Milena Boiid, Ivica Juri<, Ana Durovid, Lepa Rajnovii, Borislav Neikovii,
Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovld, Ivan Prlbanii, Mile Daljak, 11Ца Bubalo, Pavao
Radmanlc, Boia Pavkovid, Ostoja Kova6evi6, Viktor Arar, Du&an Stanar, Milijan
Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mato Siau§, Martin Karavanid, Paul
Kuiinld, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Milica Mluchln, A.Gerlach, Leo Bacich.
REOAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacid
Stjepan MioSii (druStveno-poliii£k- a pltanja), Dapiel Pixiades (diuStvena pltanja I knjlzovnost), Katarina Kostid (poezlja I aktuelne teme). Jeiena Gavrilovid (literature
I umetnost za decu), Вобко Mladonovid, Anka Nozlnld.
STALNI DOPISNICI: DtiSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevid (Los Angeles),
Bozo Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stanid — Stanlos
(Rim, Italija), Dan'o TapSanjI (Pariz, Francuska), Lepa Teofanovid (Remscheid,
Zap.Nemadka).
SPECIJALNI SARADNICI: Pro!. Vladislav Tomovid (nauka I drustvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publlclstika u Amerlcl), Anton Kostelac
(reportaze I prlfie iz Iseljenifikog zivota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Matkovid, Luka Markovid, Petar Kurtid,
Milo§ Kordid, Aleksandar Cirid, Strahinja Maletid, Novica Mllid.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVI-JE:
M. Vasiljevid — LILO.
Subscription: $25. QO per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mall Registration NO. 0378.
"Na£o novln" izlaze srijedom. Pretplata Iznosl $25.00 godlSnJe; pojedlni
primjerak 50 centl. CJene oglasa na zahtjev. "Nase novlne" su nasljednik,
"Jedinstva", kome su prothodlll listovl: "Novostl", "Srpskl Giasnlk", "Edinost",
"Slobodna Misao", "Pravda" i t'oilx', Iho i N,.iodni Giasnlk" I drugl napreunl
listovl koji su mu prethodill u Sjodinjonlm Urzavan.a.
fledakclja odgovara za nepotpisane materijalo. Potpiaani clancl Izrazavaju
mlsljenje aulora. Dopisi se ne vracaju.
DALIJETACNO?
Ameri6ki tjednik "Today" objavio
je izjavu grupe kanadskih studenata
koji su razgovarali s Robertom
Kaplanom, glavnim kanadskim tuzi-oce- m
(Attorney-General- ). Ovi stu-den- ti
tvrde da im je Kaplan rekao da
пебе preduzimati mjere protiv ratnih
zlocinaca u Kanadi zato sto bi to
moglo da utjece na njegovu politic-k- u
karijeru.
Kaplan je Kanadanin zidovskog
(jevrejskog) porijekla i mnogi kanad-sk- i
Zidovi smatraju da bi on morao
biti energiSniji u poduzimanju mjera,
protiv onih koji su u proslom ratu
vrsili masovna ubojstva. Oni su
pokrenuli i peticiju za kaznjavanje
ratnih zlocinaca (kopiju peticije smo
objavili u proslom broju "NN" s
pozivom citaocima u Kanadi da je
potpisu i dadu drugim gradanima da
je i oni potpisu).
KARDINALOV
SPISAK"NESTAL!H"
RIO DE JANEIRO (Tanjug) —
Brazilski kardinal i nadbiskup Sao
Paula Evaristo Arns, objavio je
dosad najpotpuniju dokumentaciju
o nestalima u Argentini tokom §est
godina vojne diktature.
Tih 145 stranica, s popisom od
7291 "nestalog", kardinal je vec
uputio u UN i OAD, a osobno 6e je
dostaviti i papi Ivanu Pavlu II.
Dokumentacija je rezultat dvogodi§-nje- g
rada Komiteta za ljudska prava,
koji je direktno povezan s komisijom
katolifike crkve u Sao Paulu.
Na konferenciji za novinare kardi-nal
je izjavio da "nestanci" osoba
koje se nadu u rukama vlasti, bez
obrane, predstavlja nezakonito djelo
zbog kojeg se "паба epoha treba
stidjeti". Toga je bilo i u Brazilu,
rekao je on, ali u vecoj mjeri u
drugim zemljama Juzne Amerike,
ponajvi§e u Argentini.
U dokumentima su navedeni i
tajni centri u kojima su "nestali" bili
izlozeni torturi. Registrirano je 61
takvo mjesto, najvi§e u samom
Buenos Airesu. Iz cijelog spiska od
oko 8000 osoba 46 posto je nestalo
1976. godine. Najve6i broj njih su
bili radnici (48 posto), zatim studen-t- i
(23 posto) i pripadnici slobodnih
profesija (20 posto). Ve6ina je oteta
usred Buenos Airesa (73 posto), a
manji broj u Cordobi (9 posto) i
Tucumanu (7 posto). Najve6i broj su
muSkarci (72 posto), uglavnom iz-me- du
19 i 30 godina zivota. Od
nestalih, 119 su bila djeca.
ClLEANSKI BISKUPI OSUDUJU
PINOCHETA
Tridesetitri 6ileanska biskupa su
oStro napali faSistidki rezim genera-l- a
Augusto Pinochet-a- . Oni su
izjavili da nema razloga Sto se Cile
nalazi pod faSistidkom diktaturom i
traze da se ona ukine.
Biskupi su osudili "krSenje Ijud-ski- h
prava, maltretiranje zatvoreni-ka- ,
deportacije, neograni6eni eko-noms- ki
liberalizam i trku za profitom
od strane bogata§a dok vedina
stanovni§tva zive u krajnjem siro-maStvu- ".
Humor
Г(1е pijanae n tramvaj i .sj"Imo
nasuprot jednoj cni. (Meda(, jo
(lu.o vremena, pa t-or-o:
Izvinite, ali vi ste jako ni.ni!
Bezobraznice jedan! 'i sto pi-jan- i!
Siit i on jedno vrijemo, pa t'--o ti:
Ali ja en so do Mitra olri-jezni- ti ...
S3E
, 3
BkShcHhS