Nase Novine, March 30, 1983

              V
VOL 52, NO. 5(538)
Е'ЈЦ.'Д']јјТТ JEE235
11 Tt ~ " 4 r
%goslav Afeekly
A Community
Newspaper
ES3323SS2 И Established 1931
y.r:kLl'i'-.v&жч:„?зa.-s
Ез fcwJJH
аМ'иШ.
tMM су гЈкл
SSEZZS
Pros' le srijede ujutro imali smo kvar
na naSoj sadaSnjoj slovoslagarskoj
maSini — izgorio je motor. Cekali
smo dva i po dana da nam donesu i
instaliraju novi motor.
Zato ovaj broj izlazi neSto krnj —
nije bilo vremena da se napravi sav
mater ijal.
Ovo je drugi put ove godine
(mjesec dana) da se slovoslagarska
maSina kvari. Obidno uzme dva dana
da se izvrSi popravak.
Sve to govori o potrebi da se kupi
nova maSina, a to 6e biti mogude
kad se sabere dovoljno novca.
Generalni Strajk
javnih uposlenika
u Quebec-- u
Javni uposlenici u provinciji Que-bec
odgovorili su na napade Laves-que-o- ve
vlade generalnim Strajkom.
Ylada je svojevremeno donijela
odluku da tim uposlenicima smanji
platu za 20 posto za period od tri
mjeseca i zatim zamrzne njihove
place za tri godine. Radnici su trazili
da se ta'odluka opozove, a po§to
vlada nije htjela da posluSa, poSli su
u Strajk.
Vlada prijeti raznim zakonskim
(kaznjivim) mjerama.
Drzi se da ce strajk obuhvatit oko
250.000 radnika.
Strajka§e podupiru organizirani
radnici iz ostalih dijelova Kanade.
Radnici su najviSe pridonijeli
izbornim uspjesima Lavesque-ov- e
vlade, a ona im odgovara na ovaj
na6in zato sto to traze bankari Wall
Street-- a koji joj posuduju novae.
POVECANJE
KANADSKIHVOJNIH
Kanadska vlada je odludila — javlja
list The Financial Post — da poveca
vojne izdatke sa 3 (7 miliiardi dolara)
na 5 posto nacionalnog proizvoda.
ч'нми!.'..мдвд=
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, FEBRUARY 2, 1983.
Da li si za mir Hi za rat? Kod
odgovora na ovo pitanje danas nema
neu train ih — jedino, mozda, kod
zivdano bolesnih.
Otuda vidimo da su se formirala
dva suprotna tabora: tabor mira i
tabor rata. Izmedu njih tredega
nema.
I jedan i drugi tabor raspolazu
ogromnom snagom. Tako na prim-je- r
tabor mira okuplja ogromnu
vedinu dovjedanstva, raspolale viso-ki- m
moralom — saduvati zivot na
zemlji! To je najvedi ljudski moral
kojipostoji, milljarde ljudi ho6e mir,
ho6e livot — svoj i svoje djece. AH
tabor mira raspofaze i ogromnim
vojnim potencijalom, koji 6uva svijet
od napasti Sto mu prijeti iz suprot-no- g
tabora — tabora rata.
AH je nevolja u tome Sto i tabor rata
raspolaze ogromnom materijalnom
(mada ne i moralnom) snagom. U
rukama ratno orijentisanih vlada i
drzavnika najrazvijenijih kapitalistid-ki- h
zemalja nalazi se straSno oruije
— atomsko, ranije nevidene razorne
snage. Tabor rata raspolate, dakle,
ogromnom vojno-industrijsko- m
snagom, basnoslovnim kapitalom
milijarderskim banaka najadih kapi-talistidk- ih
zemalja i patoloSkom
mrznjom protiv nauke marksizma
lenjinizma, protiv izgradnje socija-lizm- a
na velikim prostorima zemljine
IZ HAMILTONA (2)
Ve6 smo navel i u proSlom broju
da najve6a беПбпа industrija u
Hamiltonu Stelco, koja zapoSljava
12 hiljada radnika, trenutno ima
4.100 nezaposlenih. Vrlo je lako
pronadi radnike u ovoj gigantskoj
беМбпој industriji koji su otpuSteni s
posla.
Razgovarali smo sa Artom Wallin- -
Dolazi Slovenska simfonijska orkestra
,1--,.,-,1,,,...,,1иу,,.,-
јтан.,Ј,Ј~=!а mmmwm'.vrw.4'V'4rm7r-- .
kugle, protiv radnidkog i nacionalno
oslobodiladkog pokreta svuda u
svijetu. Nose6i barjak na delu tabora
rata, predsjednik R. Reagan je lidno
i zvani6no najavio krstaSki rat "pro-tiv
komunizma".
Inade, svakome je poznato i ovo: 1.
Najjadi faktor (ekonomski, politidki,
vojni) u taboru mira je Sovjetski
Savez — zajedno sa svojim savezni-cim- a;
2. Najjadi faktor u taboru rata
je imperijalizam SAD i njihovi savez-nic- i.
Pored neosvojive tvrdave mira,
izgradene na druStvenoj svojini
sredstava za proizvodnju (suprotno
privainoj kapitalistidkoj svojini) i na
sigurnim temeljima nauke Marksa,
Engelsa, Lenjina, tj. pored Sovjet-sko- g
Saveza i njegovih saveznika,
tabor mira okuplja i razne masovne
pokrete, medu koje najistaknutije
mjesto pripada pokretu nesvrstanih.
Tu su i medunarodni radnidki pokre-t- i
u Julnoj Americi, Africi, Azlji.
Nekome mole izgledati, da pri
takvoj konstelaciji snaga — tabor
rata nema mnogo Sansi. Da li je baS
tako? Prisjetimo se istorije II svjet-sko- g
rata... Njemadki imperijalizam,
predvoden bivSim kaplarem, kre6u6i
u pohode za osvajanje ditavih konti-nenat- a,
objektivno gledano, nije
imao mnogo Sansi. Pa ipak bio je u
gom, rodenim u Hamiltonu, koji ima
jedanaest godina radnog staza u
Stelco, a na "Lay-off"- -u je od 28.
novembra proSle godine:
— Radim u metalurgijskom de-partma- nu.
Обекијет da me u febru-ar- u
pozovu natrag na posao. Za ovih
jedanaest godina, koliko radim u
Stelco, do sada nisam bio na
50 CENTS PER COPY
.--
i;.iMLl!i TCRj
stanju da detiri godine sije smrt i
pustoS po ditavoj Evropi, dok nije
dozivio kraj i krah u samom Berlinu
— na delu sa svojim suludim
vodom.
Ne smije se zaboraviti, da danaSnji
suludi Hi nesuludi ratoborni drzavni-c- i
raspolazu atomskim oruzjem i to
u rastudim kolidinama. DanaSnji
rato-ljubc- i, nalazedi se na delu tako
modnih drtava kao Sto su SAD i
Japan, imaju Sanse da izazovu
nevidenu pustoS na zemljinoj kugli,
prije nego bi ih nastigla pseda smrt
u nekoj njihovoj jazbini, kao Sto je u
svoje doba nastigla Hitlera i njegovu
bandu u Berlinu.
Prvih dana pobjede Sovjeta V.I.Le-nji- n
je govorio: "Sada je otpodela
borba za mir. To je teSka borba. Ako
je neko mislio, da de se mir lako
postidi, da je dovoljno samo uzgred
napomenuti o miru, pa de nam ga
burzoazija pruziti na tanjiru, taj je
potpuno naivan dovjek".
Tako je bilo prije 65 godina, tako je
i danas. Ni danaSnja burioazija nede
pruziti dovjedanstvu mir na tanjiru.
Za njega se treba boriti — iz dana u
dan. I, doista, danas nema prede
stvari nego Sto je oduvanje svjet--
skog mira. Pa neka nam i ova —
1983. godina — bude godina borbe
za mir.
DR MIRKO MARKOVIC
"unemploymentu".
— Sudbina jednog velikog dela
radnika koji su otpuSteni kad i ja nije
-- ruzi6asta. Duzina radnog staza igra
presudnu ulogu u ponovnom poziva-nj- u
na posao. Radnik koji nema viSe
od pet godina staza nema skoro
nikakvih izgleda da se ponovo
(Nastavak na st. 6)
Slovenska simfonijska orkestra iz Ljubljana (na slid) nastupit 6e u Torontu — u Roy Thompson Hall, 60 Slmcoe Street — u petak 4. marta.