000149 |
Previous | 7 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Pise:M.STARCEVlC (Nastavak iz proSlog broja) Kao posljedica Kongresa ame-rickih Hrvata, u avgustu 1943. doslo je do osnivanja Ujedinjenog odbora juznoslavenskih Amerika-nac- a, a pocetkom maja 1944. odrzana je prva nacionalna konfe-rencija americkih Hrvatica, kojoj je prisustvovalo preko 400 delegatica raznih zenskih organizacija. Bilo ih je iz svih krajeva zemlje. Ta je konferencija uspostavila Centralno vijece americkih Hrvatica pod 6ijim pokroviteljstvom je bilo okupljeno nekoliko stotina raznovrsnih zen-skih drustava za aktivan rad u antifasistickom pokretu. Stjepan Lojen je prisustvovao toj konferenciji pa je u svojim Uspo-menam- a zabiljezio da su desnicari i torn zgodom uporno trazili da konferencija prizna dra Maceka kao "zakonitog vodu" hrvatskog naroda i "duhovnog rukovodioca" narod-no-oslobodilac- ke borbe, ali su i tu dozivjeli poraz. Konferencija je gotovo jednoglasno odbila njihov zahtjev i otvoreno priznala marsala Tita kao organizaora narodnog ustanka i rukovodioca te borbe. Ta je konferencija urodila dobrim plodom. Cim su se delegatice povratile svojim кибата pocele su raditi na provadanju zaklju6aka konferencije. S velikim oduSevlje-nje- m pokrenuta je kampanja za prikupljanje materijalne pomoci narodu u staroj domovini. Uz novcane priloge prikupljala se je i popravljala odje6a i obuca. U pojedinim mjestima, osobito tamo gdje su postojali ogranci antifasis-ticko- g pokreta ameriSkih Srpkinja, odjeca se je prikupljala zajednicki. To je bilo nesto do tada nevideno medu nasim doseljenicima. Prikupljanje odjece, obuce i lijekova bila je samo jedna grana pomo6nih djelatnosti u kojima su zene sudjelovale. One su takoder prednjafiile u radu za pripremu banketa koji su se odrzavali po raznim organizacijama za prikup-ljanje novcanih doprinosa. Poma-gal- e su takoder u Sirenju naSe Stampe koja je igrala sve vecu ulogu u zbijanju antifa§isti6kog jedinstva medu naSim doseljenici-ma i borbi za poraz naci-fa§istick- ih osvajaca. I ne samo to! One su takoder u sve to vedem broju prisustvovale antifaSistickim skup-Stina- ma i kad su se prvih poslije-ratni- h godina pofieli pojavljivati izbjegli politikanti, one su znale da im u brk kazu sto o njima misle. U pamcenju mi je jedna skupStina na kojoj je trebao govoriti Mafiekov izbjegli trabant Giunio Zorkin. Njegov dolazak bio je smatran kao izazov pa su antifasisti bili одогбе-n-i i ispunise dvoranu koja je bila zarentana po sacici zavedenih "seljaka". Cim se je Gjunio pojavio na pozornici i otvorio usta' da govori, dvoranom je zabrujalo ne-godova- nje. Zene su u tome pred-njacil- e. Kad god bi on pokuSao da progovori bio je odmah usutkan. Najzad se je pod pratnjom policije povukao s pozornice i napustio dvoranu. Slobodno se mo2e reci da je sazivanje Kongresa ameri6kih Hr-vata bilo uspjeSno provedeno u glavnom zauzimanjem naseg nap-redn- og radniCkog pokreta i njegove stampe — tada Narodnog Glasni- - Mf ka. To su bili veliki napori ali urodise dobrim plodom. NaSa je stampa dala ogromni doprinos okupljanju i jacanju demokratskih antifaSistickih snaga medu nasim doseljenicima. To je takoder dalo podstrek za materijalnu i politicku podrsku narodu u staroj domovini. Razvoj stanja nakon Kongresa Nasa stampa bila je uvijek pokre-ta- c naprednih ideja za dobrobit nasih doseljenika u Sjedinjenim Drzavama i Kanadi, a posebno je posvecivala veliku paznju pitanju dobrobiti Hrvatske bratskezajednice i njezina clanstva. Kongres americ-ki- h Hrvata bio je stvorio povoljno raspolozenje medu clanstvom i pos-toja- la je stvarna mogucnost da se otklone stare trzavice i raspuste grupe i blokovi koji su se godinama glozili, osobito u biranju odsjecnih odbornika i Glavne uprave. Stjepan Lojen je pisao u svojim Uspomenama kako je Narodni Glas-ni- k i torn zgodom dao vrlo konstruk-tivn- u inicijativu, predlazuci da se na Sestu konvenciju koja se je odrzava-l- a u septembru 1943. dode jedin-stven- o, bez podjele u grupe i blokove, kako su to tada iziskivali ratni napori, kao i opci interesi Zajednice i borba nasih naroda u staroj domovini. Narodni Glasnik je ukazivao na jednoduSnost kojom je nas narod i 6lanstvo Zajednice prihvatilo odluke Kongresa americkih Hrvata, i predla-ga- o da se dode do sporazuma upravo na onim to6kama koje su vec bile prihvacene po Glavnom odboru i 6lanstvu Zajednice. Lojen kaze da je urednistvo Narodnog Glasnika i vodstvo naprednog pokreta sugeri-ral- o da se sastanu vodstva pojedinih grupa i blokova i da sporazumno prrpreme prijedloge i rezolucije i predvide kandidate za Glavni odbor, koje bi delegati mogli jednoglasno prihvatiti. Tesko je okvalifikovati refiima, a da se sacuva ton ufitivog ропабапја u ophodenju bilo pismenom ili usmenom, veliku neprijat-no- st koju doziveh u nedelju, 7. marta. Posla sam, po navici, na koncert jedne jugoslovenske folklorne grupe. Gostovalo je i joS uvek gostuje u Torontu KUD "Bapsko", iz mesta Bapsko, Socijalistifika Republika Hrvatska. To drustvo uziva renome po izvornom izvodenju Sokackih narodnih kola, kao i po autentiCnim folklornim kostimima. Koncert se odrzavao u Bizantian Slovac Catholic Church, 257 Shaw St. U sali je bilo vise mojih poznanika razliCitih jugosloven-ski- h nacionalnosti. Sedela sam sa njima. Bilo je јоб vremena do pocetka koncerta. Htela sam sa nekim da porazgovaram o gostovanju te grupe, najradije sa samim 6lanovima KUD "Bapsko'-'- . Spontano sam se obratila dvojici-troji- ci muSkih Clanova fol-klorn- og ansambla koji su vec imali lepe nosnje na sebi. Medutim, oni su delovali veoma ozbiljno i uzdrzano, nijednu rei nisu progovorili. Tada sam upitala na blagajni ko je zaduzen za gostovanje ove grupe. Neko u blizmi ulaza rekao je da je organizator "Victor Travel". Nekako se tu odmah naSao svestenik mladeg izgleda, i izjavio da je on organizator ovog gostovanja, da on takode moze govoriti u ime "Victor Travel". Zatim je stupio sa mnom u opSirniji razgovor. Ali, vec na samom pocetku nase konverzacije, doSlo je do "kratkog spoja". шРШ? .1" ll'- f- 1-- u. V 1„Пт -- Z -- t'- March 17, 1982, NASE NOVINE --7 lako su ti prijedlozi bili logi6na posljedica razvoja situacije nakon Kongresa, pisao je Lojen, ipak su bili odba6eni. 0 tome je dalje rekao da 6itaocu koji ne poznaje specif i6-n- u situaciju u HBZ (koja je tada postojala, napomena pisca), moze biti nevjerojatno kako se to moglo dogoditi — a mozda jos nevjerojtni-j- e da je te prijedloge osujetio u glavnom jedan covjek — tadanji urednik hrvatskog dijela sluzbenog glasila ZajedniSara i ideoloski voda desnicarskog bloka — Milan Petrak — koji je od pocetka do kraja dosljedno ostao protiv Kongresa ameri6kih Hrvata i protiv svake suradnje s progresivnim snagama naSih doseljenika. Petrak je, veli Lojen, pokusavao sprije6iti sudjelovanje Hrvatske Bra-tsk- e Zajednice na Kongresu americ-kih Hrvata, ali u tome nije uspio. Pravila su ga obavezivala da objav-Ijuj- e 6lanke pojedinih glavnih odbor-nika u prilog Kongresa, ali on sam kao urednik nikad nije napisao ni jedne rije6i u prilog toga najveceg dogadaja u historiji naSeg iseljeniS-tva- . Na Kongresu je sudjelovao cijeli Glavni odbor i predstavnici vecine odsjeka HBZ, ali na njemu se nije. pojavio glavni ured Zajedni6ara. On je ostao dosljedan neprijatelj toga velifianstvenog pokreta americkih Hrvata. Petrak je, veli dalje Lojen, vrlo vjesto iskoriscavao 6etvrtu tocku pravila Zajednice, kojom se zabra-njuj- e vjerska i politicka rasprava u njezinim redovima i svaku progresiv-n- u akciju Clanstva nazivao "nedo-puSteno- m politikom u HBZ". Time je zapravo davao podrSku reakcio-narni- m politiCarima. Sudjelovanje HBZ u velikom antifasisti6kom pok-retu amerifikih Hrvata prikazivao je kao 6in koji se "kosi s pravilima HBZ" i sistematski radio na tome da se Zajednica povu6e iz njega. (Nastavlja se) Na moje pitanje: "Kada je iz Jugoslavije doSIa ova grupa", on me je "korigovao": "Iz Hrvatske". Ne produbljujuci u torn smeru diskusiju, rekla sam: "Pa dobro, iz Hrvatske, a koliko su ve6 dugo u Torontu, gde ce јоб nastupati, da li je ovo prvi put da KUD "Bapsko" gostuje u Kanadi — nismo ni na jednom jugosloven-sko- m mediju u Torontu 6uli reklame o njihovom gostovanju". Svestenik mi je odgovorio da ce grupa boraviti u Kanadi mesec dana, a predvideno je da se koncerti odrze u vise mesta Ontaria. Inafie, kao povod sto ba5 ova grupa gostuje, naveo je da se on njih setio zato sto je nekada obavljao svestenicku sluzbu u mestu Bapsko. "Poznavao sam te folklorce, znali su oni mene, pa nije bilo tesko uspostaviti kontakt sa njima". Zatim me je upitao: "Odakle ste vi?" "Iz Beograda", odgovorilasam, misleci da njega interesuje moje jugoslovensko porek-lo- . Zato zaboravih da kazem da stalno zivim u Torontu. Dalje reagovanje svestenika zaprepastilo me je: "Ovo je, znate, koncert samo za Hrvate. To su samo hrvatske igre i pesme. Ne ispoljavajuci unutrasnji Sok i revolt, ipak sam kulturno, jugoslovenski odgovo-rila- : OPET ZLATO U KIRKLAND LAKE? KIRKLAND LAKE, ONT. - Sta-novnist- vo ovog mjesta je opalo za 60 posto. Mlada generacija je pregla na jug. Rudnici su zatvoreni. Mnoge trgovine na glavnoj ulici (Gover-nment Road) su prazne. "Stanje je vrlo lose", rekli su sluibenici Trgo-va6k- e komore. Ovdje se nekad kopalo zlato. Iskopano ga je, kazu viSe od 10 milijardi dolara. Porast cijene zlata na svjetskom trziStu potakao je novo traganje za torn kovinom. Godine 1978. zabilje-zen- o je 1.710 "claim" u ovom podrucju, a 1980. 6itavih 6.299. Prosle godine bilo je 5.498 "claims". Sve je ve6 podijeljeno. Koliko je tu zlata ta6no se ne zna. Predstavnik ontarijskog ministar-stv- a ruda (Natural Resources) je kazao da vrijednost zlata u nekadas-nji- m rudnicima iznosi 2 i pol milijarde dolara. "Ja vjerujem da ce opet doci do boom-a- ", rekao je mjesni direktor razvitka. "Pitanje je samo kada. . . i ja se nadam da ce biti sto prije". U novinama su se pojavili 6lanci o pothvatima nekih kompanija da obnove proizvodnju. Tako je Long Lac Mineral Exploration Ltd. iz Toronta napravila sporazum sa vlas-niko- m Lake Shore rudnika da ve6 dolazeceg Ijeta росле radom u torn rudniku. Queenston Gold Mines namjerava da otvori "open-pit- " rudnik udaljen 12 kilometara od mjesta. Sve to zavisi, naglaSava se, od kretanja trziSta zlata u svijetu. U Kirkland Lake je nekad radilo mnogo Jugoslavena. Sada ih ovdje nema mnogo i oni uglavnom zive od penzije. "Pa, i mi drugi volimo da vidimo folklornu grupu "Bapsko". Gledala sam i ranije sokacke igre i druga hrvatska narodna kola. Prisustvujem koncertima svih folklornih grupa iz Jugoslavije, samo ako mogu. Poslednje pitanje svestenika bilo je: "Kako je vase ime"? Kada sam odgovorila, konverzacija je odjednom presefiena. Otisla sam na svoje mesto, oCekujuci pofcetak koncerta. Jo§ je bilo vremena da porazgovaram sa poznanicima sa kojima sam sedela, ali i taj razgovor je bio neoiekivano prekinut. Prisao mi je mladi iovek, drze6i u ruci ponistenu ulaznicu i 10 dolara, kolika je bila njena cena. Posto je.izgovorivsi moje ime, proverio da se radi o pravoj osobi, zamolio me je, vrlo ufitivo, da napustim salu, jer je moje prisustvo nepozeljno. Odmah se ogradio da mu razlozi nisu poznati, on samo nastoji da obezbedi povoljne usjove za odvijanje koncerta. Mom iznenadenju nije bilo granice, ali sam, bez komentara, odmah napustila salu. Komentar, sto bi ucinio svaki normalan Jugosloven kome je dostupan naS list, iznosim sada: dokle cemo mi, Jugosloveni biti osudivani da podnosimo nacionalisticke ispade neodgovornih, iskompleksiranih, zlonamernih osoba koje koriste бак i svoje pozicije — u slufiaju jednog svestenika to je naro6ito za zaljenje i osudu — koji ometaju normalan zivot nase etniCke grupe na ovom kontinentu. Kako se neko sme usuditi da zatvara jugoslovenske etnlfike i kulturne vrednosti u okvire napravljene po Мбпопл, subjektivnom, i jos nacionalno-Sovinistic-ko- m kriteriju. Da li je pravo 6lanovima KUD "Bapsko" da neko odreduje ko ima pravo da prisustvuje njihovom koncertu, a ko nema to pravo. Kao jedno kulturno-umetnick- o drustvo, oni sva-kak- o zele da imaju Sto siru publiku. Uz komentar dodajem da sam cula da je taj isti svestenik profile godine boravio u Jugoslaviji. Po zavrsenom koncertu, moji poznanici koji su mu prisustvovali, telefonirali su mi. Oni nisu mogli obuzdati svoj revolt, pa su se posle koncerta prepirali sa sveStenikom. Rekli su mi da su za celo vreme izvodenja programa, osecali neprijateljske poglede na sebi. KATARINA KOSTlC
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 12, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-03-17 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000145 |
Description
Title | 000149 |
OCR text | Pise:M.STARCEVlC (Nastavak iz proSlog broja) Kao posljedica Kongresa ame-rickih Hrvata, u avgustu 1943. doslo je do osnivanja Ujedinjenog odbora juznoslavenskih Amerika-nac- a, a pocetkom maja 1944. odrzana je prva nacionalna konfe-rencija americkih Hrvatica, kojoj je prisustvovalo preko 400 delegatica raznih zenskih organizacija. Bilo ih je iz svih krajeva zemlje. Ta je konferencija uspostavila Centralno vijece americkih Hrvatica pod 6ijim pokroviteljstvom je bilo okupljeno nekoliko stotina raznovrsnih zen-skih drustava za aktivan rad u antifasistickom pokretu. Stjepan Lojen je prisustvovao toj konferenciji pa je u svojim Uspo-menam- a zabiljezio da su desnicari i torn zgodom uporno trazili da konferencija prizna dra Maceka kao "zakonitog vodu" hrvatskog naroda i "duhovnog rukovodioca" narod-no-oslobodilac- ke borbe, ali su i tu dozivjeli poraz. Konferencija je gotovo jednoglasno odbila njihov zahtjev i otvoreno priznala marsala Tita kao organizaora narodnog ustanka i rukovodioca te borbe. Ta je konferencija urodila dobrim plodom. Cim su se delegatice povratile svojim кибата pocele su raditi na provadanju zaklju6aka konferencije. S velikim oduSevlje-nje- m pokrenuta je kampanja za prikupljanje materijalne pomoci narodu u staroj domovini. Uz novcane priloge prikupljala se je i popravljala odje6a i obuca. U pojedinim mjestima, osobito tamo gdje su postojali ogranci antifasis-ticko- g pokreta ameriSkih Srpkinja, odjeca se je prikupljala zajednicki. To je bilo nesto do tada nevideno medu nasim doseljenicima. Prikupljanje odjece, obuce i lijekova bila je samo jedna grana pomo6nih djelatnosti u kojima su zene sudjelovale. One su takoder prednjafiile u radu za pripremu banketa koji su se odrzavali po raznim organizacijama za prikup-ljanje novcanih doprinosa. Poma-gal- e su takoder u Sirenju naSe Stampe koja je igrala sve vecu ulogu u zbijanju antifa§isti6kog jedinstva medu naSim doseljenici-ma i borbi za poraz naci-fa§istick- ih osvajaca. I ne samo to! One su takoder u sve to vedem broju prisustvovale antifaSistickim skup-Stina- ma i kad su se prvih poslije-ratni- h godina pofieli pojavljivati izbjegli politikanti, one su znale da im u brk kazu sto o njima misle. U pamcenju mi je jedna skupStina na kojoj je trebao govoriti Mafiekov izbjegli trabant Giunio Zorkin. Njegov dolazak bio je smatran kao izazov pa su antifasisti bili одогбе-n-i i ispunise dvoranu koja je bila zarentana po sacici zavedenih "seljaka". Cim se je Gjunio pojavio na pozornici i otvorio usta' da govori, dvoranom je zabrujalo ne-godova- nje. Zene su u tome pred-njacil- e. Kad god bi on pokuSao da progovori bio je odmah usutkan. Najzad se je pod pratnjom policije povukao s pozornice i napustio dvoranu. Slobodno se mo2e reci da je sazivanje Kongresa ameri6kih Hr-vata bilo uspjeSno provedeno u glavnom zauzimanjem naseg nap-redn- og radniCkog pokreta i njegove stampe — tada Narodnog Glasni- - Mf ka. To su bili veliki napori ali urodise dobrim plodom. NaSa je stampa dala ogromni doprinos okupljanju i jacanju demokratskih antifaSistickih snaga medu nasim doseljenicima. To je takoder dalo podstrek za materijalnu i politicku podrsku narodu u staroj domovini. Razvoj stanja nakon Kongresa Nasa stampa bila je uvijek pokre-ta- c naprednih ideja za dobrobit nasih doseljenika u Sjedinjenim Drzavama i Kanadi, a posebno je posvecivala veliku paznju pitanju dobrobiti Hrvatske bratskezajednice i njezina clanstva. Kongres americ-ki- h Hrvata bio je stvorio povoljno raspolozenje medu clanstvom i pos-toja- la je stvarna mogucnost da se otklone stare trzavice i raspuste grupe i blokovi koji su se godinama glozili, osobito u biranju odsjecnih odbornika i Glavne uprave. Stjepan Lojen je pisao u svojim Uspomenama kako je Narodni Glas-ni- k i torn zgodom dao vrlo konstruk-tivn- u inicijativu, predlazuci da se na Sestu konvenciju koja se je odrzava-l- a u septembru 1943. dode jedin-stven- o, bez podjele u grupe i blokove, kako su to tada iziskivali ratni napori, kao i opci interesi Zajednice i borba nasih naroda u staroj domovini. Narodni Glasnik je ukazivao na jednoduSnost kojom je nas narod i 6lanstvo Zajednice prihvatilo odluke Kongresa americkih Hrvata, i predla-ga- o da se dode do sporazuma upravo na onim to6kama koje su vec bile prihvacene po Glavnom odboru i 6lanstvu Zajednice. Lojen kaze da je urednistvo Narodnog Glasnika i vodstvo naprednog pokreta sugeri-ral- o da se sastanu vodstva pojedinih grupa i blokova i da sporazumno prrpreme prijedloge i rezolucije i predvide kandidate za Glavni odbor, koje bi delegati mogli jednoglasno prihvatiti. Tesko je okvalifikovati refiima, a da se sacuva ton ufitivog ропабапја u ophodenju bilo pismenom ili usmenom, veliku neprijat-no- st koju doziveh u nedelju, 7. marta. Posla sam, po navici, na koncert jedne jugoslovenske folklorne grupe. Gostovalo je i joS uvek gostuje u Torontu KUD "Bapsko", iz mesta Bapsko, Socijalistifika Republika Hrvatska. To drustvo uziva renome po izvornom izvodenju Sokackih narodnih kola, kao i po autentiCnim folklornim kostimima. Koncert se odrzavao u Bizantian Slovac Catholic Church, 257 Shaw St. U sali je bilo vise mojih poznanika razliCitih jugosloven-ski- h nacionalnosti. Sedela sam sa njima. Bilo je јоб vremena do pocetka koncerta. Htela sam sa nekim da porazgovaram o gostovanju te grupe, najradije sa samim 6lanovima KUD "Bapsko'-'- . Spontano sam se obratila dvojici-troji- ci muSkih Clanova fol-klorn- og ansambla koji su vec imali lepe nosnje na sebi. Medutim, oni su delovali veoma ozbiljno i uzdrzano, nijednu rei nisu progovorili. Tada sam upitala na blagajni ko je zaduzen za gostovanje ove grupe. Neko u blizmi ulaza rekao je da je organizator "Victor Travel". Nekako se tu odmah naSao svestenik mladeg izgleda, i izjavio da je on organizator ovog gostovanja, da on takode moze govoriti u ime "Victor Travel". Zatim je stupio sa mnom u opSirniji razgovor. Ali, vec na samom pocetku nase konverzacije, doSlo je do "kratkog spoja". шРШ? .1" ll'- f- 1-- u. V 1„Пт -- Z -- t'- March 17, 1982, NASE NOVINE --7 lako su ti prijedlozi bili logi6na posljedica razvoja situacije nakon Kongresa, pisao je Lojen, ipak su bili odba6eni. 0 tome je dalje rekao da 6itaocu koji ne poznaje specif i6-n- u situaciju u HBZ (koja je tada postojala, napomena pisca), moze biti nevjerojatno kako se to moglo dogoditi — a mozda jos nevjerojtni-j- e da je te prijedloge osujetio u glavnom jedan covjek — tadanji urednik hrvatskog dijela sluzbenog glasila ZajedniSara i ideoloski voda desnicarskog bloka — Milan Petrak — koji je od pocetka do kraja dosljedno ostao protiv Kongresa ameri6kih Hrvata i protiv svake suradnje s progresivnim snagama naSih doseljenika. Petrak je, veli Lojen, pokusavao sprije6iti sudjelovanje Hrvatske Bra-tsk- e Zajednice na Kongresu americ-kih Hrvata, ali u tome nije uspio. Pravila su ga obavezivala da objav-Ijuj- e 6lanke pojedinih glavnih odbor-nika u prilog Kongresa, ali on sam kao urednik nikad nije napisao ni jedne rije6i u prilog toga najveceg dogadaja u historiji naSeg iseljeniS-tva- . Na Kongresu je sudjelovao cijeli Glavni odbor i predstavnici vecine odsjeka HBZ, ali na njemu se nije. pojavio glavni ured Zajedni6ara. On je ostao dosljedan neprijatelj toga velifianstvenog pokreta americkih Hrvata. Petrak je, veli dalje Lojen, vrlo vjesto iskoriscavao 6etvrtu tocku pravila Zajednice, kojom se zabra-njuj- e vjerska i politicka rasprava u njezinim redovima i svaku progresiv-n- u akciju Clanstva nazivao "nedo-puSteno- m politikom u HBZ". Time je zapravo davao podrSku reakcio-narni- m politiCarima. Sudjelovanje HBZ u velikom antifasisti6kom pok-retu amerifikih Hrvata prikazivao je kao 6in koji se "kosi s pravilima HBZ" i sistematski radio na tome da se Zajednica povu6e iz njega. (Nastavlja se) Na moje pitanje: "Kada je iz Jugoslavije doSIa ova grupa", on me je "korigovao": "Iz Hrvatske". Ne produbljujuci u torn smeru diskusiju, rekla sam: "Pa dobro, iz Hrvatske, a koliko su ve6 dugo u Torontu, gde ce јоб nastupati, da li je ovo prvi put da KUD "Bapsko" gostuje u Kanadi — nismo ni na jednom jugosloven-sko- m mediju u Torontu 6uli reklame o njihovom gostovanju". Svestenik mi je odgovorio da ce grupa boraviti u Kanadi mesec dana, a predvideno je da se koncerti odrze u vise mesta Ontaria. Inafie, kao povod sto ba5 ova grupa gostuje, naveo je da se on njih setio zato sto je nekada obavljao svestenicku sluzbu u mestu Bapsko. "Poznavao sam te folklorce, znali su oni mene, pa nije bilo tesko uspostaviti kontakt sa njima". Zatim me je upitao: "Odakle ste vi?" "Iz Beograda", odgovorilasam, misleci da njega interesuje moje jugoslovensko porek-lo- . Zato zaboravih da kazem da stalno zivim u Torontu. Dalje reagovanje svestenika zaprepastilo me je: "Ovo je, znate, koncert samo za Hrvate. To su samo hrvatske igre i pesme. Ne ispoljavajuci unutrasnji Sok i revolt, ipak sam kulturno, jugoslovenski odgovo-rila- : OPET ZLATO U KIRKLAND LAKE? KIRKLAND LAKE, ONT. - Sta-novnist- vo ovog mjesta je opalo za 60 posto. Mlada generacija je pregla na jug. Rudnici su zatvoreni. Mnoge trgovine na glavnoj ulici (Gover-nment Road) su prazne. "Stanje je vrlo lose", rekli su sluibenici Trgo-va6k- e komore. Ovdje se nekad kopalo zlato. Iskopano ga je, kazu viSe od 10 milijardi dolara. Porast cijene zlata na svjetskom trziStu potakao je novo traganje za torn kovinom. Godine 1978. zabilje-zen- o je 1.710 "claim" u ovom podrucju, a 1980. 6itavih 6.299. Prosle godine bilo je 5.498 "claims". Sve je ve6 podijeljeno. Koliko je tu zlata ta6no se ne zna. Predstavnik ontarijskog ministar-stv- a ruda (Natural Resources) je kazao da vrijednost zlata u nekadas-nji- m rudnicima iznosi 2 i pol milijarde dolara. "Ja vjerujem da ce opet doci do boom-a- ", rekao je mjesni direktor razvitka. "Pitanje je samo kada. . . i ja se nadam da ce biti sto prije". U novinama su se pojavili 6lanci o pothvatima nekih kompanija da obnove proizvodnju. Tako je Long Lac Mineral Exploration Ltd. iz Toronta napravila sporazum sa vlas-niko- m Lake Shore rudnika da ve6 dolazeceg Ijeta росле radom u torn rudniku. Queenston Gold Mines namjerava da otvori "open-pit- " rudnik udaljen 12 kilometara od mjesta. Sve to zavisi, naglaSava se, od kretanja trziSta zlata u svijetu. U Kirkland Lake je nekad radilo mnogo Jugoslavena. Sada ih ovdje nema mnogo i oni uglavnom zive od penzije. "Pa, i mi drugi volimo da vidimo folklornu grupu "Bapsko". Gledala sam i ranije sokacke igre i druga hrvatska narodna kola. Prisustvujem koncertima svih folklornih grupa iz Jugoslavije, samo ako mogu. Poslednje pitanje svestenika bilo je: "Kako je vase ime"? Kada sam odgovorila, konverzacija je odjednom presefiena. Otisla sam na svoje mesto, oCekujuci pofcetak koncerta. Jo§ je bilo vremena da porazgovaram sa poznanicima sa kojima sam sedela, ali i taj razgovor je bio neoiekivano prekinut. Prisao mi je mladi iovek, drze6i u ruci ponistenu ulaznicu i 10 dolara, kolika je bila njena cena. Posto je.izgovorivsi moje ime, proverio da se radi o pravoj osobi, zamolio me je, vrlo ufitivo, da napustim salu, jer je moje prisustvo nepozeljno. Odmah se ogradio da mu razlozi nisu poznati, on samo nastoji da obezbedi povoljne usjove za odvijanje koncerta. Mom iznenadenju nije bilo granice, ali sam, bez komentara, odmah napustila salu. Komentar, sto bi ucinio svaki normalan Jugosloven kome je dostupan naS list, iznosim sada: dokle cemo mi, Jugosloveni biti osudivani da podnosimo nacionalisticke ispade neodgovornih, iskompleksiranih, zlonamernih osoba koje koriste бак i svoje pozicije — u slufiaju jednog svestenika to je naro6ito za zaljenje i osudu — koji ometaju normalan zivot nase etniCke grupe na ovom kontinentu. Kako se neko sme usuditi da zatvara jugoslovenske etnlfike i kulturne vrednosti u okvire napravljene po Мбпопл, subjektivnom, i jos nacionalno-Sovinistic-ko- m kriteriju. Da li je pravo 6lanovima KUD "Bapsko" da neko odreduje ko ima pravo da prisustvuje njihovom koncertu, a ko nema to pravo. Kao jedno kulturno-umetnick- o drustvo, oni sva-kak- o zele da imaju Sto siru publiku. Uz komentar dodajem da sam cula da je taj isti svestenik profile godine boravio u Jugoslaviji. Po zavrsenom koncertu, moji poznanici koji su mu prisustvovali, telefonirali su mi. Oni nisu mogli obuzdati svoj revolt, pa su se posle koncerta prepirali sa sveStenikom. Rekli su mi da su za celo vreme izvodenja programa, osecali neprijateljske poglede na sebi. KATARINA KOSTlC |
Tags
Comments
Post a Comment for 000149