Nase Novine, May 12, 1982

              Pise:M.STARCEVlC
(Nastavak iz proSlog broja)
Kao posljedica Kongresa ame-rickih
Hrvata, u avgustu 1943.
doslo je do osnivanja Ujedinjenog
odbora juznoslavenskih Amerika-nac- a,
a pocetkom maja 1944.
odrzana je prva nacionalna konfe-rencija
americkih Hrvatica, kojoj je
prisustvovalo preko 400 delegatica
raznih zenskih organizacija. Bilo ih
je iz svih krajeva zemlje. Ta je
konferencija uspostavila Centralno
vijece americkih Hrvatica pod 6ijim
pokroviteljstvom je bilo okupljeno
nekoliko stotina raznovrsnih zen-skih
drustava za aktivan rad u
antifasistickom pokretu.
Stjepan Lojen je prisustvovao toj
konferenciji pa je u svojim Uspo-menam- a
zabiljezio da su desnicari
i torn zgodom uporno trazili da
konferencija prizna dra Maceka kao
"zakonitog vodu" hrvatskog naroda
i "duhovnog rukovodioca" narod-no-oslobodilac- ke
borbe, ali su i tu
dozivjeli poraz. Konferencija je
gotovo jednoglasno odbila njihov
zahtjev i otvoreno priznala marsala
Tita kao organizaora narodnog
ustanka i rukovodioca te borbe.
Ta je konferencija urodila dobrim
plodom. Cim su se delegatice
povratile svojim кибата pocele
su raditi na provadanju zaklju6aka
konferencije. S velikim oduSevlje-nje- m
pokrenuta je kampanja za
prikupljanje materijalne pomoci
narodu u staroj domovini. Uz
novcane priloge prikupljala se je i
popravljala odje6a i obuca. U
pojedinim mjestima, osobito tamo
gdje su postojali ogranci antifasis-ticko- g
pokreta ameriSkih Srpkinja,
odjeca se je prikupljala zajednicki.
To je bilo nesto do tada nevideno
medu nasim doseljenicima.
Prikupljanje odjece, obuce i
lijekova bila je samo jedna grana
pomo6nih djelatnosti u kojima su
zene sudjelovale. One su takoder
prednjafiile u radu za pripremu
banketa koji su se odrzavali po
raznim organizacijama za prikup-ljanje
novcanih doprinosa. Poma-gal- e
su takoder u Sirenju naSe
Stampe koja je igrala sve vecu
ulogu u zbijanju antifa§isti6kog
jedinstva medu naSim doseljenici-ma
i borbi za poraz naci-fa§istick- ih
osvajaca. I ne samo to! One su
takoder u sve to vedem broju
prisustvovale antifaSistickim skup-Stina- ma
i kad su se prvih poslije-ratni- h
godina pofieli pojavljivati
izbjegli politikanti, one su znale da
im u brk kazu sto o njima misle. U
pamcenju mi je jedna skupStina na
kojoj je trebao govoriti Mafiekov
izbjegli trabant Giunio Zorkin.
Njegov dolazak bio je smatran kao
izazov pa su antifasisti bili одогбе-n-i
i ispunise dvoranu koja je bila
zarentana po sacici zavedenih
"seljaka". Cim se je Gjunio pojavio
na pozornici i otvorio usta' da
govori, dvoranom je zabrujalo ne-godova- nje. Zene su u tome pred-njacil- e.
Kad god bi on pokuSao da
progovori bio je odmah usutkan.
Najzad se je pod pratnjom policije
povukao s pozornice i napustio
dvoranu.
Slobodno se mo2e reci da je
sazivanje Kongresa ameri6kih Hr-vata
bilo uspjeSno provedeno u
glavnom zauzimanjem naseg nap-redn- og
radniCkog pokreta i njegove
stampe — tada Narodnog Glasni- -
Mf
ka. To su bili veliki napori ali
urodise dobrim plodom. NaSa je
stampa dala ogromni doprinos
okupljanju i jacanju demokratskih
antifaSistickih snaga medu nasim
doseljenicima. To je takoder dalo
podstrek za materijalnu i politicku
podrsku narodu u staroj domovini.
Razvoj stanja nakon Kongresa
Nasa stampa bila je uvijek pokre-ta- c
naprednih ideja za dobrobit
nasih doseljenika u Sjedinjenim
Drzavama i Kanadi, a posebno je
posvecivala veliku paznju pitanju
dobrobiti Hrvatske bratskezajednice
i njezina clanstva. Kongres americ-ki- h
Hrvata bio je stvorio povoljno
raspolozenje medu clanstvom i pos-toja- la
je stvarna mogucnost da se
otklone stare trzavice i raspuste
grupe i blokovi koji su se godinama
glozili, osobito u biranju odsjecnih
odbornika i Glavne uprave.
Stjepan Lojen je pisao u svojim
Uspomenama kako je Narodni Glas-ni- k
i torn zgodom dao vrlo konstruk-tivn- u
inicijativu, predlazuci da se na
Sestu konvenciju koja se je odrzava-l- a
u septembru 1943. dode jedin-stven- o,
bez podjele u grupe i
blokove, kako su to tada iziskivali
ratni napori, kao i opci interesi
Zajednice i borba nasih naroda u
staroj domovini.
Narodni Glasnik je ukazivao na
jednoduSnost kojom je nas narod i
6lanstvo Zajednice prihvatilo odluke
Kongresa americkih Hrvata, i predla-ga- o
da se dode do sporazuma
upravo na onim to6kama koje su vec
bile prihvacene po Glavnom odboru i
6lanstvu Zajednice. Lojen kaze da je
urednistvo Narodnog Glasnika i
vodstvo naprednog pokreta sugeri-ral- o
da se sastanu vodstva pojedinih
grupa i blokova i da sporazumno
prrpreme prijedloge i rezolucije i
predvide kandidate za Glavni odbor,
koje bi delegati mogli jednoglasno
prihvatiti.
Tesko je okvalifikovati refiima, a da se
sacuva ton ufitivog ропабапја u ophodenju
bilo pismenom ili usmenom, veliku neprijat-no- st
koju doziveh u nedelju, 7. marta.
Posla sam, po navici, na koncert jedne
jugoslovenske folklorne grupe. Gostovalo je
i joS uvek gostuje u Torontu KUD "Bapsko",
iz mesta Bapsko, Socijalistifika Republika
Hrvatska. To drustvo uziva renome po
izvornom izvodenju Sokackih narodnih kola,
kao i po autentiCnim folklornim kostimima.
Koncert se odrzavao u Bizantian Slovac
Catholic Church, 257 Shaw St. U sali je bilo
vise mojih poznanika razliCitih jugosloven-ski- h
nacionalnosti. Sedela sam sa njima.
Bilo je јоб vremena do pocetka koncerta.
Htela sam sa nekim da porazgovaram o
gostovanju te grupe, najradije sa samim
6lanovima KUD "Bapsko'-'- . Spontano sam se
obratila dvojici-troji- ci muSkih Clanova fol-klorn- og
ansambla koji su vec imali lepe
nosnje na sebi. Medutim, oni su delovali
veoma ozbiljno i uzdrzano, nijednu rei nisu
progovorili. Tada sam upitala na blagajni ko
je zaduzen za gostovanje ove grupe. Neko u
blizmi ulaza rekao je da je organizator
"Victor Travel". Nekako se tu odmah naSao
svestenik mladeg izgleda, i izjavio da je on
organizator ovog gostovanja, da on takode
moze govoriti u ime "Victor Travel". Zatim je
stupio sa mnom u opSirniji razgovor. Ali, vec
na samom pocetku nase konverzacije, doSlo
je do "kratkog spoja".
шРШ? .1" ll'- f- 1--
u. V
1„Пт -- Z
-- t'-
March 17, 1982, NASE NOVINE --7
lako su ti prijedlozi bili logi6na
posljedica razvoja situacije nakon
Kongresa, pisao je Lojen, ipak su
bili odba6eni. 0 tome je dalje rekao
da 6itaocu koji ne poznaje specif i6-n- u
situaciju u HBZ (koja je tada
postojala, napomena pisca), moze
biti nevjerojatno kako se to moglo
dogoditi — a mozda jos nevjerojtni-j- e
da je te prijedloge osujetio u
glavnom jedan covjek — tadanji
urednik hrvatskog dijela sluzbenog
glasila ZajedniSara i ideoloski voda
desnicarskog bloka — Milan Petrak
— koji je od pocetka do kraja
dosljedno ostao protiv Kongresa
ameri6kih Hrvata i protiv svake
suradnje s progresivnim snagama
naSih doseljenika.
Petrak je, veli Lojen, pokusavao
sprije6iti sudjelovanje Hrvatske Bra-tsk- e
Zajednice na Kongresu americ-kih
Hrvata, ali u tome nije uspio.
Pravila su ga obavezivala da objav-Ijuj- e
6lanke pojedinih glavnih odbor-nika
u prilog Kongresa, ali on sam
kao urednik nikad nije napisao ni
jedne rije6i u prilog toga najveceg
dogadaja u historiji naSeg iseljeniS-tva- .
Na Kongresu je sudjelovao cijeli
Glavni odbor i predstavnici vecine
odsjeka HBZ, ali na njemu se nije.
pojavio glavni ured Zajedni6ara. On
je ostao dosljedan neprijatelj toga
velifianstvenog pokreta americkih
Hrvata.
Petrak je, veli dalje Lojen, vrlo
vjesto iskoriscavao 6etvrtu tocku
pravila Zajednice, kojom se zabra-njuj- e
vjerska i politicka rasprava u
njezinim redovima i svaku progresiv-n- u
akciju Clanstva nazivao "nedo-puSteno- m
politikom u HBZ". Time
je zapravo davao podrSku reakcio-narni- m
politiCarima. Sudjelovanje
HBZ u velikom antifasisti6kom pok-retu
amerifikih Hrvata prikazivao je
kao 6in koji se "kosi s pravilima
HBZ" i sistematski radio na tome da
se Zajednica povu6e iz njega.
(Nastavlja se)
Na moje pitanje: "Kada je iz Jugoslavije
doSIa ova grupa", on me je "korigovao": "Iz
Hrvatske".
Ne produbljujuci u torn smeru diskusiju,
rekla sam:
"Pa dobro, iz Hrvatske, a koliko su ve6
dugo u Torontu, gde ce јоб nastupati, da li je
ovo prvi put da KUD "Bapsko" gostuje u
Kanadi — nismo ni na jednom jugosloven-sko- m
mediju u Torontu 6uli reklame o
njihovom gostovanju".
Svestenik mi je odgovorio da ce grupa
boraviti u Kanadi mesec dana, a predvideno
je da se koncerti odrze u vise mesta Ontaria.
Inafie, kao povod sto ba5 ova grupa gostuje,
naveo je da se on njih setio zato sto je
nekada obavljao svestenicku sluzbu u mestu
Bapsko.
"Poznavao sam te folklorce, znali su oni
mene, pa nije bilo tesko uspostaviti kontakt
sa njima".
Zatim me je upitao: "Odakle ste vi?"
"Iz Beograda", odgovorilasam, misleci da
njega interesuje moje jugoslovensko porek-lo- .
Zato zaboravih da kazem da stalno zivim
u Torontu.
Dalje reagovanje svestenika zaprepastilo
me je:
"Ovo je, znate, koncert samo za Hrvate.
To su samo hrvatske igre i pesme.
Ne ispoljavajuci unutrasnji Sok i revolt,
ipak sam kulturno, jugoslovenski odgovo-rila- :
OPET ZLATO
U KIRKLAND
LAKE?
KIRKLAND LAKE, ONT. - Sta-novnist- vo
ovog mjesta je opalo za 60
posto. Mlada generacija je pregla na
jug. Rudnici su zatvoreni. Mnoge
trgovine na glavnoj ulici (Gover-nment
Road) su prazne. "Stanje je
vrlo lose", rekli su sluibenici Trgo-va6k- e
komore.
Ovdje se nekad kopalo zlato.
Iskopano ga je, kazu viSe od 10
milijardi dolara.
Porast cijene zlata na svjetskom
trziStu potakao je novo traganje za
torn kovinom. Godine 1978. zabilje-zen- o
je 1.710 "claim" u ovom
podrucju, a 1980. 6itavih 6.299.
Prosle godine bilo je 5.498 "claims".
Sve je ve6 podijeljeno.
Koliko je tu zlata ta6no se ne zna.
Predstavnik ontarijskog ministar-stv- a
ruda (Natural Resources) je
kazao da vrijednost zlata u nekadas-nji- m rudnicima iznosi 2 i pol
milijarde dolara.
"Ja vjerujem da ce opet doci do
boom-a- ", rekao je mjesni direktor
razvitka. "Pitanje je samo kada. . .
i ja
se nadam da ce biti sto prije".
U novinama su se pojavili 6lanci o
pothvatima nekih kompanija da
obnove proizvodnju. Tako je Long
Lac Mineral Exploration Ltd. iz
Toronta napravila sporazum sa vlas-niko- m
Lake Shore rudnika da ve6
dolazeceg Ijeta росле radom u torn
rudniku.
Queenston Gold Mines namjerava
da otvori "open-pit- " rudnik udaljen
12 kilometara od mjesta.
Sve to zavisi, naglaSava se, od
kretanja trziSta zlata u svijetu.
U Kirkland Lake je nekad radilo
mnogo Jugoslavena. Sada ih ovdje
nema mnogo i oni uglavnom zive od
penzije.
"Pa, i mi drugi volimo da vidimo folklornu
grupu "Bapsko". Gledala sam i ranije
sokacke igre i druga hrvatska narodna kola.
Prisustvujem koncertima svih folklornih
grupa iz Jugoslavije, samo ako mogu.
Poslednje pitanje svestenika bilo je:
"Kako je vase ime"?
Kada sam odgovorila, konverzacija je
odjednom presefiena. Otisla sam na svoje
mesto, oCekujuci pofcetak koncerta.
Jo§ je bilo vremena da porazgovaram sa
poznanicima sa kojima sam sedela, ali i taj
razgovor je bio neoiekivano prekinut.
Prisao mi je mladi iovek, drze6i u ruci
ponistenu ulaznicu i 10 dolara, kolika je bila
njena cena. Posto je.izgovorivsi moje ime,
proverio da se radi o pravoj osobi, zamolio
me je, vrlo ufitivo, da napustim salu, jer je
moje prisustvo nepozeljno. Odmah se
ogradio da mu razlozi nisu poznati, on samo
nastoji da obezbedi povoljne usjove za
odvijanje koncerta.
Mom iznenadenju nije bilo granice, ali
sam, bez komentara, odmah napustila salu.
Komentar, sto bi ucinio svaki normalan
Jugosloven kome je dostupan naS list,
iznosim sada: dokle cemo mi, Jugosloveni
biti osudivani da podnosimo nacionalisticke
ispade neodgovornih, iskompleksiranih,
zlonamernih osoba koje koriste бак i svoje
pozicije — u slufiaju jednog svestenika to je
naro6ito za zaljenje i osudu — koji ometaju
normalan zivot nase etniCke grupe na ovom
kontinentu. Kako se neko sme usuditi da
zatvara jugoslovenske etnlfike i kulturne
vrednosti u okvire napravljene po Мбпопл,
subjektivnom, i jos nacionalno-Sovinistic-ko- m
kriteriju.
Da li je pravo 6lanovima KUD "Bapsko" da
neko odreduje ko ima pravo da prisustvuje
njihovom koncertu, a ko nema to pravo. Kao
jedno kulturno-umetnick- o drustvo, oni sva-kak- o
zele da imaju Sto siru publiku.
Uz komentar dodajem da sam cula da je
taj isti svestenik profile godine boravio u
Jugoslaviji.
Po zavrsenom koncertu, moji poznanici
koji su mu prisustvovali, telefonirali su mi.
Oni nisu mogli obuzdati svoj revolt, pa su se
posle koncerta prepirali sa sveStenikom.
Rekli su mi da su za celo vreme izvodenja
programa, osecali neprijateljske poglede na
sebi.
KATARINA KOSTlC