Nase Novine, May 11, 1977

              I
L
Cemu sluze
МШ Koristim ovu priliku da se javlm
sa nekim zapazanjima, koja ce,
smatram, i drugi razmotriti i vidjeti
da smo izlozenl raznim negatlvnlm
djelovanjimaSto svojim pritlscima,
naroCito na nas doseljenike novijeg
doba, nastoje po svaku cijenu —
samo ne po njihovim dzepovima —
da uguraju u bezlzlaznu propast, u
koju su oni sami zapali. Izgleda da
se nelagodno osjeCaju u tim
polupraznim, moze se kazati —
vuCjim jazbinama, u kojima se kuje
sudbina, i to kobna sudbina, onlh
koji ih ne slijede Hi lm se protive.
Naime, ja kao novi doseljenik,
Hrvat po nacionalnosti, jugosla-vensko- g
drzavljanstva, osjeCam se
nekako izgubljeno u ovoj za mene
joS stranoj zernljl, te nastojim na
neki nacin da se uspjeSno borlm sa
boleSCu, Hi kako to ovdje kaiu
"home sickness", a mi bl rekli —
ceznja za rodnlm krajem, za rodite-Ijim- a,
Skolskim drugovima ill pak
drugim obicajima zlvota kojl su
duboko usadenl u паба srca. Pa
sve zbog toga da bih nekako
prebrodio krizu odem ponekad u
crkvu, pored raznih rekreacija kojih
za nas Evropljane ovdje nema
dosta. Eto, ponekad zalutam i u
naSu katoliCku crkvu ovdje u
Torontu. Pa, zasto da ne, jer dok
sam 2ivio u Jugoslavijl iSao sam u
crkvu svake nedjelje, a ovdje u
Kanaai, kako vele, velika je demo-kracij- a,
pa odem godiSnje par puta
— evo zaSto!
Bio sam u toj пабој crkvi pa sam
se veoma zaprepastio kad sam
uvidio cemu ona sve sluii, a
ponajmanje za vjersko ucenje i
dobar odnos medu vjerniclma, kao
i sveCenicima. Pa se pltam — da li
to svecenju namijenjeno mjesto
treba da sluzi za potpaljivanje
medunacionalnih odnosa jugosla-venskl- h
doseljenlka? Stoga mislim
da bi bolje bilo da se drze onog
pravila "Slava bogu na vislnl, mir
ljudima na zemlji".
Koliko primjeCujem, isti oni koji
rade na razbijanju bratstva medu
naSim narodima, ovdje u Kanadi
velike su prlstalice multikulturaliz-m-a
i medu drugim etnickim
skupinama zagovaraju dobre odno-зе- ,
suradnju i govore kako treba
biti lojalan za dobroblt Kanade.
Mislim da Ce se veCina Citalaca
"NaSih novina" sloilti u tome da je
ovo i naS princip, s torn razllkom
Sto mi kad god je potrebno
suradujemo s drugim etnickim
skupinama ovdje u Kanadi i i3to
tako radlmo na tome da bratski
narodi Jugoslavije zive u slozi, a da
se mi koji iivlmo izvan domovine
divimo njihovim uspjesima — a ne
da nas vesele samo njlhovl nou-spjes- i,
Sto se naroCito vidi Iz
bolesno orijentirane Stampe.
ZnaCi — i oni su za multikulturu,
viSenaclonalnu zajednlcu, all samo
ovdje u Kanadi, a ako spomenete
Jugoslaviju kao takvu, oh, boy! —
ni govora o tome ako misllte da
ostanete zdravlh leda.
Eto sada saml odluclte, bez da ih
ja nazivam kojekakvim imenlma.
Tko su ti Ijudl?
Ovdje u Kanadi Imamo sada za
prlmjer Kebek, koji je izabrao
separatlstiCku vladu u toj provincl-ji- .
Vidlmo svakodnevno u Stampi
razna zastraSlvanja i plaSenja Ke-beCa- na,
naroCito od strane federal-n- e
vlade, pa bi bilo samo normalno
da nasi "separatist!" pomognu
Kebeku, tj. tamoSnjim separatistl-ma- .
No oni to ne Cine kroz svoja
glaslla, jer to bl se protlvilo
stanovlStu federalne vlade, dok
Istovremeno zahtljevaju od te fede-ralne
vlade kroz razne petlclje III
HHSillHKPSISKSSKK
etnicke crkve u
deklaracije — pisane u tim "vuCjim
jazbinama" — a potpisivane po
nevinom narodu koji nlti ne zna Sto
tamo piSe, neko otcjepljenje Hr-vats- ke
od Jugoslavije, kao da je
паба zemlja nekakav kanadski
protektorat Hi kolonijal
Ja do sada nisam bio nlkakav
ateista (III bezvjernik), all narode
moj, kad vidim Sto se sve u
crkvama priprema I govorl onda,
htjeo ne htjeo, savjest me gura
daleko od takvih mjesta, bez obzlra
na ceznju za rodnim krajem, na
ljubav prema svom narodu, Jezlku i
drugim stvarlma. Takvl postupci
naslh duSobriinlka I njihovih sljed-benik- a
me nagone da postanem
ateista, jer kao ateista necu nikome
ucinitl zlo, a daljim odlaskom u te
jazbine postat 6u izvrSitelj raznih
nedjela, i to protiv svog vlastitog
naroda. Uostalom, danas vISe boga
nitko i ne sluSa, moze se vidjeti i
razdor u samoj crkvi, medu sveCe-nicim- a
razllCltlh redova koji raste iz
dana u dan, a toboJ svi pripadamo
jednom Gospodlnu!
Poslije svete mlse pred crkvom
se dijele leci u kojima se napadaju
ljudi koji dovode pjevace iz Jugo-slavije
— valjda zato Sto nece da
pjevaju u crkvi?
Druge nedjelje je bilo i fizickog
obraCunavanja sa neposluSnima I
zabranjlvanje ulaza u crkvu. U
istom letku je nekakav odbor za
demonstracije pozlvao sve Hrvate
da dodu na demonstracije za koje
Imaju dozvolu policije. Kako vele,
Neiskoriscene
mogudnosti
Pitanje koje veC godinama trail
odgovor je — bolja saradnja naSih
organizacija. Zbog uskog gledanja
sopstvenih Interesa (Sto, gledano
na du2u stazu, predstavljaju pro
Stetu nego interes), mnoge naSe
organlzacije ni Izdaleka ne koriste
moguCnostl da se u daleko boljem
svetlu prlkaiu Siroj javnostl — kako
naSoj jugoslovenskoj, tako i SIroJ
kanadskoj.
Pogledajmosamo nedavnu pros-lavu
Medunarodnog dana Jena. Za
tu priliku imali smo u Torontu dve
veoma lepo prlpremljeno I uspele
zabave. OpStl je utisak da su I
jedna i druga bile potrebne i Cinje-nlc- a
je da bi bila velika greSka I
Steta da jo makar koja od njlh
izostala. Pokazalo se da Interese-nat- a
Ima dosta — ako se priredbe
dobro i na vreme organlzuje. Za
brod "Jadran" ulaznice su bile
rasprodate znatno pre dana odrza-vanj- a,
a za priredbu "Bratstva-jedl-nstva- "
u salu je puSten znatno veCI
broj gostlju od predvidenog (rnorao
se smanjitl prostor za Igru), a
mnogl su — uz mnogo Izvlnjenja
organizatora — vraCenl sa vratiju,
jer mesta i porod najbolje volje nlsu
mogla da lm se obezbede.
No, baS te dve priredbe — lako
obe veoma uspele — pokazale su
kolikl je nedostatak saradnje naSih
organizacija u Torontu. I da II samo
u Torontu?
Na brodu "Jadran" nastupill su
renomlrani umetnlci iz Jugoslavije
— Branka VeselinovIC I Zvonko
SpiSIC. Kod "Bratstva-jedlnsva- "
niSta manje popularan Goce Nlko-lovek- i.
Posetlocl su na obe prired-be
bill MSenl da vido I jedan drugl
ansambl. Zar nije bilo moguce u
odredeno vreme IzvrSitl razmenu
ЕвНКЖјН
demonstracije so trebaju odrzatl na
2414 Dufferln-Eglingto- n, ispred
neke tavorne, kao I da se mora
omestl proslavu 8. Marta Udruzenja
"Majka I dete".
I brod "Jadran" je njihova meta,
pa pored ovih nekoliko primjera
apeliram na naSe ljude da dobro
promisle o svojim postupcima —
jer lako se je zamazati, all teSko
oCistiti.
lako se necu potpisati, mislim da
je red da se predstavim barem
povrSno, a sami znate zaSto to
clnlm. VeC sam oko cetiri godine u
Kanadi, ali ne zbog politlCklh raz-log- a.
Svojom kritikom ne bih htjeo
da pogodlm one vjernlke I svecenl-k- e
koji idu u crkvu iz vjerskih razlo-g- a
— nego je ovo namijenjeno
onima koji sa oltara propovijedaju,
ill bi se moglo reel, haluclniraju o
stvarlma I Cemu barem mi, mladi
ljudi, Skolovani na teret naroda, ne
bi smjell nasjedatl.
"NaSe novlne" mi se svidaju u
svakom pogledu, naroCito zato Sto
svakome daju priliku da iznese
svoje mISIjenje na svakom od
jugoslavenskih jezika. Rado Citam
doplse suradnlka, kao npr. S.
JovanoviCa, Putnika iz Chlcaga,
Colka iz Vancouvera, Ivana Marija-novic- a
i drugih.
Ovom prillkom pozdravljam ure-dnlStv- o,
Citaoce i sve one koji su sa
nama a iz bilo kojih razloga nlsu
pretplatnici, u nadi da Ce nam priCi
pa da radlmo zajedniCkl.
Mladi Hrvat iz Toronta
gostlju? Zar to ne bi i jednu I drugu
priredbu podlglo na daleko viSi
nivo? A za to je trebalo samo malo
dobre volje oba organizatora.
Druga anomallja. Branka Veseli-novIC
i Zvonko SplSIC nastupili su
na dve priredbe Udruzenja Jena
"Majka I dete" — u subotu i
nedelju. Ostali su, medutim, u
Torontu do narednog petka (I) kada
su otputovali. Zar ih nije bilo
moguCe zadrzatl do nedelje uveCe I
prireditl lm joS kojl nastup. Za to
su oboje bili raspolozenl. Branka
VeselinovIC je, kako je u kratkom
razgovoru nabacila, otISIa sa ose-Canje- m
krlvice da nije pruzlla
onollko koliko je mogla — I zelela.
Susrela se sa daleko manje naSih
ljudi nego Sto je zelela da sretne.
SHCno je I sa SplSICem. Mogli su
oni odriati JoS jedan koncert u To-rontu
— kojl bl svakako bio pred
prepunom salom. Jer, ako Je zbog
njlh preko 250 posetilaca bilo
spromno da plati ulaznicu od $20,
koliko bl ih doSlo za nastup bez
veCore po nlzoj ceni.
Smatramo nepotrebnim poml-nja- tl
koliko bi nastup ovo dvoje
umetnika bio uspeSan u Hamllto-nu- ,
Londonu, Kltcheneru Hi Nia-gara
Fallsu — da pomenemo samo
mesta udaljena sat-dv- a voznjo od
Toronta, gde su dva vrsna umetni-ka
jedno3tavno protraCila nISta
manje nego pet dana.
Nikako ne zollmo da se ovo,
shvatl kao kritlka Udruzenja zena
"Majka i dete". Pitanje je — da II se
ovom Udruzenju obratila makar
koja naSa organizacija da preuzme
dva renomlrana gosta. Svakako ne.
Razlog je u slaboj saradnji, koju ne
mozemo unapredltl sve dotle dok
evaka organizacija radi samo za
VW"rt- - Лам'' " mvtlfU')
'
Г" March 16, 1977
sebe, dok smo svi uvuCeni u
sopstvene IJuSture iz kojih nikako
ne iellmo napolje.
Opet se postavlja pitanje oziv-Ijavan- ja
rada VeCa, jer samo ako
imamo telo koje Ce objedlnjavati
rad svih organizacija mozemo oCe-klva- ti
da maksimalno koristimo
postoJeCe snage i pomoC koju nam
ukazuju Matice iseljenika iz Jugo-slavije.
Ako veC irtvuju znatna ma-terljal- na
sredstva da nam poSalju
vrhunske umetnike, Matice u naj- -
Kadmcki fekeri
na poslu
Jedan od najgadnijih prizora u
Sjedinjenim AmeriCkim Drzavama
bez dvojbe je sluzniCka uloga vod-stv- a
unijske srediSnjice AFL-CI- O
vladajuCoj kapitalistiCko) klasi. Te-
Sko je naCi jednu drugu kapitalis-tiCk- u
zemlju u kojoj bi vladajuCa
klasa imala tako usluzne izmeCare
u unijskom Hi sindlkalnom pokretu
kao Sto je sluCaj u Americi. Ta ser-vilno- st
traje veC dugo vremena, ali
moida nikad pnje nije bila tako
oClta kao Sto je posljednje vrijeme.
Cak i kad su mnogi politiCki iz-meC- ari
vladajuCe klase bili prlsilje-n- l
priznati da su bili pogreSni u
poduplranju zloCinaCke ratne poli-tik- e
u Vijetnamu, vrhovno vodstvo
AFL-CI- O JoS i tlanas brani tu
politiku. I dok znatan broj politiC-kl- h
IzmeCara smatra da je doSlo
vrijeme da moramo ogranlCIti i do
nekog stupnja smanjiti izdatke za
vojne svrhe, radniCki fekeri na Celu
AFL-CI- O glasaju za nastavljanje
stare politike i rasipanje sredstava
za suviSna i nepotrebna oruija.
Kad je iz imperijalistiCke cen-tral- e
pokrenuta najnovija hajka
protiv socijalistiCkih zemalja na
Celu sa Sovjetskim Savezom pod
Izlikom "IJudskih prava", radniCki
fekeri na Celu ove srediSnjice
svrstaSe se odmah u bojne redove
svojlh gospodara. Da pokaiu svoju
lojalnost gospodarima neba i zem-Ij- e,
dopremill su jednu bitangu
izbaCenu Iz Sovjetskog Saveza sa
ciljem da se joS vISe udvore rnili-tarno-industrijs- koj
sprezi koja bez
dvojbe iza kullsa dirigira sa Cita-vo- m
kampanjom.
Nasia vreca zakrpu
Kako je javila jedna novinska
agencija iz Miami, Florida, gdje
fekeri svake zime odriavaju svoje
sastanke i terevenke u jednom od
najluksuznijih hotela, da je ugur-su- z
Vladimir Bukovsky, poput
Solzenjicina prije njega, doprem-Ije- n
u Sjedinjene Driave po
AFL-CI- O "za stlmuliranje debate o
IJudskim pravima u Sovjetskom
Savezu". IzvJestltelj je povodom
toga rekao: "Njegovl poduplratelji
ovdje bili su skupina nevjerojatna
Izgleda, mnogi od njlh u Sarollklm
udobnim odjelima — pofflng big
cigars".
Dobro ugojenl fekeri sigurno
nisu dopremili tog ugursuza Iz bilo
kakve samilosti bilo za njega ill na- -
manju ruku oCekuju da se oni pri-ka- zu
Jednom vecem audltorljumu,
da se njlhovo uCeSCe u naSem
kulturnom ilvotu ovde Iskorlstl do
maksimuma.
Da li treba posebno pominjati I
ostale prednosti koje bi imali
ostvarenjem bolje saradnje? I joS
jedno pitanje — doMe Cemo bitl
nalvni i mislitl da sami mozemo
sve, da nam pomoC i saradnja
drugih organizacija nije potrebna?
A. Petrovic
vodna "ljudska prava". Vjerojatno
su se potajno smijuljili gledajud tu
mizeriju kako se krevelji pred njima
i njihovim gospodarima. Medutim,
to je bez dvojbe bila jedna grdna
uvreda za ameriCku radniCku klasu
pred Citavim miroljubivim Covje-Canstvo- m.
Ljudska prava su deveta rupa na
svirali za Wall Streetske gospodare
Amerike. Kako bi netko tko ni
najmanje ne mari za ljudska prava u
Sjedinjenim Driavama, mogao
imati osjeCaja za takva prava u
nekoj drugoj zemlji? Kakva ljudska
prava u2ivaju milijuni besposlenih
Amerikanaca, drugi milijuni diskri-minirani- h,
izrabljivanih? A Sto o
pravima milijuna Amerikanaca pod-vrgnut- ih
Spijuniranju, prisluSkiva-nj- u
i stalnom nadziranju i negira-nj- u
uposlenja u mnogim industrija-ma- ?
Fekeri na Celu AFL-CI- O postali
su stvarni poruCnici kapitalistiCke
klase u radniCkim redovima, orude
za izvrSavanje zadataka kojih sama
ne moie izvesti. To su dobro uoCili
ameriCki socijalisti joS potkraj
proSlog stoljeCa. Jedan od njiho-vih
tadanjih prvaka, Daniel De Leon
iigosao ih je kao "labor fakers",
"capitalist lieutenants", "greasy
tools of Wall Street".
Danas je na dnevnom redu CiS-Cen- je
ameriCkog unijskog pokreta
ne samo od obiCnih korupcionaSa
nego StoviSe od fekera koji sluze
kao izmeCari vladajuCe klase u rad-niCkim
redovima. U uniji CeliCnih
radnika upravo je zavrSena jedna
faza borbe za njezin povratak na
pravi radniCki put. USanCeni korita-S- i
i kapitalistiCki kolaboratori imali
su podrSku ne samo svoga velikog
birokratskog aparata nego i Citave
fekerske druiine na Celu AFL-CI- O,
kompanijskih upravnika, pa i drzav-ni- h
vlasti. Nema dvojbe da je pored
straSenja radnika gubitkom posla
bilo I obiCajne krade glasova. BivSi
predsjednik unije David McDonald
kazao je joS u septembru proSle
godine da Ce izbori biti ukradeni,
priznavSi da je toga bilo i za vrijeme
njegove uprave.
Predvodnik demokratske koali-cij- e
u uniji, Edward Sadlowski,
uloiio je protest i nastavit Ce
radom za povratak unlje njezinom
Clanstvu. Borba se mora nastaviti.
Do toga Ce, i mora doCi i u drugim
unijama. Unijskom fekerstvu i klas-n- oj
kolaboraciji mora se uCiniti
kraj.
Promatrac
Ш§Ј1Ј1Р$1Р1 256 Au9usta Avenue Toronto. Canada M5T 2L9 Ш