000167 |
Previous | 15 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
4 Џ 1 Bfll m HiIBMmwmHl ИИШИјДИИНИДИНИиИбр1 RAZVOJ SAHA U KANADI Dolaskom doseljenika iz evrop-ski- h zemalja na ameridko tlo done-Se- ni su i mnogi njihovi oblcaji pa tako i Sah. Prvi pofieci Sahovske Igre vezani su za Kebek i 1570 go-din- u. Sah su najprije igrali razni namjeStenlcl i vojska. Iz zapisa je vidljivo da je jedan od prvlh Sahov-ski- h centara bio Montreal. Tako je zabiljezena odigrana partija (Mon-treal) izmedu Oulongprea i Josepha Papirjeana. Prva kanadska Sahovska orga-nizaci- ja osnovana je 24-o- g sep-tembr- a, 1872., a Inicijativa o osni-vanj- u potekla je iz Hamlltona (Ont.). Prvi predsjednik ove orga-nizaci- je bio je profesor J. B. Cherriman (University College, To-ronto). To ime kanadskog Sahov-sko- g saveza dozivljava promjenu 1932 (Haileybury, Ont.), te se od tada zvao "The Canadian Chess Federation", da bl ponovno pro-mjen- io ime u "The Chess Federa-tion of Canada (Razlog: skrabenica "CCF" vrlo je cesto zabunom za-mjenjiv- ana sa inicijalima politlcke partije u Kanadi). Najveca Sahovska takmicenja realiziraju se kroz prvenstvo Kana-d- e u Sahu i otvoreno kanadsko pr-venstvo. Prvenstva Kanade u Sahu odigravaju se od 1873 g. (Prvo je odigrano u Torontu a prvak je bio A. Ensor iz Montreala), a otvorena od 1956 godine. lako su temelji 5aha udareni veo-m- a rano, razvoj Saha u Kanadi prolazloje i trnovitim putem. Prob-le- mi su nicali iz nedovoljne orga-niziranos- ti; mali broj turnira, prob-le- mi financijske prirode i niz dru-gi- h nevolja. No zahvaljujucl upor-nos- tl i ljubavi prema Sahu, naro6l-t- o nekolicine znamenitih ljudi, kolebanja nije bilo, upornost i rad stvorili su djelo. Spomenltl demo samo neke od njth. Bernard Freedman (1894) pori-jeklo- m Belgijanac, doselio se u Kanadu 1911 g. Tada je I zapoceo igrati Sah. Njegovo ime nije samo vezano za Sahovsku igru, vec je aktivno ucestvovao na reorganiza-cij- i kanadskog Sahovskog saveza 1932 (Haileybury, Ont.), organlza-cij- i turnira "Dominion" A, B I C ka-tegori- je, zatim za juniore. Osim toga osnivac je Sahovskih klubova: the Jordan Chess and Bridge club (Toronto) i the Queen City Chess club (clji je bio predsjednik punih 15 g.). Osobno se zalagao I potpo-maga- o, za slanje igrada na razlicite medunarodne turnire, a i cijele kanadske reprezentacije na Olimpi-jad- u u Buenos Aires (1939 g.). Or-ganiza- tor je prvenstva Kanade 1936 (200.000 ljudi vidjelo je turnir) I 1938. Za vrijeme drugog svjetskog rata poducavao je djecu (od 8 do 1 5 g.) igrati Sah u 27 Skola (obuhva-cen- o oko 3000 djece). Od 1949 do 51 g., bio je predsjednik kanadskog Sahovskog saveza a 1951 podpred- - Pre dvadesetak dana u Sarajevu je odrzano najkvalltetnije evropsko takmlfienje u stonorn tenlsu — Evropa 12. Utestvovalo je po 12 najboljlh u muSkoj i Zenskoj kon-kurencl- ji. Ovaj turnir se tradlclonal-n- o odrzava na kraju stonotonlsko sezone I poredak na njemu se uzima kao zvanlcno merilo evrop-skl- h Igraca. Pravl podvlg prlredio je 31 -g- o-dlSnji Dragutln Surbek. lako je u zvanlcnom plasmanu zauzeo drugo mesto, on je moralnl pobednlk turnira, Jer je u zavrSnlci bio hendi-keplra- n odustajanjem odllcnog Svedanina Johanaona. Surbek ga Je pobedio, all su svi rezultatl Jo-- sjednlk FIDE. VrSio je i niz druglh duinosti vezanih za Sah I Sahovsku igru, Henry L. Roy (1875-195- 3) poceo se aktivno bavltl Sahom u svojoj Sezdesetoj godini all je ipak dao veliki prilog Sahu i Sahovskoj orga-nizacij- i. Obavljao je slijedece dui-nost- i: predsjednik "the Winnipeg Chess Club" (1936-44- ), predsjed-nik Sahovskog saveza Manltobe (1938-45- ), predsjednik kanadskog Sahovskog saveza (1941-4- 5 i 1952--53- ) a nalazio se i na duznostlma Sahovske organizacije u B. C. (the B. C. Chess Association). Osim spomenutlh tu su joS: Daniel Aleksander MacAdam, John G. Prentice, Malcolm Sim (prvi ka-nads- kl internacionalni sudac), Le-opold Christln, E. Brisbois, D. M. LeDaln, P. Brunet, C. Crompton, Dave Creemer, George Bryant, K. Kerns i dr., koji su svojim radom pridonjeli stvaranju i razvoju ka-nadskog Saha. Do sada najzapazenije uspjehe Kanada je postigla u Buenos Airesu 1939. Amsterdamu 1954. i Minchenu 1958. (propuStena pri-likazakvalifik- aclje u finale) te 1964 u Tel Avivu (Kanada je zavrSila na dvanaestom mjestu od 50 nacija). U seniorskom prvenstvu Kanade najviSe uspjeha postigao je Daniel Abraham Yanofsky (roden u Polj-sko- j, 1925). Prvak Kanade bio je: 1941, 43, 45, 47, 53, 59, 63 i 65 g. Sudjelovaoje na niz medunarodnih turnira a nezamjenjiv i dugogodiS-nj- i Clan kanadske Sahovske repre-zentacije. Od 1964 je velemajstor. Sah Je zapoceo Igrati u osmoj godini zivota, a ve6 od 14 godlna igrao je za reprezentaclju (druga plofia u Buenos Airesu — 1939). Uz Yanofskog osobito su se Ista-k- li JoS: J.E. Narraway, J.W. Shaw, Magnus Smith, Joseph Sawyer, J.B. Harvey, Leopold Blanchard, S.B. Wilson, George Eastman, John Stewart Morrison, Sidney Eugene Gale, D.M. LeDain, Mauri-ce Fox, A.M. Helman, J.H. Belson, I.J. Dreman, Joseph Rauch, J.M. Taylor, W. Holowach, F.J. Yernoff, Leo Moser, Harry Yanofsky, F.R. Anderson, P. Vaitonis I dr. Od naSih zemljaka najistaknutija liCnost je Zvonko VraneSic (1938.). Roden Je u Zagrebu, a doselio se u Kanadu 1958. Bio je prvak Jugosla-vij- e za juniore 1957. Po dolasku u Kanadu nastavio je s Sahovskom igrom. Bio Je pobjednik otvorenog prvenstva Ontarija za 1959 i 1963. g.f a drugi 1960. i 1963. Za kanad-sk- u Sahovsku reprezentaclju nastu-pa- o je vISe puta, a na Sahovskoj Ollmpljadi u Parizu 1974. bio jo kapetan reprezentacije Kanade. Osim njega u kanadskom Sahu veoma vldnu ulogu igra joS niz naSih zemljaka medu kojima pose-bn- o treba istaci Oorda Kuprejanova I Waltera Dobrica. PODVIG SURBEKA hansona naknadno brlsani. No, Surbekovl diraktnl rivall imall su prednost u zavrSnlci, poSto su so baS prod susroto sa Surbokom odmarali zbog odsustva Johanso-na- , dok je jugoslovenskl Samplon morao da vodi teSko bltke. Surbek jo postigao Isti broj pobeda kao i pobednlk Milan Orlovski (CSSR) I 2akSekreten (Francuska). Konacnl poredak odluclla je set razlika prvo trojlce. Drugi jugoslovenskl predstavnlk, Anton Stlpaneic, zauzeo je osmo mesto, Isto kao I jedlna Jugoslo-vonk- a, Eriebet PalatlnuS, u kon-kurenc- iji zena. [ WidJlAWWJt fWtliM ufiVlnVi U 4 r4M4AlVrti.W l(t£,l-(W.tVLili'-iUfjTiAWJWif4We-(J(iV)J.'- VAf'A - i I!, ш W-'.№nww4.B.'.-.w.- iiM,i-lwA-- . ч-- м cy-mrti'iA.M- ' ... јј, PROBLEMSKI SAH Problemski Sah sastoji se u rjeSavanju odredenih zadataka. Na-sta- o je Iz borbenog partijskog Saha od kojeg se tokom vremena odvojio i danas clni zasebnu Sahovsku or-ganizac- iju. Razlikujemo problemls-te-kompozito- re (sastavljace prob-lem- a) i problemlste rjeSavace. Na celu djelatnosti problemista nalazi se posebna komisija FIDE. Zagreb se danas smatra jednim od vodeclh centara problemskog Saha u svijetu, gdje i izlazi Sasopis "Problem" (to je sluZbeni Casopis komislje FIDE i Odbora za prob-lemski Sah Sahovskog saveza Jugoslavije). Problem je u stvari na umjetan nacin sastavljena (komponirana) pozicija, u kojoj jedna strana — obicno bijeli — treba da obavi odredeni zadatak (izvodenje mata u 2, 3 ill viSe poteza, pronalazenje puta k dobitku ili remiju). Ortodok-sn- i problemi teie k cilju da se ma-tir- a protivnicki kralj, a heterodok-sn- i (uvjetni, analiticki, konstruk-clon- i, permutacioni, mnogo po-tez- ni i matematski) problemi su ostali. Problemi se objavljuju u odrede-no- j formi. To izgleda ovako: nad slikom poziclje nalazi se ime I eve-ntual- no mjesto kompozitora, a ispod ime mjesta u kojem je problem prvi puta objavljen ili da je originalan. Ispod crteza nalazi se i oznaka uvjeta postavljenog zadat-ka- . SIMULTANKA Poseban oblik Sahovskog natje-canj- a je simultanka. Tu jedan igrac (obicno majstor) igra istovremeno ve6i broj partija (protiv vISe igraca). To Je jedan vrlo popularan naCIn Sahovskog bavljenja. Rekord u simultankama drzl Svedskl velemajstor Stahlberg koji je 1941 g. igrao istovremeno na 400 ploca. Dobio Je 364 partije, remizi-ra- o 14, a izgubio 22. Svjetski rekord u igranju slijepih partija drzi Argentinac Najdorf koji je 1947 naslljepo igrao slmultanku protiv 45 Igraca (oni su gledali na plocu). Dobio je 39 partija, 4 remizirao, a Izgubio samo dvije. "LUDI MAT" Najkraca Sahovska partija odig-rana Je 1878 godine, kada je crnl Neumann matirao bijeloga u dva poteza. Partija jo odigrana ovako: 1.)f2~ f3; e7 - e6; 2.) g2 - g4; Dg8 — h5; SAHISTI U BROJKAMA U vodecoj Sahovskoj naciji — SSSR-- u Ima registrlrano oko 3.200.000 Sahlsta. Za napomenuti e da tamo Sah spada u pomocni Skolskl prodmot. Te brojke u dru-gi- m zemljama krecu se ovako: USA 15,000, Engleska 8,000, Madarska 36.000, GDR (Zapadna Njemacka) 45,000 do 50,000 DDR (1st. Njema-cka) 30,000, Jugoslavia 22,000, Cehoslovacka 25,000, Poljska oko 1,000, ltd. SAHOVSKA LITERATURA Sahovska literature se smatra jednom od najbogatijih. Do danas je naplsano viSe od 10,000 knjiga o Sahu i Sahovskoj igri. Osim toga izdajo se veliki broj casopisa i broSura Sirom svijota. I na kraju, dragi Citaoci, iielim vam viSe Sahovskog bavljenja i zabavo vozano uz isti. March 16, 1977 &плакШ5М?т' Sretmi se dva riiatelia: — Kako si proveo odmor? _ — ZnaS, za mone godi5nji od- - . mor nije nikakav problem. — Kako to? — Sefovi mi odrede kada da idem, a zena kamo da idem. Kad su se na televi'Zijskom ekranu pojavile obnazene ple-saCi- ce, otac se obrabi avom de-setogodis-njom sLnu: — Hajde, vrijeme Je da ides spavati. VidiS, ove tete .mj se vec Rvtrkle. ' Pred nekom slikom nage ze-- ne u Luvru jedan hirist . obraca drugom: — Iz vaSeg ozarena pogleda jasno je da ate strufnjak za sli-kars- tvo ili za iene. ♦ ♦ Ulace mukarac i zena u hvI-oare- ki hotel i prilaze recepcljl. — Jeste II oienjenl — pita portir. --— Naravno — odgovara mu-skar- ae. — I jedno i drugo. — Moj vjercnik hate da (Vo чс uskoru ozcniti najl.jepom e-л- ош na Hvijetu. — BaS je blesav. Л ja sam cijelo vrijeme mislila da 6 ozenitl tebe. Za putovanje u Jugoslaviju ili bilo GLOBE TOURS. 1066BloorS. W. Toronto, Ont. Phone 531 -- 3593 EAST-W- EST TRAVEL. 10553-A-97S- t. Edmonton, Alta. Phone 424-990- 7 1579 Bloor St. W. — Toronto, .Ол .(&№ rm £rr " §W L. ШЊ&Ш. I Hez rijer--i Znanje PmfcHor : - Ko c'o mi re'i jdje j(; Napoleon i.jiiibio Itit-k- u ( No . . . Zar so ii; moetc sjetiti ? Na 'ater . . . Vater. . . ricrnik : - Na vatcrpolu koju drugu zemlu. obratite se na GLOBE TOURS, 615 Selkirk Ave. Winnipeg 4, Man. Phone 586-188- 6 INTER-NAT- ION TRAVEL, 1605 Centre St. North, Calgary, Alta. Phone 277-262- 6 PLUM BRANDY Ont. Phono (416) 531-99- 46 (7) IZ JUGOSLAVIJE... vino i SUIVOVICA RIESLING ZUPA И ® TRAMINAC 0 Wmk a DQflftffl IDAr4 ШН? ШШ 9 TMIGUSEKRAMTNILIKSILVANEC ШШ Kod LCB u Ontariu, Alberti, Britanskoj Columbiji i Saskatchbwanu Za Informed)© obratite se QYAK9 AGENCIES
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 11, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-03-16 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000011 |
Description
Title | 000167 |
OCR text | 4 Џ 1 Bfll m HiIBMmwmHl ИИШИјДИИНИДИНИиИбр1 RAZVOJ SAHA U KANADI Dolaskom doseljenika iz evrop-ski- h zemalja na ameridko tlo done-Se- ni su i mnogi njihovi oblcaji pa tako i Sah. Prvi pofieci Sahovske Igre vezani su za Kebek i 1570 go-din- u. Sah su najprije igrali razni namjeStenlcl i vojska. Iz zapisa je vidljivo da je jedan od prvlh Sahov-ski- h centara bio Montreal. Tako je zabiljezena odigrana partija (Mon-treal) izmedu Oulongprea i Josepha Papirjeana. Prva kanadska Sahovska orga-nizaci- ja osnovana je 24-o- g sep-tembr- a, 1872., a Inicijativa o osni-vanj- u potekla je iz Hamlltona (Ont.). Prvi predsjednik ove orga-nizaci- je bio je profesor J. B. Cherriman (University College, To-ronto). To ime kanadskog Sahov-sko- g saveza dozivljava promjenu 1932 (Haileybury, Ont.), te se od tada zvao "The Canadian Chess Federation", da bl ponovno pro-mjen- io ime u "The Chess Federa-tion of Canada (Razlog: skrabenica "CCF" vrlo je cesto zabunom za-mjenjiv- ana sa inicijalima politlcke partije u Kanadi). Najveca Sahovska takmicenja realiziraju se kroz prvenstvo Kana-d- e u Sahu i otvoreno kanadsko pr-venstvo. Prvenstva Kanade u Sahu odigravaju se od 1873 g. (Prvo je odigrano u Torontu a prvak je bio A. Ensor iz Montreala), a otvorena od 1956 godine. lako su temelji 5aha udareni veo-m- a rano, razvoj Saha u Kanadi prolazloje i trnovitim putem. Prob-le- mi su nicali iz nedovoljne orga-niziranos- ti; mali broj turnira, prob-le- mi financijske prirode i niz dru-gi- h nevolja. No zahvaljujucl upor-nos- tl i ljubavi prema Sahu, naro6l-t- o nekolicine znamenitih ljudi, kolebanja nije bilo, upornost i rad stvorili su djelo. Spomenltl demo samo neke od njth. Bernard Freedman (1894) pori-jeklo- m Belgijanac, doselio se u Kanadu 1911 g. Tada je I zapoceo igrati Sah. Njegovo ime nije samo vezano za Sahovsku igru, vec je aktivno ucestvovao na reorganiza-cij- i kanadskog Sahovskog saveza 1932 (Haileybury, Ont.), organlza-cij- i turnira "Dominion" A, B I C ka-tegori- je, zatim za juniore. Osim toga osnivac je Sahovskih klubova: the Jordan Chess and Bridge club (Toronto) i the Queen City Chess club (clji je bio predsjednik punih 15 g.). Osobno se zalagao I potpo-maga- o, za slanje igrada na razlicite medunarodne turnire, a i cijele kanadske reprezentacije na Olimpi-jad- u u Buenos Aires (1939 g.). Or-ganiza- tor je prvenstva Kanade 1936 (200.000 ljudi vidjelo je turnir) I 1938. Za vrijeme drugog svjetskog rata poducavao je djecu (od 8 do 1 5 g.) igrati Sah u 27 Skola (obuhva-cen- o oko 3000 djece). Od 1949 do 51 g., bio je predsjednik kanadskog Sahovskog saveza a 1951 podpred- - Pre dvadesetak dana u Sarajevu je odrzano najkvalltetnije evropsko takmlfienje u stonorn tenlsu — Evropa 12. Utestvovalo je po 12 najboljlh u muSkoj i Zenskoj kon-kurencl- ji. Ovaj turnir se tradlclonal-n- o odrzava na kraju stonotonlsko sezone I poredak na njemu se uzima kao zvanlcno merilo evrop-skl- h Igraca. Pravl podvlg prlredio je 31 -g- o-dlSnji Dragutln Surbek. lako je u zvanlcnom plasmanu zauzeo drugo mesto, on je moralnl pobednlk turnira, Jer je u zavrSnlci bio hendi-keplra- n odustajanjem odllcnog Svedanina Johanaona. Surbek ga Je pobedio, all su svi rezultatl Jo-- sjednlk FIDE. VrSio je i niz druglh duinosti vezanih za Sah I Sahovsku igru, Henry L. Roy (1875-195- 3) poceo se aktivno bavltl Sahom u svojoj Sezdesetoj godini all je ipak dao veliki prilog Sahu i Sahovskoj orga-nizacij- i. Obavljao je slijedece dui-nost- i: predsjednik "the Winnipeg Chess Club" (1936-44- ), predsjed-nik Sahovskog saveza Manltobe (1938-45- ), predsjednik kanadskog Sahovskog saveza (1941-4- 5 i 1952--53- ) a nalazio se i na duznostlma Sahovske organizacije u B. C. (the B. C. Chess Association). Osim spomenutlh tu su joS: Daniel Aleksander MacAdam, John G. Prentice, Malcolm Sim (prvi ka-nads- kl internacionalni sudac), Le-opold Christln, E. Brisbois, D. M. LeDaln, P. Brunet, C. Crompton, Dave Creemer, George Bryant, K. Kerns i dr., koji su svojim radom pridonjeli stvaranju i razvoju ka-nadskog Saha. Do sada najzapazenije uspjehe Kanada je postigla u Buenos Airesu 1939. Amsterdamu 1954. i Minchenu 1958. (propuStena pri-likazakvalifik- aclje u finale) te 1964 u Tel Avivu (Kanada je zavrSila na dvanaestom mjestu od 50 nacija). U seniorskom prvenstvu Kanade najviSe uspjeha postigao je Daniel Abraham Yanofsky (roden u Polj-sko- j, 1925). Prvak Kanade bio je: 1941, 43, 45, 47, 53, 59, 63 i 65 g. Sudjelovaoje na niz medunarodnih turnira a nezamjenjiv i dugogodiS-nj- i Clan kanadske Sahovske repre-zentacije. Od 1964 je velemajstor. Sah Je zapoceo Igrati u osmoj godini zivota, a ve6 od 14 godlna igrao je za reprezentaclju (druga plofia u Buenos Airesu — 1939). Uz Yanofskog osobito su se Ista-k- li JoS: J.E. Narraway, J.W. Shaw, Magnus Smith, Joseph Sawyer, J.B. Harvey, Leopold Blanchard, S.B. Wilson, George Eastman, John Stewart Morrison, Sidney Eugene Gale, D.M. LeDain, Mauri-ce Fox, A.M. Helman, J.H. Belson, I.J. Dreman, Joseph Rauch, J.M. Taylor, W. Holowach, F.J. Yernoff, Leo Moser, Harry Yanofsky, F.R. Anderson, P. Vaitonis I dr. Od naSih zemljaka najistaknutija liCnost je Zvonko VraneSic (1938.). Roden Je u Zagrebu, a doselio se u Kanadu 1958. Bio je prvak Jugosla-vij- e za juniore 1957. Po dolasku u Kanadu nastavio je s Sahovskom igrom. Bio Je pobjednik otvorenog prvenstva Ontarija za 1959 i 1963. g.f a drugi 1960. i 1963. Za kanad-sk- u Sahovsku reprezentaclju nastu-pa- o je vISe puta, a na Sahovskoj Ollmpljadi u Parizu 1974. bio jo kapetan reprezentacije Kanade. Osim njega u kanadskom Sahu veoma vldnu ulogu igra joS niz naSih zemljaka medu kojima pose-bn- o treba istaci Oorda Kuprejanova I Waltera Dobrica. PODVIG SURBEKA hansona naknadno brlsani. No, Surbekovl diraktnl rivall imall su prednost u zavrSnlci, poSto su so baS prod susroto sa Surbokom odmarali zbog odsustva Johanso-na- , dok je jugoslovenskl Samplon morao da vodi teSko bltke. Surbek jo postigao Isti broj pobeda kao i pobednlk Milan Orlovski (CSSR) I 2akSekreten (Francuska). Konacnl poredak odluclla je set razlika prvo trojlce. Drugi jugoslovenskl predstavnlk, Anton Stlpaneic, zauzeo je osmo mesto, Isto kao I jedlna Jugoslo-vonk- a, Eriebet PalatlnuS, u kon-kurenc- iji zena. [ WidJlAWWJt fWtliM ufiVlnVi U 4 r4M4AlVrti.W l(t£,l-(W.tVLili'-iUfjTiAWJWif4We-(J(iV)J.'- VAf'A - i I!, ш W-'.№nww4.B.'.-.w.- iiM,i-lwA-- . ч-- м cy-mrti'iA.M- ' ... јј, PROBLEMSKI SAH Problemski Sah sastoji se u rjeSavanju odredenih zadataka. Na-sta- o je Iz borbenog partijskog Saha od kojeg se tokom vremena odvojio i danas clni zasebnu Sahovsku or-ganizac- iju. Razlikujemo problemls-te-kompozito- re (sastavljace prob-lem- a) i problemlste rjeSavace. Na celu djelatnosti problemista nalazi se posebna komisija FIDE. Zagreb se danas smatra jednim od vodeclh centara problemskog Saha u svijetu, gdje i izlazi Sasopis "Problem" (to je sluZbeni Casopis komislje FIDE i Odbora za prob-lemski Sah Sahovskog saveza Jugoslavije). Problem je u stvari na umjetan nacin sastavljena (komponirana) pozicija, u kojoj jedna strana — obicno bijeli — treba da obavi odredeni zadatak (izvodenje mata u 2, 3 ill viSe poteza, pronalazenje puta k dobitku ili remiju). Ortodok-sn- i problemi teie k cilju da se ma-tir- a protivnicki kralj, a heterodok-sn- i (uvjetni, analiticki, konstruk-clon- i, permutacioni, mnogo po-tez- ni i matematski) problemi su ostali. Problemi se objavljuju u odrede-no- j formi. To izgleda ovako: nad slikom poziclje nalazi se ime I eve-ntual- no mjesto kompozitora, a ispod ime mjesta u kojem je problem prvi puta objavljen ili da je originalan. Ispod crteza nalazi se i oznaka uvjeta postavljenog zadat-ka- . SIMULTANKA Poseban oblik Sahovskog natje-canj- a je simultanka. Tu jedan igrac (obicno majstor) igra istovremeno ve6i broj partija (protiv vISe igraca). To Je jedan vrlo popularan naCIn Sahovskog bavljenja. Rekord u simultankama drzl Svedskl velemajstor Stahlberg koji je 1941 g. igrao istovremeno na 400 ploca. Dobio Je 364 partije, remizi-ra- o 14, a izgubio 22. Svjetski rekord u igranju slijepih partija drzi Argentinac Najdorf koji je 1947 naslljepo igrao slmultanku protiv 45 Igraca (oni su gledali na plocu). Dobio je 39 partija, 4 remizirao, a Izgubio samo dvije. "LUDI MAT" Najkraca Sahovska partija odig-rana Je 1878 godine, kada je crnl Neumann matirao bijeloga u dva poteza. Partija jo odigrana ovako: 1.)f2~ f3; e7 - e6; 2.) g2 - g4; Dg8 — h5; SAHISTI U BROJKAMA U vodecoj Sahovskoj naciji — SSSR-- u Ima registrlrano oko 3.200.000 Sahlsta. Za napomenuti e da tamo Sah spada u pomocni Skolskl prodmot. Te brojke u dru-gi- m zemljama krecu se ovako: USA 15,000, Engleska 8,000, Madarska 36.000, GDR (Zapadna Njemacka) 45,000 do 50,000 DDR (1st. Njema-cka) 30,000, Jugoslavia 22,000, Cehoslovacka 25,000, Poljska oko 1,000, ltd. SAHOVSKA LITERATURA Sahovska literature se smatra jednom od najbogatijih. Do danas je naplsano viSe od 10,000 knjiga o Sahu i Sahovskoj igri. Osim toga izdajo se veliki broj casopisa i broSura Sirom svijota. I na kraju, dragi Citaoci, iielim vam viSe Sahovskog bavljenja i zabavo vozano uz isti. March 16, 1977 &плакШ5М?т' Sretmi se dva riiatelia: — Kako si proveo odmor? _ — ZnaS, za mone godi5nji od- - . mor nije nikakav problem. — Kako to? — Sefovi mi odrede kada da idem, a zena kamo da idem. Kad su se na televi'Zijskom ekranu pojavile obnazene ple-saCi- ce, otac se obrabi avom de-setogodis-njom sLnu: — Hajde, vrijeme Je da ides spavati. VidiS, ove tete .mj se vec Rvtrkle. ' Pred nekom slikom nage ze-- ne u Luvru jedan hirist . obraca drugom: — Iz vaSeg ozarena pogleda jasno je da ate strufnjak za sli-kars- tvo ili za iene. ♦ ♦ Ulace mukarac i zena u hvI-oare- ki hotel i prilaze recepcljl. — Jeste II oienjenl — pita portir. --— Naravno — odgovara mu-skar- ae. — I jedno i drugo. — Moj vjercnik hate da (Vo чс uskoru ozcniti najl.jepom e-л- ош na Hvijetu. — BaS je blesav. Л ja sam cijelo vrijeme mislila da 6 ozenitl tebe. Za putovanje u Jugoslaviju ili bilo GLOBE TOURS. 1066BloorS. W. Toronto, Ont. Phone 531 -- 3593 EAST-W- EST TRAVEL. 10553-A-97S- t. Edmonton, Alta. Phone 424-990- 7 1579 Bloor St. W. — Toronto, .Ол .(&№ rm £rr " §W L. ШЊ&Ш. I Hez rijer--i Znanje PmfcHor : - Ko c'o mi re'i jdje j(; Napoleon i.jiiibio Itit-k- u ( No . . . Zar so ii; moetc sjetiti ? Na 'ater . . . Vater. . . ricrnik : - Na vatcrpolu koju drugu zemlu. obratite se na GLOBE TOURS, 615 Selkirk Ave. Winnipeg 4, Man. Phone 586-188- 6 INTER-NAT- ION TRAVEL, 1605 Centre St. North, Calgary, Alta. Phone 277-262- 6 PLUM BRANDY Ont. Phono (416) 531-99- 46 (7) IZ JUGOSLAVIJE... vino i SUIVOVICA RIESLING ZUPA И ® TRAMINAC 0 Wmk a DQflftffl IDAr4 ШН? ШШ 9 TMIGUSEKRAMTNILIKSILVANEC ШШ Kod LCB u Ontariu, Alberti, Britanskoj Columbiji i Saskatchbwanu Za Informed)© obratite se QYAK9 AGENCIES |
Tags
Comments
Post a Comment for 000167