Nase Novine, May 11, 1977

              4f
SS3S
BLI2E SUNCU
Iz srzl drveca sa kojlm smo rasli
iscjediti treba erne kiSe i erne dane
koji su nas guSili i rasplnjall
u svakom krugu godine i vlhoru smrti
u bojevima ljubavl lail I mrznje
u miru svijetlom all i mraCnom min—
ili bllo gdje u tokovima svih voda
kad smo posustali sa zadnjlm dahom
slcuSni tijelom tako izobliceni u strepnji
Prodlmo Sumom sa kojom smo rasli
i bespucem zjeni i osluSnimo lahor
Sapat proljeda u gorskom cvijecu
osluSnimo kanjone ovlh rijeka
njihov govor i ispovijedi bukve i bora
pricu u nastavcima beskonadnim
jer to je pjesma u kojoj se nice
Gle bujaju zaravni doline i vrtovi
izdanci novih Suma i hljebna polja
i djeca koja dolaze nasmljana
Safiekujemo bljesak srebra u jutrima
trenutak kad u oku dan svane
Pridimo suncu Sto blize
da bude naSe bez tuge bola I rane
Pridimo suncu Sto blize
Sto blize suncu!
Daniel Pixiades
ZA NAJMLADE
MOJAMAJKA
(ZA MAJCIN DAN)
Moja majka je lljepa...
Moja majka je lljepa
i ujutro
I u podne,
cak i kad spava u njezinoj
kosl sjaji se nebo puno
najljepslh
zvljezda;
kad treba, moja majka je
prva
budna,
ona je najljepSa ptlca Sto
prva ustaje iz
toploga
gnljezda.
Moja majka je lijepa,
ona je lijepa kad se
smije,
njezin osmijeh je lljep
kao najvedriji
dan;
moja majka je lijepa,
ona je lijepa I kad place
i kad iznenadne suze
krije.
Moja majka je lijepa
kao najljepSi
san...
Vladimir I. De Tonya
THE VERSAILLES TREATY
1 91 3-- 1 925
THE MACEDONIAN QUESTION
By George Phillip Theodore
The book covers are tkick, filled with
worthless documents from the paet
and forgotten;
All my dreams remain unchanged.
I have been confused, and I have felt
my mind being fed only with promise and hopes;
And I believed the world was big, "my voice will be heard"l
The shadow around me contlnuosly stealing
the light from my time,
and each day becomes worse than yesterday
for and
generation to come;
I have seen the face of terror, and the unbearable pain
became part of my life, and now
I fear no more;
All whispering I recorded to my lips
each time louder;
against the tyranny of the majorities;
And I demand my human rlghte.
(Toronto, Ontario)
NAUKATA
Mojata mladost si tedi kako reka
sreeto mi se suSi kako grutka,
se sopnuvam vo temnicata sega
pagjam od dupka vo dupka.
Baram nekoj podobar naCin
da otkriva stari i novi plodi,
da storuva sonovi vistinskl
da gl gledam disti so mojite o6i.
Kako i poveketo lugje vo svetot
sakam da stanam bogat so silna snaga,
da me pripoznavat i da me destat,
da iiveam radosen bez taga.
Vo iivotot imam mnogu praSania
sakam i nekoj odgovori na lie,
i kolku teSko se madam i obidvam
si mislam nekoj od mene gi krie.
Nekoj raboti Sto se vo mene
podnaa da rastat kako nekoe cveke,
sega neme ostavat da podinam
se madam kako malo dete.
Sakam zemjata da ja prevrnam
kako pokosena treva so vila,
da gi najdam site odgovori
tie se Sto ke mi dadat sila.
Si davam koral i se nadevam
ako ielbata moja ne se skrSi,
ke ja najdam i jas naukata
pred iivotot moj da svrSi.
George Philip Theodore (Todorovski)
Toronto, Ontario
PRAPUTNJAK
Na kraj svita Sal
Mesto si va mojen
sreu na§al
Prve besedl od materl cul
Za cacu pital
Njlh doma nl
Preko oceana su 511
Bos va 5kolu I na paSu hodil
VrblSnjak Studencinu Gradinu,
Se san pasal da bid kade
Njazlo nasal.
Kad sam kortejal
Va IjetnjoJ vecere
Mesec je svetil
Jedan lipi Sedrk je cval
Podnjin skupa stiSnJeni ti
Danas sam
Covik postal
Dobro I zla pasal
Va duSe
Pravi praputnjarac
Vavek sam ustal.
ja
ZEMLJA!
Ca nas
Uvde drzi
Nikamo od
Sebe ne pusti.
Grma ni,
Gromaca.
Ni lull zemlji.
Nonlci su nam
Ju pustill.
Oni su laCnl
Meriku pasall
Da bl ju ocuvall.
Znjihovoga pota
Danas vlslbabe
I fijolice cvatu
A kamlk Imamo rad
AS to'j uspomena
Na rodnl kraj.
Guslica Mikulidic
--IjU ЛНЦ !- -' MUJMB.lA.4tvcJ.euUI,M-A4f- c; v-- M ( Мј ,;" VVftHTCffil'Tt "'АЈ'
March 16, 1977
POEZIJA
KANADSKOG NARODA
Pod gornjim naslovom i podnaslovom "1720-192- 0,
Dvjesta godina teSkog rada", izlsla je Iz Stampe antologlja
poezlje, narodne, radnicke, u kojoj su autori cesto anonimnl.
Pored toga, rad je alfa i omega ove antologije, pa prenosimo
nekoliko stihova u origlnalu.
Slijedecl stihovl, vjerojatno od neke uciteljlce, pojavili su
se u novinama u Hamiltonu 1875. godine: '
But courage, weary, toiling one!
Your field of work is wide;
And, though your lot may often seem
dark,
It has a sunny side.
The little seeds you daily sow
Will reach a fertile soil,
And by a harvest fair and bright,
Repay you for your toil.
Pa stihovi o djevojci iz tvornice od J. A. Phlllipsa,
Stampani u The Workman of Ontario, 1873. godine:
She wasn't the least bit pretty,
And only the least bit gay;
And she walked with a firm, elastic tread,
In a business-lik- e kind of way.
Her dress was of coarse, brown woolen,
Plainly but neatly made,
Trimmed with some common ribbon
Or cheaper kind of braid;
And a hat with a broken feather,
And a shawl of a modest plaid.
Zatim je bllo i stihova o unijskoj solidarnosti i klasnoj
svijesti, poput ovih Sto su Stampani 1908. u Londonu:
Each man is decked out in his Labor
Day best —
"Labor omnia vincit", the banners
attest.
Yes, labor may conquer, but never,
please note,
While united they march, but divided
they vote.
Bilo je sramota biti siromaSan i takve se preziralo, kao
Sto se vidl iz ovih stihova objavljenih 1873. godine:
Dimes and dollars, dollars and dimes!
An empty pocket is the worst of crimes!
If a man's down give him a thrust!
Presumptuous poverty's quite appaling,
Knock him over, kick him falling!
If a man is up, eh! lift him higher'
Your soul's for sale and he's the buyer!
Dimes and dollars, dollars and dimes!
An empty pocket is the worst of crimes!
Preziranje krivo stefiene koristi pokretna je pasija
pjesama poput ove, objavljene 1883. godine:
Lives of millionaires remind us
How to get dishonest spoil,
And departing leave behind us
Millions wrung from sons of toil.
85. rodendan
Konstantina
Fedjina
U Moskvi je ovlh dana proelav-Ije- n
85. rodendan Konstantina
Fedjina, Jednog od vodeclh proznlh
pisaca u sovjetskoj knjlievnosti I
osnivafia sovjetskog romana.
Svoju karljeru knjizevnika Fedjln
je pojeo dvadesetlh godina. Vellku
popularnost stekao je vec svojlm
prvlm romanom "Gradovl i godine"
(1924). Poznata su I Fedjinova djela
"Вгаба", "Otmlca Evrope", "Sana-tor- ij
Arktur" I trlloglja "Prve rados-tl- ",
"Neoblcno IJeto" I "Vatra".
U svlm tlm knjlgama Fedjln, kojl
se smatra nastavljacem tradlclja M.
Gorkoga u eovjetskoj knjlievnostl,
duboko zalazi u ljudsku psihu I sve
slojeve ilvota, asvakaod njlh traga
za novlm nadnlma umjetnlCkog
obllkovanja evljeta. U ranlm djell-m- a
junacl Fedjinovih romana su
prodstavnlci Intollgencljo kojl tra-ga- ju
za smislom ilvota, a u
kasnljlm knjlgama to su profeslo-nal- ni
revoluclonari.
U povodu rodendana Istaknutog
plsca, eijih Je 235 knjlga provedeno
na 24 svjetsklh Jezlka, uz mnoge
priredbe I manlfestacije, u Moskvi
je organlzirana I izlozba njegovlh
djela.
Na koncertu
Jednog dana na koncertu cuveni
je nemafiki kompozitor Brahms
svirao s jednlm violinistom. Violi-nist
Je bio jako loS, pa je Brahms
svirao tako glasno da se nlje moglo
£utl kako svira ovaj prvi. Posle
koncerta violinist je rekao Brahm-su- :
— Svirall ste tako glasno, da
nlsam mogao Cut! kako ja sviram.
— Sretni stel — odgovorio je
Brahms.
ZIMSKI SPORT
Svajcarac Johan Stlbl piSe po
povratku kako se proveo na zlm-sko- m
sport u:
"Devet 6asova proveo sam zatr-pa- n
sneinom lavinom a Seat
nedelja u bolnici".
OPASNOSTZA
AUTOMOBILE
ZapadnonemaCkl minister sao-brada- ja
Horst Ludvlg Rimer govorl
o sve vecem broju saobracajnlh ne-sre- ca
u toku Jednog dana:
"Covek je najceSdl uzrok ovlm
nesrecama. Nuzno je uklonitl taj
uzrok".