Nase Novine, June 29, 1977

              '
May 11, 1077
(Osvrt na 6lanak "Sluzbena
Amerika i Jugoslavija",
"NN"20.aprlla,1977.)
Nije sluCajno da se danas pojav-IJuj- e,
kako to oni kaiu, kritika druS-tven- ih odnosa u Jugoslavljl, a na-roCi- to
kad to rade Amerlkancl.
Uostalom, takvo ponaSanje super-nlorni- h
velesila je stara stvar.
Bogata Amerika je bogata upravo
zbog toga Sto su drugl siromaSnl.
Ona je proslavlla svoju 200-godiS-njl- cu
a da nitko na njenom
teritoriju nije skinuo ni kamen s
kamena. Dok su drug! posllje zavr-Setk- a
ratnih pohoda nasljedlvall
opustoSenu zemlju i prlvredu, I bill
prinudenl da prihvato svaki uslov
da bi se zadu2ili kod amerlCkog
kapitala i na taj naCIn bogatill
Ameriku, odnosno, njene profltere,
dok je po klasnoj ideologijl kaplta-llstlCko- g
druStva pametan onaj tko
ima novaca.
Dok, jo, s druge strane, pravno--human- a
osnova unutar meduljud-ski- h
odnosa ostala nestlmulirana i
upravo je ta anomalija unutar
meduljudskih odnosa optereCena
razvojem tehnologlje, izazvala krizu
u oblljezju infiacije, i to krizu
kapitalnog karaktera u svakom
pogledu. Ona je srusila vjeru u dalj-nj- u
egzistenciju tih odnosa, i to
materijallzlranim uvjerenjem, te je
neophodno da se mijenjaju odnosi
unutar proizvodnje — odnosno da
se proizvodi ono 5to je narodu pot-rebn- o,
jer samo se na taj naCIn
moie odrzatl kontinuitet proizvod-nje
i potroSnJe, i postici potpuno
zaposlenje sviju.
Problem je u tome 5to se u ovoj
teSkoJ situacijl bogatstvo ostvare-n- o
privredom na§lo u rukama poje-dinac- a,
odnosno manjlne, a nacin
na koji je to bogatstvo ostvareno
duhovno je oslromaSio Citavo druS-tv- o.
Te se upravo zbog toga druStvu
kao cjellnl јоб uvijek namecu stara
гјебепја, koja su svojom kontradik-cijo- m
unutar proizvodnje I dovela
druStvo u danasnju situaciju. Prob-lem
Je narastao do medunarodnlh
razmjera i danas sve Sto je progre-slvn- o
i duhom obogaCeno smeta
tim enagama, kojlma vise odgova-r- a
anarhija, jer samo ona moze da
obezbjedi profiterski nacin proiz-vodnje,
odnosno prisvajanje tudeg
rada, all nikada i rJeSenje danaSnje
krlze.
Ovaj svijet je prevazlSao epohu
evog razvoja u kojoj se je Jlvot
uklapao u mogucnosti, odnosno
kada se je moglo ratovati na
medunarodnoj razlni, a da agresorl
III podstrekaCI tlh sukoba oetanu
nekainjenl. Vrijeme u kome danas
ilvlmo je vrijeme u kome Je razvoj
tehnologlje stvorio mogudnosti za
kainjavanje I onlh koji su to do sa-d- a
mogll IzbJeCI. Dok Je tehnolo-gij-a
e druge strane sposobna da
ubaclvanjem rada u pravno-huma-n- u
oenovu obezbjedi blagostanje
za sve, da obrtanjem aredstava za
proizvodnju obogati IJudekl genlj I
Izbaci iz ljudskog ilvota sve nedace
i za sva vremena omoguCi elemen-tarn- i
razvoj ljudskog drufitva, a da-пабп- Ј!
nasllnl naCIn covjekovog
formlranja, uslovljen naClnom pro-izvodnje,
Izbaci Iz 2lvotne putanje I
pomiri ga sa druStvom I njegovom
okollcom.
Jugoslavija Je Jedlna zemlja koja
je ve6 drugom polovlnom 1050.
uvela eamoupravu neposrednlh
prolzvoda6a I time sredstva za pro-izvodnju
poetavlla na humanu
oenovu, tz. elobodna sredstva za
proizvodnju po rezonu rada "pokall
Sto znaft bit CeS plaCen prema
radu I sposobnostlma", time da su
neposredni prolzvodaCI pozvani da
I planiraju StaCe proizvodlti, prema
tome ne samo samoproizvodaCi i
samoupravljaci, nego i korlsnicl I
branloci svoga rada, drugim rljeCi-m- a
— slobodni prolzvodaCI. Kritika
im u ovom sluCaju nije potrebna,
oni veC u toku same proizvodnje
vrSe kritiku nad svojim radom, te
upravo zbog toga mogu bitl I jesu
potpuno otvoreni prema sebi i
prema stranom svijetu. Zato se
Jugoslavljl danas I skrece paznja,
da bl ona zatvorenije djelovala pre-ma
vanjskom svijetu, III da dozvoli
viSepartiJski sistem, odnosno anar-histic- ki
nacin nadmudrlvanja.bez
ikakve materijalne podloge za
daljnjl akcioni razvoj samoupravnih
druStvenlh odnosa, na osnovl
socljallstlCke demokracije. Ko su
samoupravni prolzvodaCI? To su
ucenicl, radnlci, nastavnici, profe-sor- i,
doktori, kemicari, flziCarl I svi
oni koji se bave korlsnlm radom,
odnosno naukom koja svojom
akcijom treba da obezbjedi stimuli-ranj- e
Covjeka, druStva i njegove
okollne, sa humane osnove u
svakom pogledu. Htjell mi to Hi ne,
to je гјебепје za bogatu I sigurnu
egzistenciju za sve. To je danas
preraslo u zahtjev Citavog CovjeCa-nstv- a,
I to objektivni zahtjev, da
vide i nije bitno kollko je tko toga
svjestan. Objektivne ljudske zelje
traie slgumost unutar ogzlstenclje.
Privredom ionako danas upravlja-j- u
neposredni prolzvodaCI, bez
obzlra na to u cljlm se rukama nala-z- e
sredstva za proizvodnju.
Ukldanjem mllitarizma, osloba-danje- m
tih sredstava I njlhovo
ргепобепје na razvoj humanlhele-mentarni- h
ljudskih potreba, svijet
Ce rljeSltl sve svoje probleme, a da
prl tome nltko nece bitl oSteCen, pa
ni sami profiteri. Upravo oni mora-j- u
vodlti raCuna o vlastitoj rehabi-lltaclj- l,
nalme, teSko bi netko
mogao prlmiti gnjev masa na svoja
leda ako bi pogreSlo I izazvao rat
svjetskih razmjera, bez obzira da II
bl taj rat bio afomskl III ne. Mase
su vec naelektrizirane, zato je pa-metn- lje
da radnlCka klasa svoje
ljudske ielje pretvori u humane
polltlfike sposobnostl, drugim rlje-Clm- a
da upravo ona pomogne da se
tl problem! изрјебпо rijeSe. Bez
radnlCke klase se danas ne mole ni
ratovati ni proizvodlti, a ona treba
da digne svoj glas protlv svih
ratova. RadnlCka klasa u Jugoslavl-jl
upravlja, gospodar je svoga rada i
uvijek je spremna da brani svoj rad
i.to do maksimuma. Ona Je preuze-l- a
dobar dio drlavnlh obaveza,
Indijanci i Eskimi Kanade oduvl-je- k
predstavljaju origlnalne narode
ove zemlje, koji јоб nlsu Imall svoju
centralnu (kanadsku) upravu u bilo
kojem obliku. Samo Ime Kanada,
koje, kako tvrde, predstavlja neSto
"izvaljano" po bijelcima kako su
oni razumjeli rijec "Canatha" Izgo-vore- na
po Indijancu, itd. Clnjenlca
je da svi Indijanci, III svl Eskimi,
koji sebe zovu Inuit, III svi oni
zajedno, nikada Jos nisu Imall
jednog predstavnika III jednog
vodu, ill jednu upravu za ovu cljelu
teritoriju koja se vec viSe od stotinu
godina zove Kanada. Narod ovih
orlginalnlh Kanadana oduvljek je
2lvlo u nomadskim grupama I vecl-no- m
najstarijl ill najhrabriji bill su
vode ovih samostalnlh grupa. Sto
je od posebnog interesa danas,
predstavlja Clnjenlca da Je Kanada
proglaSena od kolonista kao dvoje-ziCn- a
I dvokulturna zemlja. Slabo
informisanl Cltaoc bi odmah zaklju-Cl- o
da je to zbog toga Sto su Indi-jans- kl
jezici (kojih Ima vide) I eskl-ms- kl
Jezici (kojih takoder ima vide)
predstavljali I dve razliClte kulture
ill kulturne obllke, specljalno kad
se zna da su Indijanci oduvljek
naseljavali битзк! (Ju2ni) pojas
50 CHARTER LIJETOVA
U 1977 ZA ZAGREB
BORAVAK OD 3 NEDJELJE DO 3 MJESECA
CIJENE OD $ 389.— DO $ 469.—
SA JET AVIONIMA bez presjedanja.
Dozvoljeno 66 lbs (30 kg) prtljage po osobi.
Uslljed ATC propisa, rezervaclje se prlmaju najka-snij- e
do 60 dana prije polaska aviona.
Javlte se za VaSe rezervaclje pravovremeno, dok
јоб ima raspolozlvih mjesta.
Za dolazak Vase rodblne u posjet Iz Zagreba, i ma-m- o
vellkl Izbor Jeftlnlh charter lljetova sa
boravkom u Kanadi od 1 do 6 mjeseci.
Avionske karte na redovitim llnijama, sa popus-to- m.
Boravak od 22 do 45 dana — Youth fares. —
Rentanje automobile. Pravljenje pasoSa I vlza —
Javno blljeznifiki ured putnlca. B. Cosullch,
Notary Public.
1240 Blow St. West — Teronto MBH 1N5, Ont.
Tel. 537-252- 2
Otvoreno radnim danom od 9.30 do 6.00 PM,
subotom do 4.00 PM.
najavlla saoobranu ako netko poku-б- а
da ugrozi slobodu nad njenlm
radom. Radnicka klasa je Cltav
narod, zahvaljujuci razvoju tehno-loglje.
Danas vide nije potrebno da bilo
tko vodi brigu o tome kako Ce se
raditi I demokratski iivjeti u
Jugoslavljl. Ako netko joS uvijek
misll da to nije dobro, neka to I
dokaze. To mu neCe bit! teSko.
Neka taj sistem primjeni u vlastitoj
zemlji I na taj nacin isproba da li je
dobar III nije. Tada ce njegov
dok Eskimi arktiCki III "ledeni" te-rito- rlj
ove zemlje. Protivno hlstorij-sko- m
normal itetu, do izraza "dvo-JeziCn- a"
I "dvokulturna" fundamen-taclj- a
na kojoj je "gradena" ill "zas-novan- a"
ova zemlja doSlo je spora-zumo- m
izmedu engleske i francus-k- e
kolonizacije. Indijanski i esklm-s- ki
jezici danas predstavljaju jezike
manjinskih grupa Kanade, isto kao
njemaCki, klneskl, ukrajinski, rus-k- l,
ltd.
Zasada
U danaSnje vrijeme pravi orlgl-nal- ni
navodi ove zemlje s vremena
na vrijeme postanu predmet Kana-dsk- e
Stamps I literature. Dok ozbi-Ijnl- je
knjige nastoje saCuvati histo-rijsk- e
Cinjenlce vezane za kulturu
ovih naroda I registrovati bazu na
njihovu buduCu samoupravu u
nekom obliku, Stampa generalno
upozorava Citaoce da su potomci
orlginalnlh naroda Kanade siroma-бп- е
irtve "bljelog" blrokratlzma i
hlstorijskeeksploatacije, da posta-j- u
prevlSe zavisni, da postaju pro-vide
lijeni, pljanice, da su zaostali,
itd. Clnjenlca Je da se do danas nije
uCinilo dovoljno u interesu ovog
naroda, dto Je rezultat vide zla nego
dobra. Kolonlzacija donosi eksplo-atacij- u,
koja nadalje donosi mnoge
socijalne I druge probleme za kolo-niziran- e.
U kollko ovl problem!
ostanu nerljedeni, prije ill kasnlje,
oni postaju klica raspada upravnog
drudtvenog slstema.
KonaCno, kanadeka javnost
spremno prlznaje postojanje prob-lem- a
I manje-viS- e nastojl naCi Izlaz
iz ove eltuaclje Cak I uz pomoC
Indijanaca I Eskima koji su nauCill
kako se "igraju karte" po pravlllma
uvezenim u ovu zemlju davnlh
dana. Problem je da su domaCi
"urodenlci" nauCill iznad svakog
oCekivanja I da se јоб uvijek uCe, te
da nlsu najspremnijl bad toliko
puno za tu бко1и "plaCatl", kao do
eada. Naravno da je neugodno na
zaru igratl kolo i ako se "dobro
skaCe". Rjefienju problema prlsko-Ci- li
su mnogl dobro I zlonamjerni
eavjetnici sa svih strana. Mi Cemo
ovoga puta ukratko razmotrltl
Jedno od mnoglh krlla ovog nervoz-no- g
leptira koji konaCno sve vldl all
Јоб uvijek ne zna Sta da radl i kojlm
krllom da napravi pozitivnl zaokret.
Vaine clnjenice
Garantirano da neke ekonomske
i socijalne promjene predstavljaju
rezultat stvarnlh potreba orlginal-nlh
naroda Kanade koji je earn o
sebi vodlo raCuna bez ICIJe pomoCI
u majmanju ruku pedesetak hiljada
godina. Problem je Sta se za njlh I
njlhove Intereeo moie uClnltl da-nas,
nakon svih gresaka koje su Im
donijele "dobronamjerne" dude.
Jedna vrota "dobronamjernog"
eavjetnlka predlaze vide paternal Iz- -
vlastiti narod dati kritiCki odgovor a
sigurno I prlhvatiti takav naCIn
rada. Nego, паб! kriticari upravo to
ne zele i zato bi i mijenjali, odnos-no
uveli vlSepartijskl sistem. No
ono Sto je u Jugoslavljl — to je sis-tem
dogovora, koji je u svaCljem
interesu, pa ako se nekome radi i
zell da od tog rada 2ivi, onda mu to
nitko ne brani.
Eto kako valja postupiti a ne
mlatlti praznu slamu, "prati" moz-go-ve
sa poviclma "driite lopova!"
Radnik M. S.
ma koji mijenja situaciju samo po-vrdins- ki,
all tolikom brzinom da
ovaj narod ostane poluoriginalni i
postaje polunovi Kanadanin ili
Kanadanin duplog personaliteta.
Nosloci drugog prljedloga "u
ime" orlginalnlh naroda ove zemlje
predlaiu totalnu kontrolu drzave ill
u najmanju ruku ostaviti situaciju
onakvu kakva je.
Poseban zahtjev nekih indijan-sko-eskimsk- ih
grupa ili njihovih
predstavnika zahtjeva "vlastitu ko-ntrolu
nad vlastitim problemima"
uz zahtjeve kojima je praktiCno ne-mogu- Ce
udovoljiti iz dva glavna
razloga: ili je kasno ili financijski
nemoguCe. Ko pak rjedava Sta je
"kasno" a Sta financijski "nemogu-
Ce" pltanje je veliko I bit Ce vide
nego interesantno vidjeti ko Ce ga
rljeSlti I kada.
I ako se ja osobno ogradujem od
svlh propozicija, slijedece zasluzu-j- e
posebnu painju. Nalme radi se o
takozvanoj "propoziciji sredine"
Cijeg zvaniCnog autora uopCe ne-m- a,
all koja u isto vrijeme na razne
naClne utiCe na CovjeCanstvo u zad-nj- e
tri hiljade godina.
Integracija — zakljucak
ili novo doba?
Nacionalne integracije raznih na-roda
kroz historiju CovjeCanstva su
Cinjenlce. Sto se pak nacionalne
integracije novoga vljeka tiCe to je
jedno od najosjetljivijih pitanja i
Covjek zdravoga razuma danas nebi
nl рокибао advokatirati forsiranu
naclonalnu integraciju. U isto vrije-me
mnoge zemlje svijeta praktici-raj- u
ovu vrstu integracije I Kanada
nije izuzetak. To se deSava bez
obzira na Cinjenicu da je narod
mnoglh zemalja jednom zauvljek
dokazao da uopCe nema potrebe
Cak ni dopuStatl a joS manje forsl-ra- ti
Integraciju medu nacljama ili
naclonalnlm manjlnama jedne ze-mlje.
U kollko bl Kanada zvaniCno
ponudila naclonalnu Integraciju
bilo kojoj naclonalnoj manjini ove
zemlje, ta ponuda bi predstavljala
poziv da se svl mi aslmiliramo u
dvojeziCnu I dvokulturnu englesko--francusk- u
a ne kanadsku naclju.
Naravno, ovo bi predstavljalo uvre-d- u
a ne po'nos, ne samo Indijanci- -
ma I Esklmima NezvanlCno,
putem zakona i flnanclja kao I
drugih zavrzlama, te putem ignori-san- ja
same egzlstenclje Indijanaca
I Eskima, englesko-francus- ki kolo-nlstiC- ki
ugovor udario je temelj
zemlji koja se danas zove Kanada.
Nije nl Cudo da je toliko nestabllna,
Cudo je da je stara preko stotinu
godina.
Mo2da donoSenje (i bazlranje)
kanadske Konstltuclje u Kanadi
(neklh promjena radl), predstavlja
jodlnl Izlaz, za sada
V.J.