Nase Novine, September 16, 1981

              VOL 50, N0.24 (463)
a
NOVA POLITIKA PREMA LATINSKOAMERlCKIM SUSJEDIMA —
"BIJELA KNJIGA" O KUBANSKOJ AKTIVNOSTI REGIJI - ODNOSI ARGENTINOM I ClLEOM.
Reaganova administracija
kao da je izabrala da svoj
dalekosezniji vanjskopoliti6-k- i
program izlaze od regije
do regije, "na rate". ProSlih
dana "procurili" su u javnost
temeljni ciljevi i taktika SAD
prema jugu Afrike, a, evo,
danas i vijesti da je Reagan
usvojio stru6nja6ki nacrt za
politiku prema Karibima i
Central noj Americi, u fiijem
je srediStu pove6anje vojne i
ekonomske pomo6i, da bi se
kontriralo "siromaStvu" i,
kako je гебепо, "kubanskoj i
sovjetskoj subverzijl na
ovom potkontinentu.,
Kao i u slu6aju El Salvado-r- a,
VaSington kao da Siri
liniju konfrontaclje sa
supamiCkim blokom direkt-n- o
Mi indirektno.,uklju6uju6i
ovaj prostor u kompleks
ideoloSkih, poiitiCkih i stra-teSk- ih
odnosa zapadnog i
istodnog bloka, pri бети je
Kuba operativno uzeta kao
istureni faktor sovjetskog
bloka naovom prostoru. Kao
i kod Salvadora, VaSington
ovu svoju novu politiku
namjerava otvoriti propa-gandni- m
atakom na Kubu,
objavljivanjem jednog
"specijalnog izvjeStaja" o
navodnim kubanskim aktiv-nosti- ma
u Nikaragvi, Salva-dor
Gvatemali i Kolumbiji.
Izabrano je da to bude
poslije sastanka izmedu
predsjednika Reagana i
meksifckog Sefa drzave
Lopesa Portilja, predvidenog
za idu6i tjedan. S obzirom na
poznate razlike izmedu SAD i
Meksika u ocjeni situacije u
Salvadoru, kao i na potkonti-nentu,
a osobito u gledanju
na Kubu, VaSington je
odgodio objavljivanje "bijele
knjige" o aktivnosti Kube,
VANJSKE
(Beograd, 9. juna, Tanjug)
— U povodu izraelskog
agresivnog napada Bag-dad,
Savezni sekretarijat za
vanjske poslove dao je
Tanjugu slijedecu izjavu:
"Neizazvani zracni napad
izraelskih aviona na glavni
grad predstavlja akt
drzavnog terorizma i naj-grubl- je
gazenje principa
suvereniteta u medu-narodni- m
odnosima. To je
vrlo opasan dogadaj
(, r.F, л-
' ., ,
.У .i- ',
4
W
4 4
'V
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY. JUNE 17, 1981 50 CENTS PER COPY
U SVE
S
... џ "" ' i . I
(HOREEONT, BERLIN)
da ne bi pokvario atmosferu
ameri6ko-meksi6ko- g dija-log- a.
DVA RAZLOGA
Odluka o politici prema
Karibima donesena je
proSlog tjedna na sastanku
Nacionalnog vije6a za sigur-no- st
u Reaganovoj prisut-nos- ti
i ona se opisuje kao
jedna od najvaznijih vanjsko--politifik- ih
inicijativa republi-kansk- e
administracije, iako
s joS malo poznatih detalla
koji se doradaju. Trebalo bi
to da bude konzistentan
program za citavu Latinsku
Ameriku, u duhu prakse
ranijih administracija. Kao
Sto je poznato, poslije rata
bilo je viSe koncepcija i
programa VaSingtona u
politici prema "zelenom
kontinentu" koji su se
manje-viS- e zavrSavali s
izaziva veliku zabrinutost i
trazi energidnu osudu cijele
medunarodne zajednice.
Rijec je o jos jednom
teskom nasrtaju na odredbe
Povelje Ujedinjenih naroda i norme medunarodnog
ponasanja. Izrael je ponovno
pribjegao gruboj primjeni
sile sa ciljem sirenja ratnog
pozara na Srednjem istoku i
produbljavanja krize u toj
regiji. Svojom najnovijom
oruzanom agresijom on je
IZJ AVA SAVEZNOG SEKRETARIJATAZA POSLOVE
Iraka
koji
USKORO
TJESNJI
neuspjehom ill rezultatima
koji ni izbliza nisu domaSi-va- li
ambicije autora tih pro-grama.
Kenedijeva admini-stracija
lansirala je "savez za
progres" u namjeri da "pri-done- se
promjenama u Cen-traln- oj
i Juznoj Americi.
Kisindzer je 1973. proklami-ra- o
"novi dijalog" sa Latino--amerikanci- ma sa "specijal-ni- m ekonomskim povlasti-cam- a
"za klijente iz ove
regije kao 6vornom for-mulo- m. Karter sa svojim
specijalnim programom za
Karibe nije bio odmakao
dalje od pofietka, dok je, po
miSljenju Reaganovih ljudi,
sasvojom politikom ljudskih
prava "upropastio i ono Sto
se°u proSlosti postiglo",
posebno remetedi odnose s
Argentinom i Cileom.
Da VaSington mijenja list,
prosirio podrucje svoje inter-venci- je
i nasrtaja na slobodu
naroda i zemalia ove regije.
Opasnosti prosirenja krize
putem agresivnih akcija Izra-el- a
jos vise ukazuju na
potrebu hitnijih mjera medu-narodne
zajednice, i po-sebno
putem Ujedinjenih
naroda, koji bi otvorile pro-ce- s
politi6kog rjesavanja
bliskoisti6nog konflikta.
Zato i odsustvo spremnosti
da se odlu6no pristupi rje- -
"1" "co i © o o 11
na
vidjelo se ve6 prvih dana
nove administracije, kada je
Reagan do6ekao u Bijeloj
ku6i argentinske lidere, a u
petak u VaSington dolazi u
sluzbeni posjet minister
vanjskih poslova Cilea Rene
Rohas Galdames. Da bi se
opravdali sve tjeSnji odnosi
s Argentinom i Cileom, sa
zemljama koje su ovdje do
nedavno bile oStro kritizirane
zbog guSenja ljudskih
sloboda, sluzbeni predstav-nic- i
Stejt departmenta isti6u
strateSku i ekonomsku
vaznost ovih zemalja za
атепбке interese, pa бак
izjavljuju da je "ugrozavanje
ljudskih prava u njima ubla-zen- o
. Odredivanje nove strate-gij- e
u zemljama Kariba i
Central ne Amerike, Sto je,
6ini se, obrazac za generalni
amerifcki pristup cjelini
juznoameridkog kontinenta,
motivirano" je uglavnom-- s
ova dvcfrazloga: Prvo, alar-mant- no
pogorSanje eko-nomske
situacije, povezano
sa sve Sirim i revolucionar-niji- m
zahtjevima za mi-jenjanj- em socijalnih I
politi6kih odnosa u ovim
zemljama: drugo, tvrdenje
VaSingtona da ovu rovitu
situaciju uspjeSno koristi
Kuba, odnosno, Sovjetski
Savez, koji, po miSljenju
VaSingtona, stoji iza Kube.
PRUETNJA HAVANI
NajviSi funkcionari ad-ministracije
ve6 su ovih dana
fiksirali i ton i smer prop-aganda
akcije koja predstoji.
Tako je potpredsjednik
Dzordz BuS, na jednom
sluzbenom гибки јибег,
nazvao Kubu "glavnom
prijetnjom miru u ovom
podruCju, prijetnjom koja je
poduprta obilnom sovjet-sko- m
ekonomskom ivojnom
pomoci Kubi". BuS je zaklju-6i- o
da time Sto je rekao da
savanju ove krize i priznanju
palestinskog pitanja kao
njene kljudne komponente,
podstice jos vise drskost
vlade Izraela.
Stav Jugoslavije u tim
pitanjima je poznat. Zato mi
podrzavamo inicijativu o
hitnom sazivu Vijeca sigur-nos- ti
koje je po Povelji UN
obavezno da djeluje u takvim
slucajevima ugrozavanja
mira i sigurnosti i poduzima
odgovarajuce mjere u skladu
H—MIHIIIHIH II III HlllllMllllU HWUWHUWIWWIH ifl
"treba da bude jasno, Kubi i
naSim saveznicima, da ova
administracija пебе tolerirati
kubansku agresiju i da ce
pomo6i svim zemljama koje
su pogodene kubanskim
mijeSanjem u njihove unu-traSn- je
poslove".
Govoredi na jednoj va-njskopoliti- 6koj
konferenciji
ргекјибег, drzavni sekretar
Aleksander Hejg je najprije
rekao da je Kuba ve6 bila
"opomenuta" zbog svog
ponaSanja u inozemstvu, pa
je hagovijestio i "dodatne
mjere", kako prema Kubi,
tako i prema zemljama
podru6ja. Kubi je joS jednom
zaprijetio, dosta neodre-den- o,
dok je dosadaSnji
dosta uski kolosijek атепб-k-e
angaziranosti, pretezno
putem naoruzavanja i vojne
pomo6i rezimima na Karibi-ma,
proSirio na perspektivu
uvazavanja socijalnih i
ekonomskih tenziia i ooku-Saj- a
da se nade ameriCki
odgovornanjih. Naravno, da
ce ameri6ko naoruzavanje
zemalja podru6ja koje se
smatraju ameri6kim prija-telji- ma
i dalje predstavljati
jedan od primarnih oblika
realiziranja ameriikog
utjecaja. Kolumbiji je, tako
prije nekoliko dana, obedana
isporuka borbenih aviona.
AM, VaSington osjeda da
mora odrijeSitl kesu i da
znatnije ekonomski pomaze.
Medutim, kako su u novom
budzetu mnogi fondovi za tu
svrhu skresani, trale se
drugi oblici i izvori. VaSing-ton
6e pokuSati da utjeie na
neke svoje saveznike, ili na
druge zemlje, kao I na
medunarodne institucije,
recimo na Svjetsku banku,
da participiraju u ekonom-skom
programu ротобј
zemljama Kariba. Stimulirat
6e se i privatna атепбка
ulaganja, kao Sto 6e Kon-gres- u
biti predlozeno da
ozakoni neke povlastice
zemljama Kariba i Central ne
Amerike u razmjeni sa SAD.
Bogdan De6ermic
O Q
sa Poveljom u cilju obuzda-vanj- a
agresora.
I ovaj najnoviji akt izraelske
agresije potvrduje da je
potrebno bez odgadanja
pristupiti ostvarenju procesa
sveobuhvatnog rjeSenja
bliskoistocne krize na bazi
primjene rezolucija Uje-dinjenih
naroda i odluka
skupova nesvrstanih ze-malja,
koji su bliskoisto6nu
krizu ocijenile kao jednu od
najopasnijih globalnih
kriza."