000086 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ms&zzsww г&т;да-- - ?iv?r "T ""--f'WT- i'" 8ЖК 1Ш& V J I tiTjAI n ft'4. KANADSKI SAVJET GOSP. REAGANU List The Globe and Mailu u broju od 7. januara objavio je ovaj uvodnik: "U svom State of Union govoru ovog tjedna, amerifiki predsjednik Ronald Reagan je rekao: "Sjed. Drzave su eko-noms- ko cudo, model (uzor) kome se svi-j- et ponovo okrece". Ne uvijek, gospo-din- e Reagan, u mnogim vaznim pitanji-m- a. Mi ne vidimo u Sjed. Drzavama mo-del socijalne pravice, cak ni inteligen-tno- g samo-interes- a kad je u pitanju unutraSnja politika. Daleko od toga. Budzetski prijedlozi gosp. Reagana za 1987. godinu su slijepi na unutrasnju prijetnju isto toliko koliko su ukoceni prema prijetnji izvana. Vojni izdaci ce biti povecani za 16 milijardi i 400 mili-jun- a dok ce fondovi za domace pro-gra- me biti smanjeni za 19 milijardi i 700 milijuna. Usporkos simplistickom Rea-ganovo- m opredjeljenju za smaniivanie americkog deficita bez povecanja fe-deral- nih poreza on ce "povrtatiti vojne izdatke na stalan porast", Sto ce dovesti do povecanja od 42 posto u toku iducih pet godina. Godine 1982. vojni izdaci su zauzeli 24.9 posto americkog budzeta, 1987. ce odnijeti 28 posto, a 1991. godine 32.6 posto, ako ostane kako Reagan ho-ce. A Reaganu se to ne smije dozvoliti. Sjed. Drzavama prijeti manja opa-sno- st od Sovjetskog Saveza koji je zau-z- et svojim poslovima nego od slabljenja ljudskog i fizickog kapitala u Americi. Prava snaga Sjed. Drzava lezi u energiji americkog naroda i vjerodostojnosti americkih ideala. Propust da se ocuva americka unutrasnja snaga kroz do-mace investicije prouzrokovat ce mnogo vecu stetu toj zemiji nego pro-pust da se napravi jos jedno sredstvo za Gas'vlo jug,osoervskVuseYjemk.a nov'V polomakana Sevemoamerickom konVmentu . Published every Thursday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. ! 19 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: (416) 593-502- 5 PREDSEDNIK: Prof. Adda Rok SEKRETARI:Bozdar?avkociSofuaUering BLAGAJNIK: AnkaNoiimc GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Vad'vsav Gac'vc UREDNICKI KOLEGIJUM: ProUvan Dolenc, Darnel Pvx'uues, Pevo Kovatev'vc, Mke Grbc, Mitenko Popov i. DOPISNICI: Prof . Vladvmu Tomovc , (Un i-v-ersity of St. Chatharines), Anion Kosldac (Welland), Y)u£an Putmk (Chicago), Boza Spacek (New York), Prank Pudurvc (Vancou-ver), Mat&arel Slarcev'c (Los Angeles, Cali-fornia), Josvp Stamc-Slanio- s (Rim, Italija), LepaTeofcmov'c (Remacheid,Zap. Nemacka), Mka Sttbac (Pariz, Francuska). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mtko Markov c, Luka Markovrc , Petar Kuruc , M'uos Kond'ic, Meksandar Cine, SttaYunja Makuc, Novca M'vWc, pro?. DuSanka клсша №koa Drenovac v BozAdar Zvvkovc. IZDAVACKI SAVET: oun Grbvc, Jos'p Kovacvc, Sanko Mudzeka, Kalarma Kosuc, M'iena Boiic, Ana DuroVic, Lepa Rajnovc, BonsVav 4elkovc RozaVvja DW'iakovrc.Duro MaVjkovc, Ivan Pnbamc, MWe BaVjak, IWja Bubao, Pavao Radvnamc, Oslo'ja Kovaitv6, "VMor Атаг, Duan Sanar, M'u'janPelrovc, lobn Sevevnskv, Male Sau!a, Marlvn Karavamc, Srdan Bodvc , Peko Dm'ttrovrc. , McaMvucvm , A.. Gertach, Leo Badcb, Bolko Madenovc, M'vVos "Vuk£evc, losp Sujc, Rud Gre?,oras, Stanko Bof, losp GabTc, Aca Pctrovc Bala Ђалс. Subscription: $35.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing rates on request. Second Class Mail Reg-istration NO. 0378. Broj tekucegra6una: Yug. Can. Pub. 970401 Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada. "Nase novine" izlaze cetvrtkom Pretplata iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak 75 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ", "SlobodnaMisao", "Pravda" i "Bor-ba- " kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni listovi koji su mu prethodili u Sjcdinjenim Drzavama. Redakti ja odg,o ara za nepopsanc malervya-e- . Polpsam canc vzvaiavaju плШјепуг autora. Dop'vsi se ne vracaju. 4 prenos nuklearnog oruzja ili da se raz-vij- e nepotrebni obrambeni sistem. Americki skolski (obrazovni) sistem se raspada, akademska sposobnost stu-dena- ta je niza od medunarodnih stan-dard- a. A gosp. Reagan hoce da smanji pomoc koledzskim studentima za 17 po-sto. Tko hoce ispitne rezultate americ-kih (a nazalost i mnogih kanadskih) stu-denat- a? Ne Evropljani, ne Sovjeti, ne Japanci. Americka zdravstvena njega je skupa, nezadovoljavajuca i nepravedna. A gosp. Reagan hoce da smanji doprinos za medicare (zdravstvenu njegu) pro-gram za ostarjele i nesposobne za rad — za 4 milijarde i 600 milijuna. On hoce da smanji i medicaid (zdravstvena zasti-ta- ) program za siromasne — za jednu milijardu. Tko hoce americki zdrav-stve- ni sistem? Ne Kanadani, ne Svedi, Sovjeti ili Britanci. Veliki americki gradovi su oronuli, postali nesigurni i ruzno izgledaju. A gosp. Reagan hoce da smanji federalne izdatke za javni saobracaj, stanove, gradski razvitak i komunalnu poslugu. Tko hoce americke podzemne zeljeni-ce- , projekte za izgradnju jeftinih stano-va- , ulicnog zivota i javnih mjesta? A tko hoce americki gradski okolis i dru-Stven- u jednolicnost? Ne Talijani, ne Ni-jem- ci, ne Istocni Nijemci, sigurno ne Kanadani. Amerika nije ideal kome se svijet okrece iako je dinamicnost americke ekonomije impresivna i privlaciva. Amerika posvecuje malo paznje narodu a previse drzavi. Gosp. Reagan namjerava da neizbje-ziv- o povecanje poreza prebaci na mje-sn- e i drzavne uprave, a mnoge od njih nemaju uslova da pruze zadovoljava-juc- u poslugu. Slabljenjem nacionalnog udara na domace probl'eme, gosp. Rea-gan potice americke suparnike da je prestignu u produktivnosti njihovih na-roda i uljudnosti njihovog zivota. Veliki dio sadasnje americke ekonom-sk- e aktivnosti proizlazi iz ukljucenja ogromnih svota stranog kapitala da po-kri- je federalne i trgovacke deficite. Ako gosp. Reagan bude insistirao da poveca ogromni deficit u socijalnom i ljudskom kapitalu, Amerika nece biti model za svijet, vec upozorenje. Gosp. Reagan i americki Kongres treba da posvete vecu paznju onome sto s ponosom brane. (Preveo S. M.) a a S3 кз ciни ИH S3 K3 БЗ БЗ a aaa□ ka a aн 0 Q н ~ s 1 I DIJALOG SOVJETSKOG SAVEZA I ZAPADA RIZKOV I BIZNISMENI Razgovor pomocu "tele-mosta- ". — Nagovestaj stvaranja bo-lji- h uslova za ekonomsko prisustvo zapadnih kompanija na sovjetskom trzistu. MOSKVA — nizu poteza veceg sovje-sko- g otvaranja prema svetu i prihvata-nj-a javnog dijaloga o svim temama, inte-resantn- o je istupanje predsednika vlade N. Rizkova, preko "tele-mosta- " Moskva-Davo- s, pred ucesnicima Svet-sko- g ekonomskog foruma koji se odrzao u ovom svajcarskom gradu. Celo izlaganje, kao i kasnija pitanja i odgovore, prenosila je sovjetska televi-zij- a a njenim posredstvom i Evrovizija i Intervizija. To je u svakom slucaju prvi put da jedan sovjetski premijer uce-stvu- je u jednoj ovakvoj razmeni mislje-nja- . Teze 0 saradnji Rizkov je iskoristio priliku da pred eminentnim predstavnicima zapadnog poslovnog sveta iznese osnovne sovjet-sk- e poglede na perspektive jacanja eko-noms- ke saradnje Istoka i Zapada u sa-dasnj- im uslovima. Premijer je bio vrlo odmeren. Njegova glavna teza je da SSSR zeli vecu ekonomsku razmenu ali samo pod uslovom da "ona pociva na potpuno rav-nopravn- im odnosima". Odbacio je za-pad- nu tvrdnju da je Moskvi neophodan uvoz najmodernije inostrane tehnolo-gij- e i da taj proces tece "samo u jednom pravcu". Sovjetski Savez smatra da i sam moze mnogo da ponudi partnerima i da se samo tako moze razgovarati. Objasnjavajuci ekonomsku strategiju svoje zemlje Rizkov je na prvo mesto stavio saradnju u okviru SEV-a- , kroz za-jedni- cki razvojni program do 2000. godi-ne. Zatim dolaze odnosi sa zemljama u razvoju pa tek onda i razmena sa kapi-talisticki- m drzavama. Izneta je i ocena da su ekonomski od-nosi uslovljeni i politickom klimom u OBELODANJENI TAJNI DOKUMENTI STATE DEPARTMENTA ADMIRAL ZELIO BACITI A-BOM- BU NA VIJETNAM Na sastanku u Washingtonu 1956. admiral Arthur Redford je rekao da bi upotreba atomskog oruzja vrlo brzo okoncala aktiv-nosti VietMina. Medjutim, predsjednik Ei-senhower i ministar Dulles bili su protiv. NajviSi americki vojni rukovodioci namjeravali su pocetkom pedesetih godina upotrijebiti atomsku bombu protiv Sjevernog Vijetnama kako bi sprijecili komunisticku agresiju na Juzni Vijetnam. To se tvrdi u tajnim dokumentima ameri6kog State Departmenta koji su nedavno objelodanjeni. Na sastanku Nacionalnog vijeca za sigurnost, odr-zano- m 7. juna 1956. godine, tada jedan od glavnokoman-dirajuci- h u americkoj armiji, admiral Arthur Redford je izjavio kako bi upotreba atomskog oruzja vrlo brzo okon6ala aktivnost trupa VietMina. Ovo razorno oruzje bi se upotrijebilo i u slucaju kineske intervencije u Vi-jetnam- u. Tadasnji predsjednik SAD Dwight Eisenhower i drzavni sekretar John Dulles, takoder prisutni na sa-stanku Nacionalnog vijeca, bili su, medutim, obazrivi prema upotrebi atomskog oruzja, izarazavajuci zabrinu-tos- t zbog mogucih teskih posljedica takve vojne akcije. Admiral se Redford, medutim, nije rado slozio s takvim stavom predsjednika i drzavnog sekretara. Tajni dokumenti otkrivaju da je sastanak zakljucen konstatacijom da se atomska bomba moze upotrijebiti jedino u "krajnje кгШбпој situaciji". Ameri6ka je vlada 1961. godine poslala trupe u Juzni Vijetnam u borbu protiv agresije sa sjevera. U jednom je trenutku na vijetnamskom ratistu bilo oko 540 tisuca amerifckih vojnika, ali 1975. godine SAD su konacno po-raze- ne od Sjevernog Vijetnama koji je oslobadanjem juga ponovno ujednio zemlju. в □ svetu uz naglasak da je sastanak Gorba-cov- a i Reagana u Genevi probudio mnoge nade. Rizkov takode naglasava da postoja-nj- e bilo kakvih diskriminacionih mera u medunarodnoj ekonomskoj razmeni "dezorganizuje saradnju i truje atmos-feru...- " Navodi da na Zapadu postoje duboke zablude da se "socijalistickim zemljama moze prodavati zastarela teh-nologi- ja i stara roba koju niko vise nece da kupi..." Zatim premijer iznosi ovakvu defini-cij- u ekonomskih odnosa medu drza-van- a za koju se, po njegovim recima, za-la- ze Sovjetski Savez: "Zdrave ekonom-sk- e veze mogu da se grade samo na prin-cip- u pune ravnopravnosti, uzajamne koristi, strogog postovanja postignutih sporazuma, bez mesanja u unutrasnje stvari. Saradnja je nespojiva sa bilo ka-kvimpokua-jima koriscenja ekonom-skih veza za vrsenje politickog pritiska na druge zemlje..." Ucesnici Svetskog ekonomskog fo-ruma u Davosu postavili su preko "tele-mosta- " niz konkretnih pitanja sovjet-skom premijeru. Jedno od njih he bilo: "Na koji nacin ce biti povecana plani-ran- a produktivnost rada, da li ce to do-vesti do vecih izmena u strukturi zara-d- a, hoce li se uvesti nove mere stimuli-ranj- a i da li ce preduzeca moci direk-tn- o, i samostalnije da saraduju sa stra-ni- m kompanijama?" Rizkov je potvrdio da prosecno godi-sn- ji porast produktivnosti treba ubu-duc- e da iznosi cetiri procenta. Prak-ticn- o citav porast industijske proizvod-nj- e bice ostvaren vecom produktiv-nosc- u rada. Kako ce se to postici? Glavni izvor povecane produktivnosti (Nastavak na strani 6) пшааппиппиипппппшшппиппппииипшипиииипшш. Vijetnamska revolucija Ho Si Minn Za vrijeme drugog svjet-sko- g rata francuske kolonijal-n- e vlasti u Vijetnamu podrza-vaj- u profasisticku vladu u Vic-hy- ju i dopustaju japanskim trupama ulazak u Vijetnam. Za borbu protiv dvostrukog oku-pato- ra (Francuza i Dapanaca) osnovan je 1941. godine Viet-min- h i prve vojne jedinice ko-j- e su u prosincu 1944. godine sluzbeno organizirane kao Narodnooslobodilacka armija. Vec 1945. godine stvoren je znatan oslobodeni teritorij. Nakon kapitualcije Dapana Vietminh je protiv oslabljene francuske kolonijalne sile 19. kolovoea' 1945. pokrenuo veli-- ki ustanak u Hanoju (kolovo-sk- a revolucija) koji se prosirio na cijelu zemlju. Nakon izvojevane pobjede proglasena je 2. rujna 1945. Demokratska Republika Vijet-nam, a za njena je predsjed-nika izabran Ho Si Minh. Kra-je- m 1945. godine Francuzi, medutim, uz pomoc britanskih trupa i kineskog Kuomintanga pokusavaju uspostaviti staro kolonijalno carstvo. Zaposje-daj- u Nam Bo, ali ne uspijevaju zbaciti vladu DR Vijetnama. Premda je Francuska 14. rujna 1946. morala prtznati samo-staln- u vijetnamsku drzavu, ona je vec 1 9. prosinca obno-vil- a napade na nju. Nadmoc francuskih vojnih snaga (koje pomazu SAD) prisilila je vijet-nams- ke snage da preau u de-fenziv- u. Nakon 1950. tvojna se situ-aci- ja mijenja: francuske su snage pretrpjele nekoliko po-raz- a, vracan je dio po dio te-ritori- ja. Nakon opsade i velike pobjede nad francuskim sna-gam- a kod Dien Bien Fua u svibnju 1954. DR Vijetnam je izborio i veliku politicku pobje-d-u na Zenevskoj konferenciji gdje su 21. srpnja 1954. Fran-cuska, Kambodza, Kina, Laos, SSSR, SAD, Velika Britanija i DR Vijetnam sklopili sporazum 0 prekidu vatre i podjeli Vijet-nama na dvije zone. Ameri-kan- ci nisu potpisali taj spora-zum, ali su se obvezali da ce ga postivati. Izmedu Sjevernog i ]uznog Vijetnama odredena je privre-men- a demarkaciona linija na 17. paraleli, i bilo je predvide-n-o da se u roku od dvije go-dine na izborima odluci o bu-ducno- sti zemlje, odnosno uje-dinjen- ju dvaju Vijetnama. No, do toga nije doslo, i podjela se produzila. DR Vijetnam bio je ogranicen na dio sjeverno od 17. paralele. Godine 1964. nakon incidenta u Tonkinskom zaljevu (sukob americkog ra-zara- ca Maddox i sieverno-vijetnamski- h torpednin cama-ca- ) americki je Senat odobrio oruzane operacije protiv Sje-vernog Vijetnama, pod izlikom da Sjeverni Vijetnam u ]uz-no- m Vijetnamu pomaze borbu Fronta nacionalnog oslobode-nj- a protiv sajgonskog rezima. Bio je to uvod u Vijetnamski rat koji ce potrajati sve do 1975. godine, kada Amerikan-c- i napustaju Duzni Vijetnam pred naletima oslobodilaca, i kada dolazi do ujedinjenja dvaju Vijetnama. S □□ B Q вa ввввввввв ввB B BB BBB B BB BBB B BBB BB BB B BB B B B BB BBB B BB
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 08, 1986 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1986-02-27 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000286 |
Description
Title | 000086 |
OCR text | ms&zzsww г&т;да-- - ?iv?r "T ""--f'WT- i'" 8ЖК 1Ш& V J I tiTjAI n ft'4. KANADSKI SAVJET GOSP. REAGANU List The Globe and Mailu u broju od 7. januara objavio je ovaj uvodnik: "U svom State of Union govoru ovog tjedna, amerifiki predsjednik Ronald Reagan je rekao: "Sjed. Drzave su eko-noms- ko cudo, model (uzor) kome se svi-j- et ponovo okrece". Ne uvijek, gospo-din- e Reagan, u mnogim vaznim pitanji-m- a. Mi ne vidimo u Sjed. Drzavama mo-del socijalne pravice, cak ni inteligen-tno- g samo-interes- a kad je u pitanju unutraSnja politika. Daleko od toga. Budzetski prijedlozi gosp. Reagana za 1987. godinu su slijepi na unutrasnju prijetnju isto toliko koliko su ukoceni prema prijetnji izvana. Vojni izdaci ce biti povecani za 16 milijardi i 400 mili-jun- a dok ce fondovi za domace pro-gra- me biti smanjeni za 19 milijardi i 700 milijuna. Usporkos simplistickom Rea-ganovo- m opredjeljenju za smaniivanie americkog deficita bez povecanja fe-deral- nih poreza on ce "povrtatiti vojne izdatke na stalan porast", Sto ce dovesti do povecanja od 42 posto u toku iducih pet godina. Godine 1982. vojni izdaci su zauzeli 24.9 posto americkog budzeta, 1987. ce odnijeti 28 posto, a 1991. godine 32.6 posto, ako ostane kako Reagan ho-ce. A Reaganu se to ne smije dozvoliti. Sjed. Drzavama prijeti manja opa-sno- st od Sovjetskog Saveza koji je zau-z- et svojim poslovima nego od slabljenja ljudskog i fizickog kapitala u Americi. Prava snaga Sjed. Drzava lezi u energiji americkog naroda i vjerodostojnosti americkih ideala. Propust da se ocuva americka unutrasnja snaga kroz do-mace investicije prouzrokovat ce mnogo vecu stetu toj zemiji nego pro-pust da se napravi jos jedno sredstvo za Gas'vlo jug,osoervskVuseYjemk.a nov'V polomakana Sevemoamerickom konVmentu . Published every Thursday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. ! 19 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: (416) 593-502- 5 PREDSEDNIK: Prof. Adda Rok SEKRETARI:Bozdar?avkociSofuaUering BLAGAJNIK: AnkaNoiimc GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Vad'vsav Gac'vc UREDNICKI KOLEGIJUM: ProUvan Dolenc, Darnel Pvx'uues, Pevo Kovatev'vc, Mke Grbc, Mitenko Popov i. DOPISNICI: Prof . Vladvmu Tomovc , (Un i-v-ersity of St. Chatharines), Anion Kosldac (Welland), Y)u£an Putmk (Chicago), Boza Spacek (New York), Prank Pudurvc (Vancou-ver), Mat&arel Slarcev'c (Los Angeles, Cali-fornia), Josvp Stamc-Slanio- s (Rim, Italija), LepaTeofcmov'c (Remacheid,Zap. Nemacka), Mka Sttbac (Pariz, Francuska). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mtko Markov c, Luka Markovrc , Petar Kuruc , M'uos Kond'ic, Meksandar Cine, SttaYunja Makuc, Novca M'vWc, pro?. DuSanka клсша №koa Drenovac v BozAdar Zvvkovc. IZDAVACKI SAVET: oun Grbvc, Jos'p Kovacvc, Sanko Mudzeka, Kalarma Kosuc, M'iena Boiic, Ana DuroVic, Lepa Rajnovc, BonsVav 4elkovc RozaVvja DW'iakovrc.Duro MaVjkovc, Ivan Pnbamc, MWe BaVjak, IWja Bubao, Pavao Radvnamc, Oslo'ja Kovaitv6, "VMor Атаг, Duan Sanar, M'u'janPelrovc, lobn Sevevnskv, Male Sau!a, Marlvn Karavamc, Srdan Bodvc , Peko Dm'ttrovrc. , McaMvucvm , A.. Gertach, Leo Badcb, Bolko Madenovc, M'vVos "Vuk£evc, losp Sujc, Rud Gre?,oras, Stanko Bof, losp GabTc, Aca Pctrovc Bala Ђалс. Subscription: $35.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing rates on request. Second Class Mail Reg-istration NO. 0378. Broj tekucegra6una: Yug. Can. Pub. 970401 Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada. "Nase novine" izlaze cetvrtkom Pretplata iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak 75 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ", "SlobodnaMisao", "Pravda" i "Bor-ba- " kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni listovi koji su mu prethodili u Sjcdinjenim Drzavama. Redakti ja odg,o ara za nepopsanc malervya-e- . Polpsam canc vzvaiavaju плШјепуг autora. Dop'vsi se ne vracaju. 4 prenos nuklearnog oruzja ili da se raz-vij- e nepotrebni obrambeni sistem. Americki skolski (obrazovni) sistem se raspada, akademska sposobnost stu-dena- ta je niza od medunarodnih stan-dard- a. A gosp. Reagan hoce da smanji pomoc koledzskim studentima za 17 po-sto. Tko hoce ispitne rezultate americ-kih (a nazalost i mnogih kanadskih) stu-denat- a? Ne Evropljani, ne Sovjeti, ne Japanci. Americka zdravstvena njega je skupa, nezadovoljavajuca i nepravedna. A gosp. Reagan hoce da smanji doprinos za medicare (zdravstvenu njegu) pro-gram za ostarjele i nesposobne za rad — za 4 milijarde i 600 milijuna. On hoce da smanji i medicaid (zdravstvena zasti-ta- ) program za siromasne — za jednu milijardu. Tko hoce americki zdrav-stve- ni sistem? Ne Kanadani, ne Svedi, Sovjeti ili Britanci. Veliki americki gradovi su oronuli, postali nesigurni i ruzno izgledaju. A gosp. Reagan hoce da smanji federalne izdatke za javni saobracaj, stanove, gradski razvitak i komunalnu poslugu. Tko hoce americke podzemne zeljeni-ce- , projekte za izgradnju jeftinih stano-va- , ulicnog zivota i javnih mjesta? A tko hoce americki gradski okolis i dru-Stven- u jednolicnost? Ne Talijani, ne Ni-jem- ci, ne Istocni Nijemci, sigurno ne Kanadani. Amerika nije ideal kome se svijet okrece iako je dinamicnost americke ekonomije impresivna i privlaciva. Amerika posvecuje malo paznje narodu a previse drzavi. Gosp. Reagan namjerava da neizbje-ziv- o povecanje poreza prebaci na mje-sn- e i drzavne uprave, a mnoge od njih nemaju uslova da pruze zadovoljava-juc- u poslugu. Slabljenjem nacionalnog udara na domace probl'eme, gosp. Rea-gan potice americke suparnike da je prestignu u produktivnosti njihovih na-roda i uljudnosti njihovog zivota. Veliki dio sadasnje americke ekonom-sk- e aktivnosti proizlazi iz ukljucenja ogromnih svota stranog kapitala da po-kri- je federalne i trgovacke deficite. Ako gosp. Reagan bude insistirao da poveca ogromni deficit u socijalnom i ljudskom kapitalu, Amerika nece biti model za svijet, vec upozorenje. Gosp. Reagan i americki Kongres treba da posvete vecu paznju onome sto s ponosom brane. (Preveo S. M.) a a S3 кз ciни ИH S3 K3 БЗ БЗ a aaa□ ka a aн 0 Q н ~ s 1 I DIJALOG SOVJETSKOG SAVEZA I ZAPADA RIZKOV I BIZNISMENI Razgovor pomocu "tele-mosta- ". — Nagovestaj stvaranja bo-lji- h uslova za ekonomsko prisustvo zapadnih kompanija na sovjetskom trzistu. MOSKVA — nizu poteza veceg sovje-sko- g otvaranja prema svetu i prihvata-nj-a javnog dijaloga o svim temama, inte-resantn- o je istupanje predsednika vlade N. Rizkova, preko "tele-mosta- " Moskva-Davo- s, pred ucesnicima Svet-sko- g ekonomskog foruma koji se odrzao u ovom svajcarskom gradu. Celo izlaganje, kao i kasnija pitanja i odgovore, prenosila je sovjetska televi-zij- a a njenim posredstvom i Evrovizija i Intervizija. To je u svakom slucaju prvi put da jedan sovjetski premijer uce-stvu- je u jednoj ovakvoj razmeni mislje-nja- . Teze 0 saradnji Rizkov je iskoristio priliku da pred eminentnim predstavnicima zapadnog poslovnog sveta iznese osnovne sovjet-sk- e poglede na perspektive jacanja eko-noms- ke saradnje Istoka i Zapada u sa-dasnj- im uslovima. Premijer je bio vrlo odmeren. Njegova glavna teza je da SSSR zeli vecu ekonomsku razmenu ali samo pod uslovom da "ona pociva na potpuno rav-nopravn- im odnosima". Odbacio je za-pad- nu tvrdnju da je Moskvi neophodan uvoz najmodernije inostrane tehnolo-gij- e i da taj proces tece "samo u jednom pravcu". Sovjetski Savez smatra da i sam moze mnogo da ponudi partnerima i da se samo tako moze razgovarati. Objasnjavajuci ekonomsku strategiju svoje zemlje Rizkov je na prvo mesto stavio saradnju u okviru SEV-a- , kroz za-jedni- cki razvojni program do 2000. godi-ne. Zatim dolaze odnosi sa zemljama u razvoju pa tek onda i razmena sa kapi-talisticki- m drzavama. Izneta je i ocena da su ekonomski od-nosi uslovljeni i politickom klimom u OBELODANJENI TAJNI DOKUMENTI STATE DEPARTMENTA ADMIRAL ZELIO BACITI A-BOM- BU NA VIJETNAM Na sastanku u Washingtonu 1956. admiral Arthur Redford je rekao da bi upotreba atomskog oruzja vrlo brzo okoncala aktiv-nosti VietMina. Medjutim, predsjednik Ei-senhower i ministar Dulles bili su protiv. NajviSi americki vojni rukovodioci namjeravali su pocetkom pedesetih godina upotrijebiti atomsku bombu protiv Sjevernog Vijetnama kako bi sprijecili komunisticku agresiju na Juzni Vijetnam. To se tvrdi u tajnim dokumentima ameri6kog State Departmenta koji su nedavno objelodanjeni. Na sastanku Nacionalnog vijeca za sigurnost, odr-zano- m 7. juna 1956. godine, tada jedan od glavnokoman-dirajuci- h u americkoj armiji, admiral Arthur Redford je izjavio kako bi upotreba atomskog oruzja vrlo brzo okon6ala aktivnost trupa VietMina. Ovo razorno oruzje bi se upotrijebilo i u slucaju kineske intervencije u Vi-jetnam- u. Tadasnji predsjednik SAD Dwight Eisenhower i drzavni sekretar John Dulles, takoder prisutni na sa-stanku Nacionalnog vijeca, bili su, medutim, obazrivi prema upotrebi atomskog oruzja, izarazavajuci zabrinu-tos- t zbog mogucih teskih posljedica takve vojne akcije. Admiral se Redford, medutim, nije rado slozio s takvim stavom predsjednika i drzavnog sekretara. Tajni dokumenti otkrivaju da je sastanak zakljucen konstatacijom da se atomska bomba moze upotrijebiti jedino u "krajnje кгШбпој situaciji". Ameri6ka je vlada 1961. godine poslala trupe u Juzni Vijetnam u borbu protiv agresije sa sjevera. U jednom je trenutku na vijetnamskom ratistu bilo oko 540 tisuca amerifckih vojnika, ali 1975. godine SAD su konacno po-raze- ne od Sjevernog Vijetnama koji je oslobadanjem juga ponovno ujednio zemlju. в □ svetu uz naglasak da je sastanak Gorba-cov- a i Reagana u Genevi probudio mnoge nade. Rizkov takode naglasava da postoja-nj- e bilo kakvih diskriminacionih mera u medunarodnoj ekonomskoj razmeni "dezorganizuje saradnju i truje atmos-feru...- " Navodi da na Zapadu postoje duboke zablude da se "socijalistickim zemljama moze prodavati zastarela teh-nologi- ja i stara roba koju niko vise nece da kupi..." Zatim premijer iznosi ovakvu defini-cij- u ekonomskih odnosa medu drza-van- a za koju se, po njegovim recima, za-la- ze Sovjetski Savez: "Zdrave ekonom-sk- e veze mogu da se grade samo na prin-cip- u pune ravnopravnosti, uzajamne koristi, strogog postovanja postignutih sporazuma, bez mesanja u unutrasnje stvari. Saradnja je nespojiva sa bilo ka-kvimpokua-jima koriscenja ekonom-skih veza za vrsenje politickog pritiska na druge zemlje..." Ucesnici Svetskog ekonomskog fo-ruma u Davosu postavili su preko "tele-mosta- " niz konkretnih pitanja sovjet-skom premijeru. Jedno od njih he bilo: "Na koji nacin ce biti povecana plani-ran- a produktivnost rada, da li ce to do-vesti do vecih izmena u strukturi zara-d- a, hoce li se uvesti nove mere stimuli-ranj- a i da li ce preduzeca moci direk-tn- o, i samostalnije da saraduju sa stra-ni- m kompanijama?" Rizkov je potvrdio da prosecno godi-sn- ji porast produktivnosti treba ubu-duc- e da iznosi cetiri procenta. Prak-ticn- o citav porast industijske proizvod-nj- e bice ostvaren vecom produktiv-nosc- u rada. Kako ce se to postici? Glavni izvor povecane produktivnosti (Nastavak na strani 6) пшааппиппиипппппшшппиппппииипшипиииипшш. Vijetnamska revolucija Ho Si Minn Za vrijeme drugog svjet-sko- g rata francuske kolonijal-n- e vlasti u Vijetnamu podrza-vaj- u profasisticku vladu u Vic-hy- ju i dopustaju japanskim trupama ulazak u Vijetnam. Za borbu protiv dvostrukog oku-pato- ra (Francuza i Dapanaca) osnovan je 1941. godine Viet-min- h i prve vojne jedinice ko-j- e su u prosincu 1944. godine sluzbeno organizirane kao Narodnooslobodilacka armija. Vec 1945. godine stvoren je znatan oslobodeni teritorij. Nakon kapitualcije Dapana Vietminh je protiv oslabljene francuske kolonijalne sile 19. kolovoea' 1945. pokrenuo veli-- ki ustanak u Hanoju (kolovo-sk- a revolucija) koji se prosirio na cijelu zemlju. Nakon izvojevane pobjede proglasena je 2. rujna 1945. Demokratska Republika Vijet-nam, a za njena je predsjed-nika izabran Ho Si Minh. Kra-je- m 1945. godine Francuzi, medutim, uz pomoc britanskih trupa i kineskog Kuomintanga pokusavaju uspostaviti staro kolonijalno carstvo. Zaposje-daj- u Nam Bo, ali ne uspijevaju zbaciti vladu DR Vijetnama. Premda je Francuska 14. rujna 1946. morala prtznati samo-staln- u vijetnamsku drzavu, ona je vec 1 9. prosinca obno-vil- a napade na nju. Nadmoc francuskih vojnih snaga (koje pomazu SAD) prisilila je vijet-nams- ke snage da preau u de-fenziv- u. Nakon 1950. tvojna se situ-aci- ja mijenja: francuske su snage pretrpjele nekoliko po-raz- a, vracan je dio po dio te-ritori- ja. Nakon opsade i velike pobjede nad francuskim sna-gam- a kod Dien Bien Fua u svibnju 1954. DR Vijetnam je izborio i veliku politicku pobje-d-u na Zenevskoj konferenciji gdje su 21. srpnja 1954. Fran-cuska, Kambodza, Kina, Laos, SSSR, SAD, Velika Britanija i DR Vijetnam sklopili sporazum 0 prekidu vatre i podjeli Vijet-nama na dvije zone. Ameri-kan- ci nisu potpisali taj spora-zum, ali su se obvezali da ce ga postivati. Izmedu Sjevernog i ]uznog Vijetnama odredena je privre-men- a demarkaciona linija na 17. paraleli, i bilo je predvide-n-o da se u roku od dvije go-dine na izborima odluci o bu-ducno- sti zemlje, odnosno uje-dinjen- ju dvaju Vijetnama. No, do toga nije doslo, i podjela se produzila. DR Vijetnam bio je ogranicen na dio sjeverno od 17. paralele. Godine 1964. nakon incidenta u Tonkinskom zaljevu (sukob americkog ra-zara- ca Maddox i sieverno-vijetnamski- h torpednin cama-ca- ) americki je Senat odobrio oruzane operacije protiv Sje-vernog Vijetnama, pod izlikom da Sjeverni Vijetnam u ]uz-no- m Vijetnamu pomaze borbu Fronta nacionalnog oslobode-nj- a protiv sajgonskog rezima. Bio je to uvod u Vijetnamski rat koji ce potrajati sve do 1975. godine, kada Amerikan-c- i napustaju Duzni Vijetnam pred naletima oslobodilaca, i kada dolazi do ujedinjenja dvaju Vijetnama. S □□ B Q вa ввввввввв ввB B BB BBB B BB BBB B BBB BB BB B BB B B B BB BBB B BB |
Tags
Comments
Post a Comment for 000086