000450 |
Previous | 13 of 13 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
тте1?дат"Л1' ,'4d),ff",",,"f iirtew,. ...t,,,-,- , млимл .4jiuVftjM,w цилкл ,rtwtUtoa'№fAOJlii.l;tUt№.i-.iir-- i кш#ј,,Гд.,ими'г ,--
r.l 'Vl
I
-- 'r,4, ft
July 13, 1977
Шш v w
(Nastavak sa st. 1)
tko je pofiinio ovo sramotno
djelo, mi se necemo dati
zastraSiti niti popustiti. Mi
nismo politicka skupina i
suglasno s naSim pravilima
oduprijet cemo se svima
pokuSajima da se HBZ pret-vo- ri
u politicku organizaci-ju"- .
PittsburSke novine pogre-sn- o
nazivaju teroriste "hrvat-s- ki radikalci" i napominju da
su to vecinom novi doselje-nic- i
sa sredistima u Cleve-land- u
i Chicagu. Nisu to
mkakvi radikalci vec natra-znjac- i,
zatrovani nacional-no- m
i rasnom mrznjom.
Prema pittsburskim novi-nam- a,
pop Romildo Hrboka,
istrcao se u obranu ustasa,
#rekavsi da bi bilo "smijesno
svaliti krivnju na oslobodi-Ia6k- u
grupu za ovo bombar-diranj- e,
jer time ne bi niSta
postigli i izgubili bi svafiiju
simpatiju". Pod "oslobodi-lackom- "
grupom Hrboka bez
dvojbe misli na ustaske
teroriste. On, veli vijest, nije
htio spekulirati tko je bom-bardira- o
Badovincevu kucu,
ali da je "nekoliko drugih
Hrvata u okolici", koji zatra-zis- e
"da in se ne spominje,
natuknulo da je eksplozija
mozda djelo nekoga tko je
htio ocrmti ugled hrvatskih
nacionahsta".
Pop Hrboka raskrinkao se
je s gornjom izjavom. Do
sada je s nekim uspjehom
prikrivao svoje simpatije i
neki dobri ljudi nasjedoSe
mu i Wrdise da nije poput
ostahr: ustaskih mantijaSa.
Sada su i oni uvidjeli da su
bili prevareni. Dobro je da se
je i to otkrilo.
6$ Hi® ЈгПјиГЈг?!
ИШЖСдшЖШжјЕДШГтд
тгштнЈшшшксш
ШшШ
Ako su mislili da ce bom-bardiranje- m
Badovin£eve ku-c- e
ustrasiti odbornike i clan-stv- o
Hrvatske Bratske Zaje-dnic- e,
ustaSki konspiratori
grdno se prevarise. Dva dana
poslije toga zlocina odrzan
je slufiajno godiSnji piknik
odsjeka broj 1 u Hrvatskom
Centru koji je bio preplavljen
po zajedni6arima i njihovim
gostima. Glavni predmet raz-govo- ra
bila je spomenuta
eksplozija i napadaj na Ba-dovin- ca.
Clanovi su mahom
osudivali taj zlo6in. Samo
nekoliko ustaSkih njuSkala
pokuSalo je Siriti zabunu
Saputanjem da je to djelo
nekoga tko ne voli Badovin-ca- .
Poput popa Hrboke
pokusali su tako odvratiti
paznju sa sebe i svojih glave-sln- a.
Prema vijestima iz nekojih
drugih mjesta saznaje se da
ustaSki pojedinci prijete od-sjecn- im
odbornicima Zaje-dnic- e.
Nema nikakve dvojbe
da su te prijetnje tijesno
povezane s bombardiranjem
Badovinceve kuce i da bi to
trebalo prijaviti vlastima i
traziti da se protiv njih
poduzmu potrebite mjere. U
tim krugovima naci ce se i
oni koji su podmetnuli eks-plozi- ju
kod Badovinceve ku-ce,
kao i oni koji ih potaknu-§- e
i organizirase taj zlocin.
Zajednicari i ostali cestiti
americki i kanadski Hrvati
moraju jasno i glasno ustati
protiv ustaskih konspiratora
i od nadleznih vlasti traziti
da se poduzmu hitne mjere
za hapSenje terorista i onih
koji poticu i organiziraju zlo-cin- e
protiv Amerikanaca i
Kanadana hrvatskog porijek-la- .
Vrijeme je da se ovom zlu
stane na kraj. Zajednicar
Udvostrufiena
trgovina
SSSR i Kine
Trgovinska razmena izme-d- u
SSSR-- a i SAD u 1976.
godini iznosila je 199 milio-n- a
rubalja, sto je za 62
miliona rubalja viSe nego u
prethodnoj godini. U istom
periodu, sovjetsko-kinesk- a
trgovinska razmena je goto-v- o
udvostrucena, sa 93 na
180 miliona rubalja. Ovi
podaci su, kako javlja AP,
objavljeni u poslednjem bro-j- u
statistickog biltena Ujedi-njeni- h
nacija.
Pogubni uticaj
"Majn Kampfa" i
"MitaXXveka"
Nacisti6ki firer, zatim i
nemaCki kancelar Adolf Hit-ler
(1889-194- 5) u svojoj knjizi
"Moja borba" (Mein Kampf),
napisana 192527. godine)
jzlozio je rasistifiku ideolo-gij- u
nacionalsocijalizma i
neobuzdane pretenzije Tre-6e- g
Rajha na obasti drugh
Besposlica,
inflacijai
profiti
Na zahtjev vodstva UE u
Kanadi (Unija elektriCarsklh i
maSinskih radnika) da vlada
poduzme hitne mjere za
smanjenje besposlice i pos-Ijedi- ca
iste, dva premijera —
Trudeau, i premijer Ontarija
William Davis — odgovorila
su negativno.
Predsjednik UE C.S Jack-son
nazvao je ovakvo drzanje
"okrutnim". Unija je pretho-dn- o
tome kritizirala stano-viSt- e
vlade i ekonomsku poli-tik- u
po kojoj se i nadalje
daju porezne olakSice indus-trijalcim- a,
koje se pak ispo-Ijavaj- u
u vecim profitima za
bogate i manjom тодиспоб-c- u
za upoSljavanje onih koji
se nalaze na ulici.
Unija je okrivila vladu zbog
odluke da se protiv inflacije
"bori" na racun radniStva,
zaposlenih i nezaposlenih
podjednako. Unija je dalje
trazila poviSicu socijalnih
primanja, smanjenje porezne
svote na male prihode, Siroki
program stambene izgradnje
i neodlozno ukidanje kontro-l- e
nadnica.
Na tvrdnju Trudeaua da je
kontrola placa i cijena bila
potrebna radi suzbijanja in-flacije,
Jackson je odgovo-rio- :
"To je stari §tos. Istina
je, medutim, da je privatni
sektor kriv za inflaciju i
besposlicu, zbog sve vecih
zahtjeva za profitima. Kriva
je i ekonomska strategija
koja je od nas napravila
izvoznika sirovina, a na Stetu
domace industrije, i dozvoli-l- a
da veci dio privrede padne
u strano vlasniStvo".
Radni ljudi, kaze Jackson,
moraju se ujediniti i zahtije-va- ti
da se ekonomija zemlje
osovi na noge i tako obezbje-d- i
jednakopravan standard
za sve Kanadane.
drzava i naroda. Od 1930.
godine svaki nacionalsocija-list- a
je morao znati sadrzaj
"Majn Kampfa", kako bi mo-ga- o
da ispoveda ибепје svog
"vode". Pojavom knjige "Mit
XX veka", koju je 1930. napi-sa- o
nacistifcki ideolog Alfred
Rozenberg, nacionalsocijali-za- m
je dobio joS jedan ideo-loS- ki
spis koji ce — kao i
"Majn Kampf" — pogubno
uticati na politicko oprede-Ijenj- e
miliona podanika Tre-ce- g
Rajha i na pristalice
fasizma u drugim zemljama.
Iran:
Novenuklearne
elektrane
Bonn — Poznata zapadno-nje-табк- а
tvrtka "Kraftwerk Union"
pregovara sa iranskom vladom o
isporuci nekoliko atomskih reaklo-r- a
za prolzvodnju elektricne ener-gij- e.
U prvoj fazi veoma ambicioz-no- g
energetskog programa drzavne
iranske organizacljo za atomsku
energiju, tvrtka "Kraftwerk Union"
(KWU) isporufiit de dvije centrale
kojo ce na podruc)u Isfahana juino
od Teherana snabdijevati strujom
Caravan
&Thive
Imports
831-- 3 Brown's Line Alderwood Plaza
Toronto, Ontario M8W 3V7
Tel. (416) 252-5856-7- -8
Highway 5
"x it
II
4 Alderwood Ш : ' HH
Plaza Џ frjT
Yugoslav Radio Program 'Caravan ©f Friendship'
on CHIN-F- M 101 Monday Friday p.m.
Saturdays 2 - 3:30 p.m. fw№Cj
Central JVewJ Stand & Variety
YUGOSLAV RECORDS BOOKS .NEWSPAPERS
PUOP. MI1.& MHS. STAHCHRV
256 AUCUSTA AVENUE
TORONTO. CANADA M5T
Za putovanje u Jugoslaviju ili biio
GLOBE TOURS,
1066 BloorS. W.
Toronto, Ont.
Phone 531 -- 3593
EAST-WE- ST TRAVEL,
10553-- A -- 97 St.
Edmonton. Alta.
PhonB 424-990- 7
jedan velikl industrijski kompleks.
Zapadno-njemack- a poduzeca spre-maj- u
se da zatim ucestvuju i u
ostvarivanju programa kojim se
predvida u narednom desetljecu
podizanje novlh 20 atomskih cen-tral- a.
Jedan od najzamaSnijih pos-lov- a
SR Njemacke sa Iranom —
gradnja atomske centrale Вибег u
Perzijsk'om zalivu, u meduvreme-nu- ,
se privodi kraju. Vrijednost ove
prve iranske atomske centrale,
zajedno sa radovima na ogromnim
pratecim i infrastrukturnlm objek-tim- a
koji omogucuju prijenos
struje do veoma udaljenih industri-jski- h
centara i gradova, iznosi viSe
oddeset milijardl maraka. Centrale
u Isfahanu bit ce iocirane u blizini
potrosa£a, ali zbog nedostatka
vode, zahtijevat ce nova tehnoloSka
гјебепја za hladenje reaktora kao i
za zaStitu objekata od potresa.
JL J vJ JiXQ
to 2-- 3
Dundas St. W.
if a вста"
S —
Bus. 924-537- 0
2L9 Res. 920-463- 3
koju drugu zemlju. obratite se na
GLOBE TOURS,
615 Selkirk Ave.
Winnipeg 4, Man.
Phone 586-- 1 886
INTER-NAT- ION TRAVEL,
1605 Centre St. North.
Calgary. Alta.
Phone 277-262- 6
Susret Karter —
Breznjev ove
godine
Washington (UPI, AFP) --
I pored sovjetskih i amerifi-ki- h
javnih izjava da odnosi
izmedu dveju zemalja naila-z- e
nateSkoce, u Washingto-n- u
se ne iskljucuje тодиб-nos- t
susreta izmedu Kartera
i Breznjeva u toku ove godi-ne.
Predstavnik Bele кибе je
izjavio da "ova mogu6nost
postoji, ali da, istovremeno,
ne moze re6i niSta odredeni-j- e
od onoga Sto je predsed-ni- k
Karter ranije izjavio,
odnosno da bi se ovaj susret
mogao ostvariti i da bi
mogao biti plodonosan".
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, September 07, 1977 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1977-07-13 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000028 |
Description
| Title | 000450 |
| OCR text | тте1?дат"Л1' ,'4d),ff",",,"f iirtew,. ...t,,,-,- , млимл .4jiuVftjM,w цилкл ,rtwtUtoa'№fAOJlii.l;tUt№.i-.iir-- i кш#ј,,Гд.,ими'г ,-- r.l 'Vl I -- 'r,4, ft July 13, 1977 Шш v w (Nastavak sa st. 1) tko je pofiinio ovo sramotno djelo, mi se necemo dati zastraSiti niti popustiti. Mi nismo politicka skupina i suglasno s naSim pravilima oduprijet cemo se svima pokuSajima da se HBZ pret-vo- ri u politicku organizaci-ju"- . PittsburSke novine pogre-sn- o nazivaju teroriste "hrvat-s- ki radikalci" i napominju da su to vecinom novi doselje-nic- i sa sredistima u Cleve-land- u i Chicagu. Nisu to mkakvi radikalci vec natra-znjac- i, zatrovani nacional-no- m i rasnom mrznjom. Prema pittsburskim novi-nam- a, pop Romildo Hrboka, istrcao se u obranu ustasa, #rekavsi da bi bilo "smijesno svaliti krivnju na oslobodi-Ia6k- u grupu za ovo bombar-diranj- e, jer time ne bi niSta postigli i izgubili bi svafiiju simpatiju". Pod "oslobodi-lackom- " grupom Hrboka bez dvojbe misli na ustaske teroriste. On, veli vijest, nije htio spekulirati tko je bom-bardira- o Badovincevu kucu, ali da je "nekoliko drugih Hrvata u okolici", koji zatra-zis- e "da in se ne spominje, natuknulo da je eksplozija mozda djelo nekoga tko je htio ocrmti ugled hrvatskih nacionahsta". Pop Hrboka raskrinkao se je s gornjom izjavom. Do sada je s nekim uspjehom prikrivao svoje simpatije i neki dobri ljudi nasjedoSe mu i Wrdise da nije poput ostahr: ustaskih mantijaSa. Sada su i oni uvidjeli da su bili prevareni. Dobro je da se je i to otkrilo. 6$ Hi® ЈгПјиГЈг?! ИШЖСдшЖШжјЕДШГтд тгштнЈшшшксш ШшШ Ako su mislili da ce bom-bardiranje- m Badovin£eve ku-c- e ustrasiti odbornike i clan-stv- o Hrvatske Bratske Zaje-dnic- e, ustaSki konspiratori grdno se prevarise. Dva dana poslije toga zlocina odrzan je slufiajno godiSnji piknik odsjeka broj 1 u Hrvatskom Centru koji je bio preplavljen po zajedni6arima i njihovim gostima. Glavni predmet raz-govo- ra bila je spomenuta eksplozija i napadaj na Ba-dovin- ca. Clanovi su mahom osudivali taj zlo6in. Samo nekoliko ustaSkih njuSkala pokuSalo je Siriti zabunu Saputanjem da je to djelo nekoga tko ne voli Badovin-ca- . Poput popa Hrboke pokusali su tako odvratiti paznju sa sebe i svojih glave-sln- a. Prema vijestima iz nekojih drugih mjesta saznaje se da ustaSki pojedinci prijete od-sjecn- im odbornicima Zaje-dnic- e. Nema nikakve dvojbe da su te prijetnje tijesno povezane s bombardiranjem Badovinceve kuce i da bi to trebalo prijaviti vlastima i traziti da se protiv njih poduzmu potrebite mjere. U tim krugovima naci ce se i oni koji su podmetnuli eks-plozi- ju kod Badovinceve ku-ce, kao i oni koji ih potaknu-§- e i organizirase taj zlocin. Zajednicari i ostali cestiti americki i kanadski Hrvati moraju jasno i glasno ustati protiv ustaskih konspiratora i od nadleznih vlasti traziti da se poduzmu hitne mjere za hapSenje terorista i onih koji poticu i organiziraju zlo-cin- e protiv Amerikanaca i Kanadana hrvatskog porijek-la- . Vrijeme je da se ovom zlu stane na kraj. Zajednicar Udvostrufiena trgovina SSSR i Kine Trgovinska razmena izme-d- u SSSR-- a i SAD u 1976. godini iznosila je 199 milio-n- a rubalja, sto je za 62 miliona rubalja viSe nego u prethodnoj godini. U istom periodu, sovjetsko-kinesk- a trgovinska razmena je goto-v- o udvostrucena, sa 93 na 180 miliona rubalja. Ovi podaci su, kako javlja AP, objavljeni u poslednjem bro-j- u statistickog biltena Ujedi-njeni- h nacija. Pogubni uticaj "Majn Kampfa" i "MitaXXveka" Nacisti6ki firer, zatim i nemaCki kancelar Adolf Hit-ler (1889-194- 5) u svojoj knjizi "Moja borba" (Mein Kampf), napisana 192527. godine) jzlozio je rasistifiku ideolo-gij- u nacionalsocijalizma i neobuzdane pretenzije Tre-6e- g Rajha na obasti drugh Besposlica, inflacijai profiti Na zahtjev vodstva UE u Kanadi (Unija elektriCarsklh i maSinskih radnika) da vlada poduzme hitne mjere za smanjenje besposlice i pos-Ijedi- ca iste, dva premijera — Trudeau, i premijer Ontarija William Davis — odgovorila su negativno. Predsjednik UE C.S Jack-son nazvao je ovakvo drzanje "okrutnim". Unija je pretho-dn- o tome kritizirala stano-viSt- e vlade i ekonomsku poli-tik- u po kojoj se i nadalje daju porezne olakSice indus-trijalcim- a, koje se pak ispo-Ijavaj- u u vecim profitima za bogate i manjom тодиспоб-c- u za upoSljavanje onih koji se nalaze na ulici. Unija je okrivila vladu zbog odluke da se protiv inflacije "bori" na racun radniStva, zaposlenih i nezaposlenih podjednako. Unija je dalje trazila poviSicu socijalnih primanja, smanjenje porezne svote na male prihode, Siroki program stambene izgradnje i neodlozno ukidanje kontro-l- e nadnica. Na tvrdnju Trudeaua da je kontrola placa i cijena bila potrebna radi suzbijanja in-flacije, Jackson je odgovo-rio- : "To je stari §tos. Istina je, medutim, da je privatni sektor kriv za inflaciju i besposlicu, zbog sve vecih zahtjeva za profitima. Kriva je i ekonomska strategija koja je od nas napravila izvoznika sirovina, a na Stetu domace industrije, i dozvoli-l- a da veci dio privrede padne u strano vlasniStvo". Radni ljudi, kaze Jackson, moraju se ujediniti i zahtije-va- ti da se ekonomija zemlje osovi na noge i tako obezbje-d- i jednakopravan standard za sve Kanadane. drzava i naroda. Od 1930. godine svaki nacionalsocija-list- a je morao znati sadrzaj "Majn Kampfa", kako bi mo-ga- o da ispoveda ибепје svog "vode". Pojavom knjige "Mit XX veka", koju je 1930. napi-sa- o nacistifcki ideolog Alfred Rozenberg, nacionalsocijali-za- m je dobio joS jedan ideo-loS- ki spis koji ce — kao i "Majn Kampf" — pogubno uticati na politicko oprede-Ijenj- e miliona podanika Tre-ce- g Rajha i na pristalice fasizma u drugim zemljama. Iran: Novenuklearne elektrane Bonn — Poznata zapadno-nje-табк- а tvrtka "Kraftwerk Union" pregovara sa iranskom vladom o isporuci nekoliko atomskih reaklo-r- a za prolzvodnju elektricne ener-gij- e. U prvoj fazi veoma ambicioz-no- g energetskog programa drzavne iranske organizacljo za atomsku energiju, tvrtka "Kraftwerk Union" (KWU) isporufiit de dvije centrale kojo ce na podruc)u Isfahana juino od Teherana snabdijevati strujom Caravan &Thive Imports 831-- 3 Brown's Line Alderwood Plaza Toronto, Ontario M8W 3V7 Tel. (416) 252-5856-7- -8 Highway 5 "x it II 4 Alderwood Ш : ' HH Plaza Џ frjT Yugoslav Radio Program 'Caravan ©f Friendship' on CHIN-F- M 101 Monday Friday p.m. Saturdays 2 - 3:30 p.m. fw№Cj Central JVewJ Stand & Variety YUGOSLAV RECORDS BOOKS .NEWSPAPERS PUOP. MI1.& MHS. STAHCHRV 256 AUCUSTA AVENUE TORONTO. CANADA M5T Za putovanje u Jugoslaviju ili biio GLOBE TOURS, 1066 BloorS. W. Toronto, Ont. Phone 531 -- 3593 EAST-WE- ST TRAVEL, 10553-- A -- 97 St. Edmonton. Alta. PhonB 424-990- 7 jedan velikl industrijski kompleks. Zapadno-njemack- a poduzeca spre-maj- u se da zatim ucestvuju i u ostvarivanju programa kojim se predvida u narednom desetljecu podizanje novlh 20 atomskih cen-tral- a. Jedan od najzamaSnijih pos-lov- a SR Njemacke sa Iranom — gradnja atomske centrale Вибег u Perzijsk'om zalivu, u meduvreme-nu- , se privodi kraju. Vrijednost ove prve iranske atomske centrale, zajedno sa radovima na ogromnim pratecim i infrastrukturnlm objek-tim- a koji omogucuju prijenos struje do veoma udaljenih industri-jski- h centara i gradova, iznosi viSe oddeset milijardl maraka. Centrale u Isfahanu bit ce iocirane u blizini potrosa£a, ali zbog nedostatka vode, zahtijevat ce nova tehnoloSka гјебепја za hladenje reaktora kao i za zaStitu objekata od potresa. JL J vJ JiXQ to 2-- 3 Dundas St. W. if a вста" S — Bus. 924-537- 0 2L9 Res. 920-463- 3 koju drugu zemlju. obratite se na GLOBE TOURS, 615 Selkirk Ave. Winnipeg 4, Man. Phone 586-- 1 886 INTER-NAT- ION TRAVEL, 1605 Centre St. North. Calgary. Alta. Phone 277-262- 6 Susret Karter — Breznjev ove godine Washington (UPI, AFP) -- I pored sovjetskih i amerifi-ki- h javnih izjava da odnosi izmedu dveju zemalja naila-z- e nateSkoce, u Washingto-n- u se ne iskljucuje тодиб-nos- t susreta izmedu Kartera i Breznjeva u toku ove godi-ne. Predstavnik Bele кибе je izjavio da "ova mogu6nost postoji, ali da, istovremeno, ne moze re6i niSta odredeni-j- e od onoga Sto je predsed-ni- k Karter ranije izjavio, odnosno da bi se ovaj susret mogao ostvariti i da bi mogao biti plodonosan". |
Tags
Comments
Post a Comment for 000450
