Nase Novine, July 27, 1977

              £
VMUtHh4HVlli1lin.in'M,tMMUV44uJuV
June 15, 1977
л Lucf
ч
ш
га
1 л
s
Уз
ш
3?
Jff
р
I)
4
„ ,rr 1, - , ч
U vanjStini svakoga od nas ostalo je
"sjecanje" na utjecaje prirode, na пабе da-le- ke
pretke. Po bojl koie, po kosl I drugim
antropoloSkim obiljeijlma antropolozi dlje-l- e
covjecanstvo na trl (a nekl I na pet) velike
rase. Postoje evroldna, mongoloidna I
afroidna rasa. Nekl antropolozi smatraju
posebnim velikim rasama australoide i
amerikanoide.
Ljudske rase su se poiele uobllcavati
prije vide desetaka, бак i stotina tisuca
godina, pa su i rasne razlike tragovi utjeca-j- a
prirode na naSe pretke u veoma dalekoj
proSlostl.
Kose oci i kovrdava kosa
Od zarkog sunca Afrike koza njenih
autohtonih stanovnika crnaca nije potam-njel- a,
ali vrelo sunce je medu precima Afri-kana- ca
"odabiralo" ljude sve tamnije i tam-nij- e
koie. Pigment melanin (Sto je koia
tamnija, ima ga viSe) isprijeiio se na putu
suviSe jarkih suntanih zraka. U iarkom
podneblju su ljudi mrke I erne koie rjede
dobivali suncanice i opekotine, duie su
iivjeli i ostavljali su za sobom vece potom-stv- o
nego oni svijetle koie.
Na sjeveru, naprotiv, za dugih zimskih
dana tamna koza je bila nedostatak, jer nije
dopuStala da se potpuno iskoristl skrom-n- a
suncaria svjetlost, sprecavala je ultra-Ijubicas- te
zrake da prodiru u organizam i
da se pod njihovim djelovanjem stvara
nezamjenjivi vitamin D. U hladnlm predje-lim- a
duze su i zdravije zivjeli I ostavljali
vece potomstvo ljudi svijetle koie.
I kosa crnaca je kovriava ne zbog toga
Sto je na nju djelovalo sunce, vec zato §to
takva kosa bolje 5titi od okomitih suncanih
zraka, pa je u tropskim krajevima "odabir"
bio u prilog kovrfiavima.
Mongoloid! — Kinezi, Japanci, Jakuti
— imaju uske oci ne zato Sto su njihovi
preci Skiljili zbog jakog sunca I snainog
vjetra, koji je nosio pijesak, vec zato Sto su
ljudi uskih ociju imali odredene prednosti
u odnosu prema ostalima u podneblju u
kojem pece sunce i puSe jak vjetar.
Ako usporedimo tamnopute Dravide Iz
juine Indije i Eskime s Aljaske, vldjet cemo
da Dravidi imaju velike i Siroke noseve, a
Eskimi uske. Kako su pokazala istraiiva-nja- ,
Sirina nosa ovisi o vlainosti zraka.
Nosevi su Siri Sto je zrak vlainiji. Stoga
Eskimi imaju mnogo uie I manje noseve
nego Dravidi.
Alenovo pravilo
Mali nosevi Eskima potvrduju takozva-n- o
Alenovo pravilo, odavno prlznato u zoo-logij- i.
Ono glasl: istaknuti dljelovi tijela
Rasizam
U Jednoj zadimljenoj londonskoj
krCmi sjedi Martin Webster i govori
ono Sto mlsli, no teSko je razluciti
da I) se njegova razmiSljanja teme-Ij- e
na socioloSkim ili zooloSkim
pretpostavkama.
On smatra da engleskl "obojeni"
gradanl Imaju "dudesnu moc raz-mnoiavanj- a";
da se "razmnoiavaju
poput kunl6a"; da "dolaze Iz Tlm-bukt- ua
i napadaju nas u hordama";
da oni "ponliavaju naSu civllizaci-ju- "
I tome slicno. Sto uClnlti, pita
se Webster I odmah daje odgovor:
"Napolje s njima, svaki od njih
mora se vratitl tamo odakle je
doSao I gdje moie jest I sirove ribe I
bratl banane з drveta.
Martin Webeterjeideolog Naclo-naln- e
fronte, stranke koja je na
nedavnim opdinskim izborima do-bl- la
6% glasova u Londonu, a u
poput repa, uSIJu, kljuna i udova relativno
su kraci kod iivotlnjsklh vrsta koje nase-Ijavaj- u
hladne predjele.
To se pravilo moie primijeniti i na co-vjek- a.
Ono je veoma uocljlvo kod mongo'lo-Id- a.
Eskimi nemaju samo malene noseve
nego I udove. Njihove ruke i noge su rela-tivno
kratke u usporedbi s udovima afroi-d- a.
No, Eskim je prosjecno teii od Dravida
istog rasta. On je mnogo nabijeniji, jer je
na sjeveru zallha masti u organizmu izvor
energije i neposredna zaStita od zime. Na
masivnost Eskima ne utjece samo ta okol-nos- t.
Njihove su noge kratke, ali im je trup,
kao I kod mnogih drugih sjevernih naroda,
velik. Organizam, naime, zraci topllnu po
povrSIni a akumulira je citavim svojim
obujmom. Stoga, ako je organizam krupni-j- i,
bolje je rljeSen odnos izmedu obujma i
povrSine tijela, Sto se tlce konzervaclje
topllne. I u tome covjek podlijeie prirod-ni- m
zakqnima koji vrijede za vecinu iivoti-nj- a.
To Je tzv. Bergmanovo pravilo, po
kojem predstavnlci geografsklh rasa Iste
vrste na jugu imaju manje dimenzije.
Otkud Svedanima raskosne brade?
Razlike u vanjStini izmedu, recimo, su-vremen- og
Svedanina i Eskima ill Dravida
takoder su u vezi s geografsklm uvjetima.
Svedani, kao i drugl evroldl, Imaju
raskoSnu bradu I brkove, a mongoloid! i
neki negroid! gotovo Ih иорбе nemaju. To
se moie objasnlti time Sto su praevroidi
stekli svoje odlike u hladnoj zonl, gdje su
brkovi i brada grijali vrat I diSne putove.
U vecem dijelu centralne Azlje zime su
takoder hladne ali je zrak suh I prehlade su
rijetka pojava. Prema tome, vellka brada i
brkovi ljudima u centralnoj Azljl nisu pot-rebn- i.
(Istina, u tropskoj NovoJ Gvinejl
domorocl imaju guste brade, iako im nisu
potrebne da Ih zaStite od hladnoce. Za
sada razlog za to joS nije razjaSnJen).
Treba reel da je danaSnja slika veze
izmedu klimatskih uvjeta i vanjsklh obilje-ij- a
ljudi veoma razvodnjena. Hlstorija je na
svoj nacin raseljavala ljude. U Sjevernoj
Americi, koju su nekada naseljavali Indijci
— americki ogranak velike mongololdne
rase —'sada vecinu stanovnIStva cine
evroidi, a drugo mjesto po brojnosti zauze-l- i
su potomci tamnoputih Afrikanaca. U
Indijl su nekada uglavnom ilvjell tamnopu-t- i
Dravidi, koji su sada u manjini, jer vedlnu
Indijaca antropolozi svrstavaju u evroidnu
rasu. Tragove seoba mongoloida antropo-lozi
nalaze u srednjoj Evropi, a na tragove
seoba Afrikanaca nailazi se u juinoj I zapa-dn- oj
Evropi...
nekim drugim mjestima I do 20%
Sto je bila veca senzacija od ponov-no- g
poraza laburista i napretka
konzervativaca. Njihov uspjeh, ka-i- e
Webster, nije nlkakav kratkotra-ja- n
fenomen. Nacionalna fronta
stvorena je prije deset godina uje-dinjavanj- em
nekoliko desnlh eks-tremistic- kih
grupacija, a od izbora
do izbora biljeii stalan uspon. Od
izbora za Donjl dom 1970. godlne
broj kandidata Nacionalne fronte
porastao je od 10 na 318. Upravo
zbog toga profesor Robert McKen-zl- e
s "London School of Econo-mics"
upozorava da je Nacionalna
fronta opasna politicka snaga koju
treba uzlmati sasvim ozbiljno.
"VelikaVelikaBritanija..."
Nakon pofietne ravnoduSnoet!
svoje iznenadenje pokazuju I glav- -
Biokemijske razlike i
geografska sirina
Ako analiziramo krv Eskima i Dravida,
izmjerimo kolicinu kolesterola, u komadi-c- u
koie provjerimo mikroelemente, utvrdl-m- o
procese dlsanja I, napokon, ispltamo
kosti njihovih predaka — uoclt demo nave-like,
ali primjetne razlike. One su nastale
pod utjecajem prirodnih uvjeta u kojima se
stvarala biokemijska grada predaka, a.
cesto i pod neposrednlm utjecajem istih
tih uvjeta na danaSnjeg covjeka.
Cesto se takve razlike mogu uociti бак i
medu ljudima istog naroda ako iive u raz-liciti- m
geografsklm podrucjlma. Kod Rusa
iz Arhangelska i Rusa s Kubana, na prim-je- r,
otkrivena je razlika u kolicini mineral-ni- h
soli u kostima. To znaCi da je u toku
vremena, prirodnim odabiranjem, dana
prednost onima clji organizam najbolje
reagira na uvjete prirodne okollce.
Sovjetska ucenjakinja N. N. MiklaSev-sk- a,
na simpoziju o antropologiji sedam-desetl- h
godina, iznijela je podatke po koji-ma
se kod gorStaka usporava I duie traje
proces rasta. Ljudi koji iive u planinama
prosjecno su niii rastom od svojih suna-rodnja- ka
u nizinama, istice MiklaSevska.
Da bi se prilagodlo manjoj kolicini klsika u
planinama, organizam kodi funkciju Stitne
ilijezde, koja izmedu ostalog pridonosi
intenzivnoj razmjeni plinova. Ako Stitna
ilijezda slabije radi, usporava se razmjena
plinova i 6ovjeku je tada dovoljna i manja
kollcina kisika. Stitna ilijezda ujedno pratl
procese rasta u organizmu. Lucenjem
manje koliiine hormona u krv ona uspora-va
rast.
Neki nacini prilagodavanja stanovnika
sjevera I gorStaka potpuno su sllCnl: i kod
jednih I kod drugih povecava se koncentra-cij- a
imunoglobulina u organizmu. Po svoj
prilici, to i omogucuje otpornost organiz-m- a
protiv bolestl koje su opasne za stanov-nika
spomenutih predjela. Kollcina gama-globuli- na
veca je I kod stanovnika ekvato-rijalno- g
pojasa, na primjer kod BuSmana i
Bantu-crnac- a u Afrlci. To je, oCito, jedan
od nacina prilagodavanja opasnostima od
zaraze u tropskim oblastima.
Ta mod prilagodavanja organizma pri-rodnim
uvjetima izbavljala je covjeka
tisuce i tisude godina. I danas je naS orga-nizam
kadar da se prilagodava biokemij-ski- m
i psihoflzickim promjenama, a to je,
po miSljenju struCnjaka, jedan od uvjeta za
uspjeSno osvajanje svemira.
Razlike iishrana...
U nedavno objavljenoj monograflji "Ge-ografi- ja
ljudskih rasa" V. P. Aleksejev Izno-s- i
miSljenje da su "stoljeclma standardni
ne engleske stranke. PredsjedniS- -
tvo Laburisticke stranke objavilo je
rat Nacionalnoj front! I pokuSalo je
u jednoj tv-emi- slji pokazati biraci-m- a
tko su ti ljudi koji se zalaiu za
"Vellku Vellku Britaniju". David
Lane, novoimenovani Sef vladine
komlsije za rasnu ravnopravnost,
upozorava svoje zemljake: "Kao Sto
je Hitler proglasio Jevreje krlvcima
za sve njemacke te5ko6e, isto
pokuSava Nacionalna fronta s
naSim 'obojenlm' sugradanlma".
Naravno, iz ovoga ne treba Izvudl
zakljucke o potrebl pokretanja ras-no- g
sukoba, jer se nltl vode "oboje-nlh- "
manjlna ne boje da bl prlpa-dni- ci
Nacionalne fronte mogli u
znatno vecem broju u6i u Donjl
dom. Opasnost je u necem dru-go- m:
Izbornl uspjesl Nacionalne
fronte imaju za posljedlcu da se
velike stranke u tretiranju rasnog
pltanja polako, all ustrajno pomicu
u desno. Jer ne odobravaju samo
star! borci s desnlce vec i mladi
biracl, radnici i namjeStenici ono
Sto "Daily Express" naziva povijes-no- m
pogreSkom: doseljavanje "o-bojeni- h"
Iz bivSih engleskih kolo-nij- a.
Broj obojenih (vlada govori o dva
a Nacionalna fronta o Sest miliju-na,
istina ce biti negdje u sredini),
njihova koncentracija u nekoliko
velikih gradova I industrijskih po-drucja,
opterecuje — prema tvrdnji
Nacionalne fronte — prvenstveno
slojeve stanovnIStva s najniiim
primanjlma. "Obojeni" prlhvadaju I
najslabije placena zaposlenja, sitni
trgovel drie svoje radnje otvorenl-m- a
sva 24 sata dnevno otlmajuci
tako muSterije svojim bljellm kon- -
nacinl ishrane odigrali odredenu, ne
beznafiajnu ulogu u deferencijacljl rasa,
stvarajuci razlike izmedu pojedlnih grupa
populacije ne samo u dimenzijama tijela i
na nivou metabolizma masti, kao nepo-sredn- u
reakciju na viSak ili manjak hrane,
ve6 i u drugim pogledima".
Desetke, ako ne i stotine generacija
Eskimi su jeli isklju6ivo meso, a mnogi
narodi Indije milenijima su bili vegetarijan-ci- .
To je stvorilo mnogo razlika u njihovoj
gradi. Poznato je da Indijci imaju duii
crijevni trakt od Eskima. Isto se tako zna
da se duiina crljeva na evroazijskom kon-tinen- tu
smanjuje u pravcu istok-zapa- d.
Crijevni trakt je prosjeino duii kod Kineza
nego kod stanovnika srednje Azlje, kod Ira-na- ca
nego kod Turaka, kod Turaka nego
kod Francuza... 0 ishrani mnogo ovisi
fizldki razvoj Covjeka. Zozue de Castro,
brazilski javni radnik i ucenjak, istice kako
su Brazilci u prlmorskim podrucjlma, gdje
je glavna hrana riba, relativno visokog ras-ta.
Za njima ne zaostaju ni stanovnici
donekle suSnih podrucja koji se bave
stoCarstvom. Ali su zato stanovnici vlainih
tropskih predjela niskog rasta, jer Je njiho-v- a
giavna hrana manioka.
Glad je ugroiavala naSe pretke desetke
tisuca godina. Gladovanje, medutim, moie
biti raznoliko. Covjek moie biti sit, ali mu
mogu nedostajati hranjive materije a da
toga i nije svjestan.
Lovac dobiva najkvalitetniju hranu —
meso. Ali on nije uvijek mogao do6i do
mesa, ma kako bio dovitljiv i vjeSt. Zemljo-radnik- u,
bez obzira na velidinu uroda, hra-na
je, makar i oskudna, osigurana. Nevolja
je samo u tome Sto se takva ishrana ne
moie usporediti s mesom. Covjeku su, kao
Sto je poznato, nuine prije svega bjelan-Cevin- e,
a tek onda ugljidni hidratl. Stoga
zemljoradniclma cak I u rodnim godinama
katkad prijeti nedostatak bjelanievina. I ne
samo bjelancevina, jer u iitaricama nema
mnogo vainih kemijskih elemenata, izme-du
ostalog I kalcija. Glave ljudi zbog toga
se zaobljuju a kosti skeleta postaju sve
tanje.
Ako je bitan kalcij, onda je sve jasno: za
zaobljenu lubanju treba manje koStanog
materijala nego za izduienu. Koliko su
kosti tanje, toliko je manje kalcija utroSeno
u njih. Medutim, treba reci da nisu svi
antropolozi istog miSljenja.
Ima mnogo primjera koji pokazuju kako
na ljude utje6e nedostatak hrane Ili nekih
drugih nuinih elemenata. Nije suviSno
spomenuti kakvu su ulogu u historiji 6ov-jecanst- va
odigrala kvalitativna poboljSanja
u ishrani. Ako pogledamo viSe milijuna
godina unatrag, vidjet cemo da je preobra-ia- j
hominida iz biljoidera u mesoidere bio
veoma vaian za razvijanje mozga.
Priroda je stvorila ljude i mi ostajemo
vjerni torn davnom srodstvu, iako smo se
oslobodili njene bezuvjetne vlasti... Neos-porn- o
je, medutim, da utjecaj prirode na
ljudski organizam treba proudavati i o
njemu vodlti raiuna.
("VUS")
зкош&.м гала TfCowctcN wiouux
NISTA BEZ KRVI
Predizborni plakat
britanskih rasista
kurentima koji ne mogu pristati na
ovakvo radno vrijeme.
(Nastavak na st. 16)