Nase Novine, July 27, 1977

              i
hdj
'Jj
ц si
!
J
II
I
4 ii
rti
ЛЛ £1
JSl
3a
i
сл
V
м
I
hft
['
4- -
лрзга=гг5Г53
iii££ir t.
~ t ТТГ1Г t l""-- tjferywftyirivrvt "jpa#i'"iwnr'T,ffiritiM%J vwri i"
I June 15, 1977
"Ш"7" ra lr аЦ Ш № ' WfcWl %1еМ1У&11
Mi vjerujemo da kanadska vlada zeli dobre
odnose sa Jugoslavijom i svijesni smo napora
koje ona poduzima u torn pravcu, i to nas raduje,
jer je korisnozajednu i drugu zemlju, i predstavlja
doprinos naporima za poboljSanje орбе sltuacije u
svijetu i osiguranje mira.
Ali ne mozemo razumjeti kako kanadske vlas-- ti
mogu istovremeno s koracima za unapredenje
odnosa sa Jugoslavijom davati podrSku grupama
koje rade na razbijanju Jugoslavije.
Nedavno je u Beogradu boravio ministar
financija Donald Macdonald i posllje tog posjeta
izvrSena je ratifikacija novog kanadsko-jugoslo-vensk- og
sporazuma o trgovini. All nekako u isto
vrijeme u Sudbury se odrzavala konvencija kanad-ski- h
organizacija Hrvatske Seljacke Stranke, koja
se bori za "slobodu, nezavisnost i suverenitet"
Hrvatske, i istoj je prisustvovao predsjednlk
kanadskog parlamenta James Jerome i ucesnici-m- a
izrudo pozdrave premijera Trudeau-- a i novog
ministra za multikulturalizam Justice Jay.
U govoru gosp. Jerome nema nicega Sto bi se
moglo shvatiti kao podrSka antl-jugoslavens- koj
politic! gosp. Jurice Kmjevica i njegovih suradni-k- a
i pomocnika, Zorkina, BaSiba I ostallh, ali takvu
podrSku predstavlja samo njegovo prisustvo na
torn skupu.
Osim toga, gosp. Zorkin je Jeromeu urucio
dvije rezolucije s preporukom da s njihovim sadr-zaje-m
upozna kanadski parlament. Jedna od ovih
TKO JE UNAJMO UBICE
(Nastavak sa st. 1)
dunijskog funkcionara Wllllama Logana, koji je
ubijen u septembru 1972. Kao glavni svjedok
tuzitelja na sudenju se pojavio spomenuti "profe-sional- ni kriminalac" Louis Almeida, koji je, odgo-varaju- 6i
na pitanja branioca optuzenog, opisao
svoje исеббе u zavjeri za ubljstvo Badovinca; pre-nosi- mo
taj dio Sun-Timesov- og izvjeStaja:
"U srijedu (18. maja) pod unakrsnim ispiti-vanje- m
po advokatu obrane Franku Whelanu,
Almeida je priznao da mu je placeno $10.000 da
ubije vodu jedne jugoslavensko-americk- e grupe u
Pittsburghu.
Almeida i gangster Joseph Neary bili su na
putu za Pennsylvanijski grad da ubiju Johna Bado-vinca
kad je policija zaustavila njihov automobil.
Policija je u automobilu naSIa oruzje sa prigu-SivaCe- m
i Almeida je bio pronaden krivim i osuden
na 10 godlna zatvora.
Advokat obrane je takoder iznio da Almeida
mrzi zatvor i da je jednom prilikom rezao zile na
ruci da se iz njega izvu£e.
"Da li si u vrijeme hapSenja (1975.) bio pot-place- ni
ubojica?", pitao ga je Whelan.
"Jesam".
Prilikom zaustavljanja njihovog automobila
na Ohio Turnpike, Almeida i Neary su nosili "sliku
osobe koju su treball ubiti u Pennsylvaniji".
"Da je ubijete?" pitao je Whelan.
"Da"
"Da ju umorite?".
"Da".
"Da ju smaknete?".
"Da".
rezolucija trazi da se hrvatskom narodu prizna
"pravo na demokraciju i samoopredjeljenje", a
druga poziva kanadske vlasti da prestanu
kanadske Hrvate smatrati Jugoslavenima. Samo
te dvije rezolucije (a da se druge i ne spominju)
govore kakav je to skup bio i s kojom svrhom je
odrzan. Gosp. Jerome nije trebao i nije smio tamo
ici. Ne samo da je time baCena sumnja na vladine
najmere prema Jugoslaviji nego, Sto je јоб gore,
izaziva nezadovoljstvo onih kanadskih Hrvata i
Jugoslavena koji se ne slazu sa antijugoslaven-ski- m
ciljevima Dr. Krnjevica i njegove takozvane
stranke.
Poruka gosp. Jerome kanadskim Hrvatima je
bila da treba da postanu dobri Kanadani i da se
bave kanadskim druStvenim pitanjima i problemi-ma- ,
ali to nije cilj onih koji su ga sluSall. Kmjevicu
i BaSi6u se fucka za Kanadu, oni misle samo o
tome kako bi se ponovo popeli na grb-аб-и hrvat-sko- g
naroda.
Vrijeme je da kanadski politiCari prestanu
davati podrSku takvim ljudima i organizacijama —
od toga nitko ne moze imati koristi, samo Stete. A
u koliko su ti politicari ponekad i prisiljeni da se
pojave na njihovim skupovima (u trci za glasovi-ma- ), onda bi trebalo da im, pored savjeta da budu
dobri Kanadani, ргерогибе i pravilno drzanje pre-ma
narodu od kojega potjefiu. To dvoje ide
skupa... S. Miosid
9
U svom govoru na pocetku sudenja Whelan je
najavio da ce nastojati da Almeidu diskreditira kao
svjedoka".
Ako se dobro sje6amo, Almeidi i Nearyu
nikad nije sudeno za pokuSaj ubijstva Badovinca i
ono Sto se o njihovoj ulozi u tome zna iznijeto je
na drugim sudenjima, sporedno. Zato se i ne zna
tko ih je unajmio za izvrSenje zlocina, ali se spo-minja- lo
ime jednog aktivnog ustaSe u Chicagu.
Nikad nije objaSnjeno zaSto je ta stvar tretirana na
taj na6in.
Prenosecl 6lanak CikaSkog listao posljednjim
iskazimazloCina Almeide, "Zajednifiar" navodi da
su vodama HBZ pred proSlu konvenciju upudivane
i druge prijetnje i konvencija ih je osudila poseb-no- m
rezolucijom. PokuSaj zastraSivanja i ucjenji-vanj- a
nije usplo; demokratsko vodstvo HBZ je na
konvenciji dobilo ve6u potporu nego ikad ranije.
To je bila dobra lekcija svima onima koji zele
da se dokopaju HBZ i njezinih fondova, posebno
onima koji to 6ine iz politi6kih racuna, i bit 6e za
zaljenje ako je nisu pravilno shvatili i ne promijene
taktiku. Svijesno 6lanstvo Zajednice ne zaboravlja
Sta se je radilo u proSlosti i ostaje budno...
Mi vjerujemo da i u redovima takozvane opo-zici- je
ima onih koji se ne slaiu sa metodama
nasilja i bilo bi korisno ako bi oni робеП razmiS-Ija- ti
o tome da II mogu nastupati zajedno sa oni-ma
koji misle da bi im Zajednica pala u ruke ako bi
uspjeli da fiziCkl likvidiraju njezinog predsjednika
Hi pofiine neko drugo "јипабко djelo" (kao Sto je
otmica aviona, podmetanje pozara i slifino). Tero-riza- m
je op 6a opasnost. To je danas glavno zlo,
ono Sto nas dijeli — sve ostale razlike imaju
drugorazredno mjesto i znaCenje.
Situacija je ozbiljna i trazi ozbiljno orzanje.
Demokratski zajednidar
IHFkU4Ml#'l b
"
Razoruzanje bi ostobodilo
zemlje svijeta od tereta troS-ko- va
za odrzavanje vojske i
pravljenja oruzja, koji prela-z- e
sumu od 300 milijardi go-diSn- je.
Ovi vojni troSkovi
premaSuju sveukupne naci-onal- ne prihode zemalja u
razvoju u juznoj Aziji, Sred-nje- m
Istoku i Africi. Stoga je
jasno da bi svrsishodno tro-Sen- je
ovog novca poboljSalo
zlvotne prilike ljudi.
CovjeCanstvo danas troSi
skoro 8 posto godiSnjeg pri-ho- da
na naoruzanje i odrza-vanje
vojske. Drugim rijeci-m- a, svaki radni Covjek daje
jednu svoju mjesefinu zaradu
u ove svrhe. Osim toga, troS-kovi
naoruzanja u danaSnje
vrijeme sve viSe rastu.
Ekonomije zemalja u raz-voju
najosjetljivije su po
ovom pitanju. Kad se tolika
materijalna sredstva nebi
troSila u svrhu istrebljivanja
ljudi, ve6 u korisne svrhe,
mnogi problemi s kojima
smo danas suoceni nebi
postojali. Nezaposlenost u
razvijenim kapitalisti6kim
zemljama varira izmedu 15 i
18 milijuna, a u nerazvijenim
zemljama 6ak ima 100 mili
juna ljudi bez posla, ili skoro
jedna petina radne snage.
Prema americkom prora-бип- и
bi se sa troSkovima u
vojne svrhe uposlilo 4 miliju-na
ljudi, kad bi se ta svota
ulozila u industriju za mirno-dobs- ke svrhe. Raspodjela
sredstava u mirodobne svrhe
posebno bi dobro doSIa za
zemlje u razvoju, jer bi se
time ubrzale posljedice de-koloniza-cije
— ekonomska,
паибпа i tehni6ka zaosta-los- t, siromaStvo i neishra-njenos- t.
Veza izmedu razoru-zanj- a
i razvoja je posve pri-rodn- a, buduci da u ratno
vrijeme ne moze biti govora
o nekom radu i stvaralaStvu.
DanaSnji sveukupni budzeti
u svijetu za vojne svrhe 20
puta su veci od ekonomske i
tehnidke pomoci koja se
pruza zemljama u razvoju.
Stoga, kad nebi u svijetu
bilo imperijalista zbog kojih
su socijalistiCke zemlje pri-nude- ne da troSe na vlastito
naoruzanje, te zemlje bi joS
ociglednije dokazivale pred-no- st
svojeg sistema. No,
one i pored toga napreduju, azani jednu se ne moze re6i
da je plja6kala kolonije ili
zemlje u ekonomskoj zavis-nost- i, niti je ikoja takvim
zemljama neSto duzna. A
kad bi sve bilo drukfiije,
ротоб socijalisti6kih zema-lja
onim siromaSnim bila bi
joS veca.
Tako je jedina alternativa
za bududnost 6ovje6anstva
razoruzanje, 6ime se jedino
moze utvrditi i odrzati trajni
mir. Sve druge blagodati,
koje 6ovjek pribavlja svojim
radom, doSle bi tada brie,
lakSe i zaista u Izobilju.