Nase Novine, July 27, 1977

              I,§
&ji
&¥
И
Ml
1
i , t
V1".
No. 24 (272)
1Ш11111111111Ш11111111111111111111111111Ш111111111ШШШ
,_r,eaTt..-.?:'T;ef[f..!- ,,jiramavmaa --evjnfr,ea-- ;.av-'№- '
no odiucila da potrosi tri 1
pol milijuna dolara u svrhu
proslave kanadskog nacio-nalno- g
praznika Canada
Day, ha PrvJ jula. U ovo ce
biti uklju6eri( iraskoshi
yatrometl, televizijski prog-ram
i tako dalje. Medutim,
ovaj nacionalni praznik I
odvise je vazan a da bi ga
se pretvorilb u nesto kao
zabavu, kojom prilikom vla-d- a treba da se zavije u zas-tay- u
"hacionalnog jedinst-va-", dok Istbvremeno igno-rir- a
sastojine bd .kojitrse
maze' sivoriti' "nacibhaiho
jedinstyb" koje bi blip,
nesto vise od obi6nog
slogana.
A koje su to sastojine?
Pryo, nacionalna prava
kanadskih Francuza moraju
bit! ustavno garantirana po
ustavu sastavljenom u Ka-na- di,
a baziranom na ravno-pravno- m
dobrovoljnom par-tnerst- vu
dyije i, nacije; indvo?
nacionalnoj drzavl. t. л,д
M5t§ prugo, potrebno J e da se
usvoii Dolitlka DotDunoa
'i'lnnelaniaWi&'nniractfavefoM l.s; "-''"V'iti-
'Ji
-- ilk liiitfiuSI !i'. ..1
raspodjelunacionalnogdo--
.
kA4In?ai"l%IftvnV4Mll?II..#ll; i ivunau: iwi iaij i aui in ij ijuui
eime bi se okondall siroma- -
§tvo iponiiavajudi poloza ;o:
Kao koraku torn pravcupo- -
trebno je ukinutl konirolu ;
nadnica I uvestl Jatvarnu
.
-- i Zr._ +!„-(-- . -- i3ytf7_v4.T7J.J fcTl J. 7.;Yrt~- - ..ГГ.Т., .7.- - 4'" '" '"'' " ГГ" ''" "fc1!!? к-г- .'
miriaciju manjina i ugnjeta--yajrij- %
dojTiorodaca. ;](l,'" til
syrhu zakori o ljudskim pra-vi- ma
mora biti umetriuf u
novonr ustavu kojim se
garantiraju jednaka prava
svim, Kanadanima kao i
specif icna prava domorocl--
Cetvrto, treba usvojiti
politiku kojom bi se okon-cal- a
domJnacija kanadske
ekonomije po Sjedinjenim
Drzavama, putem naciona-lizacij- e
prirodnih bogatsta-v- a
f energetlke. '
Peto, potrebno je usvoji-ti
politiku kojabi od Karia-d-e
stvorlla silu u borbi za
mir I svjetsku sigurnost,
baziranuna politic! detan-t- a, okon6ala trku u naoru-zanj- u
I iskljuclla zemlju iz
r;Samb takve'mjere bldalej
pravo znacenje nacional-no- m
prazniku i pobudlle
odusevljeno odobravanje
vecirte Kanadana: :H
Carterov
plan
Predsjednik Carter je izja-vi- o
krajem proSlog tjedna da
ce se Sjedinjene Drzave bori-- ti
za prestiz u zemljama kao
Sto su — Vijetnam, Irak, So-mali- ja,
Kina, i "6ak i Kuba".
TORONTO, WEDNESDAY, JUNE 15, 1977
11 Vf s&i ИИ 1 1 ш&зшжШ&сккитжл - ч&;
Ontarijski izbori
кИ iHi ц fflfl кШ1 ШШ1 ШмА швж НД1
Provincijalni izbori u Onta-rij- u,
koje je premijer Davis
najavio јоб 29. aprila, odrza-n- i
su proSlog tjedna, 9. juna,
ali bez nekih naro6itih rezul-tat- a
i promjena. Kao §to se i
o6ekivalo, narofiito zadnjeg
tjedna kampanje, izbori su
proSli bez pobjednika i u pro-vinc- iji
6emo i nadalje imati
manjinsku vladu.
Sada, po izborima, jasnije
je no ikada ranije, da se baS
radilo o tome da se izbori
ve6ina — jer nekih drugih
razloga za raspisivanje istih
nije bilo — i to konzervativ-na-.
Konzervativci su zbog
toga bili kritizirani i unutar
stranke, a 5 mjesta koja su
im i ovaj put izmakla da
dobiju apsolutnu vecinu u
parlamentu, izgledaju sada
nedostizna.
Glasafii Ontariia su, 6ini
se, naumili da zadrze manji-nsku
vladu, tako da se nikak- -
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIH
ve odluke viSe ne donose
jednoglasno i bez borbe s
opozicijom, bez debata itd.
Nasuprot pak ofiekivanjima,
u ovim izborima poboljSali
su donekle svoju situaciju
liberali, dokje NDP podbaci-l- a
upravo za onoliko koliko
su dobili liberali, pa voda
NDP Lewis vec pomiSIja da u
neodredeno vrijeme ustupi
vodstvo stranke nekom dru-gom.Ov- im
je izborima, tako-de- r,
nastupio poietak kraja I
karijeri premijera Davisa, ko-- ji
u dva pokuSaja za vecinom
i dominacijom konzervativne
stranke biljefi neuspjeh.
Tako je opca konstatacija
da su u ovoj provinciji fivrsto
ubraidenetri politiCke stran-ke
i da ce tako i ostati za
neodredeni rok. U vrijeme
raspisivanja izbora broj mje-sta
u parlamentu bio je
slijedeci: konzervativci 52,
NDP 38, liberali 35. Nakon
John Badovinac, glavni predsjednik Hrvatske
Bratske Zajednice je imao biti ubijen u martu
1975. godine.
ZloCin su izvrSIti zloCin-ci- "
Louis Almeida i Joseph Neary, koji su — pre-ma
prvoga — za to dobili $10.000.
Medutim, ne zna se tko ih je unajmio, tko im je
platio $10.000 i poslao ih iz Chicaga u Pittsburgh
da Badovinca liSe 2ivota. Mozda znadu amerifcke
vlasti, ali пебе da kaiu. Sigurno je da je zavjera
protiv Badovinca sastavni dio zavjere protiv Hrvat-ske
Bratske Zajednice: zavjerenici su radunali da
ce im to omoguciti da se dokopaju ove velike orga-nizaci- je
americTtfh i kanadskih Hrvata.
Zavjera je otkrivena kada su unajmljene ubice
Almeida i Neary slu6ajno dopale u ruke policije.
Pored oruzja kod njih je nadena Badovinfieva siika
ШЛ
30 CENTS PER COPY1
tlLLi 1Цшш
YVfiYX,. л
ШШУ.
WILLIAM DAVIS
ovih izbora postava je ovak-v- a:
konzervativci 58, liberali
34, NDP 33. Za apsolutnu
vecinu potrebna su magicna
63 mjesta, koja za sve ostaju
nedostizna.
Nego, iz svega toga je
jasno da su svi izbori bili
suvi&ni, nepotrebni. Na njih
je utro§eno 15 milijuna drza-vno- g
novca, plus 7 milijuna
kojesu na kampanju utroSile
razne partije. Rezultat svega
je — nula, pa ce politifiari
zbog toga biti kritizirani po
gradanima, jer izbori, zbog
пебеда, odjednom viSe nisu
popularni.
Ц!111111111111!11111111111111111111111111111!1111111111111111111Ш11 NaSPiknik
Piknik "NaSih novina" us-рјеб- по
je odrzan 12. juna u
Palermu. Posjeta je bila
odlicna unatod obladnog vre-me- na
i sve je zavrSilo sa za-bavo- m
i veseljem. Na pikni-k- u
smo imali i nekoliko ugle-dni- h
gostiju, pa 6emo o sve-m- u
skupa pisati opSirnije u
idudem broju.
Mnogo hvala svima.
Ш# ф ®тљш
zlocince?
trebali "profesionalni
svjedoCanstvu
Aparthajd —
ratni zlocin
2eneva (AFP) — Prema
odluci sudionika diplomat-sk- e
komisije u 2enevi o
humanitamom pravu, apart-hajd
6e biti uvrSten u ratne
zlofiine.
Na konferenciji koja prip
-- rema nova pravila meduna-rodno- g
prava, koje 6e se pri-mjenji- vati
u slu6aju oruzanih
sukoba, odlufieno je da se
medu te§ke prekrSaje uvrsti
"preseljavanje civilnog sta-novni§t- va
na teritorije pod
okupacijom".
Ta je odredba, kako se
smatra, usmjerena protiv Iz-rae- la.
Medu prekrSaje su, uz
ostalo, uvrSteni: bombardi-ranj- e
civilnog stanovniStva,
brana i nuklearnih centra, te
loSe postupanje sa zaroblje-nicim- a,
uklju6ujuci i pripad-nik- e
gerilskih jedinica.
Prijedlog o pravu meduna-rodn- e
anketne komisije da
na okupiranom teritoriju
obavlja istragu na zahtjev
samo jedne strane u sukobu
nije dobio potrebnu dvotre-6insk- u
vecinu.
Protiv tog prijedloga gla-sa- li
su Sovjetski ' Savez i
isto6noevropske socijalistid-k- e
zemlje osim Rumunjske,
te razvijene zapadne zemlje,
a za njegovo prihvadanje
izjasnile su se Kuba, Ru-munjs- ka,
Vijetnam, DNR Ko-rej- a,
zemlje u razvoju i
arapske zemlje.
Sve su ovo dokazi da se
aparthajdu i drugim forma-m- a
rasizma polako ali sigur-n- o
primiCe kraj.
i novinski isjecci u kojima se govorilo o susretu
voda HBZ sa ondaSnjim jugoslavenskim premij'e-ro- m,
pokojnim Dzemalom Bijedi6em, koji se tih
dana nalazio u Sjed. Drzavama.
Bilo je onih koji su sumnjali u istinitost vijesti
o zavjeri protiv Badovinca, a neki su 6ak tvrdili da
je sve to namjeSteno sa ciljem da mu se, zajedno
sa ostalim dlanovima demokratske uprave, osigur
ra ponovni izbor na konvenciji odrzanoj u septem-br- u
1975.
Ti su "argumenti" proturije6ili zdravom razu-m- u
i ozbiljno su ih uzimali samo oni kojima
mrznja protiv Badovinca i demokratske uprave
HBZ smeta da pravilno misle...
Ovo pitanje je ponovo pokrenuto 19. maja ove
godine kad je list Chicago Sun-Tim- es objavio
izvjeStaj Lillian Williams sa sudenja ubicama tre- -
(Nastavak na st. 5)
;- - Д