Nase Novine, October 20, 1982

              VOL 51, NO. 35(519)
U mjesecu augustu porastao je
broj nezaposlenih u Kanadi za
83.000 i na kraju tog mjeseca
iznosio je 1 ,456.000, Sto predstavlja
12.2 posto ukupne radne snage.
U torn mjesecu zabiljezeno je
3.403 bankrotstava, poslovna i pri-vatn- a,
a to je 80 posto vi§e nego u
augustu proSle godine.
Te podatke objavila je driavna
statistika (Statistics Canada).
U izvjeStaju se navodi da je u
Francuski Kanadani
izgubili jednu sudsku
bitku
Clan kebeSkog Vrhovnog suda
Jules Deschenes je poniStio dijelove
kebedkog zakona o jeziku (poznat
kao Bill 101), pa бе roditerjima
Skolovanim van provincije Quebec
biti dozvoljeno da svoju djecu
Skoluju u engleskim Skolama.
Sudac Deschenes je pronasao da
se zakon kosl sa novom Poveljom o
pravlma i slobodama, koja je pod
konac proSle godine postala dio
kanadskog ustava.
Englesko-govore- 6i Kanadani u
Quebecu su pozdravili tu odluku, ali
Francuski Kanadani jako negoduju.
Обекије se da 6e provincijalna vlada
Quebeca apelirati na Vrhovni sud
Kanade.
Bill 101 je vrlo vazan za Francuske
Kanadane koji se bore da se odrze
kao narod.
NOP o razoruzanju
Nova demokratska partija je za
razoruzanje.
Ona kaze da se novcem koji se
danas ulaze u naoruzanje moze
stvoriti 47 posto viSe radnih mjesta.
Ona poziva da se od kanadske
vlade trazi povlaCenje iz vojnih
paktova (NATO i NORAD), da se
obustavi proizvodnjaamerifikih crui-se
misila u Kanadi i da se Kanada
proglasi bezatomskom zonom.
Ona ce u Torontu odrzati anti-rat- ni
zbor, u utorak 26. oktobra.
Aktivnoce sudjelovati u anti-ratno- m
tjednu (23. - 28. oktobra) i u
demonstraciji protiv cruise misila u
Ottawi.
IZRAELSKO
Izrael je odlucio da podigne jo§
deset naselja u Zapadnoj obali i
pojasu Gaza. Za tri naselja je
odobrio svotu od 18 i pol milijuna
dolara. Gradnja je ve6 робе1а.
Izrael ce imati 109 naselja u
okupiranoj Zapadnoj obali i pojasu
Gaza. U njima sadazivi blizu 25.000
Izraelaca. Izraelska vlada namjerava
da tamo naseli viSe od milijun
Izraelaca.
U Zapadnoj obali i Gazi zivi
milijun i 300 hiljada Palestinaca.
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, SEPTEMBER 15, 1982.
augustu bilo 10,907.000 zaposlenih,
a to je za 573.000 manje nego u
augustu proSle godine.
Broj djelomi6no uposlenih je po-vec- an
za 137.000 i danas iznosi viSe
od pola milijuna.
Najgore je u Sudbury — stopa
nezaposlenosti iznosi 26.9 posto.
Slijede: Montreal 14.2 posto, Wind-sor
13.8 posto, St. John 13.5 posto,
Hamilton 13.1 posto, itd.
JOS 400.000 NEZAPOSLENIH
Javljaju iz Bruxellesa da je u
Evropskoj zajednici u protekla dva
mjeseca otpuSteno joS 400.000 rad-nik- a.
Ukupan broj nezaposlenih u EZ
sada iznosi blizu 11 milijuna.
KAKVA
PROMJENA?
Ameri6ki blagajnik (Treasury Sec-retary)
Donald Regan je opet rekao
da su Sjed. Drzave voljne promjeniti
svoje drzanje u pitanju sovjetskog
plinovoda za Zapadnu Evropu, ali
nije kazao kakvu promjenu zeli.
Reaganov bojkot plinovoda je,
propao, nitko ga ne podupire, neke
zemlje (na primjer Francuska) ispo-гибиј- и
Sovjetima пагибепи maSine-rij- u
— neSto bi trebalo da se uradi,
ali Sta?
U svom govoru na zasjedanju
Medunarodnog monetarnog fonda i
Svjetske banke u Torontu blagajnik
Regan je pozvao zapadno-evropsk- e
zemlje da podnesu svoje prijedloge
"za rjeSenje ovog problema".
Kakvo rjeSenje? Sve zapadno-evropsk- e
zemlje su protiv sankcija
koje je primjenio predsjednik Rea-gan,
navodno zbog Poljske, u stvari
radi атепбкод gospodstva nad tim
zemljama. I naoruzavanja, i planova
za rat.
Zna6i, zapadno-evropsk- e zemlje
trebadase prestanu protiviti Reaga-novi- m
sankcijama. Sta bi drugo
moglo da bude?
Blagajnik Regan manevriSe. Htjeo
bi da Zapadnu Evropu navede na
Reaganovu stranu u pitanju plino-voda.
TeSko da 6e u tome uspjeti.
Plinovod je previSe vazan za njih. I
za Sovjetski Savez. Za cijeli svijet,
jer tezi za dobrim ekonomskim
odnosima izmedu Istoka i Zapada a
to je korisno i za svjetski mir.
MUBARAK u
JUGOSLAVIJI
Javljaju iz Beograda da je egipat-sk- i
predsjednik Hosni Mubarak pro-ve- o
u Jugoslaviji tri dana. U razgo-vor- u
sa jugoslavenskim prvacima
razmotrena je situacija na Srednjem
Istoku i pokret nesvrstanih.
Mubarak je iz Jugoslavije otputo-va- o
u Rumunjsku.
i? r &l?irfeft- - Шмт
Кш%Hrfsfc,dlSSlili iitetei
U Dusseldorfu, odrzana je velika demonstra- -
protiv slici). Trazeno je
zapadnih i isto6nih zemalja.
NASTAVAK BORBEZA
PRIZNAVANJE PALESTINACA
Prvaci dvadeset arapskih zemalja
na u Fezu, Maroko,
odlu6ili su da traze da se Izraelci
povuku sa svih arapskih teritorija
koje su zauzeli u ratu 1967. godine,
da se povrate sva
njihova prava, uklju6iv uspostavu
Palestinske drzave (Zapadna obala i
Gaza), priznanje Palestinske
bodila6ke organizacije (PLO) kao
jedinog zakonitog predstavnika pa-lestins- kog naroda, da predstavnici
svih vjera vrSe svoje vjerske obrede u
Jeruzalimu i da se svim drzavama,
uklju6iv Izrael, zagarantiraju njihove
granice.
Na torn sastanku bio je i palestin-sk- i
voda Jaser Arafat i sirijski
predsjednik. Libijski
Gadafy je bojkotirao sastanak; on je
u6esnike Fezkog skupa nazvao "iz-dajnicim- a".
Razlog je njihova
spremnost da priznaju Izrael'
Izraelski ministar vanjskih poslo-v- a Samir je odbacio arapski prijed-lo- g.
On je to ocijenio kao "ponovno
objavljivanje rata Izrael u".
petnaest milijardi
BEJRUT (MENA) - Brutalna
izraolska agresija u Libanu ostavila
je za sobom nenadoknadive ljudske
i ogromna razara-nj- a. Libanski privredni stru6njaci
procenjuu na 15
milijardi dolara.
MjgoslaN VN&ekly
A Community
[NkwsfDaper
Established 1931
а№ЗМИЕЖЖ5ГЧ533ДтаИЖПИ.Чи
50 CENTS PER COPY
Associated Frees
Zap. Njema6ka
cija nukleamog naoruzanja (na
razoruzanje
zasjedanju
Palestincima
oslo- -
predsjednik
zrtve materijalna
materijalnu stetu
523
Izrael je odbacio i plan атепбкод
predsjednika Reagana da se Pales-tincima
prizna jedna vrsta autonomi-j- e
i da budu povezani sa Jordanom.
Arapi (u6esnici skupa u Fezu)
namjeravaju da svoj plan podnesu
Reaganu. Sta бе poduzeti kada ga
on odbije?
Izrael ubrzano pove6ava izraelska
naselja u Zapadnoj obali i Fazi, gdje
zive Palestinci. On takoder napada
sirijske polozaje u Libanonu i spre-m- a
se da s Libanonom "potpiSe
mirovni ugovor". Sirija пебе da se
povu6e dok se ne povu6e i Izrael.
Izrael opet trazi "zonu sigurnosti" u
juznom Libanonu.
Amerikanci i Talijani su povukli
svoje trupe iz Libanona koje su tamo
bile upucene u vezi sa povla6enjem
Palestinaca.
Situacija je bremenita novim zap-letajim- a.
Izrael treba da se povu6e iz
Libanona i da Palestincima dozvoli
da Zapadnu obalu i Gazu proglase
svojom drzavom, pod vodstvom PLO
— to je jedini put k miru.
Steta u Libanu dolara
U toku 10 sedmica izraelska
agresije na Liban, 5.000 Palestinaca
je poginulo, a 33.000 je ranjeno.
Libanonska policija kaze da je
poginulo 17.825 Palestinaca i Liba-nonac- a,
a 30.203 ranjeno. Beskucni-k- a
ima oko 300 hiljada.