000252 |
Previous | 9 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I
ST-f- tl
Џ
Ш
Vti
$
?1l
31
a
tw
1
4' 'I I ?fl
Si
m
Evin kostim
u Africi
Razvoj turizma na kenljskoj obali
Indijskog oceana donio je glavobo-Ij- e
hotelijerlma, gostima, all I
policlji. Sve veci broj turista iz
zapadnoevropsklh zemalja, osobito
iz SR NjemaCke I skandlnavskih
zemalja, donijeli su I neke, za
dosadaSnje kenijske "turistiCke
oblcaje", neuobifiajene navlke.
Go6ce Iz Evrope su se na plaza-m- a
Mombase I Mallndija pocele
pojavljlvati u kostlmlma bez gor-nje-g
dijela, a po zabltijlm рјебса-ni- m
plazama — bez "tekstllnih
stega". Engleskinje I Amerikanke
zasule su direkcije hotela i policlj-sk- e
stanlce zalbama zbog te
"sablazni", a hotelljeri su пабН
mudro гјебвпје: sve osobe opskrbl-I- I
su upozorenjem da добсе
kostime "zaboravljaju na vlastltl
rizik", pa se, prema tome, ne mogu
"zaliti na eventualno nepristojno
ponaSanje domadih mladica prlll-ko- m
susreta na plazi". Efekt upo-zorenj- a,
tvrde zlobnlcl, bio je ravan
niStlci, jer su добсе postale јоб
"zaboravnije".
Solohovu
nag rada "Lotos"
Baku — Udruzenje plsaca azlj-ski- h
i africklh zemalja dodijelilo je
knjifevnu nagradu "Lotos" Mlhailu
Solohovu, poznatom sovjetskom
piscu.
Odluka o dodjeljlvanju nagrade
donesena je na zasjedanju stalnog
blroa udruzenja, koje je odrzano u
Bakuu. U obrazlozenju se navodl
da se autor "Tihog Dona" I "Uzora-n- e
ledine" nagraduje za izvanredan
doprinos suvremenoj knjlzevnosti I
zapazen javnl rad.
Solohov je takoder dobltnik
Lenjlnove I Nobelove nagrade.
i iiitiiiiifiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiniiiiii itiiiiiiiiiuiii
ClLE
Ljefinici bjeie
pred nasiljem
Prema obavjefitenjlma Iz Santla-ga-,
polltlka nasllja I nepovjerenja
Pinochetove vojne hunte prema
Intelektualnlm druStvenlm sredlna-m- a
Izazlva sve sire bjezanje struc-njak- a
iz te andske zemlje u druge
drzave Latlnske Amerike.
Cileanskl dnevnl list "Mercurio"
je tu alarmantnu pojavu llustrirao
podatkom da — iz dana u dan —
raste broj lljecnlka koji napuStaju
Cile I sklanjaju se u inozemstvo
pred samovoljom Pinochetovog
vojnog rezima. List tvrdi da je, od
dolaska Pinochetove vojne hunte
na vlast, Iz Cilea pobjeglo ill na
drugl nacin otiSlo u Inozemstvo
gotovo 13 posto svih clleanskih
lijefinika. Druglh 13 posto lljefinlka
— specijalista zatvorilo je svoje
ordlnacije i privremeno obustavllo
svaku lijeCnifiku praksu.
Bjezanje Ијебп1ка u inozemstvo i
veliki broj onlh koji su se sami
odlucili na "dobrovoljni bojkot",
stvara izuzetno teSku situaciju na
sektoru zdravstva u toj andskoj
zemlji. Cile Je I, inace, poznat po
izuzetno malom broju lijecnika I
drugih zdravstvenih strufinjaka.
Naime, u toj andskoj zemlji, na
svakih 100.000 stanovnlka dolazi
samo 70 lljefinlka.
Imunizacija djece
uSAD
Washington (AP) — Zdra-vstve- ne
vlasti SAD odluCile
su cijepiti Sto je moguce viSe
djece od ukupno 20 milijuna
koja nisu zaStlcena ni- - od
jedne djecje bolesti.
Poslije cijepljenja protiv
malih boginja i djecje parali-z- e
ovo je najSira akcija mini-starst- va
za zdravlje, obrazo-vanj- e
i socljalnu skrb u
posljednjih 15 godina.
Otprilike tre6ina od 52
milijuna americkih maliSana
i djevojfiica mladih od 15
godina nije cijepljena protiv
djefije paralize, difterije, ru-beo- le,
velikog kaSIja, tetanu-sa- ,
zauSnjaka i malih bogi-nja.
Mnoga djeca potje6u iz
siromaSnijih obitelji koje su
u slaboj ili nikakvoj vezi sa
zdravstvenom sluzbom.
4 , -
I Ш
(f
tr'
ЈЛ ! 'AJ)'K k '! ifi. w
--"!''
KonaCni rezultati
prebrojavanja
Bee (Tanjug) — Prema
definitivnim rezultatima tzv.
tajnog utvrdivanja materi-nje- g
jezika odrzanog 14.
novembra 1976. godine u
Austriji, u ovom izvanred-no- m
popisu stanovniStva
sudjelovalo je 1 .923.335 oso-b- a, odnosno 26,7 posto od
ukupnog broja gradana.
Od ukupnog broja preda-ni- h
popisnih Iisti6a u cijeloj
zemlji vecina je bila vazeca
(1.911.030). U Citavoj Austri-ji
1 .870.016 osoba upisalo je
njemafcki kao materinji jezik,
13.283 slovenski, 7619 hrvat-sk- i,
6438 madarski i 13674
druge jezike.
Zbog bojkota na koji je
prebrojavanje naiSlo kod ma-nji- na
i austrijskih demokra-ta- ,
koji govore njemacki, u
KoruSkoj je pronaden samo
3941 slovenski listic, a u
Be6u 4747! S druge strane, u
GradiScu nema mnogo viSe
hrvatskih listica nego u
drugim pokrajinama Austri-je- .
Rije6 je ocigledno o
potpunom neuspjehu pre-brojavanja
i uspjehu bojkota
protiv te mjere suprotne Dr-zavn- om
ugovoru.
1 Blokadom protiv
zagadivanja
Francuski ribari, protestiraju
zbog zagadivanja vode u njihovu
lovnom podruCju duz normandlj-sk- e
obale, ukotvili su 50 brodica na
ulazu u prlstanlSte Le Havre,
blokirajucl na taj nafiln ulaz u luku I
izlaz Iz nje.
Sllfinom postupku prlbjegll su
ribari 1974. I 1975. godine, kad su
bila paralizirana pristanlSta u La
Havreu, Deauvllleu I Honfleuru.
UKinise
smanjuje
natal itet
Peking — Od 1965. godine nata-lit- et
se u Klni smanjuje zahvaljujucl
sve Siroj akciji kontrole radanja.
Godine 1965, kada se pofielo
masovnijim upoznavanjem stanov-niStva
sa znanstvenim dostignuci-m- a
u kontroli radanja, stopa nata-lltet- a
u provinciji Mopei i Jangsu
iznosila je 2,59 postotaka, a danas
iznosri jedan postotak. U Sangaju I
Pekingu stopa natallteta smanjena
je na 0,6 posto.
iiiiiiiiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiitMiiiiiiiiiii:iiiiiitiitiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii]iiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiMiitiiiiiMiiiiiiniiiiiiiiiiiMiL
tv .£$ At.
V4sVv..;1 '. "?. , ч;
Ji "r,iJ'sr.' V
&
. . ' JАZ,'г.UAi E
хЛ-'-гif. _ ,- = -
Жћ riV-XiAJ- T ~," .' ' SS
Si"!? =
Pf 3? 4
yjllllllllllllllillllllllllllllllllllllllll
ТП IZ" in
I April 20,
X r9 ' A % ,4
s Cyrus S. Eaton Jr. (naslici) povratio se nedavno s Kube gdje je s
= sa Fidelom Castrom razgovarao o gradnji tunstickog objekta na
Kubi sa 3000 soba. Objekt, koji bi stajao 200 milijuna dolara,
= gradlla bi jedna firma iz Clevelanda kojoj je on na 6elu. Eaton je
= inace sin Cyrusa Eatona, industrijalca i financera. =
nitlllllltllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllillllllllllllllllllllllllllllllflllllllllllllllllllllllllElllllllllllIIlllllIlllIllllll
StanovniStvo i
demografija
EVROPA"NAJSTARUA",
AFRIKA"NAJMLAOA"
Evropa i SAD imaju mno-go
"starije" stanovniStvo od
Azlje, Afrike i Latinske Ame-rike.
Prema podacima koji su
upravo objavljeni, "najstari-ji- "
je kontinent svijeta Evro-pa
u kojoj oko 12 posto
stanovnika ima viSe od 65
godina. Evropa inace ima
478 milijuna stanovnika.
"Najmladi" je kontinent
Afrika, u kojoj ljudi s viSe od
65 godina Cine samo tri
posto ukupnog stanovniSt-va.
Prema torn izvjeStaju, u
svijetu zivi 4,083.000.000 lju-di,
a godiSnji priraStaj je 1,8
posto.
Demografi su otkrili da je
stanovniStvo u svijetu prak-tic- ki
podijeljeno na polovlcu
izmedu radno sposobnih i
onih o kojima se treba starati
bilo'zato Sto su premladi ili
prestari. Oni su takoder
ustanovili da mladi do 15
godina 6ine 42 posto ukup-nog
svjetskog stanovniStva.
Crnalista
aerodroma
Medunarodna federacija pilot-ski- n
udruzenja objavila je listu ae-rodroma
koji su oznafieni kao "opa-sn- e
zone".
Piloti su 26 aerodroma u svijetu
oznacili "crnim zvijezdama", §to
znaci da oni ne odgovaraju medu-narodno- m
kodeksu o slgurnosti
zracnog saobra6aja.
Na "crnoj listl" nalaze se, Izme-du
ostalog, sedam aerodroma u
Kolumbiji, cetiri u SAD, tri u
Australiji i po dva u Grfikoj, Indo-nezl- ji
I Italijl.
Glavni prigovori Medunarodne
pilotske federacije odnose se na
loSe, uske piste za slijetanje i poli-jetan- je
aviona, slabu osvljetlje-nos- t,
nepostojanje dobre slgurnos-n- e
opreme i opreme za дабепје po-za- ra
i 1обед navigacionog slstema,
osobito za slijepo slijetanje.
1977
'JSSJ'STvSSWw" I irt-w~w-~",-
Sii
5!.-4"-,Л
S
#,'9
. W ..
- " t
"„ ', '. Л
Amerikanci
sve viSe puSe
PotroSnja cigareta u SAD i
dalje raste usprkos veoma
raSirenoj propagandi protiv
puSenja i usprkos tome Sto
na svakoj kutiji cigareta piSe
da puSenje uzrokuje rak.
Jedina je promjena u tome
Sto se Amerikanci u posljed-nj- e
vrijeme viSe orijentiraju
na duhan sa manjom kolifci-nc- m
nikotina i katrana.
Prema podacima ameri6-ko- g
Ministarstva poljorplvre-de- ,
ameri6ki su gradani u
protekloj godini popuSili 620
milijardi cigareta u odnosu
na607 milijardi u 1975. godi-ni,
ili 2,1 posto viSe. Oni su
na duhan potroSili 16,6
milijardi dolara, prema 15,6
milijardi prethodne godine.
Jo§ jedna prijetnja
gradanskim
slobodama
Va6ington. — Demokratski kon-gresme- ni
i Biro za ocjenu prime-njen- e
tehnologlje zatrazlli su da se
zaustavi rad na planiranom uvode-nj- u
kompjuterskog slstema Sluzbe
za unutrainje oporezivanje (IRS) u
vrljednosti od milljardu dolara, dok
Kongresu ne budu pruzena odgo-varajuc- a
uvjerenja da se njime пебе
ugroziti gradanske slobode i privat-n- i
iivot amerlckih poreskih obvez-nik- a.
Zloupotreba
sredstava
zasmirenje
Washington — Amerlcka uprava
za kontrolu lljekova namjerava
pooStrltl mjere za prodaju i ког1б-ten- je
lijeka za umirenje koji se
prodaje pod nazlvom "Darvon".
Prlmijeceno je, naime, da je od
1972. godine 1369 Amerikanaca
umrlo od posljedica neumjernog
uzlmanja ovog lijeka. Vedlna je
poclnila samoubojstvo, ostali su
zapadali u stanje euforije.
Uprava za kontrolu lljekova obja-vila
je proplse o strogoj provjeri
proizvedenih i prodanlh kolieina
ovog lijeka, da bl se sprijefilli
nesretni slucajevl I zloupotreba.
"Darvon" djeluje slifino kao
morfij i kokain, all je blazl.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, June 08, 1977 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1977-04-20 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000016 |
Description
| Title | 000252 |
| OCR text | I ST-f- tl Џ Ш Vti $ ?1l 31 a tw 1 4' 'I I ?fl Si m Evin kostim u Africi Razvoj turizma na kenljskoj obali Indijskog oceana donio je glavobo-Ij- e hotelijerlma, gostima, all I policlji. Sve veci broj turista iz zapadnoevropsklh zemalja, osobito iz SR NjemaCke I skandlnavskih zemalja, donijeli su I neke, za dosadaSnje kenijske "turistiCke oblcaje", neuobifiajene navlke. Go6ce Iz Evrope su se na plaza-m- a Mombase I Mallndija pocele pojavljlvati u kostlmlma bez gor-nje-g dijela, a po zabltijlm рјебса-ni- m plazama — bez "tekstllnih stega". Engleskinje I Amerikanke zasule su direkcije hotela i policlj-sk- e stanlce zalbama zbog te "sablazni", a hotelljeri su пабН mudro гјебвпје: sve osobe opskrbl-I- I su upozorenjem da добсе kostime "zaboravljaju na vlastltl rizik", pa se, prema tome, ne mogu "zaliti na eventualno nepristojno ponaSanje domadih mladica prlll-ko- m susreta na plazi". Efekt upo-zorenj- a, tvrde zlobnlcl, bio je ravan niStlci, jer su добсе postale јоб "zaboravnije". Solohovu nag rada "Lotos" Baku — Udruzenje plsaca azlj-ski- h i africklh zemalja dodijelilo je knjifevnu nagradu "Lotos" Mlhailu Solohovu, poznatom sovjetskom piscu. Odluka o dodjeljlvanju nagrade donesena je na zasjedanju stalnog blroa udruzenja, koje je odrzano u Bakuu. U obrazlozenju se navodl da se autor "Tihog Dona" I "Uzora-n- e ledine" nagraduje za izvanredan doprinos suvremenoj knjlzevnosti I zapazen javnl rad. Solohov je takoder dobltnik Lenjlnove I Nobelove nagrade. i iiitiiiiifiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiniiiiii itiiiiiiiiiuiii ClLE Ljefinici bjeie pred nasiljem Prema obavjefitenjlma Iz Santla-ga-, polltlka nasllja I nepovjerenja Pinochetove vojne hunte prema Intelektualnlm druStvenlm sredlna-m- a Izazlva sve sire bjezanje struc-njak- a iz te andske zemlje u druge drzave Latlnske Amerike. Cileanskl dnevnl list "Mercurio" je tu alarmantnu pojavu llustrirao podatkom da — iz dana u dan — raste broj lljecnlka koji napuStaju Cile I sklanjaju se u inozemstvo pred samovoljom Pinochetovog vojnog rezima. List tvrdi da je, od dolaska Pinochetove vojne hunte na vlast, Iz Cilea pobjeglo ill na drugl nacin otiSlo u Inozemstvo gotovo 13 posto svih clleanskih lijefinika. Druglh 13 posto lljefinlka — specijalista zatvorilo je svoje ordlnacije i privremeno obustavllo svaku lijeCnifiku praksu. Bjezanje Ијебп1ка u inozemstvo i veliki broj onlh koji su se sami odlucili na "dobrovoljni bojkot", stvara izuzetno teSku situaciju na sektoru zdravstva u toj andskoj zemlji. Cile Je I, inace, poznat po izuzetno malom broju lijecnika I drugih zdravstvenih strufinjaka. Naime, u toj andskoj zemlji, na svakih 100.000 stanovnlka dolazi samo 70 lljefinlka. Imunizacija djece uSAD Washington (AP) — Zdra-vstve- ne vlasti SAD odluCile su cijepiti Sto je moguce viSe djece od ukupno 20 milijuna koja nisu zaStlcena ni- - od jedne djecje bolesti. Poslije cijepljenja protiv malih boginja i djecje parali-z- e ovo je najSira akcija mini-starst- va za zdravlje, obrazo-vanj- e i socljalnu skrb u posljednjih 15 godina. Otprilike tre6ina od 52 milijuna americkih maliSana i djevojfiica mladih od 15 godina nije cijepljena protiv djefije paralize, difterije, ru-beo- le, velikog kaSIja, tetanu-sa- , zauSnjaka i malih bogi-nja. Mnoga djeca potje6u iz siromaSnijih obitelji koje su u slaboj ili nikakvoj vezi sa zdravstvenom sluzbom. 4 , - I Ш (f tr' ЈЛ ! 'AJ)'K k '! ifi. w --"!'' KonaCni rezultati prebrojavanja Bee (Tanjug) — Prema definitivnim rezultatima tzv. tajnog utvrdivanja materi-nje- g jezika odrzanog 14. novembra 1976. godine u Austriji, u ovom izvanred-no- m popisu stanovniStva sudjelovalo je 1 .923.335 oso-b- a, odnosno 26,7 posto od ukupnog broja gradana. Od ukupnog broja preda-ni- h popisnih Iisti6a u cijeloj zemlji vecina je bila vazeca (1.911.030). U Citavoj Austri-ji 1 .870.016 osoba upisalo je njemafcki kao materinji jezik, 13.283 slovenski, 7619 hrvat-sk- i, 6438 madarski i 13674 druge jezike. Zbog bojkota na koji je prebrojavanje naiSlo kod ma-nji- na i austrijskih demokra-ta- , koji govore njemacki, u KoruSkoj je pronaden samo 3941 slovenski listic, a u Be6u 4747! S druge strane, u GradiScu nema mnogo viSe hrvatskih listica nego u drugim pokrajinama Austri-je- . Rije6 je ocigledno o potpunom neuspjehu pre-brojavanja i uspjehu bojkota protiv te mjere suprotne Dr-zavn- om ugovoru. 1 Blokadom protiv zagadivanja Francuski ribari, protestiraju zbog zagadivanja vode u njihovu lovnom podruCju duz normandlj-sk- e obale, ukotvili su 50 brodica na ulazu u prlstanlSte Le Havre, blokirajucl na taj nafiln ulaz u luku I izlaz Iz nje. Sllfinom postupku prlbjegll su ribari 1974. I 1975. godine, kad su bila paralizirana pristanlSta u La Havreu, Deauvllleu I Honfleuru. UKinise smanjuje natal itet Peking — Od 1965. godine nata-lit- et se u Klni smanjuje zahvaljujucl sve Siroj akciji kontrole radanja. Godine 1965, kada se pofielo masovnijim upoznavanjem stanov-niStva sa znanstvenim dostignuci-m- a u kontroli radanja, stopa nata-lltet- a u provinciji Mopei i Jangsu iznosila je 2,59 postotaka, a danas iznosri jedan postotak. U Sangaju I Pekingu stopa natallteta smanjena je na 0,6 posto. iiiiiiiiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiitMiiiiiiiiiii:iiiiiitiitiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii]iiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiMiitiiiiiMiiiiiiniiiiiiiiiiiMiL tv .£$ At. V4sVv..;1 '. "?. , ч; Ji "r,iJ'sr.' V & . . ' JАZ,'г.UAi E хЛ-'-гif. _ ,- = - Жћ riV-XiAJ- T ~," .' ' SS Si"!? = Pf 3? 4 yjllllllllllllllillllllllllllllllllllllllll ТП IZ" in I April 20, X r9 ' A % ,4 s Cyrus S. Eaton Jr. (naslici) povratio se nedavno s Kube gdje je s = sa Fidelom Castrom razgovarao o gradnji tunstickog objekta na Kubi sa 3000 soba. Objekt, koji bi stajao 200 milijuna dolara, = gradlla bi jedna firma iz Clevelanda kojoj je on na 6elu. Eaton je = inace sin Cyrusa Eatona, industrijalca i financera. = nitlllllltllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllillllllllllllllllllllllllllllllflllllllllllllllllllllllllElllllllllllIIlllllIlllIllllll StanovniStvo i demografija EVROPA"NAJSTARUA", AFRIKA"NAJMLAOA" Evropa i SAD imaju mno-go "starije" stanovniStvo od Azlje, Afrike i Latinske Ame-rike. Prema podacima koji su upravo objavljeni, "najstari-ji- " je kontinent svijeta Evro-pa u kojoj oko 12 posto stanovnika ima viSe od 65 godina. Evropa inace ima 478 milijuna stanovnika. "Najmladi" je kontinent Afrika, u kojoj ljudi s viSe od 65 godina Cine samo tri posto ukupnog stanovniSt-va. Prema torn izvjeStaju, u svijetu zivi 4,083.000.000 lju-di, a godiSnji priraStaj je 1,8 posto. Demografi su otkrili da je stanovniStvo u svijetu prak-tic- ki podijeljeno na polovlcu izmedu radno sposobnih i onih o kojima se treba starati bilo'zato Sto su premladi ili prestari. Oni su takoder ustanovili da mladi do 15 godina 6ine 42 posto ukup-nog svjetskog stanovniStva. Crnalista aerodroma Medunarodna federacija pilot-ski- n udruzenja objavila je listu ae-rodroma koji su oznafieni kao "opa-sn- e zone". Piloti su 26 aerodroma u svijetu oznacili "crnim zvijezdama", §to znaci da oni ne odgovaraju medu-narodno- m kodeksu o slgurnosti zracnog saobra6aja. Na "crnoj listl" nalaze se, Izme-du ostalog, sedam aerodroma u Kolumbiji, cetiri u SAD, tri u Australiji i po dva u Grfikoj, Indo-nezl- ji I Italijl. Glavni prigovori Medunarodne pilotske federacije odnose se na loSe, uske piste za slijetanje i poli-jetan- je aviona, slabu osvljetlje-nos- t, nepostojanje dobre slgurnos-n- e opreme i opreme za дабепје po-za- ra i 1обед navigacionog slstema, osobito za slijepo slijetanje. 1977 'JSSJ'STvSSWw" I irt-w~w-~",- Sii 5!.-4"-,Л S #,'9 . W .. - " t "„ ', '. Л Amerikanci sve viSe puSe PotroSnja cigareta u SAD i dalje raste usprkos veoma raSirenoj propagandi protiv puSenja i usprkos tome Sto na svakoj kutiji cigareta piSe da puSenje uzrokuje rak. Jedina je promjena u tome Sto se Amerikanci u posljed-nj- e vrijeme viSe orijentiraju na duhan sa manjom kolifci-nc- m nikotina i katrana. Prema podacima ameri6-ko- g Ministarstva poljorplvre-de- , ameri6ki su gradani u protekloj godini popuSili 620 milijardi cigareta u odnosu na607 milijardi u 1975. godi-ni, ili 2,1 posto viSe. Oni su na duhan potroSili 16,6 milijardi dolara, prema 15,6 milijardi prethodne godine. Jo§ jedna prijetnja gradanskim slobodama Va6ington. — Demokratski kon-gresme- ni i Biro za ocjenu prime-njen- e tehnologlje zatrazlli su da se zaustavi rad na planiranom uvode-nj- u kompjuterskog slstema Sluzbe za unutrainje oporezivanje (IRS) u vrljednosti od milljardu dolara, dok Kongresu ne budu pruzena odgo-varajuc- a uvjerenja da se njime пебе ugroziti gradanske slobode i privat-n- i iivot amerlckih poreskih obvez-nik- a. Zloupotreba sredstava zasmirenje Washington — Amerlcka uprava za kontrolu lljekova namjerava pooStrltl mjere za prodaju i ког1б-ten- je lijeka za umirenje koji se prodaje pod nazlvom "Darvon". Prlmijeceno je, naime, da je od 1972. godine 1369 Amerikanaca umrlo od posljedica neumjernog uzlmanja ovog lijeka. Vedlna je poclnila samoubojstvo, ostali su zapadali u stanje euforije. Uprava za kontrolu lljekova obja-vila je proplse o strogoj provjeri proizvedenih i prodanlh kolieina ovog lijeka, da bl se sprijefilli nesretni slucajevl I zloupotreba. "Darvon" djeluje slifino kao morfij i kokain, all je blazl. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000252
