Novosti, April 20, 1948

              MP ''ft
ig£ttghriMHđfa njMajHHtatt&k
" f ?fV$- - -- "
STRAWA 2 NOVOSTI Utorak 20 aprila 1948
NOVOSTI
#
PubBobed every Tuesdav Thursdav and Saturda} by the
Novosti Publishing Corapany ' In the Croatian Language '
Authoriied a Second Class Mali Post Office Departmsnt Ottawa
Registered In the Registra Office for tho City o! Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelcdde St W( Toronto 1 Ontcrrio
Telephone: ADelaide 1642
zlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Dopisi bez potpise so ne uvrfćuju - Rukopisi se ne vraćaju
Vladi je glavniji profit nego narod
nekoliko dana nakon su željezni-č- k Prošlog tjedna upravo
kompanij dobile dozvolu da mogu poviriti djenu prevozu
torta aa 21 potio vlada je odbila primiti narodnu delegaciju
koja I doa u Ottawu a zahtjevom za snižavanje cijena ob-novu
kontrole i ograničenje profita
Delegacija se sastojala od organiziranih domaćica radni-čkih
sindikata povraćenlh vojnika studenata crkvenlhji raz-nih
drugih gradjansklh organizacija U Ottawu Je donijela pe-ticije
od Jednog milijuna potpisa iz raznih krajva zemlje sa
aahtjevom na vladu da prihvati novi program za poboljšanje
ekonomskom položaja naroda Za odlazak ove delegacije u
Ottawu i njezin sastanak sa vladinim ministrima i članovima
parlamenta narod se posvuda interesirao i očekivao pozitivne
rezultate
Medjutim vktda Je odbila delegaciju Ministar financija
Douglo Abbott rekao Je u parlamentu da Je to "komunistička
propaganda" i da s takvom delegacijom nće imati posla Oči
to je da Je delegacija bila nepoželjna i da vladini ministri koji
ne poznavaju siromaštva nisu htjeli ni razgovarati o siroma-štvu
i teškim prilikama koje narod podnosi posvuda u zemlji
' Da su to bili predstavnici koje korporacije i trošili povlastice
za nove profite vlada bi ih bila objeručke primila
U Darlamentu nitko nije protestirao ili barem pokušao po-- j
biti neosnovne tvrdnje ministra financija Tek Je vodja OCF
partijo M I Coldw&n nešto prigovarao ali nije istupio dosta
energično protiv ovakve nepravde Svi oni poslanid u parla-mentu
koji često znaju održati bombastične govore kada "kri-tiziraju"
vladinu politiku šutjeli su kao zaliveni Nisu htjeli na
dolazak narodne delegadje ukazati kao na još Jedan primjer
masovnog nezadovoljstva u zemlji protiv politike federalne
vlade
Govoriti da j ovako široko narodno predstavništvo sa
Jednim milijunom potpisa "komunistička propaganda" Je samo
izgovor vrlo slabi izgovor Svatko zna da medju delegadjom
nisu bili svi komunisti Doduše bilo Je i komunista ali tu su
bili najviše ljudi raznih političkih i vjerskih mišljenja čije or-goniza- dje
koje su predstavljali nisu komuniste Pored ko-muns- la
u delegaciji je bUo i članova CCF liberala svećenika
i raznih drugih ličnosti koje podržavaju vezu sa običnim na-rodom
i koje razumiju narodne potrebe Svi se oni slažu da
kmašnja vladina politika ne valja dia se mora izmijeniti jer
naglo vodi zemlju u ekonomsku krizu i kaos
Delegacija se morala vratiti iz Ottavm neobavljenog pos-la
Članstvu svojih organizacija i Jednom milijunu potpisnika
će red da se na vladu premijera Kinga mora slaviti Još snaž-niji
pritisak jer se ona kiko tijesno povezala sa k -- prUtn inte-resima
u zemlji da neće više ni govoriti sa narodom Kad za-htjev
za snižavanje djena i obnovu kontrole tJ zahtjev za vi-še
mlijeka maslaca i kruha naziva "komunističkom propagan-dom"
to je doka da vlada više ne predstavlja narodnog miš-ljenja
nego i mišljenje i interese krupnih korporadja Čiji pro-fiti
su prošlih godina neizmjerno porasti
Odlazak' delegadje u Ottawu ipak nije bio uzaludan Na-rod
ove zemlje se Još Jednom uvjerio što je i komu služi libe-ralna
vlada Dok su u toku rata i poslije vladini ministri uklju-Či- v
i premijera Kinga obećavali blagostanje i sreću danas već
prolazimo kroz dane besposlice siromaštva i nesigurnosti pred
skorom budućnošću Svi znakovi pokazuju da je nova kriza na
vratima
Narod mora odgovoriti vladi zato što nije primila delega-dje
Odgovoriti mora hiljadama protestnih rezolucija daljnjim
i još većim organtzifanjecn u borbi protiv visokih djena i sve-stranim
tumačenjem narodu kako se današnje ekonomsko sta-nje
neće izmijeniti sve dok se ne izmijeni vlada i njezina poli-tika
Općenito se govori da će se u neku dobu ove godine odr-žavati
i federalni izbori Pred narod će se u izborima postaviti
pitanje da odluči hoće li ponovno izabrati vladu starih partija
liberala ili torijevca ili će ih poraziti U zemlji sve više raste
uvjerenje da su ove partije u službi onih grupa koje misle sa-mo
o profitu i koje za zaštitu profita namjeravaju postaviti
vlast policijske sile i zajedno sa američkim monopolom bodri
kanadski narod u imperijalistički rdt
Radi toga narod je dužan još više okupiti se oko onih sila u
zemlji koje se bore za progres kod kuće i mir u svijetu Jedin-stvo
radnika i farmera članova RPP CCF radničkih sindikata
organizacija domaćica i drugih narodnih skupina u borbi pro-tiv
visokih djena i pristojniji život može postati snažna osno-va
masovnog narodnog pokreta za poraz svih reakcionarnih
planova i za pobjedu onakvog programa onakve politike ko
ja će kanadskom narodu osigurati blagostanje kod kuće miri
t meajunaroano prijateljstvo u svijetu
M PERUALISTIGKI
M AiMEVAR S TRSTOM
Ugovorom o miru s Italijom ko-ji
je 10 februara 1940 godine zak-ljučen
u Parizu stvoren je Slobod-ni
Teritorij Trsta U izradi ugovo-ra
učestvovali u delegati 21 drža
ve Zemlje — Članice ujeainjenin
nacija koje su se u ratu borile
protiv fašističke Italije obavezale
su se potpisima svojih predstavni-ka
da će poštovati sve odredbe
ovog ugovora i omogućiti njegovo
provodjenje Gušeći demokratske
slobode i sprečavajući izbor gu-vene- ra
Trsta Sjedinjene Američke
Države i njihova glasačka maSina
u Organizaciji ujedinjenih nacija
ogriješili su se o ove obaveze Naj-noviji
američko-britansko-francu-s- ki
prijedlog o ustupanju Slobod-nog
Teritorija Trsta Italiji pod-nesen
bez znanja i mimo ostalih
potpisnika ugovora a posebno mi-mo
Jugoslavije pretstavlja novu
jednostranu akciju u nizu maneva-ra
koje američki imperijalisti i
njihovi britanski i francuski part
neri provode na liniji razbijanja
Organizacije ujedinjenih nacija
Isticanje ovog prijedloga znači po
kušaj revizije Jednog medjunarod
nog sporazuma nastalog kao rezul
tat dugih kojima je noj Parizu vol- -
naša zemlja pristala na žrtvu da
doprinijela svoj udio saradnji 1
uspostavljanju mira medju naro-dima
Stoga Je praksa da so iza
ledja zainteresiranih zemalja dis-kutira
o pitanjima općeg značaja
i stvaraju prijedlozi koji Sjedinje-nim
Američkim Državama Velikoj
Britaniji i Francuskoj koristo za
njihove momentalne političke Spe-kulacije
oko Italije direktno upe
rena ka rušenju i onemogućavanju
medjunarodne saradnje Ovakav
postupak zapadnih sila izazvao je
ogorčenje i proteste našoj Jav-nosti
Koji je pravi smisao prijedloga
američke britanske i francuske
vlade da se Slobodni Teritorij Tr-sta
preda Italiji 1 o tome izradi
naknadni protokol kao dodatak
Ugovoru miru I
JoS prije zvaničnog saopćenja
o ovom prijedlogu 14 marta po-javila
se u talijanskoj reakcionar-noj
štampi izjava vodje kvalun-kvistič- ke
stranke DJaninlja dopis-niku
Usta "Mesadjcro Vcncto" o
tome da Je "Slobodni Teritorij Tr-sta
samo komedija i laž" i da je
"njeno sadalnje stanje samo pro-lazno
jer će se Trst vratiti Italiji
I Evropi"
Uskoro se pokasalo da ova ire-dentistička
crnokošuljaška izjava
Jednog od predstavnika talijanske
reakcije nije bila dato slučajno
Ona je signalizirajući pripremani
imperijalistički manevar s Trstom
uporedo sa šovinističkim napadima
protiv Jugoslavije bila usmjerena
protiv demokratskih snaga Ita-liji
koje se bore i sa dobre susjed-ske
odnose s našom zemljom Go-vor
koji Je prilikom potpisivanja
carinske unije s Italijom 20 marča
Torinu održao francuski ministar
vanjskih poslova Didault potvrdio
je da su američko-britantko-fran-cuc- ke
konsultacije i njihov prijed-log
o Trstu ustvari običan ameri-čki
trik namijenjen da pred izbore
priskoči u pomoć talijanskoj reak-ciji
Američki imperijalisti osjećaju
da su — zajedno sa pozicijama de
mmmKS fJT' SSSSJT'H mmmmmmteT
SnmmnmHE'
nunmUiinv £
Ka
BmP£Š$Sr i
Se'llt
&MsKE- -
fr&nW
'% r" ?" "L
SA- -
ntu
bazu anti-demokrats- ko uporište
u Europi 0 tom svjedoče i naj-noviji
govori zvaničnih lica u SAD
Snaga demokratskog narodnog
fronta podrška koju on uiiva
masama i sve veće nezadovoljstvo
i otpor naroda protiv vladavine
američkih marioneta Italiji za
brinuli su ekspanzioniste SAD
Strah od jačanja demokratskih
snaga natjerao ih je da i Italiji
pribjegu "privremene pomoći"
do snabdijevanja Selbinih jurišnih
policijskih odreda blindiranim ko-lima
mitraljezima i bombama
Uvidjajući da im sve dosadainj
mjere za gušenje narodnog pokre-ta
neće biti dovoljne američki mo-nopolisti
su pribjegli novom poku-šaju
Preko Didaulta koji se je još
jednom pokazao kao servilni sa-putn- ik
Georga Marshalla imperi-jalisti
iz Wall Streeta su krenuli
da pomoću manevra oko Trsta ra-spire
šovinističku mržnju i izvrše
novi napad na Jedinstvo
naroda u Demokratskom fron-tu
Francuska vlada koja je ima-la
vidnog udjela stvaranju Slo
bodnog Teritorija Trsta na mirov
pregovora u konferenciji u na
bi
u
o
u
u
i
u
u
iz
u
u
Jeban Je odjednom — po ri
ječima g JJidault — "došla do za-ključka
da režim slobodnog terito-rija
nije sposoban za život" i da
"treba naći drugo rješenje" Min-istar
vanjskih poslova francuske
vlade u ime svoje i valjda u Ime
State departmenta Izjavio Je: "Sli
sanjamo o prostranoj oblasti od
Sjevernog do Jadranskog mora
koja bi se "Jednog dana bez sum-nje
proširila na Njemačku" Tako
su snovi Didaulta pokazali upad-nu
sličnost sa željama talijanskog
fašiste DJaninlja o "Trstu koji
pripada Europi" Zaboravljajući
da i licemjerstvo ima svojih gra-nica
g Đidault se je odvažio da
ovom pokušaju imperijalističke
transakcije sa Trstom prikači i
etiketu "zaštite interesa mira i sa-radnje
izmedju Italije i Jugoslavi-je"
iako nastoji da onemogući tu
saradnju
Talijanski i Jugoslavenski narod
svijesni su da je saradnja izmedju
njihovih susjednih zemalja u nji-hovom
interesu i interesu derao
na a očekivanju
renje ove saradnje iskrsavale sa
dosad mnoge teškoće baš krivicom
onih krugova u Italiji i van nje ko-ji
su kao i g Bidault za svoje po-stupke
bili inspirirani politikom
State departmenta Kada su prijo
nekih 1C mjeseci razgovori
maršala Tita i generalnog se
kretara Komunističke partije Ita-lije
Palmira Togllattia pokazali da
postoje realne mogućnosti za
odnosa i ostvarenje sa-radnje
ismedju Jugoslavije i Ita-lije
ovi krugovi učinili su sve
da tu saradnju onemoguće
U svojoj izjavi listu "Unita"
novembra 1946 godine Palmiro To-ljati
je ukazao na iiajonfcu da Je
Jugoslavija u sa iskrenom
saradnjom ponudila snorasum i
direktne pregovor Italijom pri-- 1
stajuei u to vrijomc da Trst pri- -'
padne Italiji naravno pod ušlo
vom da domje salata demokratom
"koji Tršeaaima
da upravljaju svojim gra-dom
teritorijem u sklada s de-mokratskim
načetima" Italija bi
mokrManake i ostale reakcije u U tem slučaju trebala da pristane
Italiji — ugroženi i njihovi plane-- 1 da Gori
da ©d te zemlje stvore svoju turni ekonomski centar jedae ob-steš- mi
koloniju vojno-stratešk- u lasti u kojoj živi ogromna većina
ftMSBMtUSBBBaa
i "
-
talijan-skog
po-boljšanje
dozvo-ljavati
Jugoslaviji
ujaith'n o4 ilSfft tr± io
Jut- -
t
"jtofT) alt
U1
Slovenaca "Prijedlog maršala Ti-ta
rekao je tada Toljati moie da
posluži kao sretna baza za defini-tivno
rješenje svih spornih pitanja
isntedju zemlje a isnad sve-ga
da zauvijek uguti svako even-tualno
žarište ismedju njih"
Kako su tada ovaj gest Jugosla-venske
i njenu želju za spo-razumom
dočekali tobožnji prija-telji
Italije?
Agencija Frans-pre- s Javila je 13
novembra iz Njujorka da "ni Lon-don
ni Valington ne bi sa zado-voljstvom
primili direktan spora-zum"
Talijanski ambasador u Va-šingto- nu
Alberto Tarkijani ozna-čio
je jugoslavenske prijedloge kao
a "Ob"
stranke Didoa koji je patetično
govorio o "životnim interesima Ita-lije"
"želji" sa njenom "sarad-njo- m
s novembra
1946 god ustao Je oštrim riječi-ma
protiv bilo kakvog direktnog
je so odbije po
Italije Tako predloženo rjoše- -' Izvršni odbor
naišlo otpor Holandije
1 njihove ne na- - no u vezi sa ovom pod- -
lazeći nikakav kod zvaničnih
pretatavnika na zapadu ako mu se
nisu direktno usprotivili
Američki prijedlog o ustupanju
Trsta koji su SAD Velika
nija podnijeli s obzi-- 1 rada Pclgije kon- -
rom na približavanje talijan
skih izbora trebalo bi da isto
kao američka pomorska pješadija
otvorene prijetnje Intervencijom
protiv demokratskih snaga po-dupre
reakcionarni blok na Izbo-rima
Ovaj prijedlog u Trstu već
svoju pravu namjeru čim
Je vijest o prijedlogu američke bri-tanske
lade objavlje-na
okupacione vlasti su mobili-zirale
sve policijske da za-štite
talijanske šoviniste koji su
počeli se okupljaju po ulicama
trgovima grada kličućl protiv
Slovenaca pokušavajući da pri-rede
demonstracije pred redakci-jom
slovenskog lista "Primorski
dnevnik" Fašistički elementi vikali
"napolje Slovenci" Na trg
"Stare mitnice" dojurio Je kamion
fašiattičklh izbjeglica iz Trsta i
Dalmacije s transparentom "Dal-macija
ili smrt" A komandant
radnika
AjreJ dao Je tendencioznu izjavu
anglo-američ- ka vojna upra- -
kracije mira Ali putu ostva- - "u konačnog spo- -
izme- -
'dju
isti
šalji
statut će
vrati kut-- vi
po-- 1
l_MS_SKW'TPf"
način
--ims
obje
spora
vlade
organ
ođsiv
Ilrita- -
dana
snage
razuma- - nastanu sa svojim po-slovanjem
tj terorom protiv de--
mokratsldh snaga
računica sa Tr-stom
Oni obećavaju Ta-lijanima:
sa de Gasporija
tj za nas dobieete sa nagradu
Trst AmtriAci
nadaju ćt na ovaj način jeftino
doći Italije Trsta Talijan-ske
narodne mase imaju već prili-čno
iskustva s takozvanim zapad
nim "prijataljima" Italije Demo-kratske
snage Italije svjesne su da
oni krugovi koji im danas "po-klanjaj"
Trst nastoje na taj na-čin
ea prigrabe čitavu Italiju i
pretvore a koloniju Votstrita
U ovom prijedlog e Tr-sta
sluti kao ma-mac
pomoću koga žale da uvuku
talijanski narod u avanturističke
planove potpaljivača novog rata
Zato ne treba sumnjati u to da
će talijanski narod u svom vlasti- -
svoj demovme xaM da dostojno
sagova ri na ovaj podli manevar
_2i -- xi?t'
jJkĐlfAVA tiKJVATSrCe €lA$A-- p
Vrr - "ihipm "Cj?'-- Sf-- %£ — JSTMX aflsnmmmlnVsHm
:
- krttefsrtan
"neprihvatljive"
Jugoslavijom"
Imperijalistička
ckspansJonisti
imperijalistima
% & JPlfcijfe'rog Kos đaka se pfipesssć ili9M
i f
i
i
i
'
"--
- w££
—
g
i
8
—
KOtfftUt
Ls
cjKsas
ssscj
s -- 3 1 (ttfifmu m
CNCRALMI
tiš
l
Za svoje slalnUtvo vladi stare Jugoslavije Petar Stanković urednik "Hrvatskog Glasa" potvrdjuje
ovdje primitsk od 300 američkih mjesec maj 1941 godine
Neprijateljski manevri protiv
svjetske sindikalne federacije
PISMO UJEDINJENIH SINDIKATA HOLANDIJE INICIJATORIMA
LONDONSKE SINDIKALNE KONFERENCIJE ZEMALJA
ZAPADNE EUROPE
Ujedinjeni sindikati Holandije luku da na svom slijedećem zasje-prim- ili eu poziv da učestvuju u ra- - danju pretrese pitanje američke
du Londonske konferencije sindi-kata
zemalja koje su prihvatile
Marshalov plan Ova konferencija
sazvana na inicijativu izvjesnih
vodja sindikalnih organizacija ze
malja Zapadne Europe izmedju os-talog
i Everta Kupersa podpred-sjednik- a
Sindikalne federacije Ho-landije
Ujedinjeni sindikati Holan-dije
odbili su učestvuju na kon-ferenciji
i uputili inicijatrima kon-ferencije
Blijedeće pismo
Na vanrednom zasjedanju odr-žanom
28 februara Nacionalno vi-jeće
Ujedinjenih sindikata Holan-dije
razmotrilo je poziv za učeSće
na konferenciji nacionalnih sinidi-kalni- h
centrala zemalja koje su
prihvatile Marshallov plan
Toslije Iscrpno diskusije donlje- -
sporasuma ismedju Jugoslavije I ta odluka da ovaj
je ziv Ujedinjenih sin-nj- e
na reakcionarnih j dikata smatra za potreb-krugo- va
štampe da odlukom
već i
Je
pokazao
da
su
da će
je
glasajte
se
da
do do
je
---&
za
je
da
vuče slijedeće:
Osnivanje Svjetske sindikalne
federacije u su učlanjeni
pored ostalih i Kongres
skih trejduniona Generalna fedc--
i Francuska racija Generalna
—
i
i
—
i francuske
i
I
—
i
i i
- -
"
federacija rada Luksemburga i
Sindikalna federacija Holandije
bilo Je prekretnica u historiji me-djunarod- nog
sindikalnog pokreta
Preko sedamdeset milijuna radni-ka
gotovo svih zemalja svijeta
bez obzira na boju kože rasu na-cionalnost
ili političku pri-padnost
ujedinilo se u sklopu Fe-deracije
Milijuni radnika koji su
podnijeli teško žrtvo u borbi pro-tiv
fašizma tražo trajan mir i so
cijalnu pravdu Osnovni Je princip
Svjetske sindikalno federacije da
Je očuvanjo mira nerazdvojno po-vezano
sa sviješću masa o tome da
će novi ratovi onemogućiti svako
poboljšanje socijalnog položaja
trudbenika Jasno je da je medju-narodn- a
reakcija zauzela neprija-teljski
stav prema osnivanju i Ja-čanju
Svjetsko sindikalne federa-cije
Reakcionarno snage postavile
su sebi za cilj da razbiju sve jače
anglo-američk- ib trupa general Jedinstvo svijeta i jedin- -
i
s
jasna
manevru
dolara
kojoj
britan
vjeru
stvo redova Svjetske sindikalne
federacije Izvjesne vodje Ameri-čke
federacijo rada najodanije slu-že
svjetsku reakciju U toku 1941
godine poznati agent reakcije Ir-vl- ng
Hraun poslan Je u Europu sa
nalogom da podrljo autoritet Svjet-ske
sindikalne federacije Kada jo
u januaru mjesecu 1946 godine
Svjetska sindikalna federacija
uputila u Njemačku komisiju sa
zadatkom da ispita stanje sindi-kalnog
pokreta Irving Ilrnun kofl
je tada boravio u Njemačkoj dao
je ovakvu izjavu o radu komisije
u čijem sastavu su ismedju ostalih
bili Kupers i Zuo:
"Njihov boravak prošao Je u zna-ku
pompeiAotti velikodostojnika
Veći dio vremena proveli su u
gozbi sa predstavnicima vojnih
vlasti "
Soda Je jasno da ova kleveta ni-je
bila uperena protiv ličnosti Ku-persa
i 2uoa već je imala za cilj
da unese pometnju i razdor u re- -
dove Svjetske sindikalne federaci-je
Za to ima i drugih dokaza
Diskusija o takozvanom Mar-shallovo- m
planu stavljena Je na
dnevni red konferencije u Londo-nu
da bi se prikrio pravi cilj mi-niranja
Svjetske sindikalne fede-racije
U novembru mjesecu pro-šle
godine Izvršni biro Svjetske
sindikalne federacije donio je od- -
Eksplozija prvih dviju atomskih
bombi bačenih na japanske gra-dove
Horošiml i Nagasaki prika-zana
je u američkoj štampi kao či-nilac
koji je odlučio kapitulaciju
Japana Stupci listova bili su ispu-njeni
opisom razornog djelovanja
atomske bomb: "Gradovi su pret-voreni
u prah i pepeo poginulo je
na stotine hiljada stanovnika na
površini od preko sto kilometara ne
raste čak ni trava" Medjutim
sovjetski novinari koji su nedavno
posjetili Nagasaki konstatirali su
da je prikazivanje dejstva eksplo
zije u ogromnoj mjeri preuveličano
i da je sračunato jedino na zastra-šivanje
širokih masa
U Nagasakiju ulice nisu ošteće-ne
Na mjestu eksplozije gdje se
nalazi tabla sa natpisom: "Ovdje
je nad kućom broj 170 eksplodirala
atomska bomba bačena sa visine
od 500 metara još uvijek stoje ma-le
dvokatne kuće koje su većinom
sagradjevie od drveta kartona i
stakla Stanovnici nemaju pojma o
strašnoj "atomskoj groznici" koja
je prema tvrdjenju američke štam
"pomoći" Europi Ovo zasjedanje
po svoj prilici održava se u aprilu
ove godine i pružit će mogućnost
Kupersu i njegovim istomišljenici-ma
da iznesu svoje stanovište po
ovom pitanju Medjutim organizi-rajući
Londonsku konferenciju i
učestvujući u njoj oni ometaju
predvidjenu diskusiju u izvršnim
organima Svjetske sindikalne fe-deracije
i time krše Statut Svjet-ske
sindikalne federacije Ovo tvr-djen- je
je utoliko točnije kad se uz-me
u obzir da su Kupers iz Sindi-kalne
federacije Holandije i Di-ki- n
iz Kongresa britanskih trejd-uniona
članovi izvršnih organ
Svjetske sindikalne federacije Nji-hov
stav ne opravdava odlaganje
zasjedanja Izvršnog biroa Svjetske
sindikalne federacije Ultimatum
britanskih Kongresa trejd-union- a
upućen Svjetskoj sindikalnoj fede-raciji
u kome se traži da se Iz-vršni
biro sastane Još u prvoj po-lovini
februara kao i da se kon-ferencija
sazove za 9 i 10 marča u
Londonu ima obilježje akcije upe-rene
protiv Svjetske sindikalne fe-deracije
Ovo mišljenje potkrijep-ljeno
Je činjenicom da Američka
federacija rada i druge organiza-cije
koje zauzimaju neprijateljski
stav prema Svjetskoj sindikalnoj
federaciji uzimaju učešća na ovoj
konferencijj a to dokazuje i način
na koji Je konferencija priprem-ljena
Ako Je već namjeravano da se u
Londonu raspravlja o obnovi Eu-rope
na osnovu Marshallovog pla-na
trebalo je u prvom redu da
se sindikalnim organizacijama —
učcsnlcama na konferenciji — pru-ži
prilika da se iscrpno upoznaju
sa ovim planom Medjutim zainte-resiranim
organizacijama upućena
su samo dva kratka brzojava Pr-vi
Je sadržao poziv a u drugom se
navodi datum konferencije i uput-stv- a
u pogledu broja delegata Iz
toga se jasno vidi da pravi cilj
konferencije nije iscrpna diskusi-ja
o načinu na koji treba pristu-piti
obnovi Zapadne Europe već
providan manevar koji ima za
cilj da podrije autoritet i ostali
moć Svjetske sindikalne federaci-j- e
Ujedinjeni sindikati Holandije
ne žele da uzmu učešća u oom
manevru Oni će odsada još odluč-nije
pridonositi jačanju Jedinstva
radničke klase Holandije u sklopu
Svjetske sindikalne federacije Da-lje
pogoršavanje teških životnih
uslova radničke klase u Zapadnoj
Europi nije isazvano time što je
odlošen sastanak Izvrsnog biroa
Svjetske sindikalne federacije već
činjenicom da u ovom dijelu svi-jeta
vlada kapitalizam Snaga mi-lijuna
radnika ujedinjenih u
Svjetskoj sindikalnoj federaciji
suprotstavlja se kapitalizmu Zah
valjujući jedinstvu radnika njiho-va
snaga jačati će i dalje Predus-lo- v
za to je pored ostalog i ras-krinkavanje
zakulisne igre Kuper-sa
i njegovih istomišljenika i upo-znavanje
radnih masa sa pravim
stanjem stvari
To Je razlog zbog koga se Iz-vršni
biro Ujedinjenih sindikata
Holandije smatra pozvanim da ob-raslo- žl
odluku Nacionalnog vijeća
Ujedinjenih sindikata Holandije
da n uzme ueeoća na konferendji
koju vi organisujet
Za Izvršni Uro Ujedinjenih in-dika- ta
Holandije predsjednik
R niokjlzi"
Sovjetski novinari o djelovanju
atomske bombe u Nagasakiju
pe kosila hiljade ljudi Prilikom
eksplozije bila je zapaljena zgrada
Medicinske akademije Medjutim
I izgorjeli su samo drveni dijelovi i
namještaj dok stepenice laborato- -'
rij! instrumenti i kostur zgrade
nisu bili oštećerJ razornim dješo--j
vanjem bombe Guverner Nagaaa- -
kija izjavio je da je poginuo nez-natan
broj ljudi 1 to oni koji su
ostali u zapaljenim kućama jer su
smatrali da J bačena obična bom-ba
i da je bolje ostati pod zaklo-nom
kuće tako da im je vatra pre
1 priječila izlaz
I O "Jačini" djelovanja atomske
bombe svjedoči i činjenica da skla- -
' dište ratnog materijala nije eksplo-diralo
od detonacije Samo je jed-na
tvornka teško oštećena i prije-ti
da se sruši u svakom momenti
Usprkos tome Amerikanci su na-redili
da se ova zgrada ne poprav-lja
da bi poslužila kao dokaz "ra-zornosti"
atomske bombe
A Amerikanci tvrde: "Atomska
bomba odlučila Je kapitulaciju Ja-pana"