000295 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i treba m hlati svaXeg utorka i pelka C GodiSnja prelphta: za 6 dohrat ostah zanlje 7 dolara tmffi Adrcsa: 479 Queen Street West Toronto 2-- B, Ontario Ell 3-16- 42 VOL XIII. No. 73 (1167) TORONTO, TUESDAY, OCTOBER 10, 1961 PRICE PER COPY horbu Nemojmodozvlitiponovnonaoruzavanje Nemacke! Sprecimo povampireni nemacki militarizam od zlih namera! (Г subotti i ncdjcljn 7. t 8. oktobra u Torontu jc odrzana Osma konvencija Savcza Jugoslavcnskih Kanadjana. Konvcucija jc za-kljuv- ila da borba za mir glavni zadatak i njc-govi- h clanova. 0 tome jc usvojen proglas kjojega ovdjc Ujmvcno jc jn'smo premijeru Dicfcnbakcru . — Xa drugoj fit donosimo izvjcstaj Izvrsnog odbora kojega jc podnio sckrclar V. Grbic, a u idiicem broju donijet ccmo dragc konvcncijskc ma-terijal- c.) Svim Jugoslovenima-Kanadjanim- a Draga braco i scslrc, Opasnost nuklcarnog rata, sivorcna oko zapadnog Bcrlina akcijom povampircnog ncmackog mililarizma prcti da covecanstvo opct baci u novi svclski rat, Ta opas-nost zabtcva da svi miroljubivi ljudi, svi oni koji zclc da oni i njibova deca zivc u mini, u nicsto da nadju smrt u strasnom nuklcarnom ognju, podignu svoj glas prolcsta protiv nuklcarnog naoruzavanja, za sprccavanje atom-sko- g rata. Vcc dvaputa u ovom stolecu mracne silc ncmackog mijitarizma prouzrokovalc su strasna krvoprolica sa pre-k- o 50 miliona ljudskih zrtava, od kojih su slovcnski narodi dali najveci broj, ukljuciv i blizu dva miliona zivota nasc brace i scstara u starom kraju. Ispunjcni mrznjom i zcljni osvetc zbog prctrpljenog poraza u Drugom svetskom ratu, ovi povampireni nema-cki nacisti, na cclu sa bivsim. hitlcrovskim gcneralima, da-n- as vcc otvorcno pretc osvetom. Pod plastcm "borbe pro-tiv konumizma" oni vcc priprcmaju pomcranjc granica Nemacke prcma istoku. I danas kao i za vrcme Hitlcra, stanoviti krugovi u zapadnim zemljama pomazu ove pak-len- e planovc bitlcrovskih gcncrala u nadi da cc oni krenu-t- i na istok. Ali, ovo nijc 1939. godina. Hitlcrovski gcncrali nece uspeti da "munjcvilini ratom" odncsu brzu pobcdu niti cc biti mogucc da sc nuklcarni pozar ogranici. samom sreu Evropc suoccne su mocne armije naoruzanc najstrasnijim atomskim oruzjem. Kczultat sukoba inozc samo da izazo-v- e nuklcarni pozar koji ce citavom covecanstvu doncti neopisivu ncvolju, pustos i smrt. Narodi sveta to nc smej'u dozvoliti. danasnjc atomsko doba o ratu sc nc smc ni misliti. Slovcnski narodi, ukljuciv i Jugoslovene, dali su naj-vis- e zrtava u proslom ratu. Oni su pitrpcli najvc'cu bedu koju donosi rat. Oni su na svojini ognjlstima iskusili "civi-lizatorsk- u" blagodat "supcrljudi" za vrcme pohoda "pro-tiv komunizma". Jos ni danas nisu potpuno izbrisani stra-sn- i tragovi dosada nezapamccnih pustosenja, sve od Lc-njingra- da do Vardara. Hitlerovi naslcdnici, uz pomoc istih pokrovitelja, pod istom parolom, sprcmaju Slovcnima i drugim narodima sveta istu sudbinu. I zato, u ovom sudbonosnom casu, kad sudbina cita-vo- g covecanstva visi o koncu, ni mi nc mozemo scditi skrs-(cni- h ruku. Kucnuo jc poslcdnji cas i za nas u Kanadi. ukljuciv i nas Jugoslovcne-Kanadjan- c, da trezveno razmi-slim- o o ovoj opasnosti, ostavljajuc'i sve drugo po strani. Jcr, ako narodi sveta ne ucinc poslcdnje napore i nc pri-sil- c vladc svih zcmalja da krenu putem mira i razoruza-nja- , postoji vrlo ozbiljna opasnost da svakog momenta bu- - EKONOMSKI RAZVITAK ZEJIUE U Kanadi do 1965. godine trcba stvoriti jedan mi-lijun novih da bi se prosirio pa cak i odrzao sa-dn?- QJi standard 2ivota. Da bi sc to postiglo moralo bi se ubrznti tempo (rasta). Dr. J. J. Deutsch, zam-joni- k rektora Queens Ontario) ka2e da bi se morala za 4 5 po-st- o stopa razvitka iznosi jedva 2 posto godisnje. Ovim poCeli su se baviti krupni Predejednik CPU Crump jc izjavio da najviie stoji do koja dj daje novo Tehfon 8c jc donosimo. rani U U ekonomske ekspanzije univerzitcta (London, ekonomija prolirivati do KodiSnjc. Medjutim, sadaSnja pitanjima biznisnie-n- i. industrijc, proizvode, janja trziita i pazi da sc nc povecaju proizvod-nj- e Drugi, kao na primjci A. J. Little od Canadian Tax osva-- ! Foundation i E. P. Taylor, Г demo obuhvaccni strasnim nuklcarnim plamcnom, koji cc prctvoriti u pepco nasu novu i staru domovinu. Kanadski narod kao i nas narod u staroj nam domo-vi- ni ncce rata. Ncma ni jednog naroda na svetu koji zeli rat. Nuklcarni rat ncce doncti ni jednom narodu пШа osim bede, pustos i smrt. Nuklcarni rat nece, kako neki mozda zamisljaju, doncti ni jednoj grupi politicke ni dm-g- c koristi jcr cc on unistiti i same politicke grupe i ljudc koji ih sacinjavaju. Iz till razloga, mi upucujemo ovaj poziv svim Ijudima dobrc volje, bcz razlike na politicka, verska i raznii-moilazcn- ja medju nama, da svi listom istupimo u korist mira; da digncmo jedinstveni glas protcsta protiv priprc-m- c nuklcarnog rata; da zahtcvamo od nasc vlade da upo-trc- bi svoj upliv za zabranu isprobavanja atomskog oruzja, za resavanje svih medjunarodnih sporova putcm prcgova-ranj- a, za potpuno razoruzanjc i unistenjc svih instrume-nat- a za vodjenje rata, za resenje spora oko Berlina. U ovom ozbiljnom pcriodu Ijudskc istorijc nc bi smc-l- a ni jedna organizacija, ni jedna osoba ostati ravnodusna. Savcz jugoslovcnskih Kanadjana je kroz citavo vrc-me svog postojanja ukazivao na opasnost ratova i vodio borbu za mir. Danas, kad opasnost nuklcarnog rata prcti da unisti eeli svet, mi sa jos vecom ozbiljnoscu isticemo pitanjc borbe za mir kao najsusnu potrebu svih ljudi. Mi stoga najiskrenije smatramo da trcba zapostaviti sve ono sto mozc da omcta jedinstveni istup u odbrani mira medju nama kao drugorazredno, a da nionicntalno bacimo sve nasc snagc za sprccavanje rata. Mi pripadamo onoj grupi ljudi koja veruje u snagu naroda. Mi smo cvrsto uvcrcni da narodi sveta mogu sprc-ci- ti rat. U intcrcsu mira, Osma konvencija Savcza jugoslo-vcnskih Kanadjana poziva sve organizacijc, grupc i pojc-dinc- c medju nasini zivljcm u Kanadi da pitanju opasnosti nuklcarnog rata i borbi za mir poklonc najozbiljnijc paz-nj- e, da preko svojih organizacija, na scbi odgovarajuci nacin, pridoncsu svoj deo borbi za mir. Osma konvencija SJK takodjc poziva sve savcznc or-ganizac- ijc, sve svojc slcdbcnike i prijatclje da se stave na cclo kampanjc za mir medju nasini narodom u Kanadi, da sc prikljucc kanadskim mirovnim snagama u borbi protiv nuklcarnog rata, da pitanjc borbe za mir postavc na prvo nicsto. Danas ncma nista vaznijeg od borbe za mir. Od isho-d- a ove borbe nc samo da zavisi buducnost nasih organiza-cija, od toga zavisi buducnost svih organizacija i svih ljudi. Rat nijc neizbeziv. Hat izazivaju ljudi i oni ga mogu spreciti. OSMA KOXVEXCUA SAVEZA JrGOSLAVtiXSKlH KANADJANA Do 1965. god. treba stvoriti milijun novih poslova poslova trolkovi dniga predsjednik Argus korpora cije tvrde da najveca odgo-vorno- st leii na vladi. Little jc rckao da je potreban du-goro- cni plan, a Taylor prcd-loii- o da se osnuje ministar-- stvo ekonomskih poslova. Poznati biznismanski or-gan "Financial Poet" kaie da se Kanada suoSava "ba- - zjenim, dugoro6nim potcS-kocam- n" i da samo "pno-- klasno mieljenje i visoka "Financial Post" podvla5i da kanadska politika mora biti "iz osnova promjenje-na- " u skladu sa "drasti6nim promjenama koje se odigra-vaj- u u svijetu". Ovim problemom bavila so godisnja skupStina Kana-d- c trgova6ke komore odrza-na u Halifax-u- . Novoizabra-n- i predsjednik Komore W. S. Kirpatrick, inafe predsjc clnik LonsolidateI of inning hrabroet mogu da nas pokre-- 1 and Sme,ting korporacije, nu opet na put progresa". (Nastava kna str. 4 HruScov: Amcrickc bazc u Japanu ugro-- zavaju SSSR Tokio. — Sovjetski pre-mije- r HruScov u pismu ja-pansk- om promijeru Ikedi u-pozo- rava da "strane vojne baze" u Japanu i Okinavi u-groza- vaju sigurnost SSSRa. HrusSov jc kazao da je japansko-ameri- ki pakt "posijao klice militarizma i agrosivnosti u Japanu." U pismu sc opominje da "strane vojne baze ugroza-vaj- u nc samo sigurnost SSSRa i nicgovih susjednih zcmalja, vcc isto tako prcd-stavlj- a opasnost za sam ja-pan- ski narod." v Tridtscta godma Uhicnja Kanadu SJK. SVE VISE GLASOVA ZA MIR, PROTIV NUKLEARNOG NAORUzAVANJA KANADE Sto i cctrdcsct hiljada Kanadjana potpisalo je petl-cij- u protiv nuklcarnog naoruzavanja Kanade. Peticija sa potpisima predana je premijeru Diefen-baker- u proslog petka. Potpise jc sakupio Kanadski komitct za suzbijanje opasnosti radijacije (Canadian Committee for Control of Radiation Hazards) kome na celu stoii Dr. Huirh Кррп. leyside. Delegaciju, koja je peticiju sa potpisima preda-l- a premijeru Diefcnbakeru, predvodio je Dr. James S. Thompson. Dr. Thompson je poslije izjavio Stampi da sc Diefcn-bak- er slozio sa njihovim zahtjevom i da je obecao da Kanada nece primiti nuklearno oruzje u mirno vrijeme, jedino ako bi doslo do svjetskog rata. 3Iedjutim, Diefen-bak- er je izjavio da ga Dr. Thompson nije pravilno citi-ra- o. Tako vladino stanoviJte i dalje ostaje nejasno. Drzi se da Diefenbaker i vlada, sa iznimkom minis-tr- a Harknessa, nije za nuklearno oruzje, ali se nalazi pod jakim pritiskom Sjed. Drzava, koje zele da postave baze rakctno-nuklearno- g oruzja na dalekom sjeveru, sto bli2e granicama Sovjetskog Saveza. Dan kasnije, u subotu 7. oktobra u Ottawu je stiglo viSe stotina univerzitetskih studenata iz Toronta, Mo-ntreal i drugih gradova sa zahtjevom da se Kanada pot-puno odreknc nuklcarnog oruzja. Studentski pohod na Ottawu organizirala jc organi-zacija Combined Universities Campaign for Nuclear Dis-armament. Oni su piketovali zgrade lade i parlamenta 73 sata (za 73.000 ubijenih u prvoj eksploziji atomske bo-m- bc u Hirosimi.) Protiv nuklcarnog oruzja u Kanadi istupila je osni-vac- ka konvencija Novc demokratske partije u provinciji Ontario, koja jc odrzana u Niagara Falls 7. i 8. oktobra. Konvenciji je prisustvovalo preko 900 delegata. Protiv nuklcarnog naoruzavanja izjasniia su se trcdunijska vijeca (Labor Councils) u Montrealu, Hamil-ton- u, Londonu, Oakville i Vancouveru. Konvencija Federacije rada u Novoj Skotskoj je u-svo- jila rezoluciju protiv nuklearnih pokusa i troSenja novca na naoruzavanje. U Montrealu je demonstriralo vise od 700 osoba, vc-cino- m 2ena i djecc. Trazili su da sve zemlje obustave nu-klcar- nc pokusc. Komunisttfka partija Kanade organizira pohod na Ottawu 28. oktobra pod lozinkom "No War Over Ucrlin". "The Fisherman", glasilo ribarske unije na Pacifiku objavio je pismo 61ana Zakonodavne skupstine (parhi-ment- a) Dritanskc Kolumbije Camille Mather pod nas-lovo- m "No Nuclear Weapons", u kome se poziva tttaoce lista da pisu flanovima parlamenta da istupe protiv nu- klcarnog oruzja. "The Commonwealth", glasilo CCF (Nove demo-kratske partije) u zapadnim provincijama u uvodnom clanku istice da sve veci broj ljudi istupa protiv vojnih pothvata Zapada u Ilcrlinu. List tvrdi da od rata i pri-pre- ma za rat koristi imaju samo "trgovci smrti". U clan-ku se zagovara opce i potpuno razoruzanjc. Na kraju sc ka2e da je u pitanju opstanak svih ljudi i zato je potreb-n- o da svi aktuju. Doadjaji po svijetu 0 AmerKko-sovjetsk- i prc-govo- ri u Ilcrlinu se nastav-ljaj-u. Sovjetski ministar vanjskih poslova (Jromiko jc izjavio da je njegov razgovor sa predsjednikom Ken-nedyc- m bio koristan. Laoski prinfevi (ncutra-la- c Suvana Fuma, desnicar Doun Oum i vodja narodno- - oslobodilackog pokreta Suva-nanvon- g) sporazumili su sc osnivanju noc vladc, koji ce predvodit Suvana Puma. Sjcd. Drzae ce pojafati intervenciju u Juznom Vijct-nam- u. 0 U Garni je otkritena za-- i vjcra za ubijstvo predsjedni-k- a Nkrumah. Uhapseno jc 50 lica. Nova sirijska lada je odluciia da nacionalizirana poduzeca povrati bivJim vlas-nicim- a. Panama jc ponovno za-trai- la od SAD da se dugogo- - diSnji spor oko statusa Pa-- j asdnmuuaemcrrsseikcnpkoiocgtsetktIoatavcnapanutljbnealmcikricj.ecScnniatcruiaolnsnakolla------,11 ' 0 Gvinejski ministar vanj-ski-h poslova Lansana optuzio je u UN da Helgija svojim postupcima u Kongu i Ruan-- da-Urun- di gura Afriku u svjcthki rat. O U poslijeratnom pcriodu SSSK je dao drugim zemlja-ma kreditc i zajnune u isini od 10,2 milijarde non'h ruba-Ij- a. Izmedju SSSR-- a i USA postignut je sporazum da se u Chicagu 13. oktobra otvori sovjetska medicinska izlolba, a u Harkovu 21 oktobra amc-rifk- a saobracajna izlozla. Torontski Kinczi obiljczili godisnjicu N. R. Kinc Vise od 1.000 kineskih Kanadjana prisustvovalo je proslavi 12-gogdisnj-ice N. R. Kine u Torontu. Oni su trazili da Kanada uspo-sta- vi diplomatske odnose sa Kinom, da se N. R. Ki-- ni prizanju njezina prava u UN i da Sjed. Drave povrate Tajvan (Formo- - 2U) 4'. 11Г "(tnWl'W I m Џ Ш
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, October 10, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-10-10 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000074 |
Description
Title | 000295 |
OCR text | i treba m hlati svaXeg utorka i pelka C GodiSnja prelphta: za 6 dohrat ostah zanlje 7 dolara tmffi Adrcsa: 479 Queen Street West Toronto 2-- B, Ontario Ell 3-16- 42 VOL XIII. No. 73 (1167) TORONTO, TUESDAY, OCTOBER 10, 1961 PRICE PER COPY horbu Nemojmodozvlitiponovnonaoruzavanje Nemacke! Sprecimo povampireni nemacki militarizam od zlih namera! (Г subotti i ncdjcljn 7. t 8. oktobra u Torontu jc odrzana Osma konvencija Savcza Jugoslavcnskih Kanadjana. Konvcucija jc za-kljuv- ila da borba za mir glavni zadatak i njc-govi- h clanova. 0 tome jc usvojen proglas kjojega ovdjc Ujmvcno jc jn'smo premijeru Dicfcnbakcru . — Xa drugoj fit donosimo izvjcstaj Izvrsnog odbora kojega jc podnio sckrclar V. Grbic, a u idiicem broju donijet ccmo dragc konvcncijskc ma-terijal- c.) Svim Jugoslovenima-Kanadjanim- a Draga braco i scslrc, Opasnost nuklcarnog rata, sivorcna oko zapadnog Bcrlina akcijom povampircnog ncmackog mililarizma prcti da covecanstvo opct baci u novi svclski rat, Ta opas-nost zabtcva da svi miroljubivi ljudi, svi oni koji zclc da oni i njibova deca zivc u mini, u nicsto da nadju smrt u strasnom nuklcarnom ognju, podignu svoj glas prolcsta protiv nuklcarnog naoruzavanja, za sprccavanje atom-sko- g rata. Vcc dvaputa u ovom stolecu mracne silc ncmackog mijitarizma prouzrokovalc su strasna krvoprolica sa pre-k- o 50 miliona ljudskih zrtava, od kojih su slovcnski narodi dali najveci broj, ukljuciv i blizu dva miliona zivota nasc brace i scstara u starom kraju. Ispunjcni mrznjom i zcljni osvetc zbog prctrpljenog poraza u Drugom svetskom ratu, ovi povampireni nema-cki nacisti, na cclu sa bivsim. hitlcrovskim gcneralima, da-n- as vcc otvorcno pretc osvetom. Pod plastcm "borbe pro-tiv konumizma" oni vcc priprcmaju pomcranjc granica Nemacke prcma istoku. I danas kao i za vrcme Hitlcra, stanoviti krugovi u zapadnim zemljama pomazu ove pak-len- e planovc bitlcrovskih gcncrala u nadi da cc oni krenu-t- i na istok. Ali, ovo nijc 1939. godina. Hitlcrovski gcncrali nece uspeti da "munjcvilini ratom" odncsu brzu pobcdu niti cc biti mogucc da sc nuklcarni pozar ogranici. samom sreu Evropc suoccne su mocne armije naoruzanc najstrasnijim atomskim oruzjem. Kczultat sukoba inozc samo da izazo-v- e nuklcarni pozar koji ce citavom covecanstvu doncti neopisivu ncvolju, pustos i smrt. Narodi sveta to nc smej'u dozvoliti. danasnjc atomsko doba o ratu sc nc smc ni misliti. Slovcnski narodi, ukljuciv i Jugoslovene, dali su naj-vis- e zrtava u proslom ratu. Oni su pitrpcli najvc'cu bedu koju donosi rat. Oni su na svojini ognjlstima iskusili "civi-lizatorsk- u" blagodat "supcrljudi" za vrcme pohoda "pro-tiv komunizma". Jos ni danas nisu potpuno izbrisani stra-sn- i tragovi dosada nezapamccnih pustosenja, sve od Lc-njingra- da do Vardara. Hitlerovi naslcdnici, uz pomoc istih pokrovitelja, pod istom parolom, sprcmaju Slovcnima i drugim narodima sveta istu sudbinu. I zato, u ovom sudbonosnom casu, kad sudbina cita-vo- g covecanstva visi o koncu, ni mi nc mozemo scditi skrs-(cni- h ruku. Kucnuo jc poslcdnji cas i za nas u Kanadi. ukljuciv i nas Jugoslovcne-Kanadjan- c, da trezveno razmi-slim- o o ovoj opasnosti, ostavljajuc'i sve drugo po strani. Jcr, ako narodi sveta ne ucinc poslcdnje napore i nc pri-sil- c vladc svih zcmalja da krenu putem mira i razoruza-nja- , postoji vrlo ozbiljna opasnost da svakog momenta bu- - EKONOMSKI RAZVITAK ZEJIUE U Kanadi do 1965. godine trcba stvoriti jedan mi-lijun novih da bi se prosirio pa cak i odrzao sa-dn?- QJi standard 2ivota. Da bi sc to postiglo moralo bi se ubrznti tempo (rasta). Dr. J. J. Deutsch, zam-joni- k rektora Queens Ontario) ka2e da bi se morala za 4 5 po-st- o stopa razvitka iznosi jedva 2 posto godisnje. Ovim poCeli su se baviti krupni Predejednik CPU Crump jc izjavio da najviie stoji do koja dj daje novo Tehfon 8c jc donosimo. rani U U ekonomske ekspanzije univerzitcta (London, ekonomija prolirivati do KodiSnjc. Medjutim, sadaSnja pitanjima biznisnie-n- i. industrijc, proizvode, janja trziita i pazi da sc nc povecaju proizvod-nj- e Drugi, kao na primjci A. J. Little od Canadian Tax osva-- ! Foundation i E. P. Taylor, Г demo obuhvaccni strasnim nuklcarnim plamcnom, koji cc prctvoriti u pepco nasu novu i staru domovinu. Kanadski narod kao i nas narod u staroj nam domo-vi- ni ncce rata. Ncma ni jednog naroda na svetu koji zeli rat. Nuklcarni rat ncce doncti ni jednom narodu пШа osim bede, pustos i smrt. Nuklcarni rat nece, kako neki mozda zamisljaju, doncti ni jednoj grupi politicke ni dm-g- c koristi jcr cc on unistiti i same politicke grupe i ljudc koji ih sacinjavaju. Iz till razloga, mi upucujemo ovaj poziv svim Ijudima dobrc volje, bcz razlike na politicka, verska i raznii-moilazcn- ja medju nama, da svi listom istupimo u korist mira; da digncmo jedinstveni glas protcsta protiv priprc-m- c nuklcarnog rata; da zahtcvamo od nasc vlade da upo-trc- bi svoj upliv za zabranu isprobavanja atomskog oruzja, za resavanje svih medjunarodnih sporova putcm prcgova-ranj- a, za potpuno razoruzanjc i unistenjc svih instrume-nat- a za vodjenje rata, za resenje spora oko Berlina. U ovom ozbiljnom pcriodu Ijudskc istorijc nc bi smc-l- a ni jedna organizacija, ni jedna osoba ostati ravnodusna. Savcz jugoslovcnskih Kanadjana je kroz citavo vrc-me svog postojanja ukazivao na opasnost ratova i vodio borbu za mir. Danas, kad opasnost nuklcarnog rata prcti da unisti eeli svet, mi sa jos vecom ozbiljnoscu isticemo pitanjc borbe za mir kao najsusnu potrebu svih ljudi. Mi stoga najiskrenije smatramo da trcba zapostaviti sve ono sto mozc da omcta jedinstveni istup u odbrani mira medju nama kao drugorazredno, a da nionicntalno bacimo sve nasc snagc za sprccavanje rata. Mi pripadamo onoj grupi ljudi koja veruje u snagu naroda. Mi smo cvrsto uvcrcni da narodi sveta mogu sprc-ci- ti rat. U intcrcsu mira, Osma konvencija Savcza jugoslo-vcnskih Kanadjana poziva sve organizacijc, grupc i pojc-dinc- c medju nasini zivljcm u Kanadi da pitanju opasnosti nuklcarnog rata i borbi za mir poklonc najozbiljnijc paz-nj- e, da preko svojih organizacija, na scbi odgovarajuci nacin, pridoncsu svoj deo borbi za mir. Osma konvencija SJK takodjc poziva sve savcznc or-ganizac- ijc, sve svojc slcdbcnike i prijatclje da se stave na cclo kampanjc za mir medju nasini narodom u Kanadi, da sc prikljucc kanadskim mirovnim snagama u borbi protiv nuklcarnog rata, da pitanjc borbe za mir postavc na prvo nicsto. Danas ncma nista vaznijeg od borbe za mir. Od isho-d- a ove borbe nc samo da zavisi buducnost nasih organiza-cija, od toga zavisi buducnost svih organizacija i svih ljudi. Rat nijc neizbeziv. Hat izazivaju ljudi i oni ga mogu spreciti. OSMA KOXVEXCUA SAVEZA JrGOSLAVtiXSKlH KANADJANA Do 1965. god. treba stvoriti milijun novih poslova poslova trolkovi dniga predsjednik Argus korpora cije tvrde da najveca odgo-vorno- st leii na vladi. Little jc rckao da je potreban du-goro- cni plan, a Taylor prcd-loii- o da se osnuje ministar-- stvo ekonomskih poslova. Poznati biznismanski or-gan "Financial Poet" kaie da se Kanada suoSava "ba- - zjenim, dugoro6nim potcS-kocam- n" i da samo "pno-- klasno mieljenje i visoka "Financial Post" podvla5i da kanadska politika mora biti "iz osnova promjenje-na- " u skladu sa "drasti6nim promjenama koje se odigra-vaj- u u svijetu". Ovim problemom bavila so godisnja skupStina Kana-d- c trgova6ke komore odrza-na u Halifax-u- . Novoizabra-n- i predsjednik Komore W. S. Kirpatrick, inafe predsjc clnik LonsolidateI of inning hrabroet mogu da nas pokre-- 1 and Sme,ting korporacije, nu opet na put progresa". (Nastava kna str. 4 HruScov: Amcrickc bazc u Japanu ugro-- zavaju SSSR Tokio. — Sovjetski pre-mije- r HruScov u pismu ja-pansk- om promijeru Ikedi u-pozo- rava da "strane vojne baze" u Japanu i Okinavi u-groza- vaju sigurnost SSSRa. HrusSov jc kazao da je japansko-ameri- ki pakt "posijao klice militarizma i agrosivnosti u Japanu." U pismu sc opominje da "strane vojne baze ugroza-vaj- u nc samo sigurnost SSSRa i nicgovih susjednih zcmalja, vcc isto tako prcd-stavlj- a opasnost za sam ja-pan- ski narod." v Tridtscta godma Uhicnja Kanadu SJK. SVE VISE GLASOVA ZA MIR, PROTIV NUKLEARNOG NAORUzAVANJA KANADE Sto i cctrdcsct hiljada Kanadjana potpisalo je petl-cij- u protiv nuklcarnog naoruzavanja Kanade. Peticija sa potpisima predana je premijeru Diefen-baker- u proslog petka. Potpise jc sakupio Kanadski komitct za suzbijanje opasnosti radijacije (Canadian Committee for Control of Radiation Hazards) kome na celu stoii Dr. Huirh Кррп. leyside. Delegaciju, koja je peticiju sa potpisima preda-l- a premijeru Diefcnbakeru, predvodio je Dr. James S. Thompson. Dr. Thompson je poslije izjavio Stampi da sc Diefcn-bak- er slozio sa njihovim zahtjevom i da je obecao da Kanada nece primiti nuklearno oruzje u mirno vrijeme, jedino ako bi doslo do svjetskog rata. 3Iedjutim, Diefen-bak- er je izjavio da ga Dr. Thompson nije pravilno citi-ra- o. Tako vladino stanoviJte i dalje ostaje nejasno. Drzi se da Diefenbaker i vlada, sa iznimkom minis-tr- a Harknessa, nije za nuklearno oruzje, ali se nalazi pod jakim pritiskom Sjed. Drzava, koje zele da postave baze rakctno-nuklearno- g oruzja na dalekom sjeveru, sto bli2e granicama Sovjetskog Saveza. Dan kasnije, u subotu 7. oktobra u Ottawu je stiglo viSe stotina univerzitetskih studenata iz Toronta, Mo-ntreal i drugih gradova sa zahtjevom da se Kanada pot-puno odreknc nuklcarnog oruzja. Studentski pohod na Ottawu organizirala jc organi-zacija Combined Universities Campaign for Nuclear Dis-armament. Oni su piketovali zgrade lade i parlamenta 73 sata (za 73.000 ubijenih u prvoj eksploziji atomske bo-m- bc u Hirosimi.) Protiv nuklcarnog oruzja u Kanadi istupila je osni-vac- ka konvencija Novc demokratske partije u provinciji Ontario, koja jc odrzana u Niagara Falls 7. i 8. oktobra. Konvenciji je prisustvovalo preko 900 delegata. Protiv nuklcarnog naoruzavanja izjasniia su se trcdunijska vijeca (Labor Councils) u Montrealu, Hamil-ton- u, Londonu, Oakville i Vancouveru. Konvencija Federacije rada u Novoj Skotskoj je u-svo- jila rezoluciju protiv nuklearnih pokusa i troSenja novca na naoruzavanje. U Montrealu je demonstriralo vise od 700 osoba, vc-cino- m 2ena i djecc. Trazili su da sve zemlje obustave nu-klcar- nc pokusc. Komunisttfka partija Kanade organizira pohod na Ottawu 28. oktobra pod lozinkom "No War Over Ucrlin". "The Fisherman", glasilo ribarske unije na Pacifiku objavio je pismo 61ana Zakonodavne skupstine (parhi-ment- a) Dritanskc Kolumbije Camille Mather pod nas-lovo- m "No Nuclear Weapons", u kome se poziva tttaoce lista da pisu flanovima parlamenta da istupe protiv nu- klcarnog oruzja. "The Commonwealth", glasilo CCF (Nove demo-kratske partije) u zapadnim provincijama u uvodnom clanku istice da sve veci broj ljudi istupa protiv vojnih pothvata Zapada u Ilcrlinu. List tvrdi da od rata i pri-pre- ma za rat koristi imaju samo "trgovci smrti". U clan-ku se zagovara opce i potpuno razoruzanjc. Na kraju sc ka2e da je u pitanju opstanak svih ljudi i zato je potreb-n- o da svi aktuju. Doadjaji po svijetu 0 AmerKko-sovjetsk- i prc-govo- ri u Ilcrlinu se nastav-ljaj-u. Sovjetski ministar vanjskih poslova (Jromiko jc izjavio da je njegov razgovor sa predsjednikom Ken-nedyc- m bio koristan. Laoski prinfevi (ncutra-la- c Suvana Fuma, desnicar Doun Oum i vodja narodno- - oslobodilackog pokreta Suva-nanvon- g) sporazumili su sc osnivanju noc vladc, koji ce predvodit Suvana Puma. Sjcd. Drzae ce pojafati intervenciju u Juznom Vijct-nam- u. 0 U Garni je otkritena za-- i vjcra za ubijstvo predsjedni-k- a Nkrumah. Uhapseno jc 50 lica. Nova sirijska lada je odluciia da nacionalizirana poduzeca povrati bivJim vlas-nicim- a. Panama jc ponovno za-trai- la od SAD da se dugogo- - diSnji spor oko statusa Pa-- j asdnmuuaemcrrsseikcnpkoiocgtsetktIoatavcnapanutljbnealmcikricj.ecScnniatcruiaolnsnakolla------,11 ' 0 Gvinejski ministar vanj-ski-h poslova Lansana optuzio je u UN da Helgija svojim postupcima u Kongu i Ruan-- da-Urun- di gura Afriku u svjcthki rat. O U poslijeratnom pcriodu SSSK je dao drugim zemlja-ma kreditc i zajnune u isini od 10,2 milijarde non'h ruba-Ij- a. Izmedju SSSR-- a i USA postignut je sporazum da se u Chicagu 13. oktobra otvori sovjetska medicinska izlolba, a u Harkovu 21 oktobra amc-rifk- a saobracajna izlozla. Torontski Kinczi obiljczili godisnjicu N. R. Kinc Vise od 1.000 kineskih Kanadjana prisustvovalo je proslavi 12-gogdisnj-ice N. R. Kine u Torontu. Oni su trazili da Kanada uspo-sta- vi diplomatske odnose sa Kinom, da se N. R. Ki-- ni prizanju njezina prava u UN i da Sjed. Drave povrate Tajvan (Formo- - 2U) 4'. 11Г "(tnWl'W I m Џ Ш |
Tags
Comments
Post a Comment for 000295