000402 |
Previous | 12 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
V il 4l "" H,J " v-- '" Л л 4 ј'." г-ч''- !"" ,. n .,' A' ..Г . --vl I " 12-N- ASE NOVINE.October 28, 1981 Toronto — Septembra 18. umro je u ovdaSnjoj bolnici na§ mnogo poStovani brat i drug Marijan Doric u svojoj 85-t- oj godini zivota. Umro je iznenada od povreda koje je zadobio. pri padu u svojoj kuci. Pokopan je 21. septembra u Pine Hill Cemetery pored svoje supruge Tonice koja [e umrla 1975. godine. lako u poodmaklim godi-nam- a, smrt Marijana Dorica potresla je sve one koji su ga poznavali. A poznavali su njega i njegovu suprugu Tonicu mnogi nasi iselienici. posebho oni stariji, koji ma je kuca Doriceva bila poznata sve tamo od 1937. godine pa do danasnjih dana. Mnogi nasi navracali su Doricima. Tu su bili primljeni i pod-vore- ni bez obzira kada su doSli. Njihov dom poznat je bio kao centar gdje se dolazilo na razgovore, gdje bi se smjestalo dok bi se obavio posao ili naSao posao. Mnogi su u njihovom domu na§li konaka upravo onda kad im je konak najviSe trebao. Svi smo mi kod nasih Dorica bili primljeni podjednako bez obzira na vjeru ili nacionalnost. Obzirom na to, nasi Dori6 su bili cijenjeni i postovani u Torontu. TORONTO: PENZION ДДД23ИЕ ' Marijan Doric, roden je u ponosnom Hreljinu, Hrvat-sk- o primorje, 1896. godine. U Kanadu je dosao 1926, da bi poslije desetak godina lutanjau potrazi za poslom dopremio u Kanadu i svoju suprugu Tonicu i zajednicki otpoceli novi i bolji zivot od onoga §to im je prizala stara kraljevska Jugoslavija. Jos prije dolaska u Kanadu 1923. do 1926. Marijan Doric je pripadab radnickim sindi-katim- a Jugoslavije — Udru-zenj- u Iu6nih radnika u Brajdici i Clan Sindikata prosao je kroz Skolu progona i maltretiranja susa6ke poli-cij- e, pa nije ni 6udo, da je po dolasku u Kanadu, odnosno prvom dodiru sa radni6-ki- m pokretom Kanade postao njegov 6lan, 6lan naprednih radnickih dru-sta- va i citaoc radnidke stampe sve od njenog po6etka pa do posljednjeg dana svog zivota. U Hrvatsku Bratsku Zajedr nicu pristupio je pokojni Doric 1937. godine. Zapravo u ku6i u kojoj je stanovao — 215 Berkely Street — osno-va- n je odsjek 832 i Marijan Doric je jedan od osni-va6- a — Charter Member. Kroz vrijeme svog 6lano-vanj- a, odnosno kroz 44 godine, vrsio je u ranije Pp zakljuCku profile sjednice Penzionerski klub bdrzat 6e svoju zabavu u nedjelju 1. novembra, 2 sata poslije podne, u St. David's Anglican Church, Donlands Ave. kod Subway stanice. Dodite u.Sto vedem broju da se vidimo, porazgovorimo i zabavimo. Po zakljucku iste sjednice iznosimo ovdje predobjavu, da cemo u nedjelju po podne, 6. decembra.opet prikazati sportski film o svefianom otvaranju olimpijskih igara profile godine u Moskvi. Cinimotozatofito mnogi nisu profili puta mogli doci da vide taj film i onda oni drugi fito su film gledali htjeli bi opet da ga vide. Zabavni odbor Јчмтишим pri bio taj ; NN, Box 522, Station F, Toronto, Ontario !; Prilazem $ za pretplatu na "NN". I [ Ime I; Ullcaili PO Box) !; ![ Mjesto 1 1 ! Provincija (ili drzava) !; Postal (III Zip) Code : ; VA2NO: PlSlTE TISKANIM SLOVIMA ' ' f '' ' ~ ; ':- - s v ' - % ' ' л ! ' ' 1 - - - vrijeme razne duznosti u Odsjeku; kao clan nadzornog odbora ili kao 6lan odsje6-no- g odbora za bolesne 6lanove. Odsjek je na vjeCni pocinak dostojno otpratio svog dugogodiSnjeg Clana. Iznenadna smrt je od nas otrgnula jos jednog. dobrog 6lana пабе stare torontske kolonije. OtpratM i smo njegove posmrtne ostatke, okitili smo vijencima i cvi-јеб- ет njegov grob i oprostili se od njega mi njegovi najblizi. U ime Hrvatske Bratske Zajednice, Odsjeka 832, nadgrobno slovo izrekao je predsjednik Odsjeka brat Manestar. Naka ti je slava i hvala naS dragi brate, prijatelju i druze Marijane za sve tvoje dobro djelo, a tvojim blizim i daljnjim rodacima naSe iskreno sauceSce. Marijan Kruzic tajnik Odsjeka 832 FRANK KAUZLARlC Javljam zalosnu vijest da je prosloga mjeseca u ovdafinjoj bolnici umro Frank Kauzlarid, u 76. godini zivota. Pok. Frank ie roden u selu Fuzine, Gorski Kotar, Jugo-slavija. U Kanadu je dpfiao, mislim 1928. godine. Radio je svakojake poslove da bi prezivjeo. Posljednji posao, do odlaska u penziju bio mu je rad na ovdafinjem liftu. Pok. Kauzlaric ostavio je iza sebe jednog rodaka u Centreville, u Americi, i jednu k6erRu u Jugoslaviji. Neki je vjefina slava pok. drugu Franku Kauzlari6u. Max Ruzick Thunder Bay Koliko ih ima 3ERUZALEM - Izrael danas ima qko tri milijuna i 968.000 sta-novni- ka, od cega je oko tri mi-lijuna i 315.000 2idova. U uku-pa- n broj stanovnika Izraela rie uracunavaju se Arapi s okupira-ni- h teritorija, dok je arapsko sta-novnist- vo anektiranog Deruzale-m- a ubrojeno u stanovnistvo Iz-raela. Prema podacima statisti-cko- g biroa, u toku posljednjih 12 mjeseci slapovnistvo Izraela se povecalo za 49.000 ljudi. Do-seli- le su se samo dvije tisuce osoba, a' prirodni prirastaj izno-si- o je 47.000 novorodencadi. Za posljednjih deset godina sta-novnistvo Izraela povecalo se za 874.000 osoba, a godisnje zemlju napusta po 15.000 Zido-v- a. Istjerani pjevaci SANTIAGO - Jednoj od najpo-pularniji- h cileanskih grupa pjevaca narodne muzike, Ellapu, zabranje-n- o je da se vrati u domovinu poslije turneje po zapadnoj Evropi. Prema 'izvjestaju cilcanskog ministarstva unutrasnjih poslova, clanovima te. muzicke grupe zabranjeno je da udu u zemlju uz obrazlozenje da su se u inozemstvu bavili anticilean-sko- m marksistickom propagandom-- . Zahtjevi konferencije inter-- parlamentarne unije HAVANA — U Havani je odrzana 68. konferencija Interparlamentar-n- e unije. Predstavnici parlarnenata iz oko 100 zemalja prihvatili iu na zavrsnoj plenarnoj sjednici desetak rezolucija o gorucim problemima suvremenog svijeta. S obzirom na trenutak u kome je odrzana — u vrijeme novog pogor-savanj- a medunarodne situacije kako glasi ovdaSnja opca ocjena, nije ni malo slufcajno sto su problemi sigurnosti i razoruzanja na konferenciji izbili u prvi plan. Posebna paznja posvedena je nuklearnom naoruzanju, odnosno novim vrstama ovog oruzja, §to je rezultiralo stavom, prihvacenim od ogromne vecine sudionika havan-sk- e konferencije, o zabrani svih tipova oruzja za masovno uni-stavan- je. Sudionici konferencije su dvjema rezolucijama ostro osudili ponasanje Izraela na okupiranim arapskim teritorijima i vojne napade na teritoriju Libanona, odnosno razaranje nuklearnih instalacija u Iraku. Ovim doku-mentim- a istodobno je izrazena snazna podrSka ogromne vecine parlamentaraca PLO-- u kao jedinom i legitimnom predstavniku pales-tinsko- g naroda. Konferencija je, takoder, energiino osudila agresivne akcije rasistickog rezima JuznoafriCke Republike i zalozila se za neod-godiv- o provodenje odluke o neza-visnos- ti naroda Namibije. U vezi s tim, u rezoluciju je ugraden i vrlo energifian zahtjev za poduzimanje odluCnijih sankcija protiv pretori-jsko- g rezima, posebno na ekonom-sko- m planu. Konferencija je donijela posebne rezolucije o osudi gusenja ljudskih prava u Cileu, Urugvaju i Salva-dor-u. U ovom posljednjem doku-ment- u data je podr§ka francusko--meksi6k- oj inicijativi za politiCko razrjeSenje krize u Salvadoru, Sto ukljufiuje i priznanje politiCke legi-timno- sti Fronte narodnog oslo-boden- ja Salvadora. Izrazavajuci posebnim dokumen-to- m stavove o novom medu-narodno- m ekonomskom poretku, konferencija Interparlamentarne unije istakla je u prvi plan mjere za rje§avanje sadaSnjih energetskih problema u zemljama u razvoju, na linlji odluka nedavne konferencije UN u Najrobiju, i zalozila se za pofietak globalnih pregovora u ovoj oblasti. Pra6ovjek u Australiji prije 40.000 godina SYDNEY — Australski arheolog dr Ryse Jones vjeruje da je otkrio dosad najstarije tragove o boravku Covjeka na australskom konti-nent- u. Dokaze da je 6ovjek zivio ovdje prije 40.000 godina doktor clones je ргопабао, kako smatra, u stijenama nacionalnog parka u Kakadu, u australskom sjevernom teritoriju. Prema tvrdnjama toga ибепјака (koji je tragove postojanja covjeka naSao na dubini od 2,9 metara na mjestu koje on opisuje kao "naj-vjerojatn- ije naselje najstarijeg prastanovnika Australije), ovaj pronalazak potvrduje teoriju po kojoj je na tome kontlnentu covjek zivio prije neandertalca u Evropi. Takoder, po njegovoj tvrdnji, Kakadu nacionalni park je "jedino mjesto na zemlji gdje se kontinu-iran- o mogu pratiti tragovl posto-janja Covjeka punih detrdeset milenija". CBC Television BY RUTH GORDON (CANADIAN SCENE) It is not generally known that the Canadian Broadcasting Corpora-tion is making substantial sales of its television and radio programs to many countries around the world. This not only brings in revenue (more than $4 million last year), but also gives people in other countries a glance at Canada, its people and its culture. For example, the delightful Pacific coast adventure series, The Beach-combers is being shown in 13 counties, including Argentina, Chile, Bolivia, West Germany, Austria and Barbados. The film about Dr. Norman Bethune, who served in the Spanish civil war and is a national hero in China, has been sold to Finland, Belgium and Italy. The Dreamspeaker, a moving story of an Indian medicine man and a run-awa- y boy, has been sold to seven countries, including Poland, Mexico and Argentina. And the series, The Great Detec-tive, has gone to four countries, Barbados, Trinidad, Italy and Greece. All eight programs of The which includes performances by the National Ballet, the --Toronto and Vancouver symphony orchestras and a -- number of Canadian choral groups, has been shown in 26 countries. Among them are Hong Kong, Greece, France, Sweden, Trinidad, Barbados, Yugoslavia, Hungary, Italy, Israel and Mexico. CBC television programs are also shown at Cannes and other international festivajs, -- winning some highly coveted prizes. For the Man Alive series in 1979, has won the blue ribbon in five inter-national festivals. Indijanski poglavica — poslanik? RIO DE JANEIRO (Tanjug) — Indijanski poglavica Mario Juruna, star 41 godinu, iz plemena Xavante u Mato Grossu, postao je 6lan Radnicko-demokratsk- e partije Brazila (PDT) i namjerava da istakne svoju kandidaturu u Rio de Janeiru za saveznog poslanika na izborima iduce godine. Stampa istifie da bi mogao biti prvi Indi-jan- ac koji je poslije 482 godine od dolaska Portugalaca u Brazil zauzeo mjesto u najviSem posla: nifikom tijelu. Izabrao je Rio de Janeiro kao domicil, a ne Mato Grosso jer se u prvom bolje poznaju ekonomski problemi indioskog stanovniStva, nego tamo gdje Indidsi zive. Profile godine isti indijski poglavica je sudjelovao u radu Russellova suda u Nizozemskoj i izazvao zive polemike oko prava da putuje izvan zemlje jer su Indiosi zakonski pod tutorstvom. Sada, medutim, nije bilo smetnji, dak je izborni sud potvrdio njegovo gra-dans- ko pravo. Prije Jurune 6etiri Indijanca su birana za poslanike u lokalnim organima uprave. Juruna je skratio kosu i obuiao odijelo, Cime je htio pokazati svoju zelju da se prilagodi zivotu bijelaca. Smatra da bi njegov primjer trebali slijediti i ostali Indijanci jer su zivotom u divljini prakticno osudeni na izumiranje. Casopis "Tre6i svijet" mu je ponudio zaposlenje, posto je inaCe objavio svoju namjeru da se bavi pisanjem. Njegov prvi korak biti ce jedna autobiografska knjiga.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, December 09, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-10-28 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000126 |
Description
Title | 000402 |
OCR text | V il 4l "" H,J " v-- '" Л л 4 ј'." г-ч''- !"" ,. n .,' A' ..Г . --vl I " 12-N- ASE NOVINE.October 28, 1981 Toronto — Septembra 18. umro je u ovdaSnjoj bolnici na§ mnogo poStovani brat i drug Marijan Doric u svojoj 85-t- oj godini zivota. Umro je iznenada od povreda koje je zadobio. pri padu u svojoj kuci. Pokopan je 21. septembra u Pine Hill Cemetery pored svoje supruge Tonice koja [e umrla 1975. godine. lako u poodmaklim godi-nam- a, smrt Marijana Dorica potresla je sve one koji su ga poznavali. A poznavali su njega i njegovu suprugu Tonicu mnogi nasi iselienici. posebho oni stariji, koji ma je kuca Doriceva bila poznata sve tamo od 1937. godine pa do danasnjih dana. Mnogi nasi navracali su Doricima. Tu su bili primljeni i pod-vore- ni bez obzira kada su doSli. Njihov dom poznat je bio kao centar gdje se dolazilo na razgovore, gdje bi se smjestalo dok bi se obavio posao ili naSao posao. Mnogi su u njihovom domu na§li konaka upravo onda kad im je konak najviSe trebao. Svi smo mi kod nasih Dorica bili primljeni podjednako bez obzira na vjeru ili nacionalnost. Obzirom na to, nasi Dori6 su bili cijenjeni i postovani u Torontu. TORONTO: PENZION ДДД23ИЕ ' Marijan Doric, roden je u ponosnom Hreljinu, Hrvat-sk- o primorje, 1896. godine. U Kanadu je dosao 1926, da bi poslije desetak godina lutanjau potrazi za poslom dopremio u Kanadu i svoju suprugu Tonicu i zajednicki otpoceli novi i bolji zivot od onoga §to im je prizala stara kraljevska Jugoslavija. Jos prije dolaska u Kanadu 1923. do 1926. Marijan Doric je pripadab radnickim sindi-katim- a Jugoslavije — Udru-zenj- u Iu6nih radnika u Brajdici i Clan Sindikata prosao je kroz Skolu progona i maltretiranja susa6ke poli-cij- e, pa nije ni 6udo, da je po dolasku u Kanadu, odnosno prvom dodiru sa radni6-ki- m pokretom Kanade postao njegov 6lan, 6lan naprednih radnickih dru-sta- va i citaoc radnidke stampe sve od njenog po6etka pa do posljednjeg dana svog zivota. U Hrvatsku Bratsku Zajedr nicu pristupio je pokojni Doric 1937. godine. Zapravo u ku6i u kojoj je stanovao — 215 Berkely Street — osno-va- n je odsjek 832 i Marijan Doric je jedan od osni-va6- a — Charter Member. Kroz vrijeme svog 6lano-vanj- a, odnosno kroz 44 godine, vrsio je u ranije Pp zakljuCku profile sjednice Penzionerski klub bdrzat 6e svoju zabavu u nedjelju 1. novembra, 2 sata poslije podne, u St. David's Anglican Church, Donlands Ave. kod Subway stanice. Dodite u.Sto vedem broju da se vidimo, porazgovorimo i zabavimo. Po zakljucku iste sjednice iznosimo ovdje predobjavu, da cemo u nedjelju po podne, 6. decembra.opet prikazati sportski film o svefianom otvaranju olimpijskih igara profile godine u Moskvi. Cinimotozatofito mnogi nisu profili puta mogli doci da vide taj film i onda oni drugi fito su film gledali htjeli bi opet da ga vide. Zabavni odbor Јчмтишим pri bio taj ; NN, Box 522, Station F, Toronto, Ontario !; Prilazem $ za pretplatu na "NN". I [ Ime I; Ullcaili PO Box) !; ![ Mjesto 1 1 ! Provincija (ili drzava) !; Postal (III Zip) Code : ; VA2NO: PlSlTE TISKANIM SLOVIMA ' ' f '' ' ~ ; ':- - s v ' - % ' ' л ! ' ' 1 - - - vrijeme razne duznosti u Odsjeku; kao clan nadzornog odbora ili kao 6lan odsje6-no- g odbora za bolesne 6lanove. Odsjek je na vjeCni pocinak dostojno otpratio svog dugogodiSnjeg Clana. Iznenadna smrt je od nas otrgnula jos jednog. dobrog 6lana пабе stare torontske kolonije. OtpratM i smo njegove posmrtne ostatke, okitili smo vijencima i cvi-јеб- ет njegov grob i oprostili se od njega mi njegovi najblizi. U ime Hrvatske Bratske Zajednice, Odsjeka 832, nadgrobno slovo izrekao je predsjednik Odsjeka brat Manestar. Naka ti je slava i hvala naS dragi brate, prijatelju i druze Marijane za sve tvoje dobro djelo, a tvojim blizim i daljnjim rodacima naSe iskreno sauceSce. Marijan Kruzic tajnik Odsjeka 832 FRANK KAUZLARlC Javljam zalosnu vijest da je prosloga mjeseca u ovdafinjoj bolnici umro Frank Kauzlarid, u 76. godini zivota. Pok. Frank ie roden u selu Fuzine, Gorski Kotar, Jugo-slavija. U Kanadu je dpfiao, mislim 1928. godine. Radio je svakojake poslove da bi prezivjeo. Posljednji posao, do odlaska u penziju bio mu je rad na ovdafinjem liftu. Pok. Kauzlaric ostavio je iza sebe jednog rodaka u Centreville, u Americi, i jednu k6erRu u Jugoslaviji. Neki je vjefina slava pok. drugu Franku Kauzlari6u. Max Ruzick Thunder Bay Koliko ih ima 3ERUZALEM - Izrael danas ima qko tri milijuna i 968.000 sta-novni- ka, od cega je oko tri mi-lijuna i 315.000 2idova. U uku-pa- n broj stanovnika Izraela rie uracunavaju se Arapi s okupira-ni- h teritorija, dok je arapsko sta-novnist- vo anektiranog Deruzale-m- a ubrojeno u stanovnistvo Iz-raela. Prema podacima statisti-cko- g biroa, u toku posljednjih 12 mjeseci slapovnistvo Izraela se povecalo za 49.000 ljudi. Do-seli- le su se samo dvije tisuce osoba, a' prirodni prirastaj izno-si- o je 47.000 novorodencadi. Za posljednjih deset godina sta-novnistvo Izraela povecalo se za 874.000 osoba, a godisnje zemlju napusta po 15.000 Zido-v- a. Istjerani pjevaci SANTIAGO - Jednoj od najpo-pularniji- h cileanskih grupa pjevaca narodne muzike, Ellapu, zabranje-n- o je da se vrati u domovinu poslije turneje po zapadnoj Evropi. Prema 'izvjestaju cilcanskog ministarstva unutrasnjih poslova, clanovima te. muzicke grupe zabranjeno je da udu u zemlju uz obrazlozenje da su se u inozemstvu bavili anticilean-sko- m marksistickom propagandom-- . Zahtjevi konferencije inter-- parlamentarne unije HAVANA — U Havani je odrzana 68. konferencija Interparlamentar-n- e unije. Predstavnici parlarnenata iz oko 100 zemalja prihvatili iu na zavrsnoj plenarnoj sjednici desetak rezolucija o gorucim problemima suvremenog svijeta. S obzirom na trenutak u kome je odrzana — u vrijeme novog pogor-savanj- a medunarodne situacije kako glasi ovdaSnja opca ocjena, nije ni malo slufcajno sto su problemi sigurnosti i razoruzanja na konferenciji izbili u prvi plan. Posebna paznja posvedena je nuklearnom naoruzanju, odnosno novim vrstama ovog oruzja, §to je rezultiralo stavom, prihvacenim od ogromne vecine sudionika havan-sk- e konferencije, o zabrani svih tipova oruzja za masovno uni-stavan- je. Sudionici konferencije su dvjema rezolucijama ostro osudili ponasanje Izraela na okupiranim arapskim teritorijima i vojne napade na teritoriju Libanona, odnosno razaranje nuklearnih instalacija u Iraku. Ovim doku-mentim- a istodobno je izrazena snazna podrSka ogromne vecine parlamentaraca PLO-- u kao jedinom i legitimnom predstavniku pales-tinsko- g naroda. Konferencija je, takoder, energiino osudila agresivne akcije rasistickog rezima JuznoafriCke Republike i zalozila se za neod-godiv- o provodenje odluke o neza-visnos- ti naroda Namibije. U vezi s tim, u rezoluciju je ugraden i vrlo energifian zahtjev za poduzimanje odluCnijih sankcija protiv pretori-jsko- g rezima, posebno na ekonom-sko- m planu. Konferencija je donijela posebne rezolucije o osudi gusenja ljudskih prava u Cileu, Urugvaju i Salva-dor-u. U ovom posljednjem doku-ment- u data je podr§ka francusko--meksi6k- oj inicijativi za politiCko razrjeSenje krize u Salvadoru, Sto ukljufiuje i priznanje politiCke legi-timno- sti Fronte narodnog oslo-boden- ja Salvadora. Izrazavajuci posebnim dokumen-to- m stavove o novom medu-narodno- m ekonomskom poretku, konferencija Interparlamentarne unije istakla je u prvi plan mjere za rje§avanje sadaSnjih energetskih problema u zemljama u razvoju, na linlji odluka nedavne konferencije UN u Najrobiju, i zalozila se za pofietak globalnih pregovora u ovoj oblasti. Pra6ovjek u Australiji prije 40.000 godina SYDNEY — Australski arheolog dr Ryse Jones vjeruje da je otkrio dosad najstarije tragove o boravku Covjeka na australskom konti-nent- u. Dokaze da je 6ovjek zivio ovdje prije 40.000 godina doktor clones je ргопабао, kako smatra, u stijenama nacionalnog parka u Kakadu, u australskom sjevernom teritoriju. Prema tvrdnjama toga ибепјака (koji je tragove postojanja covjeka naSao na dubini od 2,9 metara na mjestu koje on opisuje kao "naj-vjerojatn- ije naselje najstarijeg prastanovnika Australije), ovaj pronalazak potvrduje teoriju po kojoj je na tome kontlnentu covjek zivio prije neandertalca u Evropi. Takoder, po njegovoj tvrdnji, Kakadu nacionalni park je "jedino mjesto na zemlji gdje se kontinu-iran- o mogu pratiti tragovl posto-janja Covjeka punih detrdeset milenija". CBC Television BY RUTH GORDON (CANADIAN SCENE) It is not generally known that the Canadian Broadcasting Corpora-tion is making substantial sales of its television and radio programs to many countries around the world. This not only brings in revenue (more than $4 million last year), but also gives people in other countries a glance at Canada, its people and its culture. For example, the delightful Pacific coast adventure series, The Beach-combers is being shown in 13 counties, including Argentina, Chile, Bolivia, West Germany, Austria and Barbados. The film about Dr. Norman Bethune, who served in the Spanish civil war and is a national hero in China, has been sold to Finland, Belgium and Italy. The Dreamspeaker, a moving story of an Indian medicine man and a run-awa- y boy, has been sold to seven countries, including Poland, Mexico and Argentina. And the series, The Great Detec-tive, has gone to four countries, Barbados, Trinidad, Italy and Greece. All eight programs of The which includes performances by the National Ballet, the --Toronto and Vancouver symphony orchestras and a -- number of Canadian choral groups, has been shown in 26 countries. Among them are Hong Kong, Greece, France, Sweden, Trinidad, Barbados, Yugoslavia, Hungary, Italy, Israel and Mexico. CBC television programs are also shown at Cannes and other international festivajs, -- winning some highly coveted prizes. For the Man Alive series in 1979, has won the blue ribbon in five inter-national festivals. Indijanski poglavica — poslanik? RIO DE JANEIRO (Tanjug) — Indijanski poglavica Mario Juruna, star 41 godinu, iz plemena Xavante u Mato Grossu, postao je 6lan Radnicko-demokratsk- e partije Brazila (PDT) i namjerava da istakne svoju kandidaturu u Rio de Janeiru za saveznog poslanika na izborima iduce godine. Stampa istifie da bi mogao biti prvi Indi-jan- ac koji je poslije 482 godine od dolaska Portugalaca u Brazil zauzeo mjesto u najviSem posla: nifikom tijelu. Izabrao je Rio de Janeiro kao domicil, a ne Mato Grosso jer se u prvom bolje poznaju ekonomski problemi indioskog stanovniStva, nego tamo gdje Indidsi zive. Profile godine isti indijski poglavica je sudjelovao u radu Russellova suda u Nizozemskoj i izazvao zive polemike oko prava da putuje izvan zemlje jer su Indiosi zakonski pod tutorstvom. Sada, medutim, nije bilo smetnji, dak je izborni sud potvrdio njegovo gra-dans- ko pravo. Prije Jurune 6etiri Indijanca su birana za poslanike u lokalnim organima uprave. Juruna je skratio kosu i obuiao odijelo, Cime je htio pokazati svoju zelju da se prilagodi zivotu bijelaca. Smatra da bi njegov primjer trebali slijediti i ostali Indijanci jer su zivotom u divljini prakticno osudeni na izumiranje. Casopis "Tre6i svijet" mu je ponudio zaposlenje, posto je inaCe objavio svoju namjeru da se bavi pisanjem. Njegov prvi korak biti ce jedna autobiografska knjiga. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000402