Nase Novine, December 09, 1981

              iK l Л.Т" 4" 4 S 54i, 'l'iVfoHj
Л1 Oi'i "I A n , iti
October 28, 1981, NASE NOVINE-- 11
t J
Ulaganjezarazvoj
nerazvijenih podrufija
Srbije
Srbija ce u razvoj privredno
nerazvijenih podrucja na svojoj
uzoj teritoriji uloziti do 1985.
godine 54,2 milijarde dinara.
Od 114 opstina u uzoj Srbiji, 51
ima status nerazvijene. Za pojedine
delatnosti predvida se diferen-ciran- a
pomoc za razvijanje poljo-privred- e,
rudarstva i turizma,
odnosno brze koriscenje prirodnih
mogucnosti odredenih regiona.
Prema strategiji razvoja uzeg
podrucja Srbije 33,4% od 54,2
milijarde dinara usmerice se na
razvijanje agrokompleksa, sto je
znatno vise nego u minulom
planskom periodu. U primarnu
poljoprivrednu proizvodnju utro-sic- e
se 10,5 milijardi, a u pre-hrambe- nu
industriju oko 7,5 mili-jardi
dinara, dok ce se za ener-getik- u
i rudarstvo odvojiti 10,2%
predvidene sume.
Ротоб UNESKA u
zaStiti spomenika
kulture
DUBROVNIK — Predsjednik Skupstine
opcine Dubrovnik Ivica Valjalo razgovarao
je u Opcinskoj skupstini sa zamjenikom
pomocnika generalnog direktora Uneska
Jurijem Novozilovom. Razgovoru su
prisustvovali i 6lanovi Sekretarijata za
nauku Uneska te direktor Zavoda za obnovu
Dubrovnika Bozo Letunic.
Bilo je rije6i o akcijama koje se u
Dubrovniku i SR Hrvatskoj poduzimaju za
saniranje Steta na spornenicima kulture
nakon potresa 1979. godine. Jurij Novo-zilo- v
je posebno zanimanje pokazao za
dugorocni program obnove i revitalizacije
najvrednijih spomenika kulture na dubro-vafiko- m
podrucju, narodito s obzirom na
cinjenicu da je Dubrovnik upisan u
Uneskov register svjetskih spomenika
kulture. Izrazio je spremnost Uneska da
posreduje u osiguranju stru6ne i materi-jaln- e
pomoci za realizaciju tog programa.
чжмиит
0 ш ш m [j, a
U Jjugoslaviji izlazi oko 130
listova i casopisa na jezicima
narodnosti. U pokrajini Vojvodini,
gde zivi 25 naroda i narodnosti,
radio i televizija daju informativne
programe na pet jezika. Tamo
izlaze dva dnevna lista, na srpsko-hrvatsko- m
i madarskom, nedeljni
na rumunskom, rusinskom i
slovackom jeziku uz niz ostalih
periodicnih listova na drugim
jezicima.
U pokrajini Kosovo televizijski i
radio program su, takode, troje-zic- ni
(albanski, srpskohrvatski i
turski), izlaze dva dnevna lista na
albanskom i srpskohrvatskom, kao
i nedeljni list na turskom jeziku.
stoljeca umjetnosti
U podravskom selu Hlebine,
kolijevci jugoslavenskog naivnog
slikarstva, odrzana je manifestacija
"Pola stoljeca naivne umjetnosti u
Jugoslaviji" u povodu 50. godiS-njic- e
obiljezavanja hlebinskog
slikarskog kruga. Tim povodom
otvorene su dvije likovne izlozbe, a
odrzano je i savjetovanje.
Izlozbe pod nazivom "Hlebinski
krug — 50 godina naivne umjet-nosti"rekonstruir- aju
po6etke tzv.
"hlebinske slikarske Skole" i
prikazuju visoke domete tog
slikarstva, a savjetovanje je obra--
fA ТЧ&1 t-e- -- r.. — _ .. __ xv s-гоизе-
Oс-А RTUUGRASKPWRSUKSJEUOSLTPTOLAtNDNllEACAoe eua
U EVROPl
Dedna od najistaknutijih licnosti Istre na smjeni 19. i 20.
stoljeca bio je doktor Matko Laginja. Ostavio je plodove u
politickom, gospodarskom i kultumom djelovanju, a posebno
je zasluzan za budenje nacionalne svijesti istarskih Hrvata
i Slovenaca. Uredivao je preporodni i prvi list na hrvatskom
jeziku Nasa sloga, osnivao gospodarska drustva, zadruge
i kreditne ustanove, takozvane posujilnice, kako bi has zi-v- alj
spasio od zelenaskog izrabljivanja i gospodarskog uni-stenj- a.
Bavio se i knjizevnim radom, uglavnom prosvetitelj-skim- .
U narodu bio je toliko omiljen da ga je narod nazvao
ocem Istre.
Malo tko zna da je Laginja jedan od zacetnika ideje za
proboj Ucke i cestovno povezivanje Istre s prirodnim zale-de- m - Hryatskom, ideje koja dozivljaya ostvarenje upravo
u nase vrijeme.
U dva navrata - od 1891. do 1901. i od 1907. do 1918.
Laginja je poslanik u Carevinskom vijecu u Becu, gdje se
fstakao u radu na ujedinjavanju juznoslavenskih naroda. Go-dine
1920. bio je ban Hrvatske i Slavonije, zatim je clan
Ustavotvorne skupstine koju je 1921. napustio i povukao se
iz politickog zivota. Umro je 1930. u Zagrebu.
Doktor Matko Laginja, po zanimanju odvjetnik, usao je
u "politick! zivot godine 1883. Godinu dana prije toga umro
je Duraj Dobrila, istaknuta'licnost istarskog narodnog prepo-rod- a
Dobrilinom smrcu zavrsila se prva iaza preporoda u
kojoj se postupno izgradivala moderna politicka svijest ne-kadasn- jih
kmetova, pokret je dobio svoje glasilo, formulirao
je neposredne ciljeve.
Mi nismo u Istri po nicijoj milosti, mi vec stanujemo
ovdje vise od dvanaest stoljeca i pol. . . - govorio je Do-brila
u jednom od svojiji.prvih istupa u Poreckom saboru
trazeci da uz talijanski jezik i hrvatski postane sluzbeni jezik
toga Sabora.
Medutim, u svim javnim poslovima suvereno je vladao
samo talijanski jezik. Nasuprot pokretu i Dobrili stajala je
ВИЗШЗЕЕИ
Jedna izdavacka kuca objavljuje
periodiku i knjige na albanskom, a
druga na srpskohrvatskom.
Novinskakuca"Bratstvo" u Nisu
izdaje publikacije, knjige i listove
na bugarskom jeziku, dok Tele-vizija
Beograd ima svakih 15 dana
emisiju na bugarskom, kao i
informativne programe na madar-skom,
rumunskom i albanskom
jeziku.
U niskim "Narodnim novinama"
ucinjeni su prvi koraci uvodenja
romskog jezika na kojem se objav-Ijuj- u
povremeno razne informacije.
U najnovije vreme beogradska
radio stanica "Studio B" ima
nedeljnu emisiju na romskom
jeziku.
pola naivne
dilo teme vezane uz po6etke
naivnog slikarstva u zemlji. U radu
ovog skupa sudjelovao je ve6i broj
povjesnifiara umjetnosti, te naivni
umjetnici, medu kojima i Ivan
Generallic, jedan od umjetnika koji
je djelovao u okviru "Hlebinskog
kruga". Na skupu u Hlebinama i
Koprivnici bilo je rije6i i o formi-ranj- u "Hlebinske Skole", o
druStvenim prilikama i o socijalnoj
knjizevnosti kao preduvjetu
pokreta naivnih slikara-seljak- a,
kao i o drugim temama vezanim uz
tu umjetnost.
GOSPlC — Glavni direktor "Industro-gradnje- "
iz Zagreba Mate Cop i direktor
radne organizacije "Usluga" iz Gospica
Miljenko Javorovic potpisali su ugovor o
gradnji vodovoda od Koromacina do
Karlobaga. To je nastavak radova na prvoj
fazi vodovoda, koji je vec izgraden od
BaCvica do Koromacina, a kada bude
potpuno zavrSen cijelom podu6ju Podvele- -
ЕЗЕЗЈшшаазшгпг
agresivna, nepomirljiva talijanska burzoazija, nimalo sklona
kompromisima. Hrvatsko gradanstvo uopce nije postojalo.
Predstavnici talijanske burzoazije donosili su odluke u Pore-ckom
saboru bez obzira na-argument- e malobrojnih hrvatskih
zastupnika. Takva je politika morala izazvati teske i daleko-sezn- e
posljedice. UlaskOm Matka Laginje, a uz njega Vje-kosla- va
Spincica i Malka Mandica, u istarskom politickom
zivotu dolazi do odlucnog preokreta u politickoj koncepciji
hrvatskog pokreta.
U povodu izbora za Pokrajinski sabor Istre godine 1883.
vodstvo hrvatskog pokreta skrece odlucnije u lijevo i pove-zuj- e
nacionalne zahtjeve s teznjama i problemima gospo-darsk- i
ugrozenog sea, posebno s teskim polozajem selja-ck- e
sirotinje.
Kruha, kruha, gospodo, za narod, a ne palace za cinov-nik- e - porucuje rukovodstvu Pokrajinskog odbora list Na-sa
sloga. No, o korjenitoj promjeni na izborima nije moglo
biti govora, jer je izborni zakon talijanskoj manjini osigurao
vecinu mjesta u Saboru, dok je hrvatska vecina mogla osvo-jit- i
tek nekoliko zastupnickih mjesta
Uza sve smicalice talijanskih cinovnika, trgovaca, ucitelja
i drugih, hrvatski je pokret postigao znacajan uspjeh izbo-ro- m
pet njegovih kandidata u Sabor. Ali prilikom verifikacije
mandata saborska je vecina predlozila ponistenje tri hrvat-ska
mandata. Tada je Laginja progovorio na hrvatskom je-ziku,
zeleci legalizirati hrvatsko narodno pravo sto je sovi-nistic- ka
vecina nastojala ugusiti u zacetku. U Poreckoj sa-born- ici
doslo je do takve reakcije da su Laginja i njegovi
drugovi morali pobjeci iz grada.
Upravo ti dogadaji otvorili su novo poglavlje u politickoj
povijesti Istre zaostrivsi do krajnje granice nacionalni anta-goniza- m.
Buduci da u Poreckom saboru nista nije mogao
postici, hrvatski pokret mijenja taktiku i svoje glavno teziste
-- usmjerava na osvajanje opcina. To je znacilo da se opre-dijeli- o
za vrlo tesku borbu.
iyn
јмииијихиииишш. E3S3S3 SBSSSSSSSEE
OSAM STOLJECA
VARA2DINA
Obiljezavanje 800. godiSnjice
Varazdina, grada koji se u doku-mentim- a
spominje prvi put 1181.
godine, bit ce popraceno nizom
izlozbi, savjetovanja, sportskih
susreta, smotri kulturno-umjet-nick- ih dru§tava i drugim. Od 25.
oktobra do 4. novembra odrzat 6e
se tradicionalne 11. barokne
ve6eri, na kojima ce sudjelovati
viSe od 400 istaknutih umjetnika i
muziCara. U organizaciji Jugo-slavens- ke
akademije nauka i
umjetnosti i SkupStine opcine
Varazdin odrzat 6e se i kra6i skup
na kojem ce 85 autora iz zemlje i
inozemstva u svojim referatima
obraditi historijski, prosvjetni,
kulturni, kao i poslijeratni razvoj
Varazdina.
Na podrucju opcine Varazdin zivi
danas vi§e od 90.000, a u samom
gradu oko 40.000 stanovnika. Sa
oko 30.000 radnika Varazdin je
danas najvedi grad na krajnjem
sjeverozapadu Hrvatske u 6ijoj
privredi dominira tekstilna, pre-hrambe- na
i drvna industrija.
Od dana kada [e 1209. dodijeljen
Varazdinu privilegij slobodnog
kraljevskog grada, rastao je i
razvijao se bivajuci svakim danom
sve veca riznica kulturno-umjet-ni6k- ih
spomenika. Svoj pravi
procvat dozivio je u novoj, slo-bodn- oj
i socijalistifikoj Jugoslaviji
i danas je to гпабајап privredni i
kulturno-umjetnifi- ki centar.
VODOVOD DOKARLOBAGA
bitskog kanala, otocima Pag, Rab i Goli bit
ce osigurane dovoljne koliiine pitke vode.
Radovi sto ce ih "Industrogradnja"
obaviti na iskopu kanala u duzini od 10,5
kilometara i postavljanju cijevi profila 200
mm stajat ce 56.000 dinara i bit ce zavrSeni
do poCetka slijedede turisti6ke sezone.
Osim toga na toj dionici gradit ce se i dvije
vodospreme, u Cesarici i Karlobagu.
n.WWmiW'HIAHJ'l!
Dr Matko Laginja
waim ywMlnniiiiJlliJIWI
Prvi rezultati zabiljezeni su u velikoj opcini Buzet, a zatim
u Pazinu gdje su takoder pobijedili hrvatski kandidati. Zanim-Ijiv- o
je spomenuti da je pazinska opcinska uprava kad je
dosla u hrvatske ruke, zagovarala puno postivanje prava
istarskih Talijana, nasuprot sovinistickoj liniji burzoazije koja
nigdje nije priznavala hrvatski i slovenski jezik vec ih je
drasticno suzbijala.
Hrvatski pokret dozivljavao je otada znacajne pobjede.
Zasluge Matka Laginje - oca Istre - za takav razvoj
hrvatskog pokreta u Istri neosporne su i velike.
ЧИишчиММШЈШ.ИММАи.Ц'Ии1!ДИШИП