Nase Novine, December 09, 1981

              ' г ,.tx "Si
7 , V
i
41
8-- NASE NOVINE.October 28, 1981 V.
H '
treba da
puta od F
H fgSJ budu6i d
orgamzaci
za put. Or
IIJtl-lAHf.'ijj4WiyMHWWHWIW.MU!JIHBIJ,.iilLIiilUi-mil
essssssssz
BIOGRAFIJA TOME CAClfJA
Napomena: Slijedecu, kratku biografiju Tome Cacica,
pokretada jugoslavenske napredne stampe u Kanadi,
napisao je Anthony Rasporich, autor knjige "Za boljim
zivotom" (Historija Hrvata u Kanadi). Biografija je objavljena
u casopisu Canadian Ethnic Studies, Vol. X, No. 2, 1978. u
specijalnom izdanju pod naslovom: Ethnic Radicals.
Rasporichev sastav o Cadicu, pod naslovom Rebel Without
a Country ("Buntovnik bez domovine"), a u prijevodu Antona
Kostelca, prenosimo u cijelosti.
Tomo СабЈб je roden 1896.
godine od skromnih hrvatskih
seljafikih roditelja Mije i Ane Cafiic,
u selu Buzimu, Lika. Planinska
dolina u kojoj je to selo smjeSteno
odvojena je od Jadranskog mora sa
samo nekoliko milja Sirokim Vele-bito- m,
6ija кгбпа Ijepota je pot-paljiv- ala
maStu, ali pruzala malo u
vidu fizifikog odrzavanja svojih
krSnih obitavalaca. Malo se zna o
osnovnom Skolovanju mladog
Cafiica, ali je mogu6e da je zavrSio
dvije ili 6etiri godine osnovne Skole
i maloSta pored toga. Poput
mnogih drugih njegovih zemljaka
od Gospi6a, kraja iz kojeg su se
ljudi naveliko iseljavali poCetkom
dvadesetog stolje6a je iseljenje u
Ameriku vidio kao jedinu prlliku da
Izbjegne seljafiko siromaStvo svoje
mnogoClane obiteljske zadruge.
Prema popularnoj frazi tog
vremena, kad se trecina ili бак
polovica sela iseljavala u Ameriku,
to je doslovno bio odlazak "trbu-ho- m
za kruhom". On je pored toga
mozda bio motiviran za iseljenje u
svojoj sedamnaestoj godini, 1931.
godine, i zbog priblizavajude
obavezne sluzbe u austro-ugarsk- oj
vojsci. Mnogi od tih potencTjalnih
regruta, pa i aktivisti, masovno su
bjezali u Ameriku, 6esto privufieni
zivim vrbovanjem ljudi za iseljenje
po prekooceanskim putni6kim
linijamau Rijeci (Fiume), Karkovcu
i Zagrebu. I doista, Canadian
Pacific Steamship Company je bila
lazno optuzena u vrijeme neslav-no- g
"C.P.FT. skandala" 1913.
godine, da je osiromasila Austro--Ugarsk- u
carevinu za ne6uvenih
pola milijuna mladih regruta.
Po dolasku u Sjedinjene Drzave,
Ca6i6 je radio kao sezonski radnik
u Sumskoj, rudarskoj i prera-divaCk- oj
industriji po dalekom
zapadu Sjedinjenih Drzava, putu-ju- ci
kroz Montanu, Utah i Oregon,
kao i preko granice u Britansku
Kolumbiju. Uskoro se prikljudio
ameriCkom radniCkom pokretu,
prvo A.F.L., a zatim radikalnijem
I.W.W. sindikalisti6kom pokretu,
do6im su detalji o torn ибебби
nejasni. On je otvoreno zedao za
radikalnijim politifikim гјебепјет
teSkog polozaja radni6ke klase, jer
je 1916. godine stupio u Soci-jalistiC- ku
partiju Amerike, a zatim
u Komunisti6ku partiju Amerike —
pripadniStvo kojoj ga je odvelo u
Sovjetski Savez i u revolucionarnu
Moskvu 1920. godine. Po dolasku
tamo komunisti6ka partija mu je
omogu6ila revolucionarnu praksu
na ulicama i ideoloSku indok-trinaci- ju
za internacionalizaciju
klasne borbe u inozemstvu.
"™""
Posljedi6no tome bio je poslat kao
revolucionami agitator u novu
drzavu Jugoslaviju (Kraljevinu
Hrvata, Srba i Slovenaca). Na
kratko vrijeme se, 1922. godine,
povratio u svoje rodno selo, gdje je
uskoro bio uhapSen, jer je komu-nisti6- ka
partija bila pod zabranom
(Obznana, 19. decembra 1920.)
slidnoj po namjeni, zabrani
odredenoj po paragrafu 98 Kanad-sko- g
kriminalnog zakona uvedenog
poslije Strajka u Winnipegu 1919.
godine. PoSto je proveo nekoliko
mjeseci u zatvoru, Ca6i6 je bio
puSten na slobodu, i dok je iivio
pod budnim okom policije ozenio
se djevojkom iz svog sela, a u torn
braku se rodila kcerka. Zatim je
otiSao u Dobrljin, na granici Bosne
i Hrvatske, juZno od Zagreba, gdje
je bio umijeSan u organiziranju
Strajka Sumskih radnika. Policija
ga je ponovo uhapsila i Supirala
ku6i. U meduvremenu je obiteljska
odgovomost zahtijevala od njega i
nekakav doprinos zadruznom
kudanstvu, a Ca6i6ev odgovor na to
bilo je ponovo iseljenje u Sjevernu
Ameriku 1924. godine, ротоби
nov6anih sredstava §to mu ih je
poslao brat "iz Sjedinjenih Drzava.
PoSto iseljenje u Sjedinjene
Drlave nije viSe bilo тодибе po
novouvedenom Johnson-Ree- d
zakonu iz 1924. godine, Ca6i6 je
bio prinuden da se iseli u Kanadu
bez svoje poro'dice. U po6etku se
zadiiao zapadno od Calgaryjar,
gdje se smatra da je 1925. godine
stupio u Komunisti6ku partiju
Kanade. Odatle je otiSao na
Sumski i rudarski rad u unutraS-njos-ti
Britanske Kolumbije, gdje je
radio na organiziranju doseljenih
radnika, u razdoblju od 1925-192- 7.
godine, traze6i pristaSe medu radi-kalno- m bra6om u unijama, poti6u-6- i
na direktne Strajkove kao slu2-ben-o
postavljeni predstavnik Unije
Sumskih i poljoprivrednih radnika,
B.C. sekcija. иабјб je u to vrijeme
ve6 bio savladao svakodnevni
engleski jezik i postao populami
organizator i govornik etnifikih
radnika, a posebno Juznih Sla-ven- a,
medu kojima je raspacavao
primjerke "Radnika", radikalnih
novina na srpsko-hrvatsko- m, sa
bazom u Chicagu. Kasnije, 1927.
godine, otputovao je u Vancouver
gdje je aktivno radio u komunisti6-ko- j
partiji, za koju je raspacavao
literaturu i Sirio revolucionarne
ideje medu doseljenicima iz Jugo-slavij- e.
Ca6i6 je u Vancouveru
postao poznat kao vatreni govornik
dobro potkovan idejama Marksa i
Lenjina, jer njegov suradnik Pavle
Pavli6 se dobro вјебао СабЈба
цлцшди.ШЈИПјттА™!-.- ™
zbog njegovog neprekidnog i
obilnog 6itanja njihovih djela.
Od 1928. do 1930. godine СабЈб
je postao veoma pokretan i
posebno aktivan u promicanju
rudarske unije (Mine Workers'
Union of Canada) medu rudarima u . Princeton, Copper Mountain, Bri-tan- ia
Beach i drugih rudnika u
vancouverskoj rudarskoj unutraS-njost- i.
Jedan memoar rudara u
Blackburnuzivo podsje6a na Сабј-6ev- o"
otpuStanje iz Tulameen-- a
(ugljokopa), poSto je organizirao
dva бгајка nakon eksplozije u
Princeton rudniku, B.C. u kojoj je
6etrdeset Sest rudara, Jugo-slaven- a,
izgubilo zivot. Kad mu je
bilo saop6eno. da podigne svoju
pla6u i vi§e nikada se ne vrati,
Ca6i6 je odvratio da 6e se vratiti, a
ako u , tome bude sprije6en
M.W.U.C. ( rudarska unija) 6e ipak
u budu6nosti zastupati rudare.
Jedan drugi memoar podsje6a na
Ca6i6ev rad u 1930. godini kao
govornika Canadian Labour
Defense League (Lige za obranu
kanadskih radnika) koja je zastu-pal- a
stotine onih radnika u
Vancouver i koji su bili zreli
kandidati za deportaciju kao javni
Sti6enici koji nisu bili u stanju da
se sami uzdrzavaju.
Kako se dspresija produbljivala,
to se i Ca?.i6 o6ito pridrzavao
partijskog slogana kojim se trazilo
proSirenje klasne borbe, jer je
1930. godine bio angaziran u
osnivanju prve Stampane radikalne
propagande na srpsko-hrvatsho- m u
Vancouveru, mimiografiranog leJka
pod naslovom "Besposleni
radnik". On je radio djelomi6no
kao urednik, izdavad i raspafiavalac
sajo§ jednim-hrvatski- m radikalom,
Edom Jardasom, koji je Stampao i slaqao tekst. Kasnije su radili na
Sirenju letakai druge marksisti6ko--lenjinistick- e
literature, a Ca6i6 je
Godme 1931 bilo je ипарбепо
vodstvo Kom partije Kanade
Medu uhapgemma bio je Tomo
Cacic. Naslici. Matija Popovic,
Tom McEwen, A.T. Hill, John
Boychuk, Mike Gilmore, Sam
Carr, Tomo Caci6 i Tim Buck.
J.iWHl!i!lt'W№-H?W'JHW.WHMIllir.WL'j™L'ftl'JJ.- tl.
ne§to od toga prvih mjeseci 1931.
godine raznosio po rudarskim
mjestima Alberte. On je u medu-vremenu
bio zauzet bilo u dostav-Ijanj- u
kanadskog materijala, ili 6ak
Stampanju posebnog izdanja
"Borbe", radikalnih nivina Stam-pani- h
u Chicagu 1930. godine koje
su bile namijenjene jugoslaven-ski- m
komunistima kako u Kanadi
tako i u Sjedinjenim Drzavama.
Vjerojatno na osnovu tog pokus-no- g
izdanja, KPK se kasnije
zainteresirala za pokretanje "jugo-slavenski- h" novina u Kanadi. S tim
u vezi bila je zatrazena lista
kanadskih pretplatnika na
атепбке komunisti6ke novine
"Iskra", sa svrhom da se even-tualn- o
pokrene jugoslavenska
radikalna Stampa u Kanadi.
. Tako je mozda s torn namjerom
Ca6i6 i робео da se u prolje6e 1931 . godine кгебе prema fstifinoj
Kanadi. On je formalno bio izabran
za delegata Lumber and Agricul-tural
Workers' Industrial Union na
konferenciji Lige radni6kog jedin-stv- a
u Ottawi, rad " koji je bio
posve6en obrtni6kim unijama i
njihovim zajedni6kim organi-zacioni- m
problemima. СабЈб je
ujedno trebalo da donese, u ime
nezaposlenih radnika u Vancou-veru,
peticiju parlamentu kojom se
je protestiralo protiv vladine poli-tik- e
po pitanju nezaposleni6kog
osiguranja i gradske ротобк
DoputovavSi u Ottawu u martu
1931. godine sa deputacijom
nezaposlenih, СабЈб je Мбпо u
parlamentu predao premijeru Ben-net- tu nacrt zakona o nezapos-lenos- ti
(na engleskom) u ime
delegacije. Ali je shvatio, vrativSi
se u Toronto, da пебе imati novaca
da pokrije troSkove puta u Ottawu
na unijsku konferenciju. Prema
partijskom centru u Torontu
"Gasic" je рпИбпо oStro pitao tko
Nezaposleni nakrovu teretnog voza
da nema
teretmm
drugovi v(
je izdio re
ostale ist
institucije
putnih troi
Toronta,
uacic nijt
prisustvul
radnickog
mjesecu.
Partija
impresion
njegovih
Koristi ij
doseljenih!
Сабјби su
u juznom
raspa6av£
slavenskin
u Torontu,
On je tak
osnivanju
nisti6kog
izaorao ги
tijelo sa
Kanadu.
on je bi
osnivanju
koji ce pi
stranorode
sto su Ul
oЛ-e-inosiiova
postizao S'
usporedno
partije, u I
Smithova
zapo6ela j(
Ijeta 1931
partijaca
rodenih, i
katalista
kao Sto
Kirkland L;
godine. P
Stampao j
skoraSnjirr
biro, poku
"Borbe", d
dovoljno
radni6ke
Slavenima
C a б i 6e v]
partije u 01
poraz, kad
Ottawi zad
komunisti(
augustu
uglednih
uhapSeno tl
racijama nl
novinske
kuce na vi
СабЈб je it]
slijede6eg
literaturu n
tarom u V
radni6kog
Lombard ul
i uhapsila (1
neduzan,
dvije karte
godine, a k
da je б1ап
Kanade i K
radnika.
potpisao
k.h.k. nai
СабЈб апдг
slavenskih
u6vrS6ivanj
u pripremnt
juznoslaverl
koju je po!
generalni s
obranu rad i
najavljivala
ovla§6uje
za Kanadi
radnika, pi
nainog izvl
jugoslaverl
Kanadi".