000396 |
Previous | 6 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
JJ'M'W-- '"'i ;'?'- - 1 "sfiii1' Srl?il ,,,4' $ " '"W'4 '{,[!"' -- '!il f'V в tf£3 fljjH ;'!Ч,,џ ( ""("ftWfct'y #£ I л '-- it ic ' r4. J Ч л- - . ' --.1ц i- - , '" ' & :, v , ј;гл'ј. 1 As s# : W VJ 6- -N A§E NOVINE,October 28, 1981; f i i JL ii л DR. MIRKO MARKOVlC Beograd Pedesetogodisnji jubilej "Nasih novina" je istovremeno i jubilej cjelokupne napredne — a najprije radnicke — stampe, koja je izlazila na hrvatskom, srpskom, slo-venacko- m i makedonskom jeziku u USA i Kanadi u toku ovog burnog Dvadesetog vijeka. I bilo bi veoma korisno da mlade generacije saznaju sto vise o istoriji radnicke stampe medu nasim doseljenicima i njihovim potomcima na americ-ko-m kontinentu. A zasto? Zato sto bi lakse sagledali neke veoma роибпе cinjenice iz te proslosti. Tako, na primjer, vidjece da sustinu istorije Amerikanaca i Kanadana jugoslovenskog pori-jekl- a (kao cjeline) ne dine pojedinci — pojedine lidnosti — ma koliko bile na ovom Hi onom polju velike, vec nase radnistvo, proletariat, i to preko najaktivnijeg ucesca u klasnoj borbi — kao integralni dio proletarijata Kanade odnosno USA. Uslove i prava, koja danas posjeduje proletariat na torn kon-tinentu, izvojevana su u zestokoj klasnoj borbi protiv neprestanih bezobzirnih nasrtaja nezajazljive burzoazije. Da nije bilo klasno--svjesno- g radnickog pokreta i stalne mobilizacije citavog prole-tarijata na borbu za svoja prava — danas bi radnik u tim zemljama radio i zivio u psecim uslovima, tj. onako kako to traze interesi kapitalistickog profita. Da, ovdje u Evropi prica se o relativno dobrom ekonomskom polozaju americkih i kanadskih radnika (naravno, onih koji imaju tu srecu da su zaposleni). 0 tome se mozda priba i drugdje. Ali se malo prica o tome kako je takav polozaj izvojevan — pocev od onih vjesala na pijati Sijena u Cikagu, koja su podstakla da se taj dan, tj. Prvi maj, proglasi za medunarodni praznik rada, pa do skorasnjeg strajka americkih kontrolora u avijonskom saobracaju, zbog беда je Reagan u ime krupnog kapitala ostavio 14 hiljada porodica bez hljeba. E, vidite, mladi radnici (a onda su bill vrlo mladi), koji ' su dosli iz zemalja danasnje Jugoslavije, masovno su ucestvovali u svim borbama americkog i kanadskog proletarijata — za svoja prava, za prava radnicke klase. Ogromna vecina radnika jugoslovenskog porijekla uvijek su bili medu najak-tivnijim- a u radnickim sindikatima (unijama) i drugim organizacijama naprednog pokreta. Zato danasnje generacije radnika ne bi trebale zaboravljati da su veci dio uslova u ИДЈУЈ% i 0 2325ffi3§5 S3533S3I PJjSEBE :tf i f" иииншшииијдш k. : jb M' f v t T ¥ ' A, ! .. Mirko Markovic kojima zive i rade izvojevali njihovi djedovi i ocevi u neprekidnoj klasnoj borbi. To cini srz istorije naseg dose-Ijenistv- a. A lucenose te neprekidne borbe bile su nase radnicke novine — pocev od onih sto ih je uredivao Milan Glumac, pa sve dalje: do "Radnika", "Narodnog glasnika", "Slobodne reci", "Slobodne misli" i drugih borbenih radnickih naprednih glasila — da ih sve ne nabrajamo. Ideje Oktobarske revolucije, tog najveceg i najsudbonosnijeg doga-daj- a u istoriji covjecanstva, ideje besmrtnog Lenjina, prenijela je nasim doseljenicima na americ-ko- m kontinentu i unijela u njihove redove bas ta nasa radnicka stampa. Isto tako u toku Drugog svetskog rata ta nasa napredna stampa mobilisala je ogromnu vecinu Amerikanaca i Kanadana jugoslovenskog porijekla na strani Narodno oslobodilackog pokreta i nove, socijalisticke Jugoslavije, na strani antihitlerovske koalicije. Ukratko reteno, istoriju naSeg doseljenistva u takozvani Novi svijet pisali su i ispisali nasi radnici — i to kao sastavni dio radnicke klase Kanade i USA. A u tome vise od 70 godina predvodile su ih borbene radnicke i napredne novine. One su im bile predvodnik i ucitelj. Pa bilo bi veoma pozeljno da "Nase novine" nastave slavne tradicije radnicke i napredne stampe — tih svojih preteca. A kao nekadasnji urednik "Slo-bodne redi" upucujem svim pri-jatelji- ma i citaocima "Nasih novina" drugarske pozdrave i zelje za napredak"NN" i cijelog pokreta oko njih. ђЦВДКДИј тттмтмилш 'ХШ1ШЈ POZDRAVLJAMO "NASE NOVINE" PRIGODOM 50-GODlSNJ- ICE IZLA2ENJA I 2ELIMO DAUNI RAZVITAK I NAPREDAK. YUGOSLAV SEAMEN'S CLUB NEW YORK SffiP S2E§ 3SEE352E 22 Povodom 50-godisnj-ice plodo-nosno- g rada, punog zara, samo-prijegor- a, nepokolebljive klasne svijesti i rodoljublja, saljem drugarske pozdrave iz ovog naseg bijelog Zagreba, glavnog gretda mile nam S.R. Hrvatske, "Nasim novinama" u Kanadi. Od prvog dana mog boravka u Argentini, pocetkom 1928., bio sam pretplatnik "Radnika", kasnije "Narodnoa alasnika" i cim je pokrenuta "Borba" u Kanadi, drug Leo Fiser mi je poslao jedan primjerak, i ja sam se odmah pretplatio i, od onog prvog dana do danas, u stalnom sam kontaktu s novinama i uvijek sam nalazio u njima vrlo interesantnog i korisnog stiva za nas rad u Juznog Americi, gdje sam proveo gotovo 50 godina. Prije rata, osim partijske stampe koju smo primali iz Pariza i Praga, "Narodni glasnik" i "Slobodna misao" — nasljedhik "Borbe" — bili su nasi vodici u borbi za napredak i slogu u nasim kolo-nijam- a, a to se je jos vise manifestiralo u toku rata kada su te ишшткттшмжиаптклтт TESLA, "NA§E The year is 1910 on a cold day in Chicago at the Kaiser Hotel. Knocking on the door belonging to Nikola Tesla is Milan Polovina, a young man of 20. The voice from within responds: "Enter, the door is unlocked". As Polovina walks into the room, he finds Tesla sitting on a chair, resting his head over his crossed arms on the desk. Milan remains quiet not wanting to disturb Tesla's thoughts. What seemed to be an eternity was really a few brief seconds when Tesla rises, a tall, gaunt person about 54, and acknowledges Polovina's presence with: "What is it young man?" Polovina identifies himself and proceeds to tell Tesla, in serbo-croatia- n, that he has come to solicit his subscription to Narodni glasnik (today succeeded by Na§e novine). Tesla informs Polovina that he is familiar with the paper and asks for the subscription price. Polovina states: "one dollar". Tesla then hands him $5.00 and tells him the balance is for the fund and where to mail the paper and dismisses Polovina with: "You must leave now young man, I do not have much time". In those days it was difficult for our immigrants to approach one of their countrymen who had reached a higher status in life. For Milan Polovina it was not a difficult task. He believed our people must have their own paper regardless of their position in life. He also knew that if Tesla subscribed to the paper that there would be many fol-lowers doing likewise. The above one of many anecdotes that Milan Polovina can relate. Yours truly, thought it quite appropriate to describe during this present year of celebrating the 125th anniversary of the birth of Nikola Tesla, also the 50th . anniversary of NaSe novine and the 91st birthday of Milan Polovina. Milan Polovina's many ventures dvije nase novine bile najcvrsci potpornji Narodno Oslobodilackoj Borbi Jugoslavije na americkom kontinentu. Nase novine "Slo-bodna Jugoslavija" iz Buenos Airesa je cesto prenosila clanke i misljenja izrazena u "Slobodnoj misli". Posto su danas "Nase novine" jedine istinske napredne i rodolju-biv- e nase novine u Kanadi, nadam se da nasi svjesni drugovi i rodoljubi iz Kanade i Sjedinjenih Americkih Drzava nece nikada dozvoliti da se ova divna luc nase slobode i ovaj krasni plamen rodoljublja ugasi. Drugovi sa Sjevero-americko- g kontinenta: Nasa domovina ocekuje od vas da jos vise prionete uz "Nase novine", da ih podupire te i sirite, da im osigurate stalan izlazak kroz mnogo godina unapred. Stalno napred, bez predaha i bez kolebanja. Va§ "" Petar Kurtic Zagreb ! POLOVIMA is E" in life involved the working man and trying to make life meaningful. Although Polovina has partially lost his sight and hearing, his memory of today and yesterday is as keen as a young man's. Polovina has always been an avid reader. Today, his well poised and stately wife reads to him in a voice that exudes warmth and friendliness. On a recent visit to the Polovinas, Agnes Daniels and this writer entered to the aroma of baked goodies — Mrs. Polovina had baked a fruit cake to be ready for the Christmas holidays. The Polovinas were both interested in hearing about friends in Detroit and Canada and current events were discussed. Today, as Milan Polovina enters his 91st year, he and his wife are entering another venture not many of us would do at their age. They have sold their home in Alhambra and have purchased another in Watsonville. There they will be closer to their oldest doughter, Nada Nikolac and there is a larger community of our people from all over the United States. It also is not too far for their other two children, Sam and Vera, to visit. For some people who are physical-ly able at the same ages as the Polovinas, a move like this would be frightening. For the Polovinas, their strength is visible, they come form hardy stock, they have been pioneers, they will talk of today and tomorrow. Their garden in their new home will be filled again with roses after which Milan's wife is named, Ruza. Mr. Polovina, a happy 91st birthday is expressed for good health and continued happiness. NaSe novine, a grand 50th anniversary celebration is wished with continued success in the future. Margaret Starcevic ШШ
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, December 09, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-10-28 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000126 |
Description
Title | 000396 |
OCR text | JJ'M'W-- '"'i ;'?'- - 1 "sfiii1' Srl?il ,,,4' $ " '"W'4 '{,[!"' -- '!il f'V в tf£3 fljjH ;'!Ч,,џ ( ""("ftWfct'y #£ I л '-- it ic ' r4. J Ч л- - . ' --.1ц i- - , '" ' & :, v , ј;гл'ј. 1 As s# : W VJ 6- -N A§E NOVINE,October 28, 1981; f i i JL ii л DR. MIRKO MARKOVlC Beograd Pedesetogodisnji jubilej "Nasih novina" je istovremeno i jubilej cjelokupne napredne — a najprije radnicke — stampe, koja je izlazila na hrvatskom, srpskom, slo-venacko- m i makedonskom jeziku u USA i Kanadi u toku ovog burnog Dvadesetog vijeka. I bilo bi veoma korisno da mlade generacije saznaju sto vise o istoriji radnicke stampe medu nasim doseljenicima i njihovim potomcima na americ-ko-m kontinentu. A zasto? Zato sto bi lakse sagledali neke veoma роибпе cinjenice iz te proslosti. Tako, na primjer, vidjece da sustinu istorije Amerikanaca i Kanadana jugoslovenskog pori-jekl- a (kao cjeline) ne dine pojedinci — pojedine lidnosti — ma koliko bile na ovom Hi onom polju velike, vec nase radnistvo, proletariat, i to preko najaktivnijeg ucesca u klasnoj borbi — kao integralni dio proletarijata Kanade odnosno USA. Uslove i prava, koja danas posjeduje proletariat na torn kon-tinentu, izvojevana su u zestokoj klasnoj borbi protiv neprestanih bezobzirnih nasrtaja nezajazljive burzoazije. Da nije bilo klasno--svjesno- g radnickog pokreta i stalne mobilizacije citavog prole-tarijata na borbu za svoja prava — danas bi radnik u tim zemljama radio i zivio u psecim uslovima, tj. onako kako to traze interesi kapitalistickog profita. Da, ovdje u Evropi prica se o relativno dobrom ekonomskom polozaju americkih i kanadskih radnika (naravno, onih koji imaju tu srecu da su zaposleni). 0 tome se mozda priba i drugdje. Ali se malo prica o tome kako je takav polozaj izvojevan — pocev od onih vjesala na pijati Sijena u Cikagu, koja su podstakla da se taj dan, tj. Prvi maj, proglasi za medunarodni praznik rada, pa do skorasnjeg strajka americkih kontrolora u avijonskom saobracaju, zbog беда je Reagan u ime krupnog kapitala ostavio 14 hiljada porodica bez hljeba. E, vidite, mladi radnici (a onda su bill vrlo mladi), koji ' su dosli iz zemalja danasnje Jugoslavije, masovno su ucestvovali u svim borbama americkog i kanadskog proletarijata — za svoja prava, za prava radnicke klase. Ogromna vecina radnika jugoslovenskog porijekla uvijek su bili medu najak-tivnijim- a u radnickim sindikatima (unijama) i drugim organizacijama naprednog pokreta. Zato danasnje generacije radnika ne bi trebale zaboravljati da su veci dio uslova u ИДЈУЈ% i 0 2325ffi3§5 S3533S3I PJjSEBE :tf i f" иииншшииијдш k. : jb M' f v t T ¥ ' A, ! .. Mirko Markovic kojima zive i rade izvojevali njihovi djedovi i ocevi u neprekidnoj klasnoj borbi. To cini srz istorije naseg dose-Ijenistv- a. A lucenose te neprekidne borbe bile su nase radnicke novine — pocev od onih sto ih je uredivao Milan Glumac, pa sve dalje: do "Radnika", "Narodnog glasnika", "Slobodne reci", "Slobodne misli" i drugih borbenih radnickih naprednih glasila — da ih sve ne nabrajamo. Ideje Oktobarske revolucije, tog najveceg i najsudbonosnijeg doga-daj- a u istoriji covjecanstva, ideje besmrtnog Lenjina, prenijela je nasim doseljenicima na americ-ko- m kontinentu i unijela u njihove redove bas ta nasa radnicka stampa. Isto tako u toku Drugog svetskog rata ta nasa napredna stampa mobilisala je ogromnu vecinu Amerikanaca i Kanadana jugoslovenskog porijekla na strani Narodno oslobodilackog pokreta i nove, socijalisticke Jugoslavije, na strani antihitlerovske koalicije. Ukratko reteno, istoriju naSeg doseljenistva u takozvani Novi svijet pisali su i ispisali nasi radnici — i to kao sastavni dio radnicke klase Kanade i USA. A u tome vise od 70 godina predvodile su ih borbene radnicke i napredne novine. One su im bile predvodnik i ucitelj. Pa bilo bi veoma pozeljno da "Nase novine" nastave slavne tradicije radnicke i napredne stampe — tih svojih preteca. A kao nekadasnji urednik "Slo-bodne redi" upucujem svim pri-jatelji- ma i citaocima "Nasih novina" drugarske pozdrave i zelje za napredak"NN" i cijelog pokreta oko njih. ђЦВДКДИј тттмтмилш 'ХШ1ШЈ POZDRAVLJAMO "NASE NOVINE" PRIGODOM 50-GODlSNJ- ICE IZLA2ENJA I 2ELIMO DAUNI RAZVITAK I NAPREDAK. YUGOSLAV SEAMEN'S CLUB NEW YORK SffiP S2E§ 3SEE352E 22 Povodom 50-godisnj-ice plodo-nosno- g rada, punog zara, samo-prijegor- a, nepokolebljive klasne svijesti i rodoljublja, saljem drugarske pozdrave iz ovog naseg bijelog Zagreba, glavnog gretda mile nam S.R. Hrvatske, "Nasim novinama" u Kanadi. Od prvog dana mog boravka u Argentini, pocetkom 1928., bio sam pretplatnik "Radnika", kasnije "Narodnoa alasnika" i cim je pokrenuta "Borba" u Kanadi, drug Leo Fiser mi je poslao jedan primjerak, i ja sam se odmah pretplatio i, od onog prvog dana do danas, u stalnom sam kontaktu s novinama i uvijek sam nalazio u njima vrlo interesantnog i korisnog stiva za nas rad u Juznog Americi, gdje sam proveo gotovo 50 godina. Prije rata, osim partijske stampe koju smo primali iz Pariza i Praga, "Narodni glasnik" i "Slobodna misao" — nasljedhik "Borbe" — bili su nasi vodici u borbi za napredak i slogu u nasim kolo-nijam- a, a to se je jos vise manifestiralo u toku rata kada su te ишшткттшмжиаптклтт TESLA, "NA§E The year is 1910 on a cold day in Chicago at the Kaiser Hotel. Knocking on the door belonging to Nikola Tesla is Milan Polovina, a young man of 20. The voice from within responds: "Enter, the door is unlocked". As Polovina walks into the room, he finds Tesla sitting on a chair, resting his head over his crossed arms on the desk. Milan remains quiet not wanting to disturb Tesla's thoughts. What seemed to be an eternity was really a few brief seconds when Tesla rises, a tall, gaunt person about 54, and acknowledges Polovina's presence with: "What is it young man?" Polovina identifies himself and proceeds to tell Tesla, in serbo-croatia- n, that he has come to solicit his subscription to Narodni glasnik (today succeeded by Na§e novine). Tesla informs Polovina that he is familiar with the paper and asks for the subscription price. Polovina states: "one dollar". Tesla then hands him $5.00 and tells him the balance is for the fund and where to mail the paper and dismisses Polovina with: "You must leave now young man, I do not have much time". In those days it was difficult for our immigrants to approach one of their countrymen who had reached a higher status in life. For Milan Polovina it was not a difficult task. He believed our people must have their own paper regardless of their position in life. He also knew that if Tesla subscribed to the paper that there would be many fol-lowers doing likewise. The above one of many anecdotes that Milan Polovina can relate. Yours truly, thought it quite appropriate to describe during this present year of celebrating the 125th anniversary of the birth of Nikola Tesla, also the 50th . anniversary of NaSe novine and the 91st birthday of Milan Polovina. Milan Polovina's many ventures dvije nase novine bile najcvrsci potpornji Narodno Oslobodilackoj Borbi Jugoslavije na americkom kontinentu. Nase novine "Slo-bodna Jugoslavija" iz Buenos Airesa je cesto prenosila clanke i misljenja izrazena u "Slobodnoj misli". Posto su danas "Nase novine" jedine istinske napredne i rodolju-biv- e nase novine u Kanadi, nadam se da nasi svjesni drugovi i rodoljubi iz Kanade i Sjedinjenih Americkih Drzava nece nikada dozvoliti da se ova divna luc nase slobode i ovaj krasni plamen rodoljublja ugasi. Drugovi sa Sjevero-americko- g kontinenta: Nasa domovina ocekuje od vas da jos vise prionete uz "Nase novine", da ih podupire te i sirite, da im osigurate stalan izlazak kroz mnogo godina unapred. Stalno napred, bez predaha i bez kolebanja. Va§ "" Petar Kurtic Zagreb ! POLOVIMA is E" in life involved the working man and trying to make life meaningful. Although Polovina has partially lost his sight and hearing, his memory of today and yesterday is as keen as a young man's. Polovina has always been an avid reader. Today, his well poised and stately wife reads to him in a voice that exudes warmth and friendliness. On a recent visit to the Polovinas, Agnes Daniels and this writer entered to the aroma of baked goodies — Mrs. Polovina had baked a fruit cake to be ready for the Christmas holidays. The Polovinas were both interested in hearing about friends in Detroit and Canada and current events were discussed. Today, as Milan Polovina enters his 91st year, he and his wife are entering another venture not many of us would do at their age. They have sold their home in Alhambra and have purchased another in Watsonville. There they will be closer to their oldest doughter, Nada Nikolac and there is a larger community of our people from all over the United States. It also is not too far for their other two children, Sam and Vera, to visit. For some people who are physical-ly able at the same ages as the Polovinas, a move like this would be frightening. For the Polovinas, their strength is visible, they come form hardy stock, they have been pioneers, they will talk of today and tomorrow. Their garden in their new home will be filled again with roses after which Milan's wife is named, Ruza. Mr. Polovina, a happy 91st birthday is expressed for good health and continued happiness. NaSe novine, a grand 50th anniversary celebration is wished with continued success in the future. Margaret Starcevic ШШ |
Tags
Comments
Post a Comment for 000396