Jedinstvo, September 22, 1961

              i
4
IZ JUG05LAVIJE
sta se dogadja na selu?
— Dopis i z zemlje —
Kao rezultat ozakonjenja slobodne kupoprodaje
zemlje, davanja zemlje u zakup i dozvoljavanja koris-tenj- a
tudje radne snage, na jugoslavenskom selu i dalje
se vrsi nagla diferencijacija seljastva. Na jednoj strani
јабаји velika gazdinstva, a na drugoj propadaju desetine
i desetine hiljada sitnih i srednjih posjeda. Ovaj proces
poprima sve sire razmjere i prijeti punim unistenjem
novim hiljadama radnih seljaka. Oni otvoreno govore,
da za njih nemavise opstanka na zemlji, rasprodaju je,
daju u zakup, ili, prosto, napustaju sve i odlaze "na sve
cetiri strane svijeta"'.
Prema najnovijim sluzbe-ni- m
podacima, bjezanje ra-dnih
seljaka sa zemlje zau-zel- o
je §iroki mah naro6ito
na Kordunu. Otuda je u to-k- u
poslijednjih godina po-bjeg- lo
preko 15.000 seljaka,
napustivsi i zemlju i kuce.
Iz opcine Slunj je javljeno,
da je preko 5000 poljopriv-rednik- a
rasprodalo i napus- -
tilo svoje posjede, sto pred-stavij- a
gotovo 6etvrti dio
stanovnistva ove opcine. Ne
koliko .sela u torn kraju sa-svi- m
je opustjelo. Iz opcine
Krnjak, koja ima oko 9.000
stanovnika, "otiSIo je u svi-je- t"
preko 2.000 ljudi, iz o--
pcina Topusko i Vrginmost
— oko 3.G00, iz opcine Voj-ni- c
— 1.700, Cetingrad —
preko 1.600, a iz Skakavca
oko 1.000 seljaka! 06evidci
govore da 6ovjeku "tuga o-buzi- mlje
srce i dusu" gleda-ju- ci
prazne selja6ke kucice
sa zakovanim prozorima i
vratima, korovom obraslim
vrtovima i dvoriStima. Je-da- n
korduna§ki seljak, po-kazuju- ci
stranim turistima
selo, pokazao im je i ove na-puste- ne
domove, te ironi6no
primjetio : "Za to smo se bo-rili- "!
Nije bolje stanje ni u dru-gi- m
krajcvima zemlje. U
Moslavini, u opcini Cazma,
propalo je u toku zadnjeg
vremena i pobjeglo sa zem-lje
preko GOO selja6kih po-rodi- ca
Oni su se rasijali od
Virovitice do Zagreba, tra-2e- ci
zaradu i kruh. Pisuci
na tu temu, "Borba" od 22.
aprila o.g. konstatira, da
"obiCno subotom, stanovnici
cazmanskm sela isprazne
kuce u kojima su im Sivjeli
djedovi, stave stvari na kola
i razlokanom cestom za uvi-je- k
otputuju u predgradja
Zagreba: Dubravu i Volov-6icu- ".
Po priznanju lista, ovi
nesrccnici tamo "podizu"
razne kuccrke i kolibe u ko-jima
dalje 2ive i "stvaraju
mnoge komunalne i stambe-n- e
probleme", obijajuci u is-t- o
vrijeme Tata berzc rada.
Prema pri6anju tamosnjih
seljaka, njih najvise uni§ta-v- a
porez i kazuju jedan pri-mje- r,
kako je neka starica
brala u sumi divlje jagode
da bi ih prodala i podmirila
nepodnoSljiva traSenja dr-iave.
U podru6ju SuriHna, ne-dale- ko
od Beograda, preko
4.000 radnih seljaka ne mo-i- e
vise da so prehrani na svo-j- oj
zemlji. Oni je masovno
prodaju ili daju u zakup, a
sami tra2e zaposlenje u
Cobanin Veli6ko Siljanov-sk-i
iz Novog Sela kod Stru-mic- e
posao je sa svojim sta-do- m
na раби. Uslijed velike
iege ovce su se sporo kreta-l- e
po pasnjaku. Jedva su se
vukle i uvijek traiile hlado-vin- u,
zavlaceci glavu jcdna
ispod druge. I Velicko je os-jec- ao
veliku zaparu. Sjeo je
u blizini stada i brzo zaspao.
Medjutim, Velicko je u
snu bio nemiran. Cesto sc
budio. Osjecao je neku te2i-n- u
i hladno milovanje po ti-jel- u.
AH se sve to dogadjalo
u polusnu. Tek kasno posli-jepodn- e
se probudio na viku
nekolicine svojih drugova.
V
Beogradu, pristajuci na to
da primaju бак i daleko ma-nj- u
nadnicu od beogradskih
radnika. Na terenu ove op-cine,
samo u selima Вебтеп,
Bobanovci, Sur6in i Progarci,
siromasni seljaci prodali su
nedavno preko 1.000 jutara
oranice. U Slavoniji u sre-zovi- ma
Osijek, Vinkovci,
Daruvar, prema najnovijim
podacima, takodjer su pro-pa- le
hiljade sitnih seljaka.
Samo u jednom selu valpov-stin- e,
u novembru pro§Ie go-din- e,
preko 70 radnih selja-ka
prodalo je djelomicno, ili
potpuno, svoje posjede. Sa
podruSja daruvarskog sreza
pobjeglo je nekoliko hilja-da
stanovnika, a ukupan
broj propalih selja6kih gaz-dinsta- va
cijeni se na oko
1.000!
Usprkos svemu tome ju-goslaven- ska
§tampa prepu-n- a
je 'hvalospjeva" o stanju
na selu. Ona propadanje ra-dn- og
selja§tva isti6e kao
"pozitivan rezultat" njihove
"izgradnje socijalizma".
"Borba." od 22. aprila o. g.
tvrdi da je "proces rasloja-vanj- a
na selu — ncmino-van- ",
a u svom broju od 1.
maja o. g. "objasnjava" da
seljak, kada napusta zem-lju,
"postaje produktivniji i
koraniji za zajednicu nego
§to je bio dok je bio vezan
za svoje рагбе zemlje" i,
kao vrhunac svega, konsta
tira da se to dogadja "bez
ikakvog i i6ijeg pritiska so-pstven- om
2eljom i voljom"
seljaka. (! )
Ali, istovremeno, ovaj list
pokazuje i "drugu stranu
medalje": u svojim brojevi-m-a
od 9. aprila i 14. jula
o. g. pise o naglom porastu
"uglednih domacina" na se-lu
tj. o nezadrSivom razvit-k- u
kulastva. Prema tim 61an-cim- a,
uporedo sa propada-nje- m
siromasnih i srednjih
seljaka raste broj seoskih
kapitalista, koji kupuju ze-mlju,
uzimaju je u najam,
kupuju poljoprivredne ma-Sin- e
i automobile, trguju na-velik- o,
tove velike koliCine
stoke. Pojedini ovakav "ug-led- ni
i napredni gospodar",
po priznanju lista, u stanju
je odjenom isporu6iti na pi-ja- cu
do 200 komada debelih
svinja u mnogostrukoj mili-junsk- oj
vrednosti!
Gornji podaci govore sami
za sebe, oni jasno pokazuju
§ta se dogadja na jugosla-venskom
selu i kojim putem
ono ide.
Josip Peric
Njihova su stada bila tako-djer
u blizini, pa su odlu6ili
da kao i prethodnih dana i-g- raju
nogomet.
Ustao je i Veli6ko. Lopta
se u jenom trenutku kotrlja-l- a
prema njemu. Potr6ao je
da je dohvati nogom i uputi
prema protivniSkom golu, a-- li
umalo sto se nije sapleo.
Osjetio je kako mu se nesto
tesko i hladno spusta s ledja
prema desnoj nozi kojom se
spremao da udari loptu. Me-djutim,
joS uvijek nije bio
svjestan opasnosti. Tek kad
su djecaci uzviknuli: "Zmi-ja!- "
Velicko so skamenio i
pao na zemlju. Ostali su.
ZMIJA U NJEDRIMA 60BANINA
UKRATKO
Proslava ustanka uDre-znic- i.
— Sesnaestog i 17. se-ptem- bra
u Dreznici je odr-zan-a
proslava narodnog us-tan- ka
kojoj je prisustvovalo
oko 10.000 ljudi s podrudja
Gorskog kotara, Hrvatskog
primorja i jednog dijela Li-ke.
Dreinica je bila centar
ustanka za Gorski kotar i
Hrvatsko primorje i prvi os-lobodj- eni
teritorij u ovome
kraju. Otkrivene su dvije
spomen р1обе, jedna u Drez-nici
u spomen u6itelju Iliji
Kosanovicu, a druga u selu
Jagicima na mjcstu gdje je
poginulo 14 partizana.
Izmjene zakona o zdra-vstveno- m
osiguranju. — Na
iduccm zasjedanju Savezne
narodne skup§tine bit ce us-voje- na
tri nova zakonska
prijedloga o socijalnom i
zdravstvenom osiguranju. O-sigura-nje
ce u buduce obu-hvaca- ti
sve radnike i sluzbe-nik-e
u zemlji, ali ce oni mora
ti placati dio lijekova, koji
su bili besplatni. Za neo-bavez- na
cijepljenja osigura-n- i
ce placati od 25 do 50 po-st- o
od ukupnog iznosa tros-kov- a
vakcinacije. Onima ko-ji
se nalaze na Нјебепји ili
ispitivanju u nekoj zdravst-veno- j
ustanovi, sa smjesta-je- m
i ishranom, smanjit ce
se naknadana li6ni dohodak,
za 50 posto ako nemaju cla-nov- a
porodice, 25 posto ako
imaju jednog 61ana i za 10
posto ako imaju dva 61ana
koji imaju pravo na zdrvst-ven- u
zastitu kao 61anovi nje-gov- e
porodice. Posebnim za-kono- m
uvodi se osiguranje
obrtnika.
Turizam u Sloveniji. —
Prema podacima TuristiS-ko- g
saveza Slovenije ovogo-disnj- a
sezona bila je uspjes-nij- a
od proSlogodisnje, na-ro6i- to
u pogledu broja ino-zemn- ih
turista. U julu od u-kup- no
126.346 gosti u Slove
niji je bilo 41.365 stranaca,
sto je za 24 posto vi§e nego
u julu 1960. Na prvom su
mjestu Austrijanci, kojih je
ove godine bilo vise za oko
47 posto, zatim zapadni Ni-jem- ci,
Talijani i Englezi. O-v- e
godine je znatno povecan
i priliv turista iz Svedske,
Francuske i Nizozemske. Za
prvih sedam mjeseci ove go-dine
ukupan broj stranih tu-rista
u Sloveniji povecan je
za oko 18 posto.
Voce dobro rodilo, al!
otkup je slab. —Stjepan Ko-k- ot
iz iumberka u pismu u-redni- §tvu
zagrebackog "Vje-snika- "
ka2e:
"U mnogim naSim kraje-vim- a
ove je godine odli6no
rodilo vode. Takav se urod
ne pamti vec nekoliko godi-na.
Bilo bi normalno da tako
obilna berba voca bude pra-v- a
blagodat za proizvodjaSe
u selu i potrosaJe u gradu.
Medjutim, otkup voca je,
mo2emo reci, gotovo nika- -
kav. Tone i tone voca gnjiju
i propadaju, a gotovo sve
koli6ine prvoklasnih sljiva
trpaju se u burad za rakiju.
Takvo je stanje u 6itavoj o-ko- lici
fcumberka, a sli6no je
i u drugim krajevima." Ko-k-ot
ka2e da su za to odgo-vorn- e
zadruge i izvozna po-duze- da,
koja su se slabo pri-prem- ila
za otkup.
Novi most preko Mora-v- e.
— Na Ibarskom putu iz-me- dju
Mrfajevca i Kraljeva
izgradjuje se most preko za-pad- ne
Morave kod Adrana.
medjutim, bili prisebni, pa
su debelom krpom izvukli
duga6ku zmiju i ubrzo je u-bi- li. Tek tada je Velicko do-sa- o
svijesti i saznao da jc
dobar dio tog sparnog popo-dnev- a
bio u smrtnoj opasno-sti.
Mcdjunarodna tribina
RAZORUZANJE ]£
(Nastavak м str. 1)
Mi vjerujemo da je glavna star razoruianje a ne zabrana
proha. Ako se poetigne врога-zu- m
o razoruianju i kontroli,
nijedan razuman сотјек nece da-lje
proizToditi nukkarno oruzje
i prema tome cijelo pitanje za-bra- ne
e otpasti. Tako mi gle-da- mo
na oro pitanje i vjeruje-mo
da je to prarilno rje&enj.
Mi (emo nastavit probama koje
smo zapofelL
Zapadna Xjemafka trazi da
se Budneswher naoruza atoms-ki- m
oruijem a Adenauer i
Ilrandt poziraju na restauraci-j- u
granica Ilitlerove Njemaike
i otvoreno se groze socijalistif-ki- m
driavama. Mi nemolemo
preci preko te opasnosti.
Xas narod i svi miroljubhi
narodi nebi nam oprostili ako
nebi bili budni i nebi pojafali
soj obrambeni kapacitet. Lideri
zapadnih sila licemjemo prigo
arain da ce ove pitbc zatrovati
atmosferu. Ali mi IJusi imamo
poslovicu koja kaie da noma
smfsla plakati za kosom kad se
izgubi glava.
Mi stvaramo sred.stva za obra-n- u
soga WKrijalislickog- - tabora
i ucvrscenje mira. Mi znademo
sto znacl rat. Hitlerova NjemaJ-k- a
nas je podmuklo napala, nje-zi- ni
vojnici su dpprli do Mosk-- e
i Lenjingrada, oni su ubili
milijune naiih ljudi i unUtili
nalu privredu. Hitleroci su
brutalno ubijali sovjetske ljude,
bacali ih u jame, zakopavali fi-ve,
trovali u plinskim komora-m- a,
pravili sapun od njihovih
tjelesa i vrSili mnoga druga zlo-cinst- a.
Nasi ljudi su sve to v id j el i i
ne iele da se ponovi. Mi necemo
da neki novi Hitler pod drugim
imenom — imenom Adenauer,
Ilrandt ili Straus, na primjer —
zapocne rat i izvrsl jo5 straSni-j- a
zlojfinstva.
Sulzberger: Da li je SSSR
spreman izjaviti da nee prvi
primjeniti nukleamo oruije u ra-tu- ?
Men! izgleda da ako bi jed-na
zcmlja dala takvu deklara-cij- u,
onda bi i ostale morale u2i-ni- ti
isto.
HruScov: Mi necemo prvi za-poc- eti
rat protiv nijedne zemlje.
Mi ielimo iivjeti u mini sa svlm
narodima i ne namjeravamo na- -
AHMED SUKAItNO:
Smo proti kolonlalizmu
In Imperiallzmu s sreem In
razumom. Proti njemu
smo Iz clovecanskih razlo-go-v,
proti njemu smo za-ra- di
tega, ker predstavlja
veliko in vedno vecjo ne-varn- ost
za mir.
Naie nesoglasje s kolo-nialni- mi
silami se je osre-dotoci- lo
na vprasanja casa
in varnosti, ker one vsaj
po besedah delujejo za
ideal nacionalne svobode.
Zato globoko razmislite o
nacionalizmu in neodvis-nost- i,
o patriotizmu in im-periallzmu.
Prosim vas,
globoko razmislite. da vas
cas ne prehiti.
Danes poslusamo in pre-bira- mo
veliko besed o ra
KVAMK NKRUMAIIi
Glavni cilj nase zuna-nj- e
politike je ohranitev
mini in varnosti .med vse-- mi
dezelami sveta. V luci
tega cilja sem vedno pou-darja- l,
da je naia zelja,
razvijati prijateljstvo z
vsem driavami, bez sovra-stv- a
do kogarkoli.
Goreca 2elja afriskih
narodov po neodvisnosti
in enotnosti je privedla do
velikega nacionalnega pre-bujan- ja
in politicne zave-s- ti
na vsej celini.
r
RAZGOVOR HRUSCOVA
pasti nikoga. Mi imamo sve §to
je potrebno za razvitak na.se pri-vred- e,
kulture i nauke, stega fcto
fovjek treba.
Ono malo u {emu oskudijeva-m- o
zbog klimatskih uslova ili
drugih razloga kupujemo od
drugih zemalja, i lelimo trgova-t- i
sa cijelim svijetom. Mi niamo
kolonijalisti. Mi osudjujemo im-perijalisti- fke
ciljeve i imperija-lLstick- e
ratove. Mi smo za mir u
cijeJom svijetu.
Ali moram da izjavim da sada
nije pravo vrijeme da oe kaie
da u sluifaju rata atomsko orui-je
nebi bilo upotrebljeno. Svaki
onaj koji bi dao takvu izjavu,
mogao bi ispastl pogreSan, ma-k- ar
bio bkren u davanju takve
obaveze.
Pretpostaimo da obje strane
obecaju da nece upotrebiti nuk-leamo
oruije ali ga zadriavaju
u skladistima. Sta bi se dogodilo
ako bi imperijalisti zapoceli
rat? Ako bi ma koja strana os-jeti- la
da gubi u takom ratu,
zar ona ne bi upotrebila nukle-amo
oruije da izbjegne poraz?
Ja bi cak pomenuo ovaj pri-mjer.
Pri svrvetku Drugog svje-tsko- g
rata Sjed. Driave su bile
znatno jacFe od Japana i uspje-Sn- o
su provodile ofenzivnu ak-cij- u
protiv njega. Pa ipak da
pospjeSe pobjedu Sjed. Driave
su bacile atom-чк- е bom be na ja-pans- ke
gradove. Sve ovo poka-zuje
da ako atomsko oruije bu-de
zadriano i rat bude zapocet
to le biti termonukleami rat.
Zato svjetski mir mora biti oni-gur- an
ne obavezivanjem da nu-kleamo
oruije nece biti upotre-bljeno
nego radikalnim rjeie-nje- m
osnomih problema. A naj-bol- ja
garancija mira je uklanja-nj- e
armija, drugim rije?ima ra-zoruia- nje.
Sulzberger: Volio bi pitati da
li vi smatrate da bi vaSi dale-koro- ni
planovi iznijeti u nacrtu
partljskog programa bili ugro-ie- ni
zbog eituacijc koja nasta-j- e
kao rezulat zapadnog tuma-jfenj- a
va5c politike oko Berlina
i obnore nuklearnih proba.
HruSJfov: Ja mLslim da sada-inj- a
kriza, kako ju vi nazlvate,
nece sprijeiti ostvarenja naSe-g- a
programa. Ja vjerujem u
zdrav razum zapadnih driavnl-ka- .
Ja vjerujem da ce oni doi
do zakljucka da treba potpisati
mirovni ugovor sa Njemackom,
to jest sa dvije njema?ke driave
ODMEVI
Razmislite, cas
zorozitvi. Te besede se na-vad- no
nanasajo na atoms-ko
razorozitev. Oprostite
mi, prosim vas, jaz sem
enostaven clovek, in to
clovek, ki hoce mir. Ne
morem govoriti o podrob-nosti- h
razorozitve. Ne
morem soditi o nasprotnih
si staliscih zastran nadzo-rovanj- a,
podzemeljskih
poskusov in seizmografs-ki- h
porocil.
Za vprasanja Imperial!-zm- a
in.nacionalizma sem
postal izvedenec, saj sem
vse zivljenje prebil v pro-ucevan- ju
Ie-te- ga in v boju
proti njemu, zato o tern la-h- ko
z gotovostjo govorim.
Toda o vprasanjih atoms
Ice voine vem toliko kot
vsi drug! ljudje. Z njimi
Menimo, da je nasa ne-odvisn- ost
brez smisla, ce
svoje svobode nismo zmo-z- ni
porabiti za pomoc dru-gim
afriskim narodom, da
bi postal! svobodni in neo-dvisn-i,
da bi se vsa a frisk a
celina otresla tuje nadob
last! in da bi na koncu us-tano- vili
zvczo afriskih dr-za- v.
Z vso silo in z vsem! sre-dstv- i,
ki jih imamo, bomo
se vnaprej vodili tako po-liti- ko
neodvisnosti in enot
ZA SVOBODO VSE
GLAVNA
SA AMERICKLM NOVINAROM —
koje stvarno postoje, a to ie za-padn- ora Berlinu dati status slo-bodn- og
grada.
N'e bi bilo pa met no zapo?etl
rat zbog toga sto (emo mi po-tpisati
mirovni ugovor. Bio bl
zlo£in zapo?eti rat zbog zapad-nog
Berlina ako on postane slo-bod- ni
grad i bude rau oeiguran
prilaz mirovnim ugovorom sa
Njemafkom Demokratskom Re-publik- om.
Na kraju krajeva suStina je
Lsta — prilaz zapadnom Berlinu
bit ce osiguran svim zemljama
sa torn razlikom da ce se zasni-va- ti
na miroljubivoj normalnoj
bazi i na zdravijim temeljima
nego je okupacioni reiim, koji
sadrii zametak sukoba.
Slobodni prilaz zapadnom Ber-linu
bit c"e legaliziran potpisia-nje- m
mirovnog ugovora i etva-ranje- m
statusa slobodnog grada.
To e biti potvrdjeno ovim do.
kumentom 1 na neki nafin regi-strira- no
u Ujedinjenim nacija-m- a.
Ovo (e stvoriti pouzdanije
garancije za neometani saobra-(a- ]
izmedju zapadnog Berlina i
vanjskog svijeta.
Mi smo izjavili i ponovo ka-iem- o
da politick! sistem u zapa-dnom
Berlinu nece biti povredjen
I da se socijalisticke driave ne-ce
mijesatl u njegove unutraS-nj- e
polove. To je glavna stvar.
Stavile, ja driim da zapadni
driavnici nisu izgubill pamet i
la nece poi u rat zbog potpisi-ranj- a
mirovnog ugoiora. Oni
znadu Sto bi znafilo ako bi nas
sada napall. To bi znafilo uni-Stenj- e.
Nije s!u?ajno da i ik Adenau-er
i Brandt, koji su svojim ra-tni- m
deklaracijama do kraja za
strasili pu?anstvo Zap. Njema-fk- e,
sada govore glasnije od
svih drugih da nece biti rata
zbog Berlina i da re doli do pre-govor- a.
To je upravo ono Sto mi
ielimo — ml ћоето mir. U tu
svrhu ml ?inimo sve Sto moie-m- o
da uklonimo ostatke Drugog
svjetskog rata.
Svaka zemlja e razvijati
svoju privredu i kulturu na na-fin
kojega ona izabere. Ml ferno
izgradjivati komunizam, vi ii-vi- te
kako ielite. Ali ja svejed-n- o
mislim da cete vi bivati mu-dri- ji
i kad vidite kako je dobar
iivot pod komunizmom, pofi fete
za nama — mi cYmo biti daleko
ispred vas.
hiti
delim svoj brezup in nji-ho- v
strah.
Delim ta brezup in ta
strah zato, ker sem del te-ga
sveta. Imam otroke in
njihova- - prihodnost je v
nevarnosti. Sem Indonezi-jec- ,
a ta narod je v nevar-nosti.
Tisti, ki razpravljajo o
atomskem razorozevanju,
ne smejo pozabiti, da mi,
ki smo se do nedavnega
bili nemi, gledamo in upa-m- o.
Ko gledamo in upamo,
skrbimo, ker ce bi atoms-ko
orozje unicilo nas svet,
bomo mi prav tako zrtve.
Niti en clovek nima pra-vic- e,
da bi uporabil atom-sko
bombo. Niti en narod
nima pravice, da bi povz-roc- il
unicenje vseh.
AFR1KE
nosti Afrike. Zaradi tega
v prid miru in varnosti A-fri- ke
in vsega sveta pozi-vam- o
kolonialne site, da
dajo neodvisnost vsem af-riskim
dezelam, ki so zdaj
se pod njihovim vodstvom.
Prav tako pozivamo vse
miroljubne dezele in naro-d- e
sveta, ki verujejo v ide-al- e
demokracije, svobode
in pravice, da nas podpro
v namerah, da bi uresni-ci- li
enotnost afriskih naro-dov.
SLOVENSKI
Ћ1,т :%& д- - 0--
Г
STRANA 3
STVAR
Sulzberger: Vi ste u vise nav-rat- a
izjavili da ste protiv rata
a ipak driite da su ratovi za o-slobod- jenje
opravdani. Ali ako
vi pravite tu iznimku, da li ti-me
ne dajete priliku drugim ze-mljama
da opravdavaju rat pro-tiv
komunistiifkih zemalja tvr-de- ci
da vode oslobodilafki rat?
Hruscov: Vi bi bili u pravu
ako bi naSe tumafenje ovog pi-ta- nja
bilo onakvo kako ste ga vi
formullsali. To je iskrivljavanje
naSeg pojma.
Mi ne priznajemo da ikoja
zemlja ima pravo voditi rat za
oslobodjenje druge zemlje. Sa-mo
imperijalisti i kolonijalisti
vode ratove pod lainim barja-ko- m
oslobodjenja drugih naro-d- a.
Dulles je propovjedao "oslo-bodjen- je
istofne Europe, a vi
takvu politiku pripisujete nama.
Vi ste oceidno irtva sih onih
kTeveta koje se bacaju na nas.
Mi priznajemo pravo naroda
da se bore za svoje oslobodjenje
— to je nesto sasvim drugo. U-zmi- mo
za primjer Allir, koji sa-da
ima status kolonije. Aliirci
traze slobodu ali Frartcuska im
ju neda. fita Aliircima preosta-je- ?
Da sjede ponizno, da ne ra-d- e nita i da se pomire sudbi-no- m
robova? AH to je nemogu-c- e.
To je zaito mi kaiemo da
smo protiv imperijalLsta, koloni-jalist- a,
i uopfe svih ratova osim
onih koje narodi vode za svoje
oslobodjenje.
Ovo su sveti narodni ratovi
protiv ropstva protiv kolonijal-ni- h
reiima. Mi potpuno podupi-rem- o
takve ratove. NaSe simpa-tij- e
su na strani naroda koji se
bore za slobodu i nezavisnost i
driimo da oni imaju pravo oce-kiv- ati
pomoc svih slobodoljubi-vi- h
naroda.
Kad je Lincoln povukao ma?
protiv ropstva njemu je aplau-dira- lo
fitavo progresivno fovje-canstv- o.
Prilikom posjete Wash-ingto- nu otUao sam na Lincolnov
spomenik, skinuo Sesir i poklo-ni- o
se velikom Amerikancu. On
je vodio sveti rat, rat protiv ro-pstva.
Ja ponavljam, takvi ratovi su
opravdani i potrebnl. NaSe slm-pati- je
su na strani naroda koji
se bore za svoje oslobodjenje t
spremni smo im pomofi na sva-ki
mogufi nafin. To je ukratko
naSe gledanje na ratove.
Pruska 'marfila1
Dr. J. Grampovvan
Ce vet od tarn jih k nam zbeii,
SibkejJi oni bodo;
morala nam se a tern mnoii,
v tej borbi za "svobodo. ..."
Morale nif vef nimamo,
nekoi smo jo imeti;
vsem zdaj samo le kimamo,
kar vendar ne bi smeli.
Predsedniku poslali so
Berlinfanl marelo;
saj vendar oni klall so;
ga to je zabolelot
Kaj neki nusli Kennedy,
ko se Berlin mu roga;
pri tem se Anglija smeji,
do Nemcev je bolj stroga.
So bombe nemSke padale
na vsa angl&ska mesta;
zveri bi tam zavladale, '
druhal nacistom zvesta!
Bi padale le tudi zdaj, '
ie koj se ne zbudimo;
se Anglija dril nazaj,
le ml Se dalje spimo . . .
Njej ljubSa je Se Rusija,
kot nemlka soldateaka; ;
ji je poznana Prusija,
in njena л--
sa groteska!
Pomirimo lahko mi вл-e- t,
levslogisSLOVANI;
ker z njimi svet bo nov spofet,
— in to stoji na dlanll
("Prosveta-- )
Ankcla o afriskih
naravnih boastvih
UNESCO, mednarodna
organizacija ZN za znanost,
prosveto in kulturo, je or-ganizi- rala anketo o narav-nih
bogashih afriSke celine
z namenom, da bi v skupni
publikaciji objavila doslcj
znane podatke tor nakazala
smemice za nadaljnje raz-iska- ve
in razvoj. Anketa bo
zajcla topografijo, geologi-jo- .
geofiziko, meteorologijo
tor 2ivalski in rastlinski svet.