Jedinstvo, September 22, 1961

              Tridescta godina klalenja
I lzlazi svakog utorka i petka Jedmslvo Godisnja pretpJata:
га Kanadu 6 dolara,
ostale zemlje 7 dolara
1 Adrcsa:
479 Queen Street West
Toronto 2-- B, Ontario
Telefon EM 3-16- 42
VOL. XIII. No. 68 (1162) TORONTO, FRIDAY, SEPTEMBER 22, 1961 PRICE 8c PER COPY
4
l
Dirfcnbaheru i Pcarsonu trcba rcri-- .
Umjesto antisovjetskog huskanja ozbi- -
ljnije poradite za mir i razoruzanje!
U Torontu je posljednjih dana zabiljezen porast
radioaktivnih padavina za 1.500 puta
Premijer Diefenbaker je ovo lskoristio za novo hu-skan- jc
protiv Sovjetskog Savcza, optuzujuci ga za "be-zbrizn- ost
prema c"ovjei5anstvu i njegovoj dobrobiti". U
tome mu se ppridruzio liberalni lider Pearson, koji je
predlozio da se SSSR optuzi u Ujedinjenim nacijama.
Diefenbakerovo i Pearsonovo istupanje protiv nu-kJearn- og
oruf ja 6udno zvu5i u svijetlu njihovog poziva-nj- a
na nuklcarno naoruzanje natovskih sila, sto znadi i
Kanade. Uostalom, oni jos nisu rekli jedne jedincate ri-je- 6i
protiv атепбке obnove nuklearnih pokusa, a ako
netko kaze da Sjed. Drzave vrse pokuse koji ne prouz-roku- ju
radioaktivne padavine, neka se sjeti da Diefen-baker
i Pearson nisu protestirali ni protiv onih 170 ato-msk- ih
i nuklearnih eksplozija koje su Sjedinjene Drzave
izvr§ile ranije a prouzrokovale su padavine.
Porast radioaktivnosti je zabrinjavajuca pojava, ali
ona nece biti uklonjena antisovjetskim huskanjem, nego
ozbiljnim naporima za mir, prije svega za sporazum o
razoruzanju, koji ce obuhvatiti i nuklcarno oruzje. A to
je ono gdje su gospoda Diefenbaker i Pearson manjkavi.
Sta vise, moglo bi se primjetiti da su oni mnogo krivi za
obnovu pokusa, jer su dozvolili da kanadski predstavni-c- i
u pregovorima za razoruzanje samo amenuje ame-nde
stavove koji su bili usmjereni na sprecavanje spora-- t
zuma o razoruzanju.
Iskustvo pokazujc da se ovo sudbonosno pitanje
vise ne mole prepustiti konzervativnim i liberalnim po-littfari- ma.
"Ako se budemo oslanjali na njih da spase
mir, onda moiemo odmah naruiiiti mrtvaCke kov£ege",
primjecuje pravilno "Canadian Tribune".
Diefenbakera i Pcarsona treba prisiliti da aktuju
za mir. Kanadjani, sa malim iznimkama, ne Sole rato-va- ti
zbog Berlina. Oni su protiv naoruzavanja Njema-£k- e.
Oni su za razoruzanje. Oni su za mirno rjcsavanje
medjunarodnih problema. Oni su protiv svakog i sva5i-je- g
nuklcarnog oruija, oni ga nee'e u svojoj zcmlji. I to
treba reci gospodinu Diefcnbakcru i Pearsonu — mnogo
јабе, mnogo glasnije nego je govoreno do sada
Situacija je ozbiljna. Nemojmo mirno posmatrati
dogadjaje. Rat moze biti sprijcc"cn. Ali mornmo odlucno
raditi za mir.
U svijelu izvrseno око 300 atomskih eksplozija
Prema podacima sved-ko- g
Hsta "Dagens nihe-ter- "
za posljednjih 16 go-dina
u svijetu je izvrseno
oko 300 atomskih eksplo-zija,
od cega na SAD ot-pa- da
160 do 170, na Sov-jets- ki
Savez oko 70, Veli-k- u
Britaniju 20 i Francu-sk- u
4.
Smatra se da je razorno
dejstvo do sada izvrsenih
eksplozija 5000 puta vece
od razornog dejstva bom-b- e
bacene na Hirosimu.
Trcdunionisti protiv
njcmackih trupa u
Ihitaniji
Britanski tredunionski
kongres na svom godisnjem
sastanku u Portsmouthu osu-di- o
je britansku vladu zbog
toga Sto je dozvolila trcni-ranj- e
zapadnonjemafkih
trupa u Britaniji.
Hapscnja u §panjolskoj
Madrid. — Saznaje se da
je u Madridu za posljednjih
deset dana 20 mladih бра-njolsk- ih
nacionalista dove-den- o
u zatvor Karabancel
pod optuzbom da pripadaju
separatistickoj grupi zvanoj
Baskijska omladinska orga-nizaci- ja
Ovih dana u Torontu o-sud- jen
je na 25 dolara
globe ili pet dana zatvora,
Walter B. MacDonald, za-to
sto je u jednom ducanu
uzeo kobasice, odrezak
Prema ovim podacima u-kup- na
snaga oruzja kojim
danas raspolazu atomske
velesile odgovara dejstvu
od oko 300 hiljada mega-ton- a.
Rizik od radioaktivnog
zracenja svakim se danom
povecava, pise list, isticu-c- i
da ponovno pocinjanje
atomskih proba sa svim
negativnim posljedicama
koje su uz njih vezane
moze u bioloskom pogledu
nanijeti neprocjenjivu ste-t- u
buducim generacijama.
Apcl za mir
poljskih sindikala
Varsava. — Prosircni ple-num
Cent, vijeca Saveza
sindikata Poljske uputio je
apel u kome se isti5e da rat
ugrozava iivote svih ljudi i
da je borba protiv opasnosti
od rata za opce i potpuno
razoruzanje — borba za do-br- o
svih ljudi i svakog poje-dinc- a.
NaglaSavajuci vodedu ulogu
radni2kc klase u borbi za
mir u apelu se ukazuje da
imperijalizam nije odustao
od politike trke u naoruza-nj- u
i od rata.
DA LI STE OBNOVILI
Хт
PRETPLATU?
mesa i cigarete, a platio
nije.
Uzeo sain sve to, jer
sam bio gladan, a novaca
nisam imao da platim, po-st- o
ne radim vec mjeseci-m- a
— rekao je MacDo-nald
na sudu. Nemam nova
VI J EST I
Izmedju SSSR-- a i USA postignut je sporazum o principima
na kujima ce se temeljit buducj pregovori o opcem i potpunom ra-zoruian- ju.
U New Yorku su se sastali amerifkl driavni sekretar Rusk i
so v jet ski minister vanjskih poslova Gromiko. Diskusirali su Berlin i
Xjemafku. I'onovo ce se sastali iduci tjedan.
I'itanje primanja N.R. Kine u claitetvo UN re konacno biti
stavljeno na dnevni red Generalne бкирЈПпе.
U Katangi c"e biti obustavljcne ojne operacije. Ovo se ematra
pobjedom izdajnika Combe, koga podupiru belgijski, britanski i fran-cus- ki
imperijalisti. (Napomena: Ima optuiaba da su Britanci krivi
za smrt generalnog sekretara UN Hammarskjolda.)
Organizacija Ujedinjcnih nacija se nalazi u teskoj
krizi.
Ali kriza nije nastala smrcu gc'neralriog sckre-tar- a
(Hamarselda), kako to neki tvrde.
Ova kriza traje du5e vremena i sada je samo do§la do
vrhunca.
Ujedinjene nacije dosad nisu igralc ulogu
2uvara mira i slobode naroda. One su u mno-go
slucajeva posluzile kao srestvo sila
u njihovoj politici pljaJke i osvajanja. O tome naro6ito
uvjerljivo govore dogadjaji u Kongu, kome su Ujedi-njene
nacije trcbale pomoci u obrani od belgijanskih
njihovih saveznika (ameriSkih, britanskih i
francuskih impcrijalista) i sluznika u Kongu (Combe i
ostali). Radeci po dircktivama ameriCkog State Depart-ment- a
Hamarseld je sprc6avao takvu ulogu UN u Kon-gu.
Posljedice toga su tc§ke za kongoanski nai-od- , a i
sam Hamarseld je копабпо postao zrtva te politike.
Drugi primjerkako su Ujedinjene nacije sluzile kao oru-dj- e
sila, na pnom mjcstu Sjed. Drza-va- ,
je stanoviStc prema Kini.
Stvari dalje ne smiju ici tim putem. Ujedinjene na-cije
moraju postati istinskim cuvarem mira i slobode
naroda. A one cc to postati njczinog
rukovodstva tako da se iskljuSi svaka mogucnost domi-naci- jc
po jednoj sili ili grupi njih, kao §to je bilo dosad.
Zapadni predstavnici ostro istupaju protiv sovjct-skog
prijedloga za tri gcneralna sekretara odnosno sck-retarij- at
od tri 21ana, u kome bi bile zastupljene kapi-talistic'k- c,
socijalistiSke i neutralne zcmlje. Oni tvrde da
ce to paralizirati djelovanje Ujedinjcnih nacija, jer
se tri sekretara nece moci sloziti. U stvari taj sistem bi
omogucio skladnije djelovanje UN, izbjegle bi se mnoge
pogre§ke koje su se dosad dogadjale. Uostalom, nisu li
Ujedinjene nacije stvorcne na principu
Zasto je odredjeno da pet velikih sila imaju pravo veta
u Vijecu sigurnosti? I ako Vijece sigurnosti moze poslo-va- ti
na toj osnovi, zasto ne bi mogao i sckretarijat?
Uz reorganizaciju sekretarijata druga vazna stvar
koju bi trebalo ufiniti je to da se sjediSte Ujedinjcnih
nacija prenese na neko pogodnije mjesto nego je New
York. Sjedinjene Driave su postale centar svjetske re-akci- je,
rasizma i ratnog ludila, i to nije pravilna atmo-sfer- a
za djelovanje jedne organizacijc
koja treba da posluzi stvari mira i me-dj- u
narodima.
Pored toga vrata Ujedinjenih nacija treba otvoriti
svim zemljama koje 2ele da pristupe. SpreJavanje Na-rod- ne
Republike Kine, najvece zemlje u svijetu, da
zauzmc svoje mjesto u UN je zloSin protiv mira i 6ov-jecanst- va.
IJtmdcswchr — 350
hiljada vojnika
Javlja se iz Bonna da ce
Bundes-wch- r
poslije 1. oktobrn ima-ti
viSe od 350.000 ljudi pod
oru2jem i postici ce time
dosad svoj najjaSi sastav.
Svi rodovi vojske (mornari-c- a
oko 30.000, anjacija oko
80.000 i kopnena vojska oko
220.000) ispunit ce plan o
izgradnji
jedinica Bundeswehra.
Osudjen sto je bio gladan
Buducnost UN
Hammarskjolda
medju-narodno- g
imperijalistickih
im-pcrijalis-ta,
imperijalistickih
rcorganizacijom
jednoglasnosti?
medjunarodne
razumijevanja
zapadnonjemaSki
borbenospremnih
zato
ca ni da platim globu, re-kao
je sucu. Sudac mu je
dao altemativu da ide pet
dana u zatvor ili da globu
isplacuje na otplatu.
Ovakvim se, eto, prili-kam- a
suocuju gladni i be-sposle- ni.
Sulzberger: Pod kojim uvjeti-m- a
biste bili oljni nantaTiti
preRoore o zabrani nuklearnih
proba i obnoriti moralorijum
(odKadjanjei) proba? Sta misli-t- e
o prijedloRu predsjednika
Кегшсч1)а i premijera Macmil-lan- a
da se xabrane nuklearne
probe u atmosferi?
HruScov: I'roitao sam prijed
loge predsjednika Kenned) a i
premijera Macmillana. Mi opre-mam- o
odgovor i uputit femo ga
za koji dan. Spreman sam prod-hodn- o
da izneem eroje mUlje
Гго, izglela fudno%alo da se
moratorijum ili supendiranje
proba predlaie za tri dr-Ia- e:
SSSIt, Sjed. Driave I Bri-taniju.
V medjmremenu Fran-ruk- a
bi nataila probama, a
Franruka je aeznik Sjed. I)r-iar- a
i Britanije i flan NATO,
a ova organizacija je ttorena
mx.rm ▼!~iwш"јvкk. гл®&? Л '%_ fi ШШШ
4vi 'тгг--в 4ifеWЛAjjSr, -- .v. уЧ.
Г
T_
4
u "M rnm i.
Г ..Г dhtff .гтл
;VTV fe Г "Чв
i
i i "
. w. л & f
.
"
. . - t " " - '
.1 I -- r F sl I S.i~- ifc--4. - v ш 'A
Js
A WtJi нч n i,.K_rn-- i' ~Ф- mp'ШГХnГi.ТfТ(tfiinK'W varu ik. J. w _ at w wk. т i вк - uf м тшвл+ш ш кгшлх т --ЈГ V ј ' МВ" ~к IKk--V . ЈВВ? Вк"! i. %Т t-- IT 1 IUJ4HK ' .ЛШЛ
г
, ' 4гт - , ,.:.~~,ш~1ал..г~г ггтжшаш'
.л IA 141 & &1-- Г И'МЈШ ЛШ CU&uanfc У? ГУ ,РИг Г~Ш2. --т " , чи .voiph. ,гјг№Д1таздшз£)№ЈМ£ар% '""
♦W1?!,!! 1ЛШ1.#С;Ш1Ж- - W ЈкЖ'%' аЈ£.7 ЖТ§ Hf Т tiry" t .JiHL л+ГЛ . Ж
ШШШШтжтЛ a
-
Sklonista protiv radioaktivnih (shelters), fiju Diefenbakerova vlada,
mnogo vrijediti u ratu. Tko ne vjeruje neka pita Johna i njoRovu obitelj, koji
upravo proveli tjedan dana u jednom skloniStu u Torontu. Prilikom izlaska iz sklonista je
docekao torontski nafelnik Phillips, koji je imao namjeru da grradjane pozove na skloniSta.
tamo su se naili i nuklearnojr orulja (na slid), koji su i njegovu obitelj
docekali sa da je "mir jedina obrana". On se s tim sloiio i na mjesta potpisao peticiju za
zabranu nukteamog oruija.
Foul-ke- s,
bivsi sef generalstaba
kanadske rekao je
u Pentictonu (British Co-lumbia)
da ne smije biti
rata zbog Berlina.
On drzi da je izlaz u
pregovaranju i da bi priz-nanj- e
Njemacke Demok-ratsk- e
Republike
rje-sen- je
problema".
rjesenje
problema.
nukle-arnom
nemoguca,
predvidjeti
ZA
Konvencija Mine-Mi- ll Edmontonu jedno-glasn- o
zaklju2ila se poduzmu se
razbijaSku djelatnost U co
posebni fond hiljada
Konvencija predsjednika Kanad-sko- g
radni£kog kongresa i
Steehvorkers pokusaja razbiju Mine-Mi- ll
u Sudbury. Njihovi postupci su primjera
historiji kanadskog tredunijskog pokreta.
Kongu sc nalazi
130.000 izbjcglica
Angolc
-- ше+чЈШкШ
--ТТ&ШШШГ
РЧШ11
padavina izgradnju preporuifa
nuklearnom McCalluma
McCalluma
izgradnju
Medjutim protWnici McCalluma
General Charles
vojske
"zaista
Centralna kongoanska
u Leopoldville obav-jesti- la
Ujedinjene
se na dan 1. septembra u
iz-bjegl- ica
iz Angole.
sc
78.000 djece
U saopcenju se ka2e su
portugalske vojne operacije
u
sovno bjezanje Angolaca
da pripremi napad oa
Savez i otale socijalisttfke dr-iave.
Mi smo ranije izjavili da
nastavi
ih i mi .Sa-d- a
smo to odlujili lideri
Sjed. Driava i da
ih se Franruknj
ostailja sloboda akeije. A
li jano da ce vrJiti
probe ne za i
za ostale
ZamUlite da mi kaZemo: Dob-r- o,
obeeajemo da necemo vrliti
jrobo ali se sa
Cehoslovackom da ona pro-be
za cijrli socijalistini tabor.
I mi pomoci toj zemlji na
Mi Sjed. Briar' i
probe za bi vi
kazali na to? smisla bi
takav moratorijum?
Drugo, obutavljanjem nukle
LPk(y "i. ШЗШ ЛГ.ЂГ тт.ШК
ЈК7Ж.ГДЛ -- И.'.4 "—
-- iT' 'id?
If
nece
lieu
bila osnova za
General smatra
treba
kao za
Civilna u
bila bi vrlo te-sk- a,
skoro re-kao
Foulkes.
Tesko je koli- -
U
unije u
je da sve mjere da su-zbi- je
u udbury. tu svrhu bit
stvoren od 200 dolara.
je ostro osudila
Claude Jodoin lidere United
unije zbog da
uniju bez u
U
iz
vlada
je nacije
da
Kongu nalazilo 130.000
Medju njima nalazi
ispod deset go-dina
starosti.
da
Angoli ma- -
u
Kongu.
Sojetiki
Francuska
obnoviti.
Britanije
prrkinemo
Francuska
natovske zemlje?
dogovoriti
Britanija pomaiu Francuku,
Kakvog
л ГЉл4
poklicima
dobra
Foulkes
Kanada odbaciti
ideju sredstva
obrana
general
Konvenciji pnsustvova-l- o
delegate, su iz-glas- ali
povjerenje nacional-no- m
vodstvu. Dosadasnji
predsjednik Smith
izabran sa aklamacijom, a
i sekretar William Lon-gridg- e.
konvenciji za-stuplj- en sudburski lokal,
koji broji 17.000 c"lanova
Sudburski lokal izgubio
pravo
je njegovo vodstvo
placa pristojbe glav-no- m
uredu unije.
U United
Steehvorkers unija, uz
IZ
samo
jos
ako probe,
onda cemo
kad
boce
dok
nije
samo sebe nego
cemo
vrsi
femo
nafia kako
ko-ja
vrsi njPu Sta
imao
fc4
",
da
sile
ratu
je
je
100 koji
Ken je
isto
Na nije bio
je
zato
Sto od bi-lo
da
pot- -
arnih proba bez rjelenja prob-lema
razomianja nece biti роч-lign- ut
glavni cilj. Kakva je ko-r- it obutavit probe ako se na-tavl- ja
proizvoditi nuklearna oni-j- a
u se vecVm broju?
Clana opanost koja sada
prijeti cojVantvu je termo-nuklea- mi rat i ona nece biti u-klonj- ena
suspendiranjem proba.
Sta viic, ja bih rekao da bi to
znarilo izvjesno upavljivanje
javnog miiljenja. otupljivanje
budnonti. Ljudi bi mUlili da je
uradjeno neJto za spreavanje
rata a u sttari nebi bilo ura-djeno
nUta, i ratna тампа bi
nataiila da radi punom panim.
0im toga Kennedy — Macmil-lano- v
prijedlog ne kale nUla o obutaljanju podzemnih probnih
eksplozija i takozvanih eksplo-zija
za miroljuhive svrhe. a te
"miroljubive srhe" samo pred-stavlja- ju
legalizaciju atomskih
ШШ&
IVSSaac
I Г Гз!
Sfc
jtfj;iittii
—У mmmiw
вшишм
-- ЈвЦ
ч
su
Pogledi ranijeg sefa kanadske vojske
cinu nuklearne radijacije
koja bi nastala u svijetu.
Sto se tice sklonista
(shelters) od nuklearnog
oruzja general je kazao
slijedece: "Umjesto sklo-nista
protiv radioaktivnih
padavna ja bi preporucio
ovo: Pomiri se sa svojim
stvoriteljem sada i zabo-ra- vi
na sklonista"
MINE-MI- LL UNIJA MOBILIZIRA SNAGE
BORBU PROTIV RAZBIJACA SUDBURY
prouzrokovale
fB'ifd~
medjunarodnih
reprczentacijo
medjuvremenu,
poru Kanadskog radniCkog- -
kongresa je робе1а upisiva-nje- m
Clanstva u Sudbury.
Taj korak moze imati tcSkih
posljcdica za radnike.
Na primjer, ako United
Steehvorkers unija zatraii
od odbora za radniCka pita-nj- a
(Labor Relations Board)
da ju prizna za predstavni-k- a
umjesto Mine-Mil- l, kom-pani- ja
cc odbiti priznati je-d- nu
i drugu uniju i tako ce
radnici ostati bez za§tite. U
slu6aju da Labor Relations
Board naredi glasanje, to 6c
uzeti vise mjeseci, a u me-djuvremenu
cc istcci kont-ra- kt
sa kompanijom (istico
koncem godine).
Clanstvo je na ovo upozo-ri- o
predsjednik drugog dis-trik- ta
Mine-Mi-ll Mike Sols--
ki. On je takodjer ukazao
na priznanja predstaVnika
United Steehvorkers unijo
da ce im ta unija moci malo
(Nastavak na str. 4 Razoruzanje je glavna stvar
RAZGOVORA PREMIJERA IIRUScOVA SA AMERICKIM NOVINAROM SULZBERGEROM
nje.
,"XJ
ВД
i hidrogenskih proba.
Konacno, ako se prebroje eve.
prolxie ekplozije,.koje su izr-si- le
Sjed. Driave, Hrltan'ja Г
Francuska i uporede sa brojem
eksplozija koje je iztKio Sov-jets- ki Saez, vidjet e se da mi
daleko zaostajemo iza ovih ze-mal- ja.
Mi stoga imamo moralno
pravo da izjednacimo uvjete od-no- si
se na mjerc sigurnosti.
Mi se moramo ovignrati niWa
manje od Sjed. Driava, Hrita-j- e
i Francuske.
Iz ovoga se vidi da prijedlozl
Kenned) a i Macmillana nisu us.
mjercni na uTrsfenje sigurnoti
svih nai-ula- . nego se radi o pro.
pagandUlifkom pothvatti da se
prehaci odgovorn№t na druge
dok oni nastavljaju soju staru
politiku gomilanja termonuklea
rnog oruija. Mi se s tim nemo-iem- o
sloiiti.
(Nastavak na str. 3)