Novosti, July 14, 1945

              STRANA 2
NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursdav and Saturdav by the
Novoeti Publishing Companj
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registrv Oifice lor the City oi Toronto
on the 24th dar of October 1941 as
No 48052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street VVest Toronto I Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopis bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju '
Mi možemo pruzeti skrb
nad djecom
Teško da ima većeg časnijeg i odgovornijeg poziva od
brige i skrbi nad djecom Djeca omladina su osnova porodice
i države Onako kako se djecu podiže i uči onako kako se s
njima postupa i o njima brigu vodi onakva će nam biti kad
odrastu i zauzmu mjesto odraslog muškarca ili žene
Tu nepobitnu činjenicu se sve vise razumijeva tako da
danas briga nad omladinom sve više postaje briga ne samo
roditelja nego i države U Sovjetskom Savezu na primjer od-goju
omladine se posvećuje veća pažnja nego bilo kojem dru-gom
pitanju Ne samo da se stvaraju posebna odgajališta da-ju
posebne naplate familijama sa djecom nego i besplatna po-duk- a
u svim granama i svim zvanjima potrebnih današnjem
društvu Pa i kod nas u Kanadi Americi i drugim demokrats-kim
zemljama donašaj u se posebni zakoni o pomoći familijama
sa djecom (iako još ne o besplatnoj višoj naobrazbi) iz jedno-stavnog
razloga da buduća pokoljenja budu što bolje fizički
i umno razvijena jer samo takva mogu biti od koristi rodite-ljima
državi i čovječanstvu u opće
Ono što vrijedi za druge zemlje i narode vrijedi i za novu
narodnu Jugoslaviju I tamo se posvećuje dužna pažnja odgo-ju
mladog naraštaja iako se na tom putu nailazi na velike po
teškoće koje je rat i pustošenje okupatora prouzročilo Čini se
sve što se pod danim okolnostima učiniti može da se spasi
mladi naraštaj od strašnih posljedica rata — glada zime i raz-nih
bolesti koje je u zemlji ostavio okupator
Ako se igdje osjećaju posljedice ovog strašnog rata pro-tiv
fašizma to se osjećaju u Jugoslaviji Preko jednog milijuna
i pol najboljih sinova i kćeri Jugoslavije palo je Na stotine hi-ljada
nejake djece ostalo je bez svojih roditelja Hiljade stano-va
i po cijela sela sravnjena su sa zemljom dok su putevi i že-ljeznice
razrovani i onesposobljeni za promet Glad i bolesti
koje su posljedica strašnog pustošenja okupatora i domaćih
neprijatelja nemilice haraju zemljom osvećujući se najviše
mladom i neotpornom naraštaju Za to baš prva briga narodnih
vlasti i jest da se najprije pomogne narodu sa ishranom odje-ćom
i stanovima — obnovom zemlje i gospodarstva Od tuda i
briga Crkvenog Križa Jugoslavije za onu siromašnu djecu koja
su ostala na pustom ognjištu bez svojih hranitelja
Kad je naš starina drug Kovačević odlazio za Jugoslaviju
Vijeće Kanadskih Južnih Slavena u ime svih koji se nalaze u Vi-jeću
poručilo je Crvenom Križu da smo mi u Kanadi spremni
pomoći im (I pomogli smo im do sada) Naročito je tada nagla-šeno
da smo voljni pomoći i uzeti brigu nad djecom čiji su rodi-telji
nastradali u narodno oslobodilačkoj borbi ili drugoj socija-lno
ugroženoj djeci Naš Kovačević je tu poruku izručio Crvenom
Krizu Dobili smo i odgovor — kojeg danas objavljujemo na pr-voj
stranici uz popratnu izjavu Vijeća Kanadskih Južnih Slavena
U tom odgovoru nam se zahvaljuju na brigi i javljaju da su sa
oduševljenjem prihvatili naš predlog i našu dosadašnju pomoć
Kažu nam da broj djece kojoj treba obuće i odjeće — jer su go-la
l bosa — iznosi 350000 a broj novorodjenčadi kojoj roditelji
nisu u stanju da dobave ni najnužnije potrebe iznosi deset
hiljada
Izvršni Odbor Vijeća Kanadskih Južnih Slavena prihvatio je
poziv i u svojoj izjavi u vezi toga kaže:
"U ovom poslu za pomoć ratno siročadi u Jugoslaviji treba
da sudjeluje sve naše iseljeništvo ne samo žene Rad se ne srni
je ograničiti samo na nekoliko većih kolonija već akciju povesti
u svakom mjestu gdje imade samo jedan naš čovjek
"Mi so takodjer nadamo — kaže se dalje u izjavi — da
će se akciji priključiti i one iseljeničke organizacije koje for-malno
'nisu vezane sa Vijećem Pomaganje djece siročadi kao
i druga pomoć za naš narod u staroj domovini nije monopol
samo onih koji su okupljeni oko Vijeća nego dužnost svakog
koji ima osjećaja za svoj narod i patriotske svijesti"
U tom pravcu počelo se već nešto raditi u Windsoru Mo-ntrea- lu
i Hamiltonu Druga naselja čekaju na poziv Vijeća
pak će i oni početi radom kad dobiju upute
Mi smo tvrdo uvjereni da izrazujemo želje osjećaje i mogu-ćnost
ogromne većine našeg naroda u Kanadi kad kažemo:
da mi iz Kanade možemo i hoćemo preuzeti skrb nad deset
hiljada djece u Jugoslaviji
Mi ćemo to postići ako se svojski bez odlaganja i bez ustru-čavanja
bacimo na posao smjesta Mi ćemo to postići u vrlo kra-tko
vrijeme ako u tom radu zajednički sudjelujemo i zajednički
doprinašamo svijesno i uzdano da će i ta pomoć kao i sve naše
dosadašnje pomaganje naći puta do ruku onih kojima da-nas
najviše treba
Na ovom našem radu kao i na svim dosadašnjim pothvati-ma
naći će se narodnih neprijatelja koji će pokušati odvraća-njem
i razvijanjem sumnje u pravilnu otpremu i raspodjelu po-moći
Na takve se ne treba obazirati Takvi su pokušali i za
vrijeme prošlih kampanja za pomoć našem narodu da nas
odvrate ili pitanje skrenu drugim kanalima da je sva dosadaš-nja
pomoć prikupljena preko Vijeća prošla za Jugoslaviju i
tamo prema potrebama razdijeljena — kako su nam to javila
djeca koja su pomoć primila
i
REZULTAT ISTRAGE POLJSKIH SABOTERA U MOSKVI
Naše neoborivo pravo
Mi smo u toku ovog rata če-sto
puta imali prilike da ustanovi-mo
na kakav su podmukao i očaj-nički
način njemački fašisti i nji-hovi
prijatelji u inostranstvu po-kušavali
da razbiju borbeno je-dinstvo
antl-hitlerovs- ke koalicije
da pomute prijateljstvo njezinih
naroda Ti razbojnički pokušaji
nacista bili su odraz njihove po-sljednje
nade da če se na taj na-čin
nekako spasiti od potpunog
sloma Nauspjeh tih pokušaja
pun triunf čvrstine anti-hitlerovs- ke
koalicije predstavlja jednu
od bitnih osnova na kojoj je iz-gradj-eno
veliko djelo pobjede slo-bodoljube- čih
naroda I danas po-slije
pobjede nad Njemačkom mi
takodjer možemo ustanoviti u ko
likoj mjeri svi ostaci pobjednje-no- g
ali ne iskorjenjenog fašizma
u Europi i dalje grozničavo igra-ju
na tu svoju posljednju kartu
razbijanja bloka Ujedinjenih Na-cija
Tu svoju podmuklu djelat
nost fašisti i danas provode u
nadi da če na taj način spasiti
preostale i prigrabiti nove pozi-cije
za provodjenje svojih avan-turističkih
planova Ta razbijačka
i provokatorska nastojanja nel-skorjenje- nlh
ostataka fašizma u
Europi odražavaju se pored osta-log
i u bjesomučnoj kampanji
talijanskih imperijalista protiv
naše zemlje po pitanju "Julijske
Krajine" i Trsta u reakciji štam-pe
u španiji hitlerovskog agenta
Franka u vezi sa problemima o
kojima se diskusiralo u San Fran-ci
seo u pisanju portugalske štam
pe u provokacijama reakcionara-c- a
protiv prijateljstva balkanskih
naroda i t d i t d
Isto tako sa žaljenjem moramo
konstatirati da se i u Jednom di-jelu
savezničke štampe baš u vezi
sa prohtjevima talijanskih impe-rijalista
za ponovnim porobljava-njem
naših krajeva u okviru pred-ratnih
granica Italije i njihovim
nastojanjima da izbjegnu svaku
odgovornost u odnosu prema Jugo-slaviji
za zločine koje su fašisti-čko-kraljevs- ke
trupe kraljevine
Italije izvršile nad našim narodi-ma
često ni u najmanjoj mjeri
nije vodilo računa o činjenicama
koje bi svakako trebale da budu
osnova za svaku pozitivnu i do
bro namjernu raspravu u savezni
čkoj javnosti o svim postavljenim
europskim problemima Jedna od
tih činjenica na koju se u poslje-dnjoj
kampanji tog dijela savez-ničke
štampe protiv naše zemlje
izgleda sasvim zaboravilo a ko-ja
po našem mišljenju mora biti
presudna za odnose medju narodi-ma
u posljeratnoj Europi jeste
da se zna i vodi računa o tome
tko je u ratu protiv Njemačke
bio Saveznik & tko neprijatelj
Nas je zaista zapanjilo kad smo
čitajući ovih dana što pišu i kako
pišu o nama neki saveznički listo-vi
konstantirall da u savezničkim
zemljama ima i takvih krugova
koji na primjer danas sa toliko
brige i zanosa govore o talijan-skim
"pravima" na naše krajeve
kao da se Italija u najmanju ruku
borila na strani saveznika s toli-ko
predanosti i požrtvovanja kao
Jugoslavija dok — u isto vrijeme
— tretiraju našu zemlju i naša
neosporiva prava kao da je Jugo-slavija
izašla iz ovog rata opte-rećena
činjenicom da je bila naj-jači
saveznik hitlerovske — Nje-mačke
1 da je izvršila toliko zlo-čina
nad slobodoljubečim narodi-ma
kao što je to slučaj sa kra- -
NOVOSTI Subota 14 jula 1945
ljevinom Italijom Takodjer kod
nas je morala izazvati vrlo mučan
utisak konstantacija da se u tom
dijelu savezničke štampe uz član-ke
o razgovorima novinara sa zlo-čincem
Goeringom pojavljuju če-sto
i vrlo netaktičkl i bezobrazni
napisi o našoj zemljL Jasno je
da ovakve neobičnosti u tretira-nju
s jedne strane ratnih nepri-jatelja
i saveznika i s druge stra-ne
neprijatelja i krvavih fašisti-čkih
zločinaca konstantovane u
pisanju tog dijela savezničke štam-pe
mogu samo da ohrabre faši-stički
elementi u Europi a ozbi-ljno
zabrinu sve iskrene demo
krate i antifašiste kojima je sta-lo
do čuvanja prijateljstva medju
narodima — saveznicima i do us-pješnog
riješenja svih pitanja iz-gradnje
posljeratnog mira
Na toj liniji razbijanja povje-renja
medju pobjedničkim naro-dima
na liniji stvaranja nezdrave
i zaoštrene atmosfere za riješa-vanj- e
problema koji su se posta-vili
pred anti-hitlerovs-ku
koalici-ju
poslije sloma fašističke Njema-čke
treba posmatrati i način na
koji je taj dio savezničke štampe
nastojao da prikaže izmjenu gle-dišta
izmedju vlada Velike Brita-nije
i Sjedinjenih Država s jedne
strane i vlade demokratske fede
rativne Jugoslavije 8 druge strane
po pitanju zaposjednuća Trsta I
"Julijske Krajine" od strane na-še
armije Netočno Je naime da
se o tome saopćenju insistira na
povlačenje naših trupa iz oblasti
I krajeva u okviru predratnih gra-nica
Italije koje smo oslobodili u
borbama protiv fašističke Njema
čke O čemu se onda zapravo ra-di
što je dalo povoda tom dijelu
savezničke štampe da "pitanje"
Trsta I Slovenskog Primorja po-stavi
kao Jedan od "gorućih" pro-blema
pred kojeg se čak stavilo
epitet sa tako mračnom perspek-tivom
kao što je to "danciški"?
Dok se sa strane zainteresiranih
savezničkih vlada problem o ko-jem
je riječ tretira kao "riješenje
pomoću osvajanja Ili Jednostranog
proklamiranja suvereniteta putem
okupacije" naša vlada smatra
prisustvo jugoslavenske armije u
Trstu i "JulijskoJ Krajini" da to
ne znači nikakvo Jednostrano pri- -
sajedinjenje teritorija nikakvu
aneksiju koja prejudicira naše
zahtjeve prema Italiji u pogledu
tih krajeva nego da se radi o
pravu naše armije da kao i sva-ka
druga saveznička vojska zadr-ži
do konačnog riješenja teritori-je
koje je zaposjela u toku borbi
protiv zajedničkog neprijatelja
Naša vlada ističe da se to pravo
priznato svima drugim saveznici-ma
ne može osporiti ni našoj ar-miji
ni našim narodima i to pogo-tovo
kad se uzme u obzir da je
Jugoslavija u ovom ratu u borbi
na strani saveznika s razmjerno
podnijela Izvanredno teške žrtve
Kao jedan od orgumenata kojim se
podkrepljuje mišljenje da okupa-cija
"Julijske Krajine" od strane
naših trupa zadrži u sebi elemen
te aneksije odnosno jednostranog
proklamiranja suvereniteta putem
okupacije ističe se činjenica da
su ti krajevi nastanjeni sloven-skim
i hrvatskim stanovništvom
Tako se došlo do apsurdnog i ne-održivog
stanovišta da naša armi-ja
nema pravo organizirati svoju
vojnu upravu u tim krajevima ko-je
je oslobodila uz tako teške
Žrtve i bez Ičije pomoći samo za
to Sto u "JulijskoJ Krajini" živi
stanovništvo Jugoslavenskih naro
Wtmi - v- -
dnosti Jasno je da baš ta činje-nica
podkrepljuje neoborivim mo-ralno
političkim argumentima
pravo naše vojske da organizira
svoju okupacionu vlast u tim kra-jevima
Jasno je takodjer da pri-sustvo
naše vojske u tim krajevi-ma
sa našim stanovništvom koje
ropstvom talijanskih imperijalista
je toliko nevolja prepatilo pod
predstavlja punu garanciju da
će se na tom sektoru u potpunosti
provesti principi Atlanske Pove-lj- e
o samo-opredjeljen- ju naroda
To znači u Isto vrijeme da je
čvrst stav naše vlade po pitanju
Trsta i "Julijske Krajine" potpu-no
na liniji izgradnje mira I rije-šava- nja
svih problema na princi
pima koje su usvojili i proglasili
svi Ujedinjeni Narodi
U ostalom do koje mjere ide
težnja naše vlade da sa svoje
strane učini sve da izbjegne ne-sporazume
sa saveznicima najbo-lje
se vidi u primjeru Koruške
Naša vlada u svoje vrijeme za-tražila
je od saveznika da se pri
odredjivanju okupacionih zona u
Austriji uzme u obzir i jugosla-venska
vojska smatrajući da je
prirodno da naše trupe zaposjed- -
nu jedan dio Austrije a naročito
Korušku u kojoj je slovensko sta-novništvo
bilo žarište otpora u
samoj Njemačkoj Sovjetski Savez
udovoljio je ovom traženju naše
vlade i ustupio nam okupaciju je-dne
austrijske oblasti Savezničke
snage medjutim zaposjele su ve-ći
dio Koruške a naše trupe pre-ma
kojima je neprijatelj još uvjek
pružao ogorčeni otpor manji dio
Fostavljen nam je zahtjev da
upravu u Koruškoj ustupimo sa-vezničkim
snagama Naša vlada
sa žaljenjem je primila ovaj zah
tjev Naše trupe će se povući Iz
Koruške Naša braća u ovoj obla-sti
koja su podnijela tolike žrt-ve
u borbi protiv njemačkog faši-zma
i koja su bila središte otpo-ra
oko kojeg su se okupljali aust-rijski
antifašisti a zajedno s nji-ma
i svi naši narodi doživili su
još jedno razočaranje više Nema
sumnje da će sve to Izazvati uti-sak
u čitavoj našoj javnosti koja
u tome vidi uskraćivanje jednog
tako teško i krvavo izvojevanog
prava naših naroda
Kao što smatramo da prisustvo
jugoslavenske vojske u Trstu i
"JulijskoJ Krajini" ne predstavlja
nikakvo prejudiciranje odluka mi-rovne
konferencije tako Isto pod-vlačimo
da ni povlačenje naših
trupa iz Koruške ne znači da su
se naši narodi odrekli svoga oprav-danog
zahtjeva da se ova oblast
u kojoj je većina stanovništva slo-venske
narodnosti prisajedinl de
mokratskoj federativnoj Jugosla-viji
Sa svom moralnom snagom I
prestižem naroda koji su se u ra-tu
protiv fašističke njemačke bo-rili
I u prvim redovima anti-hitlerovs- ke
koalicije mi ćemo znati
da na mirovnoj konferenciji bra
nimo i obranimo ovo naše pravo
("Borba" 19 Maja 1945)
NACISTI OPLJAČKALI SVU
ROBU U BERLINU
Berlin 10 jula — Svi berlinski
dućani ostali su bez odjeće i obu-će
koju su opljačkali nacisti prije
dolaska Crvene Armije Jedino
hrane se može dobiti u dućanima
što seljaci dopremaju Iz obližnjih
krajeva i Sto nabavljaju sovjetske
vojne vlutL
Grčki komunisti
ističu pogreške
Na plenarnoj sjednici Komuni-stičke
Partije Grčke povedena je
opširna rasprava o partijskim ak-tivnostima
i potanko kritizirane
sve manjkavosti i nedostaci tokom
prošle godine
Plenarna sjednica kojoj su pri-sustvovali
predstavnici iz raznih
krajeva zemlje stvorila je program
o neposrednim dužnostima i zada-ćama
Frema izvještaju tjednog
časopisa Vorld News and Vievs u
Londonu program se odnosi na
borbu protiv fašizma u Grčkoj i na
poduzimanje mjera za normalni
demokratski razvitak života
Najozbiljnije greške konstantl-ran- e
na zasjedanju učinjene su
proSlog proljeća prije oslobodjenja
Grčke kada se partija složila u
sporazumu izmedju oslobodilačkog
pokreta i izbjegle vlade u Kairo
Sporazum u Lebanonu koji se od-nosio
na uspostavu vlade nacional-nog
jedinstva nije odgovarao defi-nitivnoj
proporciji sila na nijednoj
strani On nije takodjer mogao za-jamčiti
ostvarenje nacionalnog je-dinstva
U kritici je ustanovljeno da je
oslobodilački pokret morao poduze-ti
odlučniji put sličan onome kak-vog
je poduzeo oslobodilački pok-ret
u Jugoslaviji pod vodstvom
maršala Tita Akoprem je oslobo-dilački
pokret (EAM) oslobodio če
tiri petine Grčke prije nego su se
iskrcali Britanci i mnogi teritoriji
u to vrijeme bili su upravljani po
demokratski izabranim narodnim
tijelima ali po svem narodu nije
bila izabrana centralna vlada kao
u Jugoslaviji
Stvorivši sporazum sa diskredi-tiranom
vladom u Kairo EAM je
prihvatio sporazum sa ljudima ko-ji
nisu bili spremni proslijediti na-rodnom
politikom Da je EAM bio
odlučniji nacionalno jedinstvo Gr-čke
bilo bi se osnivalo na čvršćim
temeljima kao što je u Jugoslaviji
gdje je maršal Tito glavna ličnost
svih jugoslavenskih naroda
Sporazumom u Lebanonu osno-vana
je vlada u kojoj su i komuni-sti
uzeli učešća Komunistički mi-nistri
čak su potpisivali anti-naro- d-
Piše R K SOKOLENKO
Kada je Crvena Armija jurila
neprijatelja iz grada Konstanti-nov- a
blizu Lodza u srednjem di
jelu Poljske vojnici su iznenada
začuli dječje glasove koji su do
pirali iz ogromne zgrade strašnog
izgleda
"Nemojte pucati" čuli su se gla-sovi
"Ovdje ima sovjetske djece"
Sovjetski su vojnici odmah pre-stali
sa pucanjem i ušavši u zgra-du
opazili su da je to bio veliki
koncentracioni logor za djecu
Potreseni strašnim izgledom izgla-dnjele
djece oni su odmah otvori
li svoje torbe i razdijelili djeci
cijelu hranu što su užase imali
Odmah se je javilo u Moskvu o
otkriću tog logora i nekoliko ofi-cira
sa jednim liječnikom bilo je
poslano na lice mjesta Njima
sam se pridružio i ja te smo sa
jednim avionom krenuli
Za kratko vrijeme stigli smo do
te tamnice I groblja — u tu zgra-du
sa razbijenim prozorima I raz-rušenim
zidovima oko koje je bi-la
rastegnuta bodljikava žica U
dvorištu nalazilo se je na stotine
djece Njihova lica bila su blije-da
Obučeni su bili u samim kr-pama
Na nogama su imali po- -
cjepane drvene cipele privezane
komadićima konopa Bilo ih je do-sta
koji su bili bosonogi
Kada smo ulazili u zgradu je
dan maleni dječak koji nas je
najprije ugledao povikao je u sav
glas: "Pozor!" Ostala djeca sa
prestrašenim licima odmah su se
ukočila i uspravila na mjestima
gdje su se našla
Moji drugovi oficiri iako na-učni
na striktnu vojničku discip-In- u
bili su potreseni tim prizo-rom
Pred nama su stajala ne dje-ca
nego odrasli ljudi pretvore-ni
u automate sa slomljenim du-šama
i srcima u kojima su naci-stički
krvnici ugasili svaku iskru
djetinjstva
Tu je bilo 826 djece Postariji
kojih je bilo oko 300 pred kraće
vrijeme bili su poslani njegdje u
Njemačku Djecu koja su tu ostala
nadgledale su 24 žene od kojih
su neke bile majke najmladjih
Medju tim malenim zarobljenici-ma
bilo ih je 463 koji su tu do-vedeni
iz Majdaneka poznate nje-mačke
tvornice smrti a ostali su
došli iz logora u Salaspilu
Djeca su bila iz Ukrajine Bje-lorusi- je
i ostalih dijelova Sovjet
skog Saveza Kazali su nam da
ne financijalne zakone vlade Pa-pandre- ua I to je bila jedna od ve- ćih "desničarskih" pogrešaka
Bilo je niz još ozbiljnijih vojnih
i političkih pogrešaka One su u
glavnome učinjene radi toga što se
podcjenjivalo reakcionarne sile u
zemlji i izvan zemlje podcjenilo se
takodjer i vlastite snage Ustanov-ljeno
je takodjer da nije bilo do-voljno
elastičnosti na strani pro-gresivnih
sila
Propuštene su povoljne prilike
za sporazum sa britanskim vojnim
vlastima dok je još bilo moguće
postići bolje uslove nego oni što
su postignuti poslije vojnog pora-za
u Ateni
Zatvaranje nenaoružanih gra-dja- na
pa čak ako su to bile mjere
kao protuteža zatvaranju taoca po
Papandreou i generalu Scobiu bilo
Je politički pogrešno To je dal
izgovor reakciji da kleveće oslo-bodilački
pokret dok je ujedno
pred narodom sakrivala vlastite
zločine
Todvrgavši kritici sve manj-kavosti
pogreške i nedostatke Ko-munistička
Partija Grčke odredila
je svoju nacionalnu političku liniju
koja u suštini glasi:
1 Nezavisnost i teritorifalnl !n
tegritet Grčke ima se postići mir-nim
sredjivanjem svih razlika sa
njezinim susjednim zemljama i u
bratskoj suradnji sa balkanskim
narodima
2 Nacionalne težnje Grčke ima-ju
se ispuniti na osnovu samo-op-predjelje- nja naroda
3 Puna politička ravnopravnost
za sve nacionalne manjine
4 Vanjska politika Grčke ima se
osnivati na tijesnoj suradnji sa
Velikom Britanijom Sovjetskim
Savezom Sjedinjenim Državama
Francuskom i sa svim narodima
balkanskih zemalja Svaka druga
orijentacija u stranoj politici bila
bi štetna po nacionalne interese
Grčke
Komunisti apeliraju na sav de-mokratski
grčki narod za čvrsto
bratsko jedinstvo u rekonstrukciji
zemlje i demokratska prava njezi-nih
naroda
Njemački fašisti su
zarobljavali djecu
zatvorenim kolima iz kojih su ih
puštali jednom na dan Zaustav-ljali
su se samo u napuštenim
krajevima daleko od šuma i na-pućenih
mjesta
Bili su hranjeni vodenom juhom
i travom koju su morali sami da
beru Jednoga dana 15 njih odlu-čili
su da kušaju pobjeći i što su
ih brže noge nosile odtrčall su
prema obližnjoj šumi Nijemci su
za njima otvorili vatru i nekoliko
ih ubili Samo nekolicini njih usp-jelo
je da pobjegnu Konačno su
dospjeli u Konstantinov i bili za-tvoreni
u tu zgradu Tada je za-počeo
teški život za te male ro
bove
Pokazali su nam tvrde daske na
kojima su spavali i smrdljive
krpe sa kojima su se pokrivali
Svakog jutra u zoru morali su da
se dižu da se svrstaju za pregle-db-u
i zatim su bili vodjeni na rad
po obližnjim njemačkim imanjima
Svako dijete koje je prešlo 7
godina moralo je da Izvrši izvje-snu
količinu rada Ako nije Izvt-šava- lo naredjenje oduzimali su
mu hranu i dobivalo je batine
Ja sam pregledao svu djecu
Svi su na lijevoj ruci imali tatu-Iran- e
brojeve i oznaku svoga na
cističkog gospodara Naša otkrića
bila su užasna: mnoga djeca ima-la
su razne kožne bolesti Neki su
bili tako iscrpljeni da ih se je
s mjesta moralo poslati u bolni-cu
Većina njih trebali su liječ-ničku
njegu a svi dobru hranu
sa kojom da se oporave prije ne-go
ih se pošalje njihovim kućama
Mi smo se odmah pobrinuli da
dobiju hranu i odjeću Crvena Ar-mija
dala je veliku količinu ro-be
a poljski vojnici ponudili su
da dadu sve što su sa sobom ima-li
Pukovnik Braun sakupio Je
najviše odjeće I obuće
Pitanje nabavke hrane bilo je
olakšano saradnjom i darežljivoS-ć- u
poljskog pučanstva koje Je
otkidalo od svojih ustiju za na-han- itl
malene robove Poljski je
narod sakupio više brašna i šeće-ra
nego je trebalo ali nijesmo mo-gli
da im višak povratimo jer bi
se oni bili našli uvrijedjeni
Proveli smo oko 20 dana u Kon-stantino-vu
pripremajući djecu za
odlazak svojim kućama U lijepo
uredjenom bolničkom vlaku sa Č-istim
krevetima dobrom hranom i
liječničkom njegom djeca su oži-vjela
I počela da se oporavljaju
Kondukter ml je kazao da je za
ovo putovanje uzeo više vode ne-go
ikada ranije Djeca su uživala
perući se i dižući sa svoje kože
su im roditelji bili spaljeni u Maj- - prljavštinu koja ih je potsjećali
[daneku a njih su zatim doveli u (Nastavak na strani 4)
I