000363 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
VOL. 51, NO. 28(512)
Svet je zapanjen cinizmom Reaga-nov- e
administracije u Libanu. Sa
direktnim blagoslovom Stejt Depart-man- a, izraelske trupe ubijaju zene,
decu, nezaSticeno stanovniStvo Li-ba- na
i sa okupirane teritorije, dikti-raj- u
libanskoj vladi uslove pod
kojima zele primirje. Kad pregovori
zastanu ili zapnu zbog пебеда
izraelske trupe opet робгш sa bom-bardovanj- em
Bejruta. Za svo ovo
vreme amerifiki izaslanik Phillip
Habib pregovara sa libanskom vla-do- m
i postavlja атепбке uslove koji
se ne razlikuju od izraelskih. I dok
атепбка Sesta flota krstari u pri-pravno- sti
u vodama blizu Libana,
Habib prenosi poruke predsednika
Reagana da su americke trupe
spremne da udu i one u Liban da
"uspostave red" tako Sto ce ponovo
raseliti Palestince iz Libana koje su
Izraelci ve6 jednom proterali iz
njihove zemlje.
Dok juzni Liban grca pod okupaci-jo- m izraelskih trupa i dok se libanski
gradovi puSe od zapaljivih izraelskih
oruzja, amerifiki brodovi, medu koji-ma
i nosa6 aviona "USS Indepen-d"
eenvceen"tunaallnauze pseoturepbruip"r.avAnodsmtiirazla
William McCauley ne krije zadovolj-stv- o
zbog njegove uloge. "Mi smo
spremni da izvrSavamo predsedniko-v- e
predloge. Mi moramo biti sprem-ni
i mi to jesmo, za svaku eventual-nost- ".
Kakve bi to eventualnosti mogle
biti? U Libanu vise niko ne govori o
"dva bloka" i o "super silama" koje
se nadmedu za kontrolu Bliskog
istoka. Svetska Stampa viSe ne
ponavlja aluzije ni na vojne blokove
ni ha podele ekonomskih sistema:
socijalisti6kog i kapitalistifikog. Rat
u Libanu i kriminalno razaranje
imovine i ljudskih zivota kao i onaj
izmedu Argentine i Engleske nije rat
izmedu "dva bloka" i dva sistema.
Rat na Bliskom istoku je rat za
kontrolu nafte u arapskim zemljama
i drugih prirodnih bogatstava i
energetskih izvora u Africi. "Sedam
sestara" petrolejskih kartelasve viSe
se ili sasvim opredeljuju za kapital
SAD.
Sjedinjene Drzave sa svojim trans-nacionalni- m
kompanijama uniStivSi
evropsku industriju uglja doveli su
Evropu u totalnu zavisnost od
americkog monopola nafte sa Sred-nje- g istoka. Nije 6udo da se
Francuska "koprca" i nudi svoje
posredniStvo u Libanu. Ona bi htela
bar da donekle obnovi njen raniji
uticaj. Izrael na to ne pristaje. Moze
mu se jer ima mocnog zaStitnika.
Reaganova bratija podsticala je
krvoprolida i na drugim delovima
sveta.Vijetnama i poCinjenih zlo6ina
sa direktnim amerifikim angaimani-m- a niko se viSe i ne seca izuzev
vijetnamskog naroda koji nije jo§
zalecio rane.
Pentagon je робео savez sa argen
tinskom huntom protiv Kube, Nika-ragv- e
i drugih zemalja. Hunta je
preuranila sa "nezavisnim akcijama
suverene drzave" kada je pripojila
Malvinska ostrva. Savez sa Pentago- -
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, JULY 14. 1982.
fWEfli3Zr!214!#©rc&j'miU&l Л t УТ !д H7L К~— Mrarf 'Т2геуД&Уа5&, Тт ".?- - шшА&т'
— Mister Begin, vojni uspjeh ne dolazi u pitanje, ali se bojim
da ce s Nobelovom nagradom za mir ovog puta ici mnoges teze!
nom znafii da se moze raditi i
voditi borba protiv nekih latinskoa-meriSki- h
zemalja, mogu se medu
njima voditi i pravi ratovi ali u tesnoj
koordinaciji sa Pentagonom. Argen-ti- ni treba dati lekciju tako Sto ce
Pentagon i Bela ku6a bezrezervno
stati na stranu Engleske.
Stvarno, атепбка strategija u
Latinskoj Americi sradunata je na
ispomoc diktatorskim rezimima. Ta-mo
gde oni nisu "dovoljno 6vrsti"
treba ih stvoriti "demokratskim"
izborima ili drzavnim udarima uz ротоб CIA.
Izbori nisu dali rezultate koje su
o6ekivali u Cileu i zato je na vlast
doveden Pinochet koji se krvavo
obra6unava sa cileanskim narodom.
28. marta ove godine sprovedeni
su "demokratski izbori" u Salvado-r- u. Cinizam ameri6kih (i ne samo
amerifikih) novinara i Stampe ogle-da- o se i u tome Sto su podrzavali
predsednika Reagana u njegovoj
drskoj kampanji za ротоб HriScan-skodemokratsk- oj
partiji Duartea, ko-ji
je obecavao agrarne reforme i "cvrstu ruku protiv komunista".
Duarteova vlada pobila je preko
50.000 ljudi, zena, dece a kad su
izaSli na izbore, takmi6ili su se sa
joS desnijom desnicom.
Rezultat "slobodnih" izbora, u
kojima su ufiestvovale desne i ultra
desne grupe, bio je taj Sto su
najreakcionarniji krugovi doveli na
vlast Roberta d' Aubuissona, koga je
jedan ameri6ki diplomata nazvao
patoloSkim ubicom. Vlada patoloS-ki- h ubica odmah je suspendovala
agramu reformu koju je prethodna
desnidarska vlada najavila i робе1а
sprovoditi.
Ameri6ki senat nije rrrogao odob- -
riti Reaganovu ротоб salvadorskoj
hunti za masovna ubistva salvador-sko-g
naroda te je smanjio pomoc za
lOOmilionadolarasa obrazloienjem
da je patoloSki ubica d' Aubuisson
ukinuo agrarnu reformu.
Robert d' Aubuisson je zapretio
da ce da tuzi bivSeg атепбкод
diplomatu u Salvadoru Robert
White-- a zato Sto ga je okrstio kao
"patoloSkog ubicu". I ne samo to.
DanaSnja vlada u Salvadoru koju je
Reaganova administracija dovela na
vlast optuzuje SAD da su "dekaden-tne- ".
U vladinim novinama Diario de
Hoy izlaze oglasi koji prikazuju
ameri6ku dekadenciju i postavljaju
se pitanja sa zakljuCnicima: "Nemo-guc- e
je zamisliti da ovakva zemlja,
sa ovakvim noralnim padom, moie
da pomisli da bi oni trebali doci da
nas ибе kako 6emo voditi naS nafiin
zivota". To kaze ameriCki FrankeS-taj- n
u Salvadoru.
Sa FrankeStajnom na Bliskom
istoku, Beginom, SAD imaju prob-lem- a.
lako mu povladuju postoji
mogucnost da de on pofieti da razara
oko sebe bez ikakvog smisla i
programa. Svojim programerima u
SAD, Begin je joS za vreme njegove
nedavne posete rekao da je "on
upravnik suverene drzave" koja ima
prava i da se ne slaze sa ameridkom
politikom.
AmeriCka ekonomska potfiinjava-nj- a
6itavih kontinenata moZda I
moraju sa sobom donositi i politicke
FrankeStajne ali se postavlja pitanje
koliko i kakva razorna sredstva oni
poseduju i kako ce ih upotrebiti kad
pomahnitaju i besomu6no робпи
ciniti nasilja.
Sta ako se FrankeStajni dokopaju
nuklearnog oruzja?
:o
NGgoslav V&ekly I
A Community
Newspaper
Established 1931
50 CENTS PER COPY
Oto Reisinger
Posle predsednifikih izbora u
Meksiku zabrinuti ljudi zapitali su se
Sta te biti sa meksikanskom eko-nomijo- m.
Mnoge nade u njegovog sevemog
suseda, SAD, izjalovile su sejer
Reagan zaista nije popustio "ni za
dlaku". On je ostao pri svojim
planovima da "integriSe" meksikan-sk- u
i kanadsku ekonomiju sa ame-пбко- т.
Na megalomanske zamisli
krupnih, najreakcionarnijih finansij-ski- h
krugova uti6u bogate rezerve nafte u Meksiku I Kanadl. Sve teze
ekonomsko stanje i u jednoj i u
drugoj zemlji, nadaju se multinacio-naln- e
kompanije, prisilibe nacional-n- e
ekonomije ovih zemalja da klek-n- u.
Ve6 nekoliko puta Reagan je
pokazao da ga nacionalne ekonomi-je
i interesi ni najboljih zapadnih
saveznika ne interesuju i da su za
njega jedino vaine pozicije najkrup-nije- g
finansijskog kapitala, pozicije
sa kojih se sasvim sigumo odreduje
razvoj svetske ekonomije i politike.
Dug Meksika stranim zajmodavci-m- a
predice preko 80 milijardi dolara
u ovoj godini, Sto dovodi Meksiko
na tabelu najzaduzenijih nacija sve-t- a.
Finansijski ministar Jesus Silva
Herzog rekao je na mitingu u
Guadalahari da "nece biti brzog i
lakog reSenja" i da ce diiavni i
privatni dug stranim zajmodavcima
joS viSe narasti.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, September 08, 1982 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1982-07-14 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000162 |
Description
| Title | 000363 |
| OCR text | VOL. 51, NO. 28(512) Svet je zapanjen cinizmom Reaga-nov- e administracije u Libanu. Sa direktnim blagoslovom Stejt Depart-man- a, izraelske trupe ubijaju zene, decu, nezaSticeno stanovniStvo Li-ba- na i sa okupirane teritorije, dikti-raj- u libanskoj vladi uslove pod kojima zele primirje. Kad pregovori zastanu ili zapnu zbog пебеда izraelske trupe opet робгш sa bom-bardovanj- em Bejruta. Za svo ovo vreme amerifiki izaslanik Phillip Habib pregovara sa libanskom vla-do- m i postavlja атепбке uslove koji se ne razlikuju od izraelskih. I dok атепбка Sesta flota krstari u pri-pravno- sti u vodama blizu Libana, Habib prenosi poruke predsednika Reagana da su americke trupe spremne da udu i one u Liban da "uspostave red" tako Sto ce ponovo raseliti Palestince iz Libana koje su Izraelci ve6 jednom proterali iz njihove zemlje. Dok juzni Liban grca pod okupaci-jo- m izraelskih trupa i dok se libanski gradovi puSe od zapaljivih izraelskih oruzja, amerifiki brodovi, medu koji-ma i nosa6 aviona "USS Indepen-d" eenvceen"tunaallnauze pseoturepbruip"r.avAnodsmtiirazla William McCauley ne krije zadovolj-stv- o zbog njegove uloge. "Mi smo spremni da izvrSavamo predsedniko-v- e predloge. Mi moramo biti sprem-ni i mi to jesmo, za svaku eventual-nost- ". Kakve bi to eventualnosti mogle biti? U Libanu vise niko ne govori o "dva bloka" i o "super silama" koje se nadmedu za kontrolu Bliskog istoka. Svetska Stampa viSe ne ponavlja aluzije ni na vojne blokove ni ha podele ekonomskih sistema: socijalisti6kog i kapitalistifikog. Rat u Libanu i kriminalno razaranje imovine i ljudskih zivota kao i onaj izmedu Argentine i Engleske nije rat izmedu "dva bloka" i dva sistema. Rat na Bliskom istoku je rat za kontrolu nafte u arapskim zemljama i drugih prirodnih bogatstava i energetskih izvora u Africi. "Sedam sestara" petrolejskih kartelasve viSe se ili sasvim opredeljuju za kapital SAD. Sjedinjene Drzave sa svojim trans-nacionalni- m kompanijama uniStivSi evropsku industriju uglja doveli su Evropu u totalnu zavisnost od americkog monopola nafte sa Sred-nje- g istoka. Nije 6udo da se Francuska "koprca" i nudi svoje posredniStvo u Libanu. Ona bi htela bar da donekle obnovi njen raniji uticaj. Izrael na to ne pristaje. Moze mu se jer ima mocnog zaStitnika. Reaganova bratija podsticala je krvoprolida i na drugim delovima sveta.Vijetnama i poCinjenih zlo6ina sa direktnim amerifikim angaimani-m- a niko se viSe i ne seca izuzev vijetnamskog naroda koji nije jo§ zalecio rane. Pentagon je робео savez sa argen tinskom huntom protiv Kube, Nika-ragv- e i drugih zemalja. Hunta je preuranila sa "nezavisnim akcijama suverene drzave" kada je pripojila Malvinska ostrva. Savez sa Pentago- - TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, JULY 14. 1982. fWEfli3Zr!214!#©rc&j'miU&l Л t УТ !д H7L К~— Mrarf 'Т2геуД&Уа5&, Тт ".?- - шшА&т' — Mister Begin, vojni uspjeh ne dolazi u pitanje, ali se bojim da ce s Nobelovom nagradom za mir ovog puta ici mnoges teze! nom znafii da se moze raditi i voditi borba protiv nekih latinskoa-meriSki- h zemalja, mogu se medu njima voditi i pravi ratovi ali u tesnoj koordinaciji sa Pentagonom. Argen-ti- ni treba dati lekciju tako Sto ce Pentagon i Bela ku6a bezrezervno stati na stranu Engleske. Stvarno, атепбка strategija u Latinskoj Americi sradunata je na ispomoc diktatorskim rezimima. Ta-mo gde oni nisu "dovoljno 6vrsti" treba ih stvoriti "demokratskim" izborima ili drzavnim udarima uz ротоб CIA. Izbori nisu dali rezultate koje su o6ekivali u Cileu i zato je na vlast doveden Pinochet koji se krvavo obra6unava sa cileanskim narodom. 28. marta ove godine sprovedeni su "demokratski izbori" u Salvado-r- u. Cinizam ameri6kih (i ne samo amerifikih) novinara i Stampe ogle-da- o se i u tome Sto su podrzavali predsednika Reagana u njegovoj drskoj kampanji za ротоб HriScan-skodemokratsk- oj partiji Duartea, ko-ji je obecavao agrarne reforme i "cvrstu ruku protiv komunista". Duarteova vlada pobila je preko 50.000 ljudi, zena, dece a kad su izaSli na izbore, takmi6ili su se sa joS desnijom desnicom. Rezultat "slobodnih" izbora, u kojima su ufiestvovale desne i ultra desne grupe, bio je taj Sto su najreakcionarniji krugovi doveli na vlast Roberta d' Aubuissona, koga je jedan ameri6ki diplomata nazvao patoloSkim ubicom. Vlada patoloS-ki- h ubica odmah je suspendovala agramu reformu koju je prethodna desnidarska vlada najavila i робе1а sprovoditi. Ameri6ki senat nije rrrogao odob- - riti Reaganovu ротоб salvadorskoj hunti za masovna ubistva salvador-sko-g naroda te je smanjio pomoc za lOOmilionadolarasa obrazloienjem da je patoloSki ubica d' Aubuisson ukinuo agrarnu reformu. Robert d' Aubuisson je zapretio da ce da tuzi bivSeg атепбкод diplomatu u Salvadoru Robert White-- a zato Sto ga je okrstio kao "patoloSkog ubicu". I ne samo to. DanaSnja vlada u Salvadoru koju je Reaganova administracija dovela na vlast optuzuje SAD da su "dekaden-tne- ". U vladinim novinama Diario de Hoy izlaze oglasi koji prikazuju ameri6ku dekadenciju i postavljaju se pitanja sa zakljuCnicima: "Nemo-guc- e je zamisliti da ovakva zemlja, sa ovakvim noralnim padom, moie da pomisli da bi oni trebali doci da nas ибе kako 6emo voditi naS nafiin zivota". To kaze ameriCki FrankeS-taj- n u Salvadoru. Sa FrankeStajnom na Bliskom istoku, Beginom, SAD imaju prob-lem- a. lako mu povladuju postoji mogucnost da de on pofieti da razara oko sebe bez ikakvog smisla i programa. Svojim programerima u SAD, Begin je joS za vreme njegove nedavne posete rekao da je "on upravnik suverene drzave" koja ima prava i da se ne slaze sa ameridkom politikom. AmeriCka ekonomska potfiinjava-nj- a 6itavih kontinenata moZda I moraju sa sobom donositi i politicke FrankeStajne ali se postavlja pitanje koliko i kakva razorna sredstva oni poseduju i kako ce ih upotrebiti kad pomahnitaju i besomu6no робпи ciniti nasilja. Sta ako se FrankeStajni dokopaju nuklearnog oruzja? :o NGgoslav V&ekly I A Community Newspaper Established 1931 50 CENTS PER COPY Oto Reisinger Posle predsednifikih izbora u Meksiku zabrinuti ljudi zapitali su se Sta te biti sa meksikanskom eko-nomijo- m. Mnoge nade u njegovog sevemog suseda, SAD, izjalovile su sejer Reagan zaista nije popustio "ni za dlaku". On je ostao pri svojim planovima da "integriSe" meksikan-sk- u i kanadsku ekonomiju sa ame-пбко- т. Na megalomanske zamisli krupnih, najreakcionarnijih finansij-ski- h krugova uti6u bogate rezerve nafte u Meksiku I Kanadl. Sve teze ekonomsko stanje i u jednoj i u drugoj zemlji, nadaju se multinacio-naln- e kompanije, prisilibe nacional-n- e ekonomije ovih zemalja da klek-n- u. Ve6 nekoliko puta Reagan je pokazao da ga nacionalne ekonomi-je i interesi ni najboljih zapadnih saveznika ne interesuju i da su za njega jedino vaine pozicije najkrup-nije- g finansijskog kapitala, pozicije sa kojih se sasvim sigumo odreduje razvoj svetske ekonomije i politike. Dug Meksika stranim zajmodavci-m- a predice preko 80 milijardi dolara u ovoj godini, Sto dovodi Meksiko na tabelu najzaduzenijih nacija sve-t- a. Finansijski ministar Jesus Silva Herzog rekao je na mitingu u Guadalahari da "nece biti brzog i lakog reSenja" i da ce diiavni i privatni dug stranim zajmodavcima joS viSe narasti. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000363
