Novosti, February 24, 1944

              I!
Jtg£-£- ' jp r1 + Jf- - iVrZf & Wt1 vr T _i ej gr
STRANA 2 "NOVOSTI" Četvrtak 24 feb 1941
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Telephone: ADelaide 1642
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
26-t- a obljetnica Crvene Armije
Ovog tjedna junačka Crvena Armija slaviti će 26-t- u qo
dišnjicu svog postanka U poslijednje dvije i pol godine om
se junački odupirala zaustavila izmanevrirala istukla i okre
nula natrag jednu od najmoćnijih ratnih mašina koja je ikada
postojala u svijetu Više od godinu dana od junačkih borbi
kod Staljingrada kroz zimu i ljeto Crvena Armija čvrsto drži
inicijativu u svojim rukama i zadaje neprijatelju porazne udar-ce
jedan za drugim
Pomoću drugih članova anti-Hitlero- ve koalicije Crvena
Armija je osigurala poraz Hitlerove Njemačke i cijele osovine
Bez Crvene Armije fašistička osovina bi već danas vladala
svijetom Redajuće se pobjede Crvene Armije služe danas kao
solidan temelj na kojem su Ujedinjene Nacije izgradile svoju
moćnu koaliciju dok narodi okupirane Europe dižu svoju zas
tovu slobode sve više i složnije Organizirana anglo-sovjetsko-američ- ka
koalicija njezino pojačanje na konferencijama u
Moskvi i Teheranu omogućeno je na prvom mjestu slavnim
i velikim pobjedama Crvene Armije
Tokom vremena vidili smo kako je pro-fašistič- ka i def eh
stička propaganda prelazila iz jedne skrajnosti u drugu Na-kon
su nacisti napali na Sovjetski Savez proricali su da će se
Crvena Armija držati oko tri tjedna ili najdulje tri mjeseca
Čak i poslije velike pobjede kod Moskve u decembru 1941
razni "specijalisti po vojnim pitanjima" proricali su da: će sva
sovjetska Europa zapadno od Urala pasti u ruke Hitlera Na-kon
Staljingrada nastalo je drukčije proricanje tj da će pri
vremeni otpor Crvene Armije možda odgoditi ali ne i spriječiti
katastrofu pred kojom se nalazi Crvena Armija Danas pako je
glavni argumenat pro-fašis- ta i defetista taj da će moćna Cr-vena
Armija pregaziti cijelu Europu a možda i cijeli svijet i
da radi toga treba biti na oprezu
Medjutim činjenica ostaje da čovječanstvo gleda danas u
Crvenoj Armiji svog najvećeg spasioca Ona pomaže po na-cim- a
pregaženom svijetu osloboditi se ropskog jarma U po-bjedama
Crvene Armije slobodoljubeći narodi svijeta gleda-ju
ostvarenje svoje slobodne i vesele budućnosti Veliki Sov-jetski
Savez sa svojom jakom Crvenom Armijom je saveznik
anti-fašističk- ih i slobodoljubećih nacija u borbi za oslobodje-nj- e
Europe od zločinačkog fašizma za osiguranje slobodnog
razvitka nacija i izgradnju trajnog posij eratnog mira
Mi na zapadnom dijelu svijeta dužni smo odati najveće
poštovanje i zahvalu Crvenoj Armiji Kada naši topovi počmu
grmjeti na zapadnom dijelu Europe i kad će se odjeci te grm-ljavine
spojiti sa odjecima topovske grmljavine sa istoka tada
ćemo početi isplaćivati našu veliku dugovinu Crvenoj Armiji
loš više tada ćemo još čvršće marširati po putu kojeg je ozna-čila
konferencija u Teheranu
Što još nisu pokušali oni iz Kairo?
Ona pokvarena i reakcionarna klika što sebe naziva ju-goslavenskom
vladom sada u Kairo spremna je na sve samo
da spriječi pravilan razvoj narodne borbe u zemlji i ponovno
osigura svoj povratak na vlast
Prošlih dana je sovjetska agencija TASS javila da su pro-fašistič- ki
krugovi iz jugoslavenske vlade u Kairu pokušah na-vodnim
atentatom na kralja Petra kako bi sakrili sve veće ne-zadovoljstvo
i odlazak jugoslavenskih oficira i vojnika da 3e
bore na strani maršala Tite protiv fašističkih okupatorskih sila
u zemlji Vijest kaže da su se od 800 jugoslavenskih oficira i
vojnika 653 izjavili da žele poći u Jugoslaviju i boriti se na
strani narodnih oslobodilačkih sila pod vodstvom maršala Tite
Od 264 mornara 224 su takodjer spremni poći u Jugoslaviju i
pomoći svojoj braći u borbi protiv fašizma
Da se spriječi taj odlazak prikaže mladog kralja kao žrt-vu
a onu reakcionarnu khku od vlade kao ispravnu potrebno
)e bilo naći novi trik i uteći se novim intrigama pa da se spasi
ito se još spasiti da
Svrha svega ovoga je jasna i odredjena Ta Jugoslaven
ska izbjegla vlada želi se povratiti u zemlju ponovno se us-pjeti
na vlast i nastaviti pljačkom i terorom tamo gdje su pre-stali
1941 godine Ali putevi za tamo su teški i za njih nepro-laz- ni
Narod ih se odriče tako glasno da ne želi ni čuti o pov-ratku
a kamo o vlasti njihovoj Pokušali su sa Mihajlovićem
-- - pa ne ide Pokušali su sa prijetnjama i strašilom komuniz-ma
— ne ide nikako Još gore Organizirali su i nekakav kon-gres
u planinama Ravne Gore i promjenili svoju velikosrpsku
liniju sa "jugoslavenskom federahstičkom" — pa ni to ne mo-že
upaliti Pokušali su da se iza kraljevih ledja ušuljaju u
zemlju — a oni tamo neće ni kralja ni njih sve dok narod na
odluci svojim slobodnim glasom nakon rata I napokon poku-šavaju
trikovima o navodnom atentatu da spriječe svoje rasu-lo
— i tu su se provalili još prije nego je vijest dostavu svijet
Sve to i svi ti njihovi' trikovi ne pomažu više Propada}' i
jedan za drugim i propadati će pa ma kako se napinjala gos
poda u Kairu i njihovi lakeji u Americi i Kanadi
h inrtfvlmnir kao i svaki od njenih dijelova zamiš
može postojati samo onda ako jeiz-gradjen- a ljeno zasebno iU u cjelini
na širokim osnovama nove demokracije Oni koji
danas prezidjuju temelje nove Jugoslavije u stanju su voditi
računa o podvizima neprijatelja svog u zemlji i izvan zemlje
U to smo mi sigurni Oni su svijesni činjenice da bi povrata
izbjegle vlade u zemlju značio vraćanje na staro I za to vo-deći
nepoštednu borbu protiv fašističkih okupatorskih sila a
zemlji podržavua -- e načela narodnih prava i sloboda izra-ženih
u A'lantsk-- f Povelji onda na podloz teheranskih odlu-Y- r
--r- -di Jut 1-- v" vp'- - stvnrni-- i tu novu Igolavi-- u koja
dcdog(e naulja i rW' va- -a ve i 6- - biti ne samo itogacju
zajednica koju oni sa
novo uredjena društvena i narodna
vcjom lunačkom borbom jamć vm narod-m- a i svm dru
tvmm slojevima
iiiHiiPiiiiiiiiiiiiiii'1" rim ""'li li
llllMlir '
I ' To'BE-MVVALEr- f '
ilP'l '
f
' n ' iCT'iNHErHERVOUUKfellLiV 111 f li! Wl n P' WNorf 11 ji n
"TI ĆEŠ
RASPRAVA O INVA
ZIJI EUROPE
STRATEGIJA UPOTREBLJAVANA U SOVJETSKOM SAVEZU
NE U ITALIJI TREBA BITI PRIMJENJENA
Uzimajući zajedno pobjede Cr
vene Armije na istočnom frontu 1
protu-napad- e Nijemaca u Italiji
opaža se da nikakva ofenziva pro-tiv
Nijemaca ne može biti uspješ-n- a
ako se ne primijene taktike ko
je upotrebljava Crvena Armija
One bi zapravo morale postali
pravilo u dolazećim borbama u
Europi
Taktika Crvene Armije jest:
provodj'enjo jednovremeno ofenzi-- e
u više pravaca i sa većim sila-m- a
Crvena Armija udara jednovre-meno
po cijelom frontu od N'arve
do Nikopola Pod ovako teškim
udarcima Nijemci sve više slabe
Njihove rezerve su pridržavane i
nemoguće ih Je kretati na one sek-tore
gdje Crvena Armija nastupa
neočekivano i odlučno Naglim na-stupanjem
Crvena Armija si isto-vremeno
otvara pozicije sa kojih
može udarati neprijatelja po nje-govoj
pozadini l'ogotovo je to
orjto posljednjih nekoliko tjedana
kad su prodori Crvene Armije do-veli
do opkoljenja većeg broja ne-prijateljske
vojke
Ali situacija u Italiji razvijala
se potpuno drukčije Pritisak je
stavljen sa ograničenim silama
Iskrcavanje ispod Hima bila je og-raničena
operacija To nije bila
nezavisna ofenziva sa ciljem da
se zauzme Kim nego udarac sa
obale protiv komunikacija njema-čkog
fronta kod Caseino Ona Je
bila namijenjena kao drugi udarac
u suglasju sa lijevim angloameri-čkim
bokom iz južne strane — i
ništa vile
Iskustvo u Italiji pokazuje dak-le
da općenita ofenziva protiv Ni-jemaca
mora biti provodjetia sa
ličnim metodama koje upotreblju-j- e
Crvena Armija Strateika pra-vila
na zapadu biti će ista kao i na
istoka:
Neprijatelj će morat biti udaren
a svim snagama napadača
Udarci moraju doći iz mnogo
pravaca i od jednom
Ofenziva mora biti neprekidna i
razvijana povećanim naporima
NaH predvodnici moraju biti od
lučni provoditi ofenzivu do konca
Neprijateljske rezerve moraju
biti razdvojene
Mi moramo imati nadmoćnost u
glavnom pravca
Ali u okvira ovih neizbježnih
strateških zahtjeva pojaviti će se
potreba i za primjenjivanje speci-fičnih
zadaća u zapadnoj i jalnoj
Enropi Ofenziva će početi sa is-krcavanjem
Iskustva iz Italije po-kazuju
da je kod iskrcavanja po
trebno preći a manevre i tn Sto je
najbrie moguće
Poslije iskrcavanja u jednom
pravcu zadaća neće biti za obra-nu
obale nego za prodiranje na-pre- d
u neprijateljske linije i raz
BITI NASKORO MOJ DRAGI 2ELIO ILI NE"
vijanje ofenzive U planiranju i
provodjenju napada sa obale cilj
mora biti prodrijeti duboko u ne-prijateljske
sile Tankovi i motori-zirana
vojska sa raznom opremom
igrati će najglavniju ulogu u tak-vim
operacijama
Najznačajniji zaključak koji ne
može povući sa ofenzive Crvene
Armije od prošlog ljeta je da se
njemački otpor može svagdje pre
kinuti Sto god se može učiniti na
istočnom frontu moguće je postići
u zapadnoj i južnoj Kuropi tako-djer
Potrebno je dakle prihvatiti dva
iskustva Crvene Armije:
Ovog januara je kod Lenjingra- -
da Crvena Armija pregazila mož-da
najjači njemački utvrdjeni po
jas u Europi llorba kod Lenjin- -
Kod Staljingrada riješena
sudbina čovječanstva
Piše: ILIJA EIIRKNHUKG
Moskva — U svakom ratu vo-dile
su se bitke koje su druge sta-vile
u pozadinu i svratile pozornost
generacija ponekada prem nisu
bile odlučujuće te borbe su odre
dile ishod iz rata kao na primjer
lio rodi no i Verdun
Ali značaj borbi kod Staljingra-da
leži mnogo dublje To je bio
kolosalni dvoboj izmedju dva ne-skladna
svijeta Daleko od Perl i --
na ili Frankfurt" ove velike borbe
vodile su se na stepama i na oba-lama
sovjetskih rijeka Ovdje se
ideja rase za dominaciju svijeta
suočila sa živućim zidom ovdje se
bajka Rosemberga sukobila sa
stvarnošću ovdje mj odlučila sud-bin- a
ne samo Sovjetskog Saveza
nego sveg Kulturnog svijeta Sta-Ijingr- ad
nije bio samo kobni poraz
Njemačke nego j on bio najveća
pobjeda Sovjetskog Saveza Kod
Staljingrada Nijemci su naišli na
otpor koji ih je zaprepastio Nje-mačke
novine su u to vrijeme pi-sale
o "bijesnim Rusima" koji
umiru ali se neće povlačiti
Sto se je to dogodilo da aa se
ljudi koji na neprijatelja pustili
stotine milja zemljišta odjednoć
počeli čvrsto odupirati i prestali
se povlačiti posljednjih stotinu no-ga?
To su bili mirni narodi koji
su tek nedavno radili kao polodjel-c- i
stolari učitelji studenti ma- -
jšinisti agrononiisti lovci ljudi iz
Sibinje i Urala iz republika na is-Ito- ku
Moskovci sjevernjaci Ukra-jinci
ljudi koji niša sličili jedan
I drugome Svi su oni jednako shva-ćali
da neprijatelj mora biti zaus-tavljen
Staljingrad je njima sna-č- i
majka domovina Sovjetski Sa
grada bila je borba izmedju tvr-dja- va
Pokraj utvrda opsjednutog
Lenjingrada i Kronstanta koje
su Sovjeti gradili dvije i pol go-dine
Nijemci su takodjer gradili
vlastite utvrde Poslije pada ovog
utvrdjenog pojasa Nijemci se više
nisu mogli oslonuti na "nepobjedi-ve"
obrambene položaje
Od augusta 1943 godine ofenzi-va
Crvene Armije bila je pokret-ni
rat Prelom zadnje ijemačke
obrambene linije kod Dnjepra
svraća nam naročitu pozornost
Strategija njemačke obrane na za-padu
teško je efektivnija od ob-rane
na istoku i Nijemci neće biti
u stanju izdržati ako se na njih
navali svim snagama anglo-ameri-čki- h
sila
Max Werner u PM
je
vez se nije mogao predati i radi
toga mi nismo mogli ostaviti Sta-ljingrada
Duševna kvaliteta naro-da
oprobana je u ratu
Prije Staljingrada bilo je malo
ljudi iza granice koji su znali sto
je Sovjetski Savez Stranci sa go-vorili
o našoj zemlji kao o nekoj
geografskoj zamisli kao o miste-rijozno- m
laboratoriju gdje je ču-dan
narod zauzet sumnjivim eks-perimentima
kao o jednoj poseb-noj
točci na svijetu Sada mnogi
ovi slijepci sa zanosom prate na-stupanje
Crvene Armije
Staljingrad je završio jednu
periodu historije i počeo bilježiti
drugu Sve sto se zatim dogadjalo
bilo je moguće jedino poslije Sta-ljingrada
— ofenzive kod Ponrl
Prohorovke kod Dnjepra i Ltrjln-grad- a
Staljingrad je naiUm Saveznici-ma
dao godinu dana vremena da
se pripreme za vojne operacije
Staljingrad je bio mrtva U lije
za Nijemce I Staljingrad je obo-rio
oči svijeta da vide gorotanl
Sovjetski Savez
Kako je sjajno ime ovoga ra-da
ta svetost Sovjetskog Saveza
vezana sa imenom čovjeka koji
je pomogao naiem naroda izvršiti
historijska misija! Ovo ime je ta-ko
organski povezano da je izgle-dalo
kao da je Staljingrad opet po
drugi pata dubio ime Staljina
Znamo da još mnogo poteškoća
leti pred nama Posljednji četvrt
sata je avjek najteži ako ne za
oružje ali je za srce Ali poslije
Staljingrada ništa na svijeta ne
može zaustaviti Crvene Armije
Kako je došlo do
drugog svjetskog rata
VNN'SViV'w'iV%iVSi'Si'VVV'V'Vi
AKADEMIK VLADIMIR POTEMKIN
Od versaljskog mira do
(1910 do
(Nastavak treći)
Već a 1325 godini počele su
misli kod njemačke diplomacije o
začecima budućeg hitlerovskog
programa: ukidanje Versaljskih
obaveza ujedinjavanje oružanim
putem "njemačkog svijeta" os-vajanje
po Nijemcima "životnog
prostora" na istoku Europe Ka
i Hitler Strezeman se je znao slu-žiti
sa intrigama U razgovoru ua
engleskim poslanikom u Derlinu
de Abernonom petog marca 1925
godine on je prijeteći izjavio da
ako bi Poincare nastavio da bude
uporan u svojoj politici grubog
pritiska na Njemačku Njemačka
In obrazovala koaliciju sa Rusijom
i te dvije zemlje zajednički bi vla-ul- o
nad Europom Strezeman je
nui) na koji način da podbode en- -
i -- k i -- francusku diplomaciju i na
k n način da iščupa od njih popu- -
ania u korist Njemačke Straši- -
sovjetsko-njemačko- g saveza
ain je svoj učinak 1C oktobra
25 godine potpisan je izmedju
lemačke Francuske Relgije En-gleske
i Italije "rajnski sigurnos-ni
pakt"
Mnogobrojna gomila koja se sku
pila na ulicama grada Lokarno
pred zgradom gdje se održavala
konferencija bučnim pljeskanjem
ruku pozdravljala je vijest o pot-pisu
sporazuma pet država U u
znak radosti iz grada su bacano
rakete Gradske zgrade i obale je-zera
bile su rasvjetljene U raz-govoru
sa predstavnicima novina
Chamberlain je izjavio da će "Lo-karno
osvijetliti srca i umove lju-di"
On se smatra sretnim što je
prijateljstvo sa Francuskom ojača-no
što je odlučnost Engleske da
zaštiti nepovredivost francusko-belgljsk- e
granice svečano potvr-djen- a
i što je došlo do primirja sa
Njemačkom Uvodnički članak no-vine
Times posvećen rajnskom
paktu imao je uzbudljivi naslov:
"Postignut je mir i sačuvana je
čast"
Pa ipak i rajnski pakt kao i
versaljski ugovor daleko je bio od
istinskih garancija mira Istina je
da je tim paktom potvrdjeno pr-vobitno
stanje teritorija uspostav-ljeno
u zapadnoj Europi poslije
rata Ali na prvom mjestu njema-čka
diplomacija nije mnogo vodila
računa o tim obavezama dovoljno
je napomenuti o njenim odnosima
prema ratnim ožtetama i o vojni-čkim
odredbama versaljskog ugo-vora
Drugo za Njemačku je mno-go
važnije bilo što se je ona u
Lokarnski pakt uključivala kao
potpuno ravnopravni učesnik za-jedno
sa svojim pobjediocima — i
Engleskom Francuskom Italijom
i Relgijom Od svega toga bilo je
važnije: da e ugodi Nijemcima
garancije pakta nisu se protezale
na istočne granice Njemačke Na
taj način njoj su se davale potpu-no
slobodne ruke za "ispravljanje"
tih granica
Lako je bilo razumjeti što je to
značilo za istočne susjede Njema-čke
a prije svega za Sovjetski Sa-vez
Prirodna je bila uzbuna u će-hoslovač-koj
i Poljskoj još više je
morao Sovjeteki Savez da bude na
oprezu Lako je bilo pogoditi za-što
se Njemačka svečano uvodi u
Ligu Naroda tokom manje od jed-ne
godine dana zašto se sa nje
skida vojnička kontrola i zašto se
medjunarodna kontrolna komisija
povlači iz njenih predjela Diplo-macija
Antante pod pritiskom
reakcionarnih krugova išla je i na
daljnje ustupke Njemačkoj Na
skoro će medjunarodni specijalisti
dati svoju odluku da Nijemci ne
moga ispunjavati svoje obaveze u
plaćanja ratnih šteta Poslije toga
u Jana 1932 godine losanska kon-ferencija
je stvarno likvidirala to
plaćanje
Na taj način se podizalo i jačalo
zvijer koja sa namjeravali a
zgodnom časa pustiti protiv Sov-jetskog
Saveza Ali historija je
pripremala za krvožedne reakcio-ner- e
žestoki obračun Od Versalja
i Lokarna njima je bilo sadjenn
doći do sramote u Minhenu i do
vojničkog uništenja zapadne Euro-pe
po vojskama Hitlera U svojoj
klasnoj ograničenosti a slijepoj
mržnji protiv Sovjetskog Saveza
oni sa svojim vlastitim rakama
uzgojili smrtnog neprijatelja za
svoje narode
OD LOKARNA DO MINHENA
(l§25 im 1M8 god)
A Chamberlain je ocijenio his-torijski
a
značaj lokarnskog ugovo-ra
ovim riječima: "To je granica
icmedj godina rata i odin mi
VMMMV1
lokarnskog sporazuma
1925)
ra" Novina "Morning Post" ocje-njuje
lokarnski ugovor ovim rije-čima:
'To je najozbiljnije postig-nuće
diplomacije za stvar umiriva-nja
1 oporavljanja Europe od da-na
primirja" Uz te slavopojka
išao je i glas krupnog diplomata
Engleske lorda Gray-- a 11 novem
bra 1925 godine govoreći na skup-štini
"Društva Lige Naroda" u
Manchesteru bivši ministar vanj-skih
poslova Velike Britanije izja-vio
je da Lokarno "odstranjuje
opasnost nicanja dvaju diplomat-skih
grupa u Europi — kao ito je
bilo onda kad je Francuska stva-rala
jedan blok a Njemačka dra-gi"
Stvarnost nije opravdala ta op- timistička proricanja "Mi smo da-leko
od mira " — pisala ie fran
cuska novina "Tan" nakon lokara--
ske konferencije
Engleska diplomacija je slavila
pobjedu: U Lokarno njoj je poSlo
za rukom da stavi Francusku a
isti položaj sa Njemačkom a us
to obe te zemlje zajedno sa Bel-gijom
podčinjavale su se engleeko-talijansk- oj
kontroli Jednomiilfe- -
nici Chamberlaina nisu sakrivali
svog zlog radovanja Novina Ti-mes
pisala je: "Poslije Lokarna
Francuska 1 Njemačka nalaze se
potpuno jednakom položaju" A
sam Chamberlain je izjavio: "Da-nas
više nema saveznika Taj
vojnički izraz treba izbaciti iz po-litičkog
riječnika"
Lako si je predstaviti kako je u
Francuskoj primljena ta deklara-cija
bivših saveznika! Samouvjere-nost
i odsustvo svakih ceremonija
kod Engleza to je bunilo francu-ske
imperijaliste Oni su pripisiva-li
pobjedu nad Njemačkom prije
svega svom nacionalnom oružju
Oni su računali da se versaljskim
ugovorom utvrdjuje u Europi fran-cusku
nadmoćnost Oni su najviše
voljeli da se sa Njemačkom do-govore
bez ikakvih poOTednika ko-ji
se naturaju Njemačka diplo-macija
nije se odkazivala od pre-govora
sa Francuzima Nesugla-sice
medju pobjediocima nisu bile
za nju tajna Nijemci su krivudali
izmedju Engleza i Francuza ras-paljujući
njihovu medjusobnu
utakmicu za nadmoćnost a u in-teresu
Njemačke
Ljetom 1924 godine u Esen je
došao predsjednik "Committe de
Targe" Cilj njegovog dolaska je
bio da izvidi mogućnosti za surad-nju
baruna francuske metalurgije
njemačkih industrijalista uglje-na
Iza toga su došli pregovori u
Iterlinu Pruselju Parizu Plod
tih pregovora bili su francusko-njemač- ki
sporazumi kao što je:
"čelični pakt" (30 septembra 1926
godine) i "željezni pakt" (6 no-vembra
192G godine) Na taj na-čin
bez pomoći engleskih skrbni-ka
gospodari Francuske sami su
tražili puteve da se dogovore sa
Njemačkom
Ali ni Englezi nisu ostali duž-ni
Njihova diplomacija starala se
je iz svega srca dokazati Nijemci-ma
da korist od francuskih kapi-talista
neće Nijemcima zamijeniti
pomoć poslovnih krugova london-skog
kapitala i britanske diploma-cije
Na suprot Francuzima engle-ska
diplomacija se poigravala sa
Italijom U početku decembra
1926 godine u Rapalu održao se
uski sastanak Chamberlaina sa
Mussolinijem Diplomatski rezu-ltat
tih pregovora bila je izmjena
nota od 14 do 2 decembra 1926
godine izmedju britanskog posla-nika
u Rimu Granama i Mussolini-j- a
"Dlagodareći odnosima uzajam-nog
povjerenja koji su uspostav-ljeni
na onako sretan način medju
obim vladama" Engleska je itjav-Ijiva- la
svoju spremnost da podije-li
Italiji nit ekonomskih i politi-čkih
koncesija u Abesiniji
Englesko-talijansk- a trgovina uz-bunila
je abeainskog cara On se
obratio na Lisju Naroda proteata- -
jttći protiv sporazuma trija država
na raćan Abesinije Francuska i
Sjedinjene Države potpomogle aa
taj korak Englezi i Talijani vješto
sa se izgovarali: oni sa pohitali da
uvjere Liga da time niša imali a
vidu dioba Abesinije Ali to nije
smetalo talijanskoj štampi da že-stoko
navali protiv Francuske
Ona je predbacivala Francuzima
da sa oni poksr-il- i ~iniji "put
tenevu" T mi ta1 j m-- ki impe-rijalisti
smatrali kao "opasni pre-ceden- t"
(Nastavi) će e)