000094 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I! Jtg£-£- ' jp r1 + Jf- - iVrZf & Wt1 vr T _i ej gr STRANA 2 "NOVOSTI" Četvrtak 24 feb 1941 NOVOSTI Published every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Companv In the Croatian Language Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Telephone: ADelaide 1642 ADRESA NOVOSTI 206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario Registered in the Registry Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP 26-t- a obljetnica Crvene Armije Ovog tjedna junačka Crvena Armija slaviti će 26-t- u qo dišnjicu svog postanka U poslijednje dvije i pol godine om se junački odupirala zaustavila izmanevrirala istukla i okre nula natrag jednu od najmoćnijih ratnih mašina koja je ikada postojala u svijetu Više od godinu dana od junačkih borbi kod Staljingrada kroz zimu i ljeto Crvena Armija čvrsto drži inicijativu u svojim rukama i zadaje neprijatelju porazne udar-ce jedan za drugim Pomoću drugih članova anti-Hitlero- ve koalicije Crvena Armija je osigurala poraz Hitlerove Njemačke i cijele osovine Bez Crvene Armije fašistička osovina bi već danas vladala svijetom Redajuće se pobjede Crvene Armije služe danas kao solidan temelj na kojem su Ujedinjene Nacije izgradile svoju moćnu koaliciju dok narodi okupirane Europe dižu svoju zas tovu slobode sve više i složnije Organizirana anglo-sovjetsko-američ- ka koalicija njezino pojačanje na konferencijama u Moskvi i Teheranu omogućeno je na prvom mjestu slavnim i velikim pobjedama Crvene Armije Tokom vremena vidili smo kako je pro-fašistič- ka i def eh stička propaganda prelazila iz jedne skrajnosti u drugu Na-kon su nacisti napali na Sovjetski Savez proricali su da će se Crvena Armija držati oko tri tjedna ili najdulje tri mjeseca Čak i poslije velike pobjede kod Moskve u decembru 1941 razni "specijalisti po vojnim pitanjima" proricali su da: će sva sovjetska Europa zapadno od Urala pasti u ruke Hitlera Na-kon Staljingrada nastalo je drukčije proricanje tj da će pri vremeni otpor Crvene Armije možda odgoditi ali ne i spriječiti katastrofu pred kojom se nalazi Crvena Armija Danas pako je glavni argumenat pro-fašis- ta i defetista taj da će moćna Cr-vena Armija pregaziti cijelu Europu a možda i cijeli svijet i da radi toga treba biti na oprezu Medjutim činjenica ostaje da čovječanstvo gleda danas u Crvenoj Armiji svog najvećeg spasioca Ona pomaže po na-cim- a pregaženom svijetu osloboditi se ropskog jarma U po-bjedama Crvene Armije slobodoljubeći narodi svijeta gleda-ju ostvarenje svoje slobodne i vesele budućnosti Veliki Sov-jetski Savez sa svojom jakom Crvenom Armijom je saveznik anti-fašističk- ih i slobodoljubećih nacija u borbi za oslobodje-nj- e Europe od zločinačkog fašizma za osiguranje slobodnog razvitka nacija i izgradnju trajnog posij eratnog mira Mi na zapadnom dijelu svijeta dužni smo odati najveće poštovanje i zahvalu Crvenoj Armiji Kada naši topovi počmu grmjeti na zapadnom dijelu Europe i kad će se odjeci te grm-ljavine spojiti sa odjecima topovske grmljavine sa istoka tada ćemo početi isplaćivati našu veliku dugovinu Crvenoj Armiji loš više tada ćemo još čvršće marširati po putu kojeg je ozna-čila konferencija u Teheranu Što još nisu pokušali oni iz Kairo? Ona pokvarena i reakcionarna klika što sebe naziva ju-goslavenskom vladom sada u Kairo spremna je na sve samo da spriječi pravilan razvoj narodne borbe u zemlji i ponovno osigura svoj povratak na vlast Prošlih dana je sovjetska agencija TASS javila da su pro-fašistič- ki krugovi iz jugoslavenske vlade u Kairu pokušah na-vodnim atentatom na kralja Petra kako bi sakrili sve veće ne-zadovoljstvo i odlazak jugoslavenskih oficira i vojnika da 3e bore na strani maršala Tite protiv fašističkih okupatorskih sila u zemlji Vijest kaže da su se od 800 jugoslavenskih oficira i vojnika 653 izjavili da žele poći u Jugoslaviju i boriti se na strani narodnih oslobodilačkih sila pod vodstvom maršala Tite Od 264 mornara 224 su takodjer spremni poći u Jugoslaviju i pomoći svojoj braći u borbi protiv fašizma Da se spriječi taj odlazak prikaže mladog kralja kao žrt-vu a onu reakcionarnu khku od vlade kao ispravnu potrebno )e bilo naći novi trik i uteći se novim intrigama pa da se spasi ito se još spasiti da Svrha svega ovoga je jasna i odredjena Ta Jugoslaven ska izbjegla vlada želi se povratiti u zemlju ponovno se us-pjeti na vlast i nastaviti pljačkom i terorom tamo gdje su pre-stali 1941 godine Ali putevi za tamo su teški i za njih nepro-laz- ni Narod ih se odriče tako glasno da ne želi ni čuti o pov-ratku a kamo o vlasti njihovoj Pokušali su sa Mihajlovićem -- - pa ne ide Pokušali su sa prijetnjama i strašilom komuniz-ma — ne ide nikako Još gore Organizirali su i nekakav kon-gres u planinama Ravne Gore i promjenili svoju velikosrpsku liniju sa "jugoslavenskom federahstičkom" — pa ni to ne mo-že upaliti Pokušali su da se iza kraljevih ledja ušuljaju u zemlju — a oni tamo neće ni kralja ni njih sve dok narod na odluci svojim slobodnim glasom nakon rata I napokon poku-šavaju trikovima o navodnom atentatu da spriječe svoje rasu-lo — i tu su se provalili još prije nego je vijest dostavu svijet Sve to i svi ti njihovi' trikovi ne pomažu više Propada}' i jedan za drugim i propadati će pa ma kako se napinjala gos poda u Kairu i njihovi lakeji u Americi i Kanadi h inrtfvlmnir kao i svaki od njenih dijelova zamiš može postojati samo onda ako jeiz-gradjen- a ljeno zasebno iU u cjelini na širokim osnovama nove demokracije Oni koji danas prezidjuju temelje nove Jugoslavije u stanju su voditi računa o podvizima neprijatelja svog u zemlji i izvan zemlje U to smo mi sigurni Oni su svijesni činjenice da bi povrata izbjegle vlade u zemlju značio vraćanje na staro I za to vo-deći nepoštednu borbu protiv fašističkih okupatorskih sila a zemlji podržavua -- e načela narodnih prava i sloboda izra-ženih u A'lantsk-- f Povelji onda na podloz teheranskih odlu-Y- r --r- -di Jut 1-- v" vp'- - stvnrni-- i tu novu Igolavi-- u koja dcdog(e naulja i rW' va- -a ve i 6- - biti ne samo itogacju zajednica koju oni sa novo uredjena društvena i narodna vcjom lunačkom borbom jamć vm narod-m- a i svm dru tvmm slojevima iiiHiiPiiiiiiiiiiiiiii'1" rim ""'li li llllMlir ' I ' To'BE-MVVALEr- f ' ilP'l ' f ' n ' iCT'iNHErHERVOUUKfellLiV 111 f li! Wl n P' WNorf 11 ji n "TI ĆEŠ RASPRAVA O INVA ZIJI EUROPE STRATEGIJA UPOTREBLJAVANA U SOVJETSKOM SAVEZU NE U ITALIJI TREBA BITI PRIMJENJENA Uzimajući zajedno pobjede Cr vene Armije na istočnom frontu 1 protu-napad- e Nijemaca u Italiji opaža se da nikakva ofenziva pro-tiv Nijemaca ne može biti uspješ-n- a ako se ne primijene taktike ko je upotrebljava Crvena Armija One bi zapravo morale postali pravilo u dolazećim borbama u Europi Taktika Crvene Armije jest: provodj'enjo jednovremeno ofenzi-- e u više pravaca i sa većim sila-m- a Crvena Armija udara jednovre-meno po cijelom frontu od N'arve do Nikopola Pod ovako teškim udarcima Nijemci sve više slabe Njihove rezerve su pridržavane i nemoguće ih Je kretati na one sek-tore gdje Crvena Armija nastupa neočekivano i odlučno Naglim na-stupanjem Crvena Armija si isto-vremeno otvara pozicije sa kojih može udarati neprijatelja po nje-govoj pozadini l'ogotovo je to orjto posljednjih nekoliko tjedana kad su prodori Crvene Armije do-veli do opkoljenja većeg broja ne-prijateljske vojke Ali situacija u Italiji razvijala se potpuno drukčije Pritisak je stavljen sa ograničenim silama Iskrcavanje ispod Hima bila je og-raničena operacija To nije bila nezavisna ofenziva sa ciljem da se zauzme Kim nego udarac sa obale protiv komunikacija njema-čkog fronta kod Caseino Ona Je bila namijenjena kao drugi udarac u suglasju sa lijevim angloameri-čkim bokom iz južne strane — i ništa vile Iskustvo u Italiji pokazuje dak-le da općenita ofenziva protiv Ni-jemaca mora biti provodjetia sa ličnim metodama koje upotreblju-j- e Crvena Armija Strateika pra-vila na zapadu biti će ista kao i na istoka: Neprijatelj će morat biti udaren a svim snagama napadača Udarci moraju doći iz mnogo pravaca i od jednom Ofenziva mora biti neprekidna i razvijana povećanim naporima NaH predvodnici moraju biti od lučni provoditi ofenzivu do konca Neprijateljske rezerve moraju biti razdvojene Mi moramo imati nadmoćnost u glavnom pravca Ali u okvira ovih neizbježnih strateških zahtjeva pojaviti će se potreba i za primjenjivanje speci-fičnih zadaća u zapadnoj i jalnoj Enropi Ofenziva će početi sa is-krcavanjem Iskustva iz Italije po-kazuju da je kod iskrcavanja po trebno preći a manevre i tn Sto je najbrie moguće Poslije iskrcavanja u jednom pravcu zadaća neće biti za obra-nu obale nego za prodiranje na-pre- d u neprijateljske linije i raz BITI NASKORO MOJ DRAGI 2ELIO ILI NE" vijanje ofenzive U planiranju i provodjenju napada sa obale cilj mora biti prodrijeti duboko u ne-prijateljske sile Tankovi i motori-zirana vojska sa raznom opremom igrati će najglavniju ulogu u tak-vim operacijama Najznačajniji zaključak koji ne može povući sa ofenzive Crvene Armije od prošlog ljeta je da se njemački otpor može svagdje pre kinuti Sto god se može učiniti na istočnom frontu moguće je postići u zapadnoj i južnoj Kuropi tako-djer Potrebno je dakle prihvatiti dva iskustva Crvene Armije: Ovog januara je kod Lenjingra- - da Crvena Armija pregazila mož-da najjači njemački utvrdjeni po jas u Europi llorba kod Lenjin- - Kod Staljingrada riješena sudbina čovječanstva Piše: ILIJA EIIRKNHUKG Moskva — U svakom ratu vo-dile su se bitke koje su druge sta-vile u pozadinu i svratile pozornost generacija ponekada prem nisu bile odlučujuće te borbe su odre dile ishod iz rata kao na primjer lio rodi no i Verdun Ali značaj borbi kod Staljingra-da leži mnogo dublje To je bio kolosalni dvoboj izmedju dva ne-skladna svijeta Daleko od Perl i -- na ili Frankfurt" ove velike borbe vodile su se na stepama i na oba-lama sovjetskih rijeka Ovdje se ideja rase za dominaciju svijeta suočila sa živućim zidom ovdje se bajka Rosemberga sukobila sa stvarnošću ovdje mj odlučila sud-bin- a ne samo Sovjetskog Saveza nego sveg Kulturnog svijeta Sta-Ijingr- ad nije bio samo kobni poraz Njemačke nego j on bio najveća pobjeda Sovjetskog Saveza Kod Staljingrada Nijemci su naišli na otpor koji ih je zaprepastio Nje-mačke novine su u to vrijeme pi-sale o "bijesnim Rusima" koji umiru ali se neće povlačiti Sto se je to dogodilo da aa se ljudi koji na neprijatelja pustili stotine milja zemljišta odjednoć počeli čvrsto odupirati i prestali se povlačiti posljednjih stotinu no-ga? To su bili mirni narodi koji su tek nedavno radili kao polodjel-c- i stolari učitelji studenti ma- - jšinisti agrononiisti lovci ljudi iz Sibinje i Urala iz republika na is-Ito- ku Moskovci sjevernjaci Ukra-jinci ljudi koji niša sličili jedan I drugome Svi su oni jednako shva-ćali da neprijatelj mora biti zaus-tavljen Staljingrad je njima sna-č- i majka domovina Sovjetski Sa grada bila je borba izmedju tvr-dja- va Pokraj utvrda opsjednutog Lenjingrada i Kronstanta koje su Sovjeti gradili dvije i pol go-dine Nijemci su takodjer gradili vlastite utvrde Poslije pada ovog utvrdjenog pojasa Nijemci se više nisu mogli oslonuti na "nepobjedi-ve" obrambene položaje Od augusta 1943 godine ofenzi-va Crvene Armije bila je pokret-ni rat Prelom zadnje ijemačke obrambene linije kod Dnjepra svraća nam naročitu pozornost Strategija njemačke obrane na za-padu teško je efektivnija od ob-rane na istoku i Nijemci neće biti u stanju izdržati ako se na njih navali svim snagama anglo-ameri-čki- h sila Max Werner u PM je vez se nije mogao predati i radi toga mi nismo mogli ostaviti Sta-ljingrada Duševna kvaliteta naro-da oprobana je u ratu Prije Staljingrada bilo je malo ljudi iza granice koji su znali sto je Sovjetski Savez Stranci sa go-vorili o našoj zemlji kao o nekoj geografskoj zamisli kao o miste-rijozno- m laboratoriju gdje je ču-dan narod zauzet sumnjivim eks-perimentima kao o jednoj poseb-noj točci na svijetu Sada mnogi ovi slijepci sa zanosom prate na-stupanje Crvene Armije Staljingrad je završio jednu periodu historije i počeo bilježiti drugu Sve sto se zatim dogadjalo bilo je moguće jedino poslije Sta-ljingrada — ofenzive kod Ponrl Prohorovke kod Dnjepra i Ltrjln-grad- a Staljingrad je naiUm Saveznici-ma dao godinu dana vremena da se pripreme za vojne operacije Staljingrad je bio mrtva U lije za Nijemce I Staljingrad je obo-rio oči svijeta da vide gorotanl Sovjetski Savez Kako je sjajno ime ovoga ra-da ta svetost Sovjetskog Saveza vezana sa imenom čovjeka koji je pomogao naiem naroda izvršiti historijska misija! Ovo ime je ta-ko organski povezano da je izgle-dalo kao da je Staljingrad opet po drugi pata dubio ime Staljina Znamo da još mnogo poteškoća leti pred nama Posljednji četvrt sata je avjek najteži ako ne za oružje ali je za srce Ali poslije Staljingrada ništa na svijeta ne može zaustaviti Crvene Armije Kako je došlo do drugog svjetskog rata VNN'SViV'w'iV%iVSi'Si'VVV'V'Vi AKADEMIK VLADIMIR POTEMKIN Od versaljskog mira do (1910 do (Nastavak treći) Već a 1325 godini počele su misli kod njemačke diplomacije o začecima budućeg hitlerovskog programa: ukidanje Versaljskih obaveza ujedinjavanje oružanim putem "njemačkog svijeta" os-vajanje po Nijemcima "životnog prostora" na istoku Europe Ka i Hitler Strezeman se je znao slu-žiti sa intrigama U razgovoru ua engleskim poslanikom u Derlinu de Abernonom petog marca 1925 godine on je prijeteći izjavio da ako bi Poincare nastavio da bude uporan u svojoj politici grubog pritiska na Njemačku Njemačka In obrazovala koaliciju sa Rusijom i te dvije zemlje zajednički bi vla-ul- o nad Europom Strezeman je nui) na koji način da podbode en- - i -- k i -- francusku diplomaciju i na k n način da iščupa od njih popu- - ania u korist Njemačke Straši- - sovjetsko-njemačko- g saveza ain je svoj učinak 1C oktobra 25 godine potpisan je izmedju lemačke Francuske Relgije En-gleske i Italije "rajnski sigurnos-ni pakt" Mnogobrojna gomila koja se sku pila na ulicama grada Lokarno pred zgradom gdje se održavala konferencija bučnim pljeskanjem ruku pozdravljala je vijest o pot-pisu sporazuma pet država U u znak radosti iz grada su bacano rakete Gradske zgrade i obale je-zera bile su rasvjetljene U raz-govoru sa predstavnicima novina Chamberlain je izjavio da će "Lo-karno osvijetliti srca i umove lju-di" On se smatra sretnim što je prijateljstvo sa Francuskom ojača-no što je odlučnost Engleske da zaštiti nepovredivost francusko-belgljsk- e granice svečano potvr-djen- a i što je došlo do primirja sa Njemačkom Uvodnički članak no-vine Times posvećen rajnskom paktu imao je uzbudljivi naslov: "Postignut je mir i sačuvana je čast" Pa ipak i rajnski pakt kao i versaljski ugovor daleko je bio od istinskih garancija mira Istina je da je tim paktom potvrdjeno pr-vobitno stanje teritorija uspostav-ljeno u zapadnoj Europi poslije rata Ali na prvom mjestu njema-čka diplomacija nije mnogo vodila računa o tim obavezama dovoljno je napomenuti o njenim odnosima prema ratnim ožtetama i o vojni-čkim odredbama versaljskog ugo-vora Drugo za Njemačku je mno-go važnije bilo što se je ona u Lokarnski pakt uključivala kao potpuno ravnopravni učesnik za-jedno sa svojim pobjediocima — i Engleskom Francuskom Italijom i Relgijom Od svega toga bilo je važnije: da e ugodi Nijemcima garancije pakta nisu se protezale na istočne granice Njemačke Na taj način njoj su se davale potpu-no slobodne ruke za "ispravljanje" tih granica Lako je bilo razumjeti što je to značilo za istočne susjede Njema-čke a prije svega za Sovjetski Sa-vez Prirodna je bila uzbuna u će-hoslovač-koj i Poljskoj još više je morao Sovjeteki Savez da bude na oprezu Lako je bilo pogoditi za-što se Njemačka svečano uvodi u Ligu Naroda tokom manje od jed-ne godine dana zašto se sa nje skida vojnička kontrola i zašto se medjunarodna kontrolna komisija povlači iz njenih predjela Diplo-macija Antante pod pritiskom reakcionarnih krugova išla je i na daljnje ustupke Njemačkoj Na skoro će medjunarodni specijalisti dati svoju odluku da Nijemci ne moga ispunjavati svoje obaveze u plaćanja ratnih šteta Poslije toga u Jana 1932 godine losanska kon-ferencija je stvarno likvidirala to plaćanje Na taj način se podizalo i jačalo zvijer koja sa namjeravali a zgodnom časa pustiti protiv Sov-jetskog Saveza Ali historija je pripremala za krvožedne reakcio-ner- e žestoki obračun Od Versalja i Lokarna njima je bilo sadjenn doći do sramote u Minhenu i do vojničkog uništenja zapadne Euro-pe po vojskama Hitlera U svojoj klasnoj ograničenosti a slijepoj mržnji protiv Sovjetskog Saveza oni sa svojim vlastitim rakama uzgojili smrtnog neprijatelja za svoje narode OD LOKARNA DO MINHENA (l§25 im 1M8 god) A Chamberlain je ocijenio his-torijski a značaj lokarnskog ugovo-ra ovim riječima: "To je granica icmedj godina rata i odin mi VMMMV1 lokarnskog sporazuma 1925) ra" Novina "Morning Post" ocje-njuje lokarnski ugovor ovim rije-čima: 'To je najozbiljnije postig-nuće diplomacije za stvar umiriva-nja 1 oporavljanja Europe od da-na primirja" Uz te slavopojka išao je i glas krupnog diplomata Engleske lorda Gray-- a 11 novem bra 1925 godine govoreći na skup-štini "Društva Lige Naroda" u Manchesteru bivši ministar vanj-skih poslova Velike Britanije izja-vio je da Lokarno "odstranjuje opasnost nicanja dvaju diplomat-skih grupa u Europi — kao ito je bilo onda kad je Francuska stva-rala jedan blok a Njemačka dra-gi" Stvarnost nije opravdala ta op- timistička proricanja "Mi smo da-leko od mira " — pisala ie fran cuska novina "Tan" nakon lokara-- ske konferencije Engleska diplomacija je slavila pobjedu: U Lokarno njoj je poSlo za rukom da stavi Francusku a isti položaj sa Njemačkom a us to obe te zemlje zajedno sa Bel-gijom podčinjavale su se engleeko-talijansk- oj kontroli Jednomiilfe- - nici Chamberlaina nisu sakrivali svog zlog radovanja Novina Ti-mes pisala je: "Poslije Lokarna Francuska 1 Njemačka nalaze se potpuno jednakom položaju" A sam Chamberlain je izjavio: "Da-nas više nema saveznika Taj vojnički izraz treba izbaciti iz po-litičkog riječnika" Lako si je predstaviti kako je u Francuskoj primljena ta deklara-cija bivših saveznika! Samouvjere-nost i odsustvo svakih ceremonija kod Engleza to je bunilo francu-ske imperijaliste Oni su pripisiva-li pobjedu nad Njemačkom prije svega svom nacionalnom oružju Oni su računali da se versaljskim ugovorom utvrdjuje u Europi fran-cusku nadmoćnost Oni su najviše voljeli da se sa Njemačkom do-govore bez ikakvih poOTednika ko-ji se naturaju Njemačka diplo-macija nije se odkazivala od pre-govora sa Francuzima Nesugla-sice medju pobjediocima nisu bile za nju tajna Nijemci su krivudali izmedju Engleza i Francuza ras-paljujući njihovu medjusobnu utakmicu za nadmoćnost a u in-teresu Njemačke Ljetom 1924 godine u Esen je došao predsjednik "Committe de Targe" Cilj njegovog dolaska je bio da izvidi mogućnosti za surad-nju baruna francuske metalurgije njemačkih industrijalista uglje-na Iza toga su došli pregovori u Iterlinu Pruselju Parizu Plod tih pregovora bili su francusko-njemač- ki sporazumi kao što je: "čelični pakt" (30 septembra 1926 godine) i "željezni pakt" (6 no-vembra 192G godine) Na taj na-čin bez pomoći engleskih skrbni-ka gospodari Francuske sami su tražili puteve da se dogovore sa Njemačkom Ali ni Englezi nisu ostali duž-ni Njihova diplomacija starala se je iz svega srca dokazati Nijemci-ma da korist od francuskih kapi-talista neće Nijemcima zamijeniti pomoć poslovnih krugova london-skog kapitala i britanske diploma-cije Na suprot Francuzima engle-ska diplomacija se poigravala sa Italijom U početku decembra 1926 godine u Rapalu održao se uski sastanak Chamberlaina sa Mussolinijem Diplomatski rezu-ltat tih pregovora bila je izmjena nota od 14 do 2 decembra 1926 godine izmedju britanskog posla-nika u Rimu Granama i Mussolini-j- a "Dlagodareći odnosima uzajam-nog povjerenja koji su uspostav-ljeni na onako sretan način medju obim vladama" Engleska je itjav-Ijiva- la svoju spremnost da podije-li Italiji nit ekonomskih i politi-čkih koncesija u Abesiniji Englesko-talijansk- a trgovina uz-bunila je abeainskog cara On se obratio na Lisju Naroda proteata- - jttći protiv sporazuma trija država na raćan Abesinije Francuska i Sjedinjene Države potpomogle aa taj korak Englezi i Talijani vješto sa se izgovarali: oni sa pohitali da uvjere Liga da time niša imali a vidu dioba Abesinije Ali to nije smetalo talijanskoj štampi da že-stoko navali protiv Francuske Ona je predbacivala Francuzima da sa oni poksr-il- i ~iniji "put tenevu" T mi ta1 j m-- ki impe-rijalisti smatrali kao "opasni pre-ceden- t" (Nastavi) će e)
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, February 24, 1944 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1944-02-24 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000023 |
Description
Title | 000094 |
OCR text | I! Jtg£-£- ' jp r1 + Jf- - iVrZf & Wt1 vr T _i ej gr STRANA 2 "NOVOSTI" Četvrtak 24 feb 1941 NOVOSTI Published every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Companv In the Croatian Language Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Telephone: ADelaide 1642 ADRESA NOVOSTI 206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario Registered in the Registry Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP 26-t- a obljetnica Crvene Armije Ovog tjedna junačka Crvena Armija slaviti će 26-t- u qo dišnjicu svog postanka U poslijednje dvije i pol godine om se junački odupirala zaustavila izmanevrirala istukla i okre nula natrag jednu od najmoćnijih ratnih mašina koja je ikada postojala u svijetu Više od godinu dana od junačkih borbi kod Staljingrada kroz zimu i ljeto Crvena Armija čvrsto drži inicijativu u svojim rukama i zadaje neprijatelju porazne udar-ce jedan za drugim Pomoću drugih članova anti-Hitlero- ve koalicije Crvena Armija je osigurala poraz Hitlerove Njemačke i cijele osovine Bez Crvene Armije fašistička osovina bi već danas vladala svijetom Redajuće se pobjede Crvene Armije služe danas kao solidan temelj na kojem su Ujedinjene Nacije izgradile svoju moćnu koaliciju dok narodi okupirane Europe dižu svoju zas tovu slobode sve više i složnije Organizirana anglo-sovjetsko-američ- ka koalicija njezino pojačanje na konferencijama u Moskvi i Teheranu omogućeno je na prvom mjestu slavnim i velikim pobjedama Crvene Armije Tokom vremena vidili smo kako je pro-fašistič- ka i def eh stička propaganda prelazila iz jedne skrajnosti u drugu Na-kon su nacisti napali na Sovjetski Savez proricali su da će se Crvena Armija držati oko tri tjedna ili najdulje tri mjeseca Čak i poslije velike pobjede kod Moskve u decembru 1941 razni "specijalisti po vojnim pitanjima" proricali su da: će sva sovjetska Europa zapadno od Urala pasti u ruke Hitlera Na-kon Staljingrada nastalo je drukčije proricanje tj da će pri vremeni otpor Crvene Armije možda odgoditi ali ne i spriječiti katastrofu pred kojom se nalazi Crvena Armija Danas pako je glavni argumenat pro-fašis- ta i defetista taj da će moćna Cr-vena Armija pregaziti cijelu Europu a možda i cijeli svijet i da radi toga treba biti na oprezu Medjutim činjenica ostaje da čovječanstvo gleda danas u Crvenoj Armiji svog najvećeg spasioca Ona pomaže po na-cim- a pregaženom svijetu osloboditi se ropskog jarma U po-bjedama Crvene Armije slobodoljubeći narodi svijeta gleda-ju ostvarenje svoje slobodne i vesele budućnosti Veliki Sov-jetski Savez sa svojom jakom Crvenom Armijom je saveznik anti-fašističk- ih i slobodoljubećih nacija u borbi za oslobodje-nj- e Europe od zločinačkog fašizma za osiguranje slobodnog razvitka nacija i izgradnju trajnog posij eratnog mira Mi na zapadnom dijelu svijeta dužni smo odati najveće poštovanje i zahvalu Crvenoj Armiji Kada naši topovi počmu grmjeti na zapadnom dijelu Europe i kad će se odjeci te grm-ljavine spojiti sa odjecima topovske grmljavine sa istoka tada ćemo početi isplaćivati našu veliku dugovinu Crvenoj Armiji loš više tada ćemo još čvršće marširati po putu kojeg je ozna-čila konferencija u Teheranu Što još nisu pokušali oni iz Kairo? Ona pokvarena i reakcionarna klika što sebe naziva ju-goslavenskom vladom sada u Kairo spremna je na sve samo da spriječi pravilan razvoj narodne borbe u zemlji i ponovno osigura svoj povratak na vlast Prošlih dana je sovjetska agencija TASS javila da su pro-fašistič- ki krugovi iz jugoslavenske vlade u Kairu pokušah na-vodnim atentatom na kralja Petra kako bi sakrili sve veće ne-zadovoljstvo i odlazak jugoslavenskih oficira i vojnika da 3e bore na strani maršala Tite protiv fašističkih okupatorskih sila u zemlji Vijest kaže da su se od 800 jugoslavenskih oficira i vojnika 653 izjavili da žele poći u Jugoslaviju i boriti se na strani narodnih oslobodilačkih sila pod vodstvom maršala Tite Od 264 mornara 224 su takodjer spremni poći u Jugoslaviju i pomoći svojoj braći u borbi protiv fašizma Da se spriječi taj odlazak prikaže mladog kralja kao žrt-vu a onu reakcionarnu khku od vlade kao ispravnu potrebno )e bilo naći novi trik i uteći se novim intrigama pa da se spasi ito se još spasiti da Svrha svega ovoga je jasna i odredjena Ta Jugoslaven ska izbjegla vlada želi se povratiti u zemlju ponovno se us-pjeti na vlast i nastaviti pljačkom i terorom tamo gdje su pre-stali 1941 godine Ali putevi za tamo su teški i za njih nepro-laz- ni Narod ih se odriče tako glasno da ne želi ni čuti o pov-ratku a kamo o vlasti njihovoj Pokušali su sa Mihajlovićem -- - pa ne ide Pokušali su sa prijetnjama i strašilom komuniz-ma — ne ide nikako Još gore Organizirali su i nekakav kon-gres u planinama Ravne Gore i promjenili svoju velikosrpsku liniju sa "jugoslavenskom federahstičkom" — pa ni to ne mo-že upaliti Pokušali su da se iza kraljevih ledja ušuljaju u zemlju — a oni tamo neće ni kralja ni njih sve dok narod na odluci svojim slobodnim glasom nakon rata I napokon poku-šavaju trikovima o navodnom atentatu da spriječe svoje rasu-lo — i tu su se provalili još prije nego je vijest dostavu svijet Sve to i svi ti njihovi' trikovi ne pomažu više Propada}' i jedan za drugim i propadati će pa ma kako se napinjala gos poda u Kairu i njihovi lakeji u Americi i Kanadi h inrtfvlmnir kao i svaki od njenih dijelova zamiš može postojati samo onda ako jeiz-gradjen- a ljeno zasebno iU u cjelini na širokim osnovama nove demokracije Oni koji danas prezidjuju temelje nove Jugoslavije u stanju su voditi računa o podvizima neprijatelja svog u zemlji i izvan zemlje U to smo mi sigurni Oni su svijesni činjenice da bi povrata izbjegle vlade u zemlju značio vraćanje na staro I za to vo-deći nepoštednu borbu protiv fašističkih okupatorskih sila a zemlji podržavua -- e načela narodnih prava i sloboda izra-ženih u A'lantsk-- f Povelji onda na podloz teheranskih odlu-Y- r --r- -di Jut 1-- v" vp'- - stvnrni-- i tu novu Igolavi-- u koja dcdog(e naulja i rW' va- -a ve i 6- - biti ne samo itogacju zajednica koju oni sa novo uredjena društvena i narodna vcjom lunačkom borbom jamć vm narod-m- a i svm dru tvmm slojevima iiiHiiPiiiiiiiiiiiiiii'1" rim ""'li li llllMlir ' I ' To'BE-MVVALEr- f ' ilP'l ' f ' n ' iCT'iNHErHERVOUUKfellLiV 111 f li! Wl n P' WNorf 11 ji n "TI ĆEŠ RASPRAVA O INVA ZIJI EUROPE STRATEGIJA UPOTREBLJAVANA U SOVJETSKOM SAVEZU NE U ITALIJI TREBA BITI PRIMJENJENA Uzimajući zajedno pobjede Cr vene Armije na istočnom frontu 1 protu-napad- e Nijemaca u Italiji opaža se da nikakva ofenziva pro-tiv Nijemaca ne može biti uspješ-n- a ako se ne primijene taktike ko je upotrebljava Crvena Armija One bi zapravo morale postali pravilo u dolazećim borbama u Europi Taktika Crvene Armije jest: provodj'enjo jednovremeno ofenzi-- e u više pravaca i sa većim sila-m- a Crvena Armija udara jednovre-meno po cijelom frontu od N'arve do Nikopola Pod ovako teškim udarcima Nijemci sve više slabe Njihove rezerve su pridržavane i nemoguće ih Je kretati na one sek-tore gdje Crvena Armija nastupa neočekivano i odlučno Naglim na-stupanjem Crvena Armija si isto-vremeno otvara pozicije sa kojih može udarati neprijatelja po nje-govoj pozadini l'ogotovo je to orjto posljednjih nekoliko tjedana kad su prodori Crvene Armije do-veli do opkoljenja većeg broja ne-prijateljske vojke Ali situacija u Italiji razvijala se potpuno drukčije Pritisak je stavljen sa ograničenim silama Iskrcavanje ispod Hima bila je og-raničena operacija To nije bila nezavisna ofenziva sa ciljem da se zauzme Kim nego udarac sa obale protiv komunikacija njema-čkog fronta kod Caseino Ona Je bila namijenjena kao drugi udarac u suglasju sa lijevim angloameri-čkim bokom iz južne strane — i ništa vile Iskustvo u Italiji pokazuje dak-le da općenita ofenziva protiv Ni-jemaca mora biti provodjetia sa ličnim metodama koje upotreblju-j- e Crvena Armija Strateika pra-vila na zapadu biti će ista kao i na istoka: Neprijatelj će morat biti udaren a svim snagama napadača Udarci moraju doći iz mnogo pravaca i od jednom Ofenziva mora biti neprekidna i razvijana povećanim naporima NaH predvodnici moraju biti od lučni provoditi ofenzivu do konca Neprijateljske rezerve moraju biti razdvojene Mi moramo imati nadmoćnost u glavnom pravca Ali u okvira ovih neizbježnih strateških zahtjeva pojaviti će se potreba i za primjenjivanje speci-fičnih zadaća u zapadnoj i jalnoj Enropi Ofenziva će početi sa is-krcavanjem Iskustva iz Italije po-kazuju da je kod iskrcavanja po trebno preći a manevre i tn Sto je najbrie moguće Poslije iskrcavanja u jednom pravcu zadaća neće biti za obra-nu obale nego za prodiranje na-pre- d u neprijateljske linije i raz BITI NASKORO MOJ DRAGI 2ELIO ILI NE" vijanje ofenzive U planiranju i provodjenju napada sa obale cilj mora biti prodrijeti duboko u ne-prijateljske sile Tankovi i motori-zirana vojska sa raznom opremom igrati će najglavniju ulogu u tak-vim operacijama Najznačajniji zaključak koji ne može povući sa ofenzive Crvene Armije od prošlog ljeta je da se njemački otpor može svagdje pre kinuti Sto god se može učiniti na istočnom frontu moguće je postići u zapadnoj i južnoj Kuropi tako-djer Potrebno je dakle prihvatiti dva iskustva Crvene Armije: Ovog januara je kod Lenjingra- - da Crvena Armija pregazila mož-da najjači njemački utvrdjeni po jas u Europi llorba kod Lenjin- - Kod Staljingrada riješena sudbina čovječanstva Piše: ILIJA EIIRKNHUKG Moskva — U svakom ratu vo-dile su se bitke koje su druge sta-vile u pozadinu i svratile pozornost generacija ponekada prem nisu bile odlučujuće te borbe su odre dile ishod iz rata kao na primjer lio rodi no i Verdun Ali značaj borbi kod Staljingra-da leži mnogo dublje To je bio kolosalni dvoboj izmedju dva ne-skladna svijeta Daleko od Perl i -- na ili Frankfurt" ove velike borbe vodile su se na stepama i na oba-lama sovjetskih rijeka Ovdje se ideja rase za dominaciju svijeta suočila sa živućim zidom ovdje se bajka Rosemberga sukobila sa stvarnošću ovdje mj odlučila sud-bin- a ne samo Sovjetskog Saveza nego sveg Kulturnog svijeta Sta-Ijingr- ad nije bio samo kobni poraz Njemačke nego j on bio najveća pobjeda Sovjetskog Saveza Kod Staljingrada Nijemci su naišli na otpor koji ih je zaprepastio Nje-mačke novine su u to vrijeme pi-sale o "bijesnim Rusima" koji umiru ali se neće povlačiti Sto se je to dogodilo da aa se ljudi koji na neprijatelja pustili stotine milja zemljišta odjednoć počeli čvrsto odupirati i prestali se povlačiti posljednjih stotinu no-ga? To su bili mirni narodi koji su tek nedavno radili kao polodjel-c- i stolari učitelji studenti ma- - jšinisti agrononiisti lovci ljudi iz Sibinje i Urala iz republika na is-Ito- ku Moskovci sjevernjaci Ukra-jinci ljudi koji niša sličili jedan I drugome Svi su oni jednako shva-ćali da neprijatelj mora biti zaus-tavljen Staljingrad je njima sna-č- i majka domovina Sovjetski Sa grada bila je borba izmedju tvr-dja- va Pokraj utvrda opsjednutog Lenjingrada i Kronstanta koje su Sovjeti gradili dvije i pol go-dine Nijemci su takodjer gradili vlastite utvrde Poslije pada ovog utvrdjenog pojasa Nijemci se više nisu mogli oslonuti na "nepobjedi-ve" obrambene položaje Od augusta 1943 godine ofenzi-va Crvene Armije bila je pokret-ni rat Prelom zadnje ijemačke obrambene linije kod Dnjepra svraća nam naročitu pozornost Strategija njemačke obrane na za-padu teško je efektivnija od ob-rane na istoku i Nijemci neće biti u stanju izdržati ako se na njih navali svim snagama anglo-ameri-čki- h sila Max Werner u PM je vez se nije mogao predati i radi toga mi nismo mogli ostaviti Sta-ljingrada Duševna kvaliteta naro-da oprobana je u ratu Prije Staljingrada bilo je malo ljudi iza granice koji su znali sto je Sovjetski Savez Stranci sa go-vorili o našoj zemlji kao o nekoj geografskoj zamisli kao o miste-rijozno- m laboratoriju gdje je ču-dan narod zauzet sumnjivim eks-perimentima kao o jednoj poseb-noj točci na svijetu Sada mnogi ovi slijepci sa zanosom prate na-stupanje Crvene Armije Staljingrad je završio jednu periodu historije i počeo bilježiti drugu Sve sto se zatim dogadjalo bilo je moguće jedino poslije Sta-ljingrada — ofenzive kod Ponrl Prohorovke kod Dnjepra i Ltrjln-grad- a Staljingrad je naiUm Saveznici-ma dao godinu dana vremena da se pripreme za vojne operacije Staljingrad je bio mrtva U lije za Nijemce I Staljingrad je obo-rio oči svijeta da vide gorotanl Sovjetski Savez Kako je sjajno ime ovoga ra-da ta svetost Sovjetskog Saveza vezana sa imenom čovjeka koji je pomogao naiem naroda izvršiti historijska misija! Ovo ime je ta-ko organski povezano da je izgle-dalo kao da je Staljingrad opet po drugi pata dubio ime Staljina Znamo da još mnogo poteškoća leti pred nama Posljednji četvrt sata je avjek najteži ako ne za oružje ali je za srce Ali poslije Staljingrada ništa na svijeta ne može zaustaviti Crvene Armije Kako je došlo do drugog svjetskog rata VNN'SViV'w'iV%iVSi'Si'VVV'V'Vi AKADEMIK VLADIMIR POTEMKIN Od versaljskog mira do (1910 do (Nastavak treći) Već a 1325 godini počele su misli kod njemačke diplomacije o začecima budućeg hitlerovskog programa: ukidanje Versaljskih obaveza ujedinjavanje oružanim putem "njemačkog svijeta" os-vajanje po Nijemcima "životnog prostora" na istoku Europe Ka i Hitler Strezeman se je znao slu-žiti sa intrigama U razgovoru ua engleskim poslanikom u Derlinu de Abernonom petog marca 1925 godine on je prijeteći izjavio da ako bi Poincare nastavio da bude uporan u svojoj politici grubog pritiska na Njemačku Njemačka In obrazovala koaliciju sa Rusijom i te dvije zemlje zajednički bi vla-ul- o nad Europom Strezeman je nui) na koji način da podbode en- - i -- k i -- francusku diplomaciju i na k n način da iščupa od njih popu- - ania u korist Njemačke Straši- - sovjetsko-njemačko- g saveza ain je svoj učinak 1C oktobra 25 godine potpisan je izmedju lemačke Francuske Relgije En-gleske i Italije "rajnski sigurnos-ni pakt" Mnogobrojna gomila koja se sku pila na ulicama grada Lokarno pred zgradom gdje se održavala konferencija bučnim pljeskanjem ruku pozdravljala je vijest o pot-pisu sporazuma pet država U u znak radosti iz grada su bacano rakete Gradske zgrade i obale je-zera bile su rasvjetljene U raz-govoru sa predstavnicima novina Chamberlain je izjavio da će "Lo-karno osvijetliti srca i umove lju-di" On se smatra sretnim što je prijateljstvo sa Francuskom ojača-no što je odlučnost Engleske da zaštiti nepovredivost francusko-belgljsk- e granice svečano potvr-djen- a i što je došlo do primirja sa Njemačkom Uvodnički članak no-vine Times posvećen rajnskom paktu imao je uzbudljivi naslov: "Postignut je mir i sačuvana je čast" Pa ipak i rajnski pakt kao i versaljski ugovor daleko je bio od istinskih garancija mira Istina je da je tim paktom potvrdjeno pr-vobitno stanje teritorija uspostav-ljeno u zapadnoj Europi poslije rata Ali na prvom mjestu njema-čka diplomacija nije mnogo vodila računa o tim obavezama dovoljno je napomenuti o njenim odnosima prema ratnim ožtetama i o vojni-čkim odredbama versaljskog ugo-vora Drugo za Njemačku je mno-go važnije bilo što se je ona u Lokarnski pakt uključivala kao potpuno ravnopravni učesnik za-jedno sa svojim pobjediocima — i Engleskom Francuskom Italijom i Relgijom Od svega toga bilo je važnije: da e ugodi Nijemcima garancije pakta nisu se protezale na istočne granice Njemačke Na taj način njoj su se davale potpu-no slobodne ruke za "ispravljanje" tih granica Lako je bilo razumjeti što je to značilo za istočne susjede Njema-čke a prije svega za Sovjetski Sa-vez Prirodna je bila uzbuna u će-hoslovač-koj i Poljskoj još više je morao Sovjeteki Savez da bude na oprezu Lako je bilo pogoditi za-što se Njemačka svečano uvodi u Ligu Naroda tokom manje od jed-ne godine dana zašto se sa nje skida vojnička kontrola i zašto se medjunarodna kontrolna komisija povlači iz njenih predjela Diplo-macija Antante pod pritiskom reakcionarnih krugova išla je i na daljnje ustupke Njemačkoj Na skoro će medjunarodni specijalisti dati svoju odluku da Nijemci ne moga ispunjavati svoje obaveze u plaćanja ratnih šteta Poslije toga u Jana 1932 godine losanska kon-ferencija je stvarno likvidirala to plaćanje Na taj način se podizalo i jačalo zvijer koja sa namjeravali a zgodnom časa pustiti protiv Sov-jetskog Saveza Ali historija je pripremala za krvožedne reakcio-ner- e žestoki obračun Od Versalja i Lokarna njima je bilo sadjenn doći do sramote u Minhenu i do vojničkog uništenja zapadne Euro-pe po vojskama Hitlera U svojoj klasnoj ograničenosti a slijepoj mržnji protiv Sovjetskog Saveza oni sa svojim vlastitim rakama uzgojili smrtnog neprijatelja za svoje narode OD LOKARNA DO MINHENA (l§25 im 1M8 god) A Chamberlain je ocijenio his-torijski a značaj lokarnskog ugovo-ra ovim riječima: "To je granica icmedj godina rata i odin mi VMMMV1 lokarnskog sporazuma 1925) ra" Novina "Morning Post" ocje-njuje lokarnski ugovor ovim rije-čima: 'To je najozbiljnije postig-nuće diplomacije za stvar umiriva-nja 1 oporavljanja Europe od da-na primirja" Uz te slavopojka išao je i glas krupnog diplomata Engleske lorda Gray-- a 11 novem bra 1925 godine govoreći na skup-štini "Društva Lige Naroda" u Manchesteru bivši ministar vanj-skih poslova Velike Britanije izja-vio je da Lokarno "odstranjuje opasnost nicanja dvaju diplomat-skih grupa u Europi — kao ito je bilo onda kad je Francuska stva-rala jedan blok a Njemačka dra-gi" Stvarnost nije opravdala ta op- timistička proricanja "Mi smo da-leko od mira " — pisala ie fran cuska novina "Tan" nakon lokara-- ske konferencije Engleska diplomacija je slavila pobjedu: U Lokarno njoj je poSlo za rukom da stavi Francusku a isti položaj sa Njemačkom a us to obe te zemlje zajedno sa Bel-gijom podčinjavale su se engleeko-talijansk- oj kontroli Jednomiilfe- - nici Chamberlaina nisu sakrivali svog zlog radovanja Novina Ti-mes pisala je: "Poslije Lokarna Francuska 1 Njemačka nalaze se potpuno jednakom položaju" A sam Chamberlain je izjavio: "Da-nas više nema saveznika Taj vojnički izraz treba izbaciti iz po-litičkog riječnika" Lako si je predstaviti kako je u Francuskoj primljena ta deklara-cija bivših saveznika! Samouvjere-nost i odsustvo svakih ceremonija kod Engleza to je bunilo francu-ske imperijaliste Oni su pripisiva-li pobjedu nad Njemačkom prije svega svom nacionalnom oružju Oni su računali da se versaljskim ugovorom utvrdjuje u Europi fran-cusku nadmoćnost Oni su najviše voljeli da se sa Njemačkom do-govore bez ikakvih poOTednika ko-ji se naturaju Njemačka diplo-macija nije se odkazivala od pre-govora sa Francuzima Nesugla-sice medju pobjediocima nisu bile za nju tajna Nijemci su krivudali izmedju Engleza i Francuza ras-paljujući njihovu medjusobnu utakmicu za nadmoćnost a u in-teresu Njemačke Ljetom 1924 godine u Esen je došao predsjednik "Committe de Targe" Cilj njegovog dolaska je bio da izvidi mogućnosti za surad-nju baruna francuske metalurgije njemačkih industrijalista uglje-na Iza toga su došli pregovori u Iterlinu Pruselju Parizu Plod tih pregovora bili su francusko-njemač- ki sporazumi kao što je: "čelični pakt" (30 septembra 1926 godine) i "željezni pakt" (6 no-vembra 192G godine) Na taj na-čin bez pomoći engleskih skrbni-ka gospodari Francuske sami su tražili puteve da se dogovore sa Njemačkom Ali ni Englezi nisu ostali duž-ni Njihova diplomacija starala se je iz svega srca dokazati Nijemci-ma da korist od francuskih kapi-talista neće Nijemcima zamijeniti pomoć poslovnih krugova london-skog kapitala i britanske diploma-cije Na suprot Francuzima engle-ska diplomacija se poigravala sa Italijom U početku decembra 1926 godine u Rapalu održao se uski sastanak Chamberlaina sa Mussolinijem Diplomatski rezu-ltat tih pregovora bila je izmjena nota od 14 do 2 decembra 1926 godine izmedju britanskog posla-nika u Rimu Granama i Mussolini-j- a "Dlagodareći odnosima uzajam-nog povjerenja koji su uspostav-ljeni na onako sretan način medju obim vladama" Engleska je itjav-Ijiva- la svoju spremnost da podije-li Italiji nit ekonomskih i politi-čkih koncesija u Abesiniji Englesko-talijansk- a trgovina uz-bunila je abeainskog cara On se obratio na Lisju Naroda proteata- - jttći protiv sporazuma trija država na raćan Abesinije Francuska i Sjedinjene Države potpomogle aa taj korak Englezi i Talijani vješto sa se izgovarali: oni sa pohitali da uvjere Liga da time niša imali a vidu dioba Abesinije Ali to nije smetalo talijanskoj štampi da že-stoko navali protiv Francuske Ona je predbacivala Francuzima da sa oni poksr-il- i ~iniji "put tenevu" T mi ta1 j m-- ki impe-rijalisti smatrali kao "opasni pre-ceden- t" (Nastavi) će e) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000094