Novosti, December 02, 1947

              snflnlalaw LsnlalalaB sammmmmmmmmmmmmmmmv smmmmmmmV mW snlalalalalaEsammmmmmW
U toku je ( DO DANAS:
jesenska kampanja 210 novih
NOVOSTI pretplata
_ JEDINA HR VTSKA DEMOKRATA t KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
_an ii i--
~i r- -
God 7 No 1155 TORONTO ONTARIO TUESDAY DECEMBER 2ND 1947 Vol 7 No 1155
'OTPISAN UGOVOR PRIJATELJSTVA f UZAJAMN
li Kad bi Britanija podržavala svoju vlastitu politiku
i svoje odnose sa Istočnom Europom
bila bi jača i otpornija" - Zilliacus
VODJA LIJEVOG KRILA LABURITA U TORONTU
Toronto — Prošlog tjedna ie u
Torontu govorio Konni Zilliacus
vodja Ijevog krila laburitskih po-slanika
u britanskom parlamentu
Medju ostalim Zilliacus je re-kao
da kad bi britanski laburisti
podržavali vlastitu politiku i us-kladjiv- ali
trgovačke odnose sa So-vjetskim
Savezom i zemljama no-vih
demokracija u istočnoj Europi
Britanija bi bila mnogo jača u pre-govaranju
sa Sjedinjenim Država-ma
na takvim pitanjima kao Sto
je "MarSalov plan"
Zilliacus je osudio one koji pro-vode
i koji podupiru grubu poli-tiku
prema Sovjetskom Savezu To
Je politika napuštanja Povelje Uje-dinjenih
Nacija i ugadjanja reak-cionarnim
imperijalističkim grupa-ma
čiji su ciljevi oprečni intere-sima
naroda
Tipografski radnici u
Torontu prijete
štrajkom
Toronto 1 Dec — Blizu 800 čla-nova
tipografske unije je pro-ll-e
nedjelje odlučilo izaći na štrajk
ako vlasnici Štamparija ne prihva-te
zahtjev za povišicu nadnice od
UH centa po satu
Zajedno sa zahtjevom o povišici
unijn Je odredila i dan do kojeg
treba doći do nagodbe Ako dj
odredjenog vremena ne dodje do
sporazuma Štrajk će obuhvatiti
131 štamparsko podmeće u Toron-ta
Zahtjev o povišici plaće za
ovaj puta ne odnosi na Štamparije
triju torontovskih dnevnika
Rim Dec — "Za današnje
stanje Italiji kriva je
talijanska vlada na Ma sa de Ga
sperieaV — piže talijanska ko-munistička
novina "Unita" Sve
od kako se talijanska vlada počela
oslanjati na američke
od kad Je po njihovom napu-tka
odstranila komuniste is vlade
provodi se Jedan nenavjesten rat
protiv Jedne velike sile talijan-skog
naroda — protiv komunista
"Ovo stanje se vise neće dopustiti
Mi aemoiemo i nećemo dozvoliti
da ss sa nama pobacuje nitko a
najmanje Jedna strana sila koja
nema nikakva prava da odlučuje
sudbinom naSeg naroda" — katu
danas talijanski komunisti
Prema ovome Jedan od prvih za-htjeva
talijanskih komunista Je dl
e s IS decembra m-- H američka
vojska iz Italije drugi da talijan--
PARIŠ NA NOGAMA USLIJED
tTRAJXA RADNIKA NA POD- -
ZEMNIM
Pariš Dec 1- - — U-dije- d Štrajka
radnika na podzemnim željesnica-n- a
miliium Pariilija pjevače ili
ne idu nikako na posao U mno
gim Štrajkovima koji su obuhva-tili
Francusku nalazi se danas pre-ko
dva milijuna radnika u glar-Jw- m
organizirani U Generalnoj
konfederaciji rada
-- f1
IZMEDJU FNR JU
uskladjivala
Ako Dritanija promijeni svoju
anjsku politiku ona može igrati
1 važnu ulogu u medjunarodnim po-slovima
— kaše Zilliacus U Aziji
na primjer Britanija mole svoje
imperijalističko stanovište prema
Indiji Kini Indoneziji i Indo-Ki-ni
zamijeniti medjunarodnom surad-njom
i priznanjem nezavisnosti ta-- j
niolnjih naroda Imperijalističku
I politiku treba zamijeniti politikom
' suradnje na Bliskom i Srednjem
Istoku i drugdje Samo ovakvom
politikom Britanija mole popraviti
svoj vanjski i unutarnji pololaj
Takva politika znači raditi za mir
j medjunarodno prijateljstvo i po-raz
planova za nova i joS veća
porobljavanja naroda
I Govoreći o "Marialovom planu"
1 Zilliacus se osvrnuo na američki
izjave da "Europa treba biti sol-ventna
i snažna" Sto se toga tiče
kaže Zilliacus mi vidimo da je
"Kuropa danas solventna i snaina
samo na onom dijelu gdje se na-lazi
Sovjetski Savez i nove demo-kracije
U Britaniji mi smo snažni
ali nismo solventni Francuska i
Italija nisu solventne niti snažne"
Samo pogledajte u kakvom su
stanju one zemlje — kale dalje
Zilliacus — koje su pod angloame-ričkim
pokroviteljstvom pa da se
uvjerite Sto znači kad se strane
sile miješaju u nečije poslove
"Sjedinjene Države financiraju
vojnu diktaturu u Turskoj gdje
nema ni traga demokraciji Podu-piru
arapski feudalizam U Perziji
Sjedinjeno Države pomažu sredo-vječnu
tiraniju kakve nema na
Istoku U Kini podupiru režim
I
Chlang Kai-she- ka koji nema ni
najmanje izgleda na zapadnu de-mokraciju
i civilizaciju U Grčkoj
I pomažu neprijatelja demokracije"
ki komunisti kao najveća i najči-stija
talijanska partija auta
ća a vladi treći da sadanja vlada
na čelu sa de Gasperijem preda
ostavku i sastav vlade uredi pre-ma
jačini pojedinih partija — koa-licija
U glavnom borba koju dana
predvode talijanski komunisti "nije
u pravcu gradjanskog rata ali ako
nam se taj rat nametne ml će
prihvatiti borbu" — kaže Luigi
Longo jedan od vodećih komuni-sta
u Genevj
Da bt ae stvar u Italiji još po-goršala
američka Sredozemna
flota će prodefilirati u Napulju
Ovaj akt smatra se otvorenim iza-zovom
i očitom namjerom Ameri-kanaca
da ostanu u Italiji i dalje
od 15 decembra — vremena kad
prema ugovoru moraju napustiti
Italiju
"štoviše — kale Palmero Tog-liat- ti
— stanje kakvo je danas u
Italiji izazvano je po vladi kako
bi se našlo izgovor da američke
trupe i dalje ostanu u Italiji i
kako bi se dalo priliku sadanjoj
vladi da otpočne većim terorom
i progonima talijanskih komunista
"Neka de Gapcrijevl savjetnici
ne mhde da je mu državica Ohio
ili Dakola Neka imjh da bi
svaki takav pokušaj' terora pre-ma
komunistima mogao {sazvati
gradjainki rat u kojem komunisti
sigurno neće bili na onaj strani
koja gubi" — upozorio Je Togliatti
vladu de Gasperia
"Mi ne žalimo građanskog rata u Italiji ali ako
nem se nametne prihvatit ćemo borbu" -
kažu talijanski komunisti
DO 15 DECEMBRA AMERIČKA VOJSKA MORA NAPUSTITI
ITALIJU
1
iMsredjens
imperijali-ste
ŽELJEZNICAMA
JEDAN MILIJUN ARAPA
Jerusalem Dec 1 — Na gene-ralnom
zasjedanju Ujedinjenih
Nacija donesena je odluka o podi-jeli
Palestine na dva dijela —
arapsku i židovsku državu
Protiv ovakve podijele Palestine
odlučno su ustali Arapi dok su
Židovi manje vize zadovoljni Po-vodom
takve odluke Sirom Pale-stine
naročito u arapskim predje-lima
nastali su nemiri i demon-stracije
Sa Arapima Palestine so-lidari- Su
se i Arapi is Lebanona
Egipta Saudl Arabije i drugih
arapskih zemalja
U Iraku je danas otvoren parla-men- at
u kojem princ Abbul-Bla- h
kaže da se Arapi nalaze pred
ozbiljnim problemima i da će Arapi
iz Irana biti pozvani da žrtvuju
sve bez obzira na žrtve da pomo-gnu
svojoj braći u Palestini Kralj
od Saudi Arabije Je obećao da
će od "svog" posjeda i plaće sam
doprinijeti deset milijuna dolara
za borbu Arapa Druge vijesti ka-žu
da je kralj Saudi Arabije obe-ćao
18 milijuna dolara i dobro-voljne
snage Arapa za pomoć Ara-pima
u Palestini U Jerusalemu
Je pred nekoliko desetaka hiljada
Arapa Saudi arabijski konzul re-kao
da su Arapi ic Saudi Arabije
spremni da žrtvuju ne samo novac
nego i krv ako Je to potrebno za
svoju braću Arape u Palestini
J SVIM OPA2A SE VELIKI
Ljubljana — Govoreći o rezul-tatima
postignutim u Jugoslaviji
u prvoj planskoj godini predsjed-nik
planske komisije N K Slove-nije
Krajger istakao Je da je
cijelokupna vrijednost predratne
proizvodnje premaPena za 22 po-sto
dok je vrijednost industrijske
proizvodnje premažila predratnu
proizvodnju za C7 posto
Osvrćući se na rezultate postig-nute
u provod jen ju plana u N 11
Sloveniji Krajker je naglasio da
je vrijednost izvršenja
radova u 1947 godini 60 po-sto
veća nego u prošloj godini i
70 posto veća nego u 1939 godini
Danas se u N R Sloveniji vrže
radovi na 1114 gra
dilišta medju kojima se nalaze i
3 hidrocentrale jedna velika fab
rika jedna fabrika
automobila i veliko
poduzeće Litost roj kod Ljubljane
Govoreći o saobra-ćaju
Krajger je iznesao da je
broj putničkih vožnja za 40 posto
premažio broj iz 1939 godine dok
je teški transport premažio pred-ratni
za 20 posto
U mnogim privrednim granama
znatno su sniženi proizvodni tro-škovi
Industrija drveta snizila i
proizvodne trožkove za 12 posto
Toronto 1 Dec — Danas je po-skočila
cijena cigareta za 2 centa
po kutiji od 20 cigareta Cigareti
koji su se do sada plaćali po 82
centa kutija sada stoje 36 Duhan
sa lulu i motanje cigareta ostao
Je jož po staroj cijeni ali se go-vori
da će i tomu cijena poskočiti
Računa ne da će veća cijena
samo u provinciji Ontario
stojati pusače osam milijuna do-lara
vie na godinu Stručnjaci su
da kanadski pužači po-troše
po 400 paketa ciga-reta
godižnje
Danas Je takodjer stupila na
nagu veća cijena Kvarta
mlijeka koja se do sada
16 centi od danas se prodaje
GOSLAV
Jugoslavija premašila
predratnu proizvodnju
GRANAMA INDUSTRIJE NAPREDAK
građjevin-ski- h
gradjevinski
aluminijuma
metalurgijsko
željezničkom
—I
- '——-Ilir-- - ' - - llllil I HHl I II I I "I llllllll — ™~ -- —p- p
U PALESTINI U POKRETU
: l nm JL ---- ?
J iL'k
MtOnrarAMfAN
u- - n #vtt - s
'si 'T™XP
' ffBaWI — --"TšrNT '-m-
2g
-- y v -- 'No!"!— s-- %
_--" A£v " '"
Palestina poprište teških sukoba i
otvorenog negodovanja Arapa
Vile od 3000 studenata u Kairo
demonstriralo Je pred kraljevskom
palačom i tražilo od kralja Farou-k- a
da "ispali prvi metak u borbi
za stvar Arapa" Premijer Leba-non- a
se prijeti da se podljela
Palestine nesmije i neće nikada do-zvoliti
Glavni odbor Arapa is Palestine
pozvao je jedan milijun Arapa na
generalni Štrajk dok su vodje Ara-pa
na vijećanju gdje će donijet'
odluku o otvorenom ratu protiv
odluka Ujedinjenih Nacija
prehrambena za 11 posto gradje-vinsk- a
za 10 posto kože
za 0 posto tekstilna za 8 posto i
metalna za G posto
U prvoj godini plana takotljer
su se znatno proiirile lokalna in-dustrija
i zanatska proizvodnja
čista vrijednost zanatske proiz-vodnje
povećana jo za 20 posto u
usporedbi sa 1910 godinom a 13
posto premalila je vrijednost ra-nats- ke
proizvodnje iz 1939 godine
Vrijednost proizvodnje lokalne in-dustrije
povećala se ove godine
sa 60 posto u sa prožlom
godinom
Narodna vlast poduzela je ni
mjera da se poljoprivredna proiz-vodnja
podigne na vizi stupanj Se-ljačkim
gazdinstvima dato je ove
godine gotovo četiri puta viSe vje-štačk- og
gnojiva nego prije rata i
za 25 posto više selekcioniranog
sjemenja i 31 posto više zaštitnih
redstava nego proile godine
Na kraju Je Krajger podvukao
da sa u prvoj godini Petogodišnjeg
plana znatno povisio životni stu-panj
radnih ljudi u Sloveniji Real-na
nadnica porasla je u ovoj godini
za 28 do 3G posto u usporedbi sa
1959 gidimm Broj radnika u in-dustriji
porastao je za 20 posto
I ri"na predratnom broju
1 18 centi Potrošači samo u Toron-tu
platiti će vize dva milijuna 760
I hiljada dolara godižnje
Cijena povrću voću i krumpiru
' nije snižena usprkos toga Ito je
i vlada obećala sniziti cijene i po- -
i novno uspostaviti kontrolu Povrće
I na primjer je danas sa 40 posto
skuplje nego Je bilo 17 novembra
kada je vlada ograničila uvoz ir
Sjedinjenih Država
Cijene rasta na svemu bez kraja
i konca Dok milijuni
protestiraju i traže ponovnu kon-trolu
interesi profita rade Sto ih
Je volja Dokle ć se stvari razvi-jati
ovako stoji na samom narodu
Mada ne nižta niti Je
1 spremna bilo Sto učiniti
DO KADA ĆEMO OVAKO?
MLIJEKO I CrGARETE SU SA DANAŠNJIM DANOM DVA
CENTA SKUPLJE VOĆE I POVRĆE 40 POSTO
ciga-retama
procijenili
milijuna
mlijeku
proda-vala
sassslsiil#tt
industrija
usporedbi
stanovništva
poduzima
Irf Jmm£"Mmm itP tim mi U9 DniUTljA
Delegacija vlade FNR Jugoslavije na čelu
sa maršalom Titom u Bugarskoj
NOVA JUGOSLAVIJA I NOVA BUGARSKA BITI ĆE U SVOJIM
NAPORIMA JEDNODUŠNE — REKAO JE MARŠAL TITO
Jugoslavenska delegacija na čelu sa maršalom Titom
posjetila j© Narodnu Republiku Bugarsku Prilikom
ove velike posjete potpisan je izmedju jedno i druge
vlade dvadeselgodišnji ugovor o medjusobnom po-maganju
a e o
Sofija — Prako 300000 osoba iz Sofije i unutrašnjosti ze-mlje
dočekalo je u Sofiji delegaciju jugoslavenske vlade na
čelu sa Maršalom Titom Na željezničkoj stanici dočekali su
i pozdravili goste iz Jugoslavije predsjednik ministarskog vije-ća
N R Bugarske Georgi Dimitrov sa članovima kabineta
članovima diplomatskog kora i predstavnicima javnog i poli-tičkog
života Bugarske
Maršal Tito i predsjednik bugarske vlade Georgi Dimi-trov
oduševljeno pozdravljeni po mnoštvu naroda koji je
ispunio prostrani trg i sve obližnje ulice zasute cvijećem upu-tili
su se automobilom u zgradu predsjedništva vlade
Sa balkona zgrade predsjedništva vlade Maršal Tito je
održao govor u kojem je medju ostalim rekao
"Nafta posjeta ovamo nije samo
uzvraćanje posjete bugarskoj d
legaciji koja Je na čelu sa drugom
Dimitrovom bila ljetos u portuni
u Jugoslaviji nego predsta!ji i
još neSto više To Je nastaik i il i
na produbljivanju i tnnmi
sporazumijevanju to jo nna dalj
nja suradnja
"Mi gradimo i bolji život vi
ovdjo u lhigarskoj a mi tamo u
Jugoslaviji NaSi narodi su shva-tili
duh vremena shvatili ti mu
veličinu dogadjaja koji o hi nu
I mene raduje Sto vid mi d i i i
kod vas u Dugarckoj i mlado
staro već shvatilo novi duh u p '
Učkom i ekonomskom smislu da
su već učinjeni veliki napori u
pravcu izgradnje zemlje da ona
bude bogatija i sretnija nego tu
je bila U tim velikim naporima
na ekonomskom podizanju naiih
zemalja ml ćemo ići zajedno u
izgradnji i učvršćivanju nove istin-ske
narodne demokracije u obrani
nažih granica naSih zemalja i na-ših
naroda mi ćemo ići zajedno
u stvaranju svoje bolje budućnosti
"Nova Jugoslavija i nova Ilugar- -
1 tka biti će u svojim naporima Jod-ltoduSf- te
One imaju velikog prija-telja
— SovjeUM Savez — nepo-bjedivu
zemlju 8oeija]i7ma na čelu
I sa genijalnim Staljinom Veliki So
i vjetski Savez ima u nama "
vjernog prijatelja i nikad mknk i
sila neće moći da nas ohnji !
naie velike braće od r:rod i
i vjetskog Saveza
I "Narodi Jugoslavije i Bugarske
I imaju mnoge prijatelje imaju pri- -
Jatelje kod svoje poljske i ceboslo-vačk-e
braće imaju prijatelje u Ru-munjskom
naroda i adjarsko
i nareda Ja govorim o rumunjskom
i madjarskom narodu radi toga
sto su t ti narodi prošli novim
putevima i Sto njihovo novo unu-tarnje
uredjenje koje se počelo
stvarati omogućava da izmedju tih
naroda koji nisu slavenski i irme- -
dju slavenskih naroda vile nikad
ne bude svadje i rasprave koja
bi illa na Štetu jednog ili drugog
naroda
"Nala braća u prvom redu naSa
slavenska braća i sve one države
ovdje na istoku koje su požie Jedi-no
ispravnim putem ostvarenja no-ve
istinske narodne demokracije
to su jedna nerazruSiva sila koja
predstavlja snažan faktor u svi-jetu
— faktor mira Ali mi imamo
mnogo prijatelja i u dragim zem-ljama
Kad govorimo o prijateljima
onda u isto vrijeme mislim da ima-mo
i neprijatelja Mi imamo mno-go
viie prijatelja nego neprija-telja
samo neprijatelj je mnogo
ogorčeniji u svojim naporima da
onemogući to Sto smo mi sebi po-stavili
kao zadatak: ostvarenje lje-pše
i sretnije budućnosti I samo
nafta spremnost da do posljednje
kapi krvi branimo ono ito smo
stekli da branimo naie Jedinstvo
samo nafta upornost nafta želja sa
i
mkal TITO
Ili i-
--
(IOKil IHMIIKOV
mirom i a mirnim radom mož(
onemogućiti sve planove onih im
perijallsta i onih ratnih huikača
koji u svakom našem koraku gle-daju
neku zavjeru protiv one de-mokracije
koju oni nazivaju de-mokracijom
tako zvane zapadne
demokracije
"Ja vam drugovi i drugarice
braćo i sestre mogu kazati evdje
i uvjeriti va da ćete vi u narodi
ma Jugoslavije imati uvjek i u
najtežim radovima svog vjernog
prijatelja i nikada viSe nće nHta
moći da na pokoleba na naScm
putu
"Mnogi će — zaključio je Maršal
Tito — povodom ove naie posjete
k vama kazati: došli su da stva-raju
federaciju a mi stvaramo tako
svestranu suradnju da pitanje fe
deracije predstavlja samo formal
nost"
Svoj govor Maršal Tito je za
vršio poklikom novoj Bugarskoj
bratstvu i Jedinstvu izmedju bu-garskog
naroda i naroda Jugosla-vije
i vodji bugarskog naroda Di-mitrov
Zatim je predsjednik ministar-skog
vijeća Narodne republike
Bugarke Georgi Dimitrov odr-žao
govor u koje je us ostalu
rekaor
"Drug Trto Je sasvim pravilno
primijetio da dolasak bratske dete- -
¥--i Pf %&%&&m IjF
gacije nije samo vraćanje posjete
koju je bugarska delegacijr učinila
ljetos Jugoslaviji Posjeta jugosla-venske
delegacije ima stvarno mno-go
veći i dublji značaj Tamo smo
se mi sporazumjeli da zaključimo
ugovor o savezu izmedju N R Bu
garske i P N R Jugoslavije ugo-vor
o prijateljstvu uzajamnoj po-moći
i suradnji Tamo smo položili
osnove zajedničkom radu i borbi
sa sreću i dobro naSih naroda Od
tada je proSlo viSe mjeseci U pra-ksi
se pokazalo da su sporazumi
zaključeni izmedju na5e vlade i
vlade FNRJ dali povoljne rezulta
te u svakom pogledu lVđloji
nam da prilikom ovog bratskog su-sreta
nastavimo djelo sa lllcda
da ga produbimo i razvijemo u
snažnu i nerazrušivu bratsku su-radnju
i jedinstvo naših naroda
"Ja osobito podvlačim riječi dru-ga
Tita — nastavio je predsjednik
Dimitrov — da zajedno ruku pod
ruku idemo u dobro i lo Mi ćemo
71'fdno 'avladjivati prepreke i te-škoće
na nalem putu Mi ćemo za
jedno — a nitko i nikad nas neće
razdvojiti — braniti svoju
lobodu svoju nezavisnost protiv
ih i svakojakih pokušaja nepri-- i
i ii ma s koje strane dolazili" r delegaciji jugoslavenske vtade
ti il i' so ministar unutarnjih po-hh- va
Aleksandar Ranković min-istar
bez resora Milovan Djilas
ministar vanjske trgovine Milen-- ni
l'opović generalni tajnik vla-di
h IJJ Ljubodrag Djurić gene--nl
Kade Ilećimović i drugi
Na bugarskoj pograničnoj sta-nici
u Dragomanovu mnoStvo na-roda
i7 čitavo okolice i predstavnici
bugarske vlade srdačno su poz-dravili
jugoslavenske goste Pred-sjodni- k
općino u Dragomanovu sa
grupom djevojaka i mladića u na-- t
lonalnoj noSnji podnijeo jo Mar-šalu
Titu po narodnom običaju sol
i kruh
Vijest o posjeti delegacije Jugo-Flavens- ke
vlade primljena je u So-fiji
sa neopisivim oduševljenjem
čitava Sofija je JoS dan ranije
svečano ukraiena zastavama i
transperantima selen'lom i slika-ma
Maršala Tita Rudari najvećeg
bugarskog rudnika Pernik a s nji-ma
i radni kolektivi industrijskih
poduzeća širom Bugarske poduzeli
su da takmičenjem i povećanji'in
proizvodnje obilježe ovaj dan kao
jedan od najradosnijih dana nove
Bugarske
POBJEDA POMORACA
DUGE PLOVIDBE
POTPIS N NOVI l'GOVOR
BEZ STKAJKA
Montreal — Prošlog petka pot-pisan
je novi ugovor izmedju Ca-nadi-an
Seamena unije i vlasnika
brodova na preko-oceansk- im linija-ma
Ugovor Je potpisan upravo a
času kad su pomorci odlučili Izaći
na štrajk sa svoje zahtjeve koje
su kompanije odbijale
Štrajk je spriječen nakon su u
novom ugovoru kompanije pristale
na 30 dolara povišice plaće mjese-čno
sa sve pomorce duge plovidbe
Povižica stupa na snagu od 16
oktobra koji zaostatak će kompa-nije
isplatiti Druge točke ugovora
odnose se na 10 centi poviSke po
satu sa prekovremeni rad dva
tjedna godišnjeg odmora sa pu-com
poslije jedne godine rada 40
satni radni tjedan na obalama
bolnu potporu sa 12 tjedni u slu-čaju
bolesti u stranim lukama
stalno uposlenje unijsku sigur-nost
oStetu u slučaju oaakaćeno-st- l
Hd
Ugovor Canadian Seamen's uni-je
i pomorskih kompanija odnosi se
na 7500 pomoraca Pomorci su
zadovoljni novim ugovorom sma-trajući
to važnom pobjkm njiho-ve
Canadian Seamens unije