Nase Novine, October 03, 1985

              jhf Irs!
ТГ x #™, 3TV
'"n&
T- -i
I
If
u
KJIZEVNA NAGRADA
KRANJCEVIC" ZA ISELJENIKE
Posljednjih godina na stranica-m- a
iseljenickih novina drugih
publikacija sve cesce i u sve ve-ce- m broju pojavljuju se i knjizev-n- i
pokusaji iseljenika. Ponekad
su to zaista samo pokusaji, ali
ponekad i zrela ostvarenja koja
zadovoljavaju i stroze kriterije
ocjenjivanja. To je i potaklo Ma-tic- u
iseljenika Hrvatske Zajedni-c- e
opcina Rijeka da prosle godi-n- e
raspise Natjecaj Silvije Stra-him- ir
Kranjcevic za knjizevno
stvaralastvo iseljenika njihovih
potomaka, prije svega onih s po-druc- ja
primorsko-goransk- e re-gij- e.
Na proslogodisnji prvi natjecaj
prispjelo je osam radova iz Au-stralij- e,
Sjedinjenih Drzava, Ka-nad- e
i Juzne Amerike, sto je bio
ocit znak da su iseljenici prihva--
till i ovaj oblik suradnje sa Sta-ri- m
krajem. Posebna komisija
strucnjaka pregledala je i ocije-nil- a
prispjele radove te donijela
odluku o nagradama:
Prva nagrada - besplatno pu-tovan- je
u zemlju i 10-dne- vni bo-rava- k
u jednom od turistickih
sredista rijecke regije, s moguc-nosc- u
objavljivanja djela u cjeli-n- i
ili fragmentarno - dodijelje-n- a
je Luciani Verbanac iz New
Yorka za pjesmu Festa va mo-je- m kraje, napisanom labin-sko- m cakavstinom;
Druga nagrada - besplatno pu-tovan- je
avionom u zemlju, s mo-gucnos- cu
objavljivanja djela
iiii tiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiitiiiif iitiiiiiiiiiif
FIDEL 0 LATINSKE
Ukoliko se ne otpise oko 360
milijardi dolara duga Latinske
Amerike i istovremeno ne uspo-sta- vi
novi medunarodni ekono-msk- i
poredak, bit ce zaustavi je-- ni
demokratski pocesi na
HAVANA, 25. VII (Od dopisnika
Tanjuga) - Dugovi zemalja u razvoju
Latinske Amerike i Kariba jednostav-n- o
su — Ukoliko se oni
ne otpisu i istovremeno ne uspostavi
novi medunarodni ekonomski pore-dak,
bit 6e zaustavljeni
procesi na potkontinentu i do6i 6e
do socijalnih eksplozija nepredvidivih
dimenzija. Zbog toga je nuzno zbija-nj- e
latinskoameriCkih redova.
Ovakve svoje stavove kubanski
predsjednik Fidel Castro nastoji do-kaza- ti J politidki i
On navodi da je 360 milijardi dolara
ukupnih dugova regiona
otplatiti, pored ostalog i zbog cinje-nic- e
da se za izvozne sirovine dobiva
svaki dan manje, a za uvozne stroje-v- e
i opremu plada sve vise, da se
trZiSta razvijenih zemalja sve vise za-tvaraj- u,
a neke latinskoamericke i
karipske zemlje umjesto razvitka 6ak
nazaduju.
Proslog tjedna su Kubanci u Hava-n- i
okupili sindikalnih
organizacija iz 29 zemalja Latinske
Amerike i Kariba, medu njima i neke
od onih koji ne spadaju na lijevi dio
politi6ke Ijestvice. lako nisu sudjelo-val- e
sve utjecajne sindikalne centrale,
Kubanci su zadovoljni, jer su Castro- -
ve ideje dobrim dijelom podrzane, a
iijeyuviiii a.i iiiaijai ijiiiia iuu u шиу
utnSEilRRxNiJBIHfivu4SFw£tk v sX™
Silvije Strahimir Kranjcevic
fragmentarno ili u cjehni - do-dijelje- na
je Stanku Bolfu iz To-ron- ta
za memoarsku prozu Zi-vot- ni
put u novom svijetu;
Treca nagrada — komplet knji-g- a
i mogucnost objavljivanja
manjeg djela ili fragmenta -
pripala je Margareti B.Babich iz
Warrena (SAD) za pjesmu
Tamna su jutra u tudini.
Podsjecamo na ove nagrade, vr-l- o
vrijedne i privlacne, jer Mati-c- a
iseljenika Hrvatske Zajednice
opcina Rijeka i ove godine na-stavl- ja
s Natjecajem
Silvije Strahimir Kranjcevic,
koji ce i ubuduce biti tradiciona-lan- .
Preostaje nam jos samo da
vam porucimo: ocekuje se vasa
suradnja! (ng)
iiii iiii iiiiiiiii iiiiiitii iiiiiifi fiiiiifiiiifiiiiiiiif iiitiiiiiiiiiiiiiiii iiiiiiiifiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiif iiiiiitiitiiiiiitifiiiiiiiiin
CASTRO DUGOVIMA ZEMALJA AMERIKE
pot-kontinen- tu
neotplativi.
demokratski
matematicki".
nemogude
predstavnike
knjizevnim
n a
i mnogi argumenti i iskustva koje su
istakli latinskoamericki sindikati.
Ved za 30. srpnja Kubanci su
zakazali novi skup na temu dugova-nj- a
i medunarodne privredne krize.
Predsjednik Castro pozvao je na taj
skup vi§e stotina uglednih politicara,
ekonomista, bankara, pa i nekih biv-si- h
i sadaSnjih Sefova drzava ili vlada.
Kubanski predsjednik je svojim
razmiSljanjima o dugovima i poziva-nje- m
na jedinstvo bez obzira na po-litick- e
razlike dirnuo stranu 6iji zvuk
se jednako glasno i dobro fiuje
praktifino svim zemljama kontinen-ta- .
Narocito tamo gdje su tek nedav-n- o
obnovljeni demokratski procesi
i gdje se razmiSIja i o ukidanju dugo-godisn- je
blokade Kube.
Kuba uocljivo nastoji da se
'2'Х-&'Л&™&&К1-
(и
-
NEW 24. VII (Tanjug) --
BivSi predsjednik SAD Richard Nixon
u intervjuu priznaje da je u
vrijeme svog mandata бак u Cetiri
prilike razmi§ljao o upotrebi atom-skog
oruzja.
U razgovoru u povodu 40-godiS-nj- ice
Nixon kaze da je o
tome prvi put razmiSljao u vrijeme
vijetnamskog rata. Dramaticna opcija
je razmatrana i 1973. u
vrijeme izraelsko-arapsko- g rata, kada
VELIKA PREVARA
Pi§e: Alderman Harry Rankin (Vancouver B.C.)
Star Wars (Svemirski ratovi) pro-gram
koga je pokrenuo Pentagon
najveca prevara ovog stoljeca naj-opasnij- a!
Naznafien kao program koji
treba da "onemoguci zaustavi" nu-klear- no oruzje upravo suprotan. To
jasno objasnjeno veoma informa-tivno- m biltenu nazvanom "Star Wars
Fact Sheet" koga izdala koalicija
okoncanje trke naoruzanju (End
the Arms Race) Vancouveru.
Potpuna obrana protiv nuklearnog
oruzja je nemoguca. Bombarderi
krstarece rakete, primjer, mogu da
lete ispod postavljene obrane. Ako
prode samo jedan dva posto,
dovoljno unisti neka zemlja.
nuklearnog oruzja danas ima hi-ljad- e.
Star Wars program nije obranu.
On usjmeren stvaranje oruzja
prvi udar strike) koj nepri-jatelj- a unistiti nekoliko minuta. On
treba da Sjedinjenim Drzavama daje
vojnu nadmoc.
To priznao americki sekretar
obrane Casper Weinberger kad
sjednici americkog komiteta vojnu
sluzbu februara '84. rekao: 'Ako mi
stvorimo sistem koje djelotvoran
moze da onemoguci njihovo oruzje,
mi bismo bili istom polozaju ka-kvo- m
smo bili kad smo bili jedina na-cij- a
koja je imala nuklearno oruzje".
Samo ludaci mogu misliti. Mi
mozemo biti uvjereni da Sovjetski Sa-ve- z
nece sjediti nece dozvoliti
Sjedinjene Drzave postignu takvu
nadmoc. Ameridki Star Wars program
prosiriti trku naoruzanju sve-m- ir
pojacati opasnost da zemaljska
kugla bude uni§tena.
Star Wars program oskvrnuti
Anti-balistic- ki ugovor potpisan 1972.
godine po4 Sjedinjenim Drzavamna
iUi 1г1%в1%# Ш
„vrati" region, upravo njena
sadasnja akcija oko dugova privred-ne
suradnje (uz naglasak ,,politicke
razlike stranu") deviza koja
trebalo joj omoguci.
Тгеба dimenzija akcije sagledava
kubanskim odnosima Sjedi-njenim
Americkim Drzavama. Was-hington- u
prihvacanje Kube hemis-fer- i
veoma smeta, akcija ponis-tenj- e
dugova zbijanje latinsko-americki- h
redova (donekle pod ku-bansko- m
zastavom) Bijelu kucu jako
iritira. Sve iluzije sitni znaci even-tualno- g
„odmrzavanja" odnosa iz-me- du
Havane Weshingtona nestale
preko noci, kratko razdoblje po-pustan- ja
zategnutosti opet zamije-nil- e
napadi.
ToncHOOEVAW
Richard
Nixon naredio ameri6ke
nuklearne snage drze u pripravnosti
kako prema njegovu tumafienju,
„odvratila intervencija Sovjetskog
u bliskoistofini sukob".
Tre5i o upotrebi atomskog
oruzja razmisljalo u vrijeme pog-orsan- ja
sukoba.
intervjuu bivSi americki
predsjednik kaze kako Moskvi
stavljeno znanja akcija
Al - "9 pl--$$£-~ M f-s-a-
f - v?ijP - -- fc,i.f
f '
Л
i
i
i
и a
u
л
je
i
i
je
je u
je
za u
u
i
na
ili to je
da se A
na
za
je na
za i ce
za
je i
je na
za
1.
i
u u
i da
ce u u
i
ce
i
W
u a
i
—
na je bi
da to
se u sa
u
a za
i za
i
i
su a
su
i
je da
bi se,
put
je
do da
Tt"
§
§
§
Sovjetskom Savezu, koji zabranjuje
svaki razvoj, probe i stacioniranje
oruzja svemiru ili dijelova oruzja.
Sjedinjene Drzave su vec povredile
taj ugovor isprobavanjem lasera
svemiru.
Wars program ce, kako nagla-sav- a
Koalicija za окопбапје trke
naoruzanju, "potaknuti novo stvara-nje
ofanzivnog nuklearnog oruzja, po-nist- iti
sadasnju strategijsku bilancu,
potkopati sve ugovore kontroli nao-ruzanj- a,
povecati zategnutost izmedu
Istoka i Zapada, oslabiti kanadsku si-gurn-ost
i skrenuti sredstva potrebna
za zadovoljavanje ljudskih potreba u
beskorisnu i opasnu novu trku u nao-ruzavanj- u".
Ogromna vecina
" svijeta je protiv Star Wars programa,
ukljuCiv Kanadane.
Delegacije koje istupaju pred ka-nadsk- im komitetom
koji proucava Wars program su
takoder protiv. Ukljuceni su kompju-ters- ki
naufcenjaci, mirqvne grupe i
radnicke organizacije. Sef organiza-cij- e
Operation Dismantle je kazao da
je to "posljednja velika vojna preva-ra,
zloupotreba i blamaza nuklearnog
doba".
Delegacije su takoder odbacile ar-gumen- at, kanadskih konzervaativaca
da ce kanadsko u6esce americkom
Wars programu povecati zapos-lenos- t.
"Vojno istrazivanje i razvitak
ne stvaraju obilno zaposllenje", rekla
je komitetu delegacija Kanadskog
radnickog kontresa. Razumije se da
su oni u pravu. Star Wars program ce
zaposliti nekoliko паибепјака i vi-so- ko kvalificiranih tehni6ara; on
nece imati nikakvog u6inka na opcu
nezaposlenost Kanadi.
Star Wars program podupiru ame-ri6k- e
i kanadske firme koje proizvode
oruzje. Taj program za njih znaci viso-k-i
profit i nije ih briga kako ce svrSiti.
Konzervativna vlada je davno odlu-cil- a
da podupre amerifcki Star Wars
program. Ali javnost ima pravo da kaze
posljednju rije6. Zato svi treba da tele-foniram- o,
telegrafiramo ili' pisemo
predsjedniku vlade i na§im poslanici-ma- .
SJECANJA BIVSEG AMERICKOG PREDSJEDNIKA Nixonov prst na A-obar- acu
U intervjuu „Timeu" Nixon priznaje da je cak Cetiri puta razmiSljao o upotrebi atomskog oruija „Nikita
Hrus6ov najbriljantniji svjetski voda"
YORK,
„Timeu"
HiroSime,
godine,
t-&-0-&K(-
4949454i4pT
(first
takop
kritike
se
Saveza
se
kinesko-sovjetsko- g U
za „Time"
se njena
u
u
Star
u
o
naroda
parlamentarnim
Star
u
Star
u
protiv kineskih nuklearnih postrojenja
„nede tolerirati".
Cetvrta prilika za razmatranje
mogudnosti -- upotrebe atomskog oru-zja
ukazala se najzad 1971. godine, u
vrijeme indijsko-pakistansko- g rata
Nixon je, prema vlastitom obja-Snjenj- u,
u to vrijeme bio zabrinut da
bi Kina mogla intervenirati na strani
Pakistana, izazivajuci na taj nacin
sovjetsko mijeSanje na strani Indije.
Nixon se u istom intervjuu s
velikom nostalgijom prisjecao Nikite
HruScova, ocjenjujuci ga doslovno
kao „najbriljantnijeg svjetskog vodu
kojega je ikada sreo".
Ako su se i u vrijeme drugih
predsjednika prilike za razmi5janje o
upotrebi atomskog oruzja javljale sa
istom ravnomjernoSdu, svijet je
mnogo 6ei6e bio na rubu atomske
katastrofe nego Sto se obi6no
pretpostavlja.