000100 |
Previous | 1 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
'6 . No. 6 (302) ________ _______ ' TORONTO, WEDNESDAY, FEBRUARY 8, 1978 —— - 40 CENTS PER COPY l' шМГТТПТТПг! ! л y K иоЛоШРшOntario Dosadasnji ontarljski voda NDP (Nove demokratske partije) Stephen Lewis odrzao je rijec Sto ju je dao proslog Ijeta i povukao se. Na konvencljl partije krajem proslog tjedna izabran je mladi Michael Cassidy — na nasoj slid. Izbor Cassldyja dosao Je kao iznenadenje za mnoge, all i kao nesto pozitivnb, jer je Cassidy uglavnom blran po dianstvu, budu-- 6 da je iznlo najbolju platformu i najavio drukdijl kurs ove partije u Ontariju. _-UIflllllIfIllIlllIIIIIIIII11IlIlllltlfIlflll1IIIIltllllttlllttlltIlllflllllIlllllllfllllIlIlf.- f1llfllfll1ltllffllltfllllIlltl111IItlll11lllillBtlltllllltllllfftIlllflllttllltffl1BIISI_& 1 Financije i privreda ~ - Clanke na ove teme donoslmo na strani 2. 1 Redakcijski komentari §j Redovlte komentare'harazne teme na6l cete na strani 3. 1 PoSta i oglasi Ш Pisma dftalaca ( drudtvene ogJase Iz raznih mjesta naci cete na stranama 4,5 16. 1 Na§e aktualnosti Ш Redovltl prilog na ovu temu na6i cete na strani 7. Takoder I informativni clanak o Ш Stednjl I penzijl. es 1 NaSi umjetnici j Ш Napiee o trojicf nafilh vellklh knjlzevnika ria6i cete na stranama 8 19. § 1 Jugoslaveni u New Yorku 1 Reportazu o пабоЈ naseoblni u ovom velegradu donoslmo na stranama 10 i 11. § § = 1 Makedonska strana 1 § Prilog ha makedonskom donoslmo na strani 15. i I Kultura — Nauka I i -- Prlloge iz ovih oblasti naci cete na stranama 16 1 17. ' s 1 Roman — Sport § Nad feljton jspo.rtski prilog pogledajte na stranama 18 i 19. ' §§ ffi i : 1 1 1I M 1 1 1 1 J I 1 1 1 1 1 1 1 fJ I I f'l I i f I f J 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 ! ! t J 1 1 J 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 П 1 1 Г 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 E f I i 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 f 1 1 1 1 1 1 1 - — STVARNO STANJE STVARI - Najgora druStvena bolest — nezaposlenost — I dalje se Siri, ne samp na ovom kontinentu yec i u zapadnoф svljetu op5enito. U samoj Kanadl situacija je gora nego sto se moze vldjeti iz stampe i brojki koje nam nudi drzavni biro za statist iku. Radi se, zapravo, o jednom broju nezaposlenlh "za koje se i ne zna", o-tz- v. skrivenim brojkama. Tako danas, prema sluz-ben- oj Izjavi, u Kandi irna 911,000 nezaposlenih, dok se sa raznih strana tvrdi da se torn broju moze mirne duse dodati јоб 300,000, jer to su u stvari ti "nevidljivi". Pa, o cemu se radi? Radi se o ljudima koji-s- u јоб odavno prestai da' t raieposaOi j dar se- - reg I st ri raj u jer su I predugo traiili neSto беда nema.Jakvih, koji su se razofiarali, ima eve viSe, i druga-j- e stvar Sto se postojanje jednog veceg broja nezaposlenih nastoji prikriti. To je polltika upravljafia kojf nisu u stanju da opravdaju katastrofaino ekonomsko stanje u zemlji, a masklranje 6injenica Ipak nifiemu ne vodi kad ijudi ne rade i kad posia nema. Upravlja6e isto tako nije briga sto Ijudi zbog nezaposlenost! stra-daj- u i na razne druge na6ine. Nai-m- e, kad se "otsustvo" koje nitko ne _ell otegne, kad prijede u mjese-ce- , pa бак i godine, raspadaju se 6itave obitelji, Ijudi se odaju pi£u i kriminalu, a neki izvravaju i samoubojstva. Mnogi se takvi na-pros- to okrenu protiv cijelog svijeta i obidno ne znaju odakle dolaze njihove nevolje. Ne znaju da su ie nevolje rezultat nebrige i bezobzir-nos- ti sistema, privatne svojine koja najprije zadovoljava svoje interese. Osim toga, i mnogi koji rade zive u siromastvu Hi ha rubu siromaS-tv- a. A to su oni §to rade za mini-maln- e plade, koji treba da sa godiSnjim prihodom 6d npr. 8 hiljada dolara izdrzavaju porodicu iako se zna da je danas ta svota jedva dostatna za jednog samca. Medutim, o takvlmase malogqvori i р!бе iako ih ima najviSe, vec se spominju dobro pladeni poslovi — izmedu 5 i 10 dolara na sat — koje imajuorganizirani radnlci, unionis-ti- , all se prltom ne navodl 6irijeni-c- a da je takvih najmanje. Jedan broj Ijudi radi ogran!6eni broj sati, bilo dnevno bilo tjedno, i to ne stogX §to tako zele ve6 §to neSto bolje ne mogu dobiti, pa je jasno da ni oni ne uZlvaju nekakav standard, ve6 da jedva sastavljaju krajs krajem. Jer takva minimalna primanja na sve vecu skupo6u jedva da su dovoljna za opstanak. Izlaz se obi6no nade u tome Sto po nekoliko osoba iz porodice mora raditi da bi zaradiii dovoljno. Sve se ovo pak de&ava u vrijeme kad mnoge kanadske industrije sele izzemlje, ulaiu u svijetu i 6ine kojekakva druga 6uda. Poznat je slu6aj Inco kompanije iz Sudbury-j- a, koja ce do po6etka aprila ove godine otpustiti oko 3000 radnika. Ona to 6ini dok istovremeno ulaie drugdje i §iri poslovanje, i dok Kanada cak uvozi nikal kojeg Inco ima u izobilju i koji lezi na kamara-m- a, navodnozbog niskecijenetom metalu na svjetskom trziStu. RjeSe-njazaoyak- vu situaciju postoje, ali do sada ih nisu prihvatili ni vlada ni ova плобпа kompanija._ Slifino je postupjla i he§to manja rafinerija nikla, Fajcon bridge, ne-dale- ko ocf Sudburyja, zatim firme kao Noranda Mine's Ltd., Alcan Aluminium, koje su na ovom podru6ju ukinule 5000 radnih mjes-ta pa se обекије da ce u ovom dijelu Ontarija nastati prava seoba naroda. A sad da pogledamo Sto zapravo rade korporacije, kako se sele i snalaze. Noranda Mines Ltd., je proSle godine otpustila 2000 radni-ka i istovremeno za 75 milijuna dolara kupila u Sjedinjenim Drza-vam- a jedno novinsko poduze6e. Alcan Aluminium Ltd. je zatvorila jedan rudnik u Newfoundlandu, otpustivSi 400 radnika, a zatim kupila jednu tvomicu u Alabami za 140 milijuna dolara. Co-Ste- el Inter-national (takoder iz Kanade) podize 6elicanu u New Jersey koja koSta 90 milijuna dolara. Dvije komerci-jaln- e firme pak podizu u gradu New Yorku jednu zgradu koja ce stajati 350 milijuna dolara. International Harvester iz HamiK tona, Ontario, otpustiti ce 450 rad-nika dok istovremeno ulaze 9 mil-ijuna dolara na proSirenje tvornice traktora u Doncasteru, Engleska. British Columbia Forest Products je ulozila 75 milijuna dolara u jednu tvornicu papirau Sjedinjenim Drza-vam- a. Za Inco je гебепо joS ranije da je dobila zajma u iznosu od 75 milijuna dolara, Sto je ulozila u industriju nikla u Indonezijj, itd. I eto kako se radi. To ogromno bogatstvo stvorilo je kanadsko rad-niStv- o, koje sad "za uzvrat" ostaje bez posia, dok korporacije ulaze tamo gdje 6e zaradivati joS viSe. A tako бе biti sve dotle dok Kanadani ne робпи djelovati politick!, dok si ne izglasaju vladu koja бе raditi za narod, jer Kanada nije slromaSna I nema potrebe da' njeni gradani stradavaju I pate zbog besposllce koja je, Sto je najgore, umjetno stvorena. A. K. i .
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, April 05, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-02-08 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000055 |
Description
Title | 000100 |
OCR text | '6 . No. 6 (302) ________ _______ ' TORONTO, WEDNESDAY, FEBRUARY 8, 1978 —— - 40 CENTS PER COPY l' шМГТТПТТПг! ! л y K иоЛоШРшOntario Dosadasnji ontarljski voda NDP (Nove demokratske partije) Stephen Lewis odrzao je rijec Sto ju je dao proslog Ijeta i povukao se. Na konvencljl partije krajem proslog tjedna izabran je mladi Michael Cassidy — na nasoj slid. Izbor Cassldyja dosao Je kao iznenadenje za mnoge, all i kao nesto pozitivnb, jer je Cassidy uglavnom blran po dianstvu, budu-- 6 da je iznlo najbolju platformu i najavio drukdijl kurs ove partije u Ontariju. _-UIflllllIfIllIlllIIIIIIIII11IlIlllltlfIlflll1IIIIltllllttlllttlltIlllflllllIlllllllfllllIlIlf.- f1llfllfll1ltllffllltfllllIlltl111IItlll11lllillBtlltllllltllllfftIlllflllttllltffl1BIISI_& 1 Financije i privreda ~ - Clanke na ove teme donoslmo na strani 2. 1 Redakcijski komentari §j Redovlte komentare'harazne teme na6l cete na strani 3. 1 PoSta i oglasi Ш Pisma dftalaca ( drudtvene ogJase Iz raznih mjesta naci cete na stranama 4,5 16. 1 Na§e aktualnosti Ш Redovltl prilog na ovu temu na6i cete na strani 7. Takoder I informativni clanak o Ш Stednjl I penzijl. es 1 NaSi umjetnici j Ш Napiee o trojicf nafilh vellklh knjlzevnika ria6i cete na stranama 8 19. § 1 Jugoslaveni u New Yorku 1 Reportazu o пабоЈ naseoblni u ovom velegradu donoslmo na stranama 10 i 11. § § = 1 Makedonska strana 1 § Prilog ha makedonskom donoslmo na strani 15. i I Kultura — Nauka I i -- Prlloge iz ovih oblasti naci cete na stranama 16 1 17. ' s 1 Roman — Sport § Nad feljton jspo.rtski prilog pogledajte na stranama 18 i 19. ' §§ ffi i : 1 1 1I M 1 1 1 1 J I 1 1 1 1 1 1 1 fJ I I f'l I i f I f J 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 ! ! t J 1 1 J 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 П 1 1 Г 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 E f I i 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 f 1 1 1 1 1 1 1 - — STVARNO STANJE STVARI - Najgora druStvena bolest — nezaposlenost — I dalje se Siri, ne samp na ovom kontinentu yec i u zapadnoф svljetu op5enito. U samoj Kanadl situacija je gora nego sto se moze vldjeti iz stampe i brojki koje nam nudi drzavni biro za statist iku. Radi se, zapravo, o jednom broju nezaposlenlh "za koje se i ne zna", o-tz- v. skrivenim brojkama. Tako danas, prema sluz-ben- oj Izjavi, u Kandi irna 911,000 nezaposlenih, dok se sa raznih strana tvrdi da se torn broju moze mirne duse dodati јоб 300,000, jer to su u stvari ti "nevidljivi". Pa, o cemu se radi? Radi se o ljudima koji-s- u јоб odavno prestai da' t raieposaOi j dar se- - reg I st ri raj u jer su I predugo traiili neSto беда nema.Jakvih, koji su se razofiarali, ima eve viSe, i druga-j- e stvar Sto se postojanje jednog veceg broja nezaposlenih nastoji prikriti. To je polltika upravljafia kojf nisu u stanju da opravdaju katastrofaino ekonomsko stanje u zemlji, a masklranje 6injenica Ipak nifiemu ne vodi kad ijudi ne rade i kad posia nema. Upravlja6e isto tako nije briga sto Ijudi zbog nezaposlenost! stra-daj- u i na razne druge na6ine. Nai-m- e, kad se "otsustvo" koje nitko ne _ell otegne, kad prijede u mjese-ce- , pa бак i godine, raspadaju se 6itave obitelji, Ijudi se odaju pi£u i kriminalu, a neki izvravaju i samoubojstva. Mnogi se takvi na-pros- to okrenu protiv cijelog svijeta i obidno ne znaju odakle dolaze njihove nevolje. Ne znaju da su ie nevolje rezultat nebrige i bezobzir-nos- ti sistema, privatne svojine koja najprije zadovoljava svoje interese. Osim toga, i mnogi koji rade zive u siromastvu Hi ha rubu siromaS-tv- a. A to su oni §to rade za mini-maln- e plade, koji treba da sa godiSnjim prihodom 6d npr. 8 hiljada dolara izdrzavaju porodicu iako se zna da je danas ta svota jedva dostatna za jednog samca. Medutim, o takvlmase malogqvori i р!бе iako ih ima najviSe, vec se spominju dobro pladeni poslovi — izmedu 5 i 10 dolara na sat — koje imajuorganizirani radnlci, unionis-ti- , all se prltom ne navodl 6irijeni-c- a da je takvih najmanje. Jedan broj Ijudi radi ogran!6eni broj sati, bilo dnevno bilo tjedno, i to ne stogX §to tako zele ve6 §to neSto bolje ne mogu dobiti, pa je jasno da ni oni ne uZlvaju nekakav standard, ve6 da jedva sastavljaju krajs krajem. Jer takva minimalna primanja na sve vecu skupo6u jedva da su dovoljna za opstanak. Izlaz se obi6no nade u tome Sto po nekoliko osoba iz porodice mora raditi da bi zaradiii dovoljno. Sve se ovo pak de&ava u vrijeme kad mnoge kanadske industrije sele izzemlje, ulaiu u svijetu i 6ine kojekakva druga 6uda. Poznat je slu6aj Inco kompanije iz Sudbury-j- a, koja ce do po6etka aprila ove godine otpustiti oko 3000 radnika. Ona to 6ini dok istovremeno ulaie drugdje i §iri poslovanje, i dok Kanada cak uvozi nikal kojeg Inco ima u izobilju i koji lezi na kamara-m- a, navodnozbog niskecijenetom metalu na svjetskom trziStu. RjeSe-njazaoyak- vu situaciju postoje, ali do sada ih nisu prihvatili ni vlada ni ova плобпа kompanija._ Slifino je postupjla i he§to manja rafinerija nikla, Fajcon bridge, ne-dale- ko ocf Sudburyja, zatim firme kao Noranda Mine's Ltd., Alcan Aluminium, koje su na ovom podru6ju ukinule 5000 radnih mjes-ta pa se обекије da ce u ovom dijelu Ontarija nastati prava seoba naroda. A sad da pogledamo Sto zapravo rade korporacije, kako se sele i snalaze. Noranda Mines Ltd., je proSle godine otpustila 2000 radni-ka i istovremeno za 75 milijuna dolara kupila u Sjedinjenim Drza-vam- a jedno novinsko poduze6e. Alcan Aluminium Ltd. je zatvorila jedan rudnik u Newfoundlandu, otpustivSi 400 radnika, a zatim kupila jednu tvomicu u Alabami za 140 milijuna dolara. Co-Ste- el Inter-national (takoder iz Kanade) podize 6elicanu u New Jersey koja koSta 90 milijuna dolara. Dvije komerci-jaln- e firme pak podizu u gradu New Yorku jednu zgradu koja ce stajati 350 milijuna dolara. International Harvester iz HamiK tona, Ontario, otpustiti ce 450 rad-nika dok istovremeno ulaze 9 mil-ijuna dolara na proSirenje tvornice traktora u Doncasteru, Engleska. British Columbia Forest Products je ulozila 75 milijuna dolara u jednu tvornicu papirau Sjedinjenim Drza-vam- a. Za Inco je гебепо joS ranije da je dobila zajma u iznosu od 75 milijuna dolara, Sto je ulozila u industriju nikla u Indonezijj, itd. I eto kako se radi. To ogromno bogatstvo stvorilo je kanadsko rad-niStv- o, koje sad "za uzvrat" ostaje bez posia, dok korporacije ulaze tamo gdje 6e zaradivati joS viSe. A tako бе biti sve dotle dok Kanadani ne робпи djelovati politick!, dok si ne izglasaju vladu koja бе raditi za narod, jer Kanada nije slromaSna I nema potrebe da' njeni gradani stradavaju I pate zbog besposllce koja je, Sto je najgore, umjetno stvorena. A. K. i . |
Tags
Comments
Post a Comment for 000100