Nase Novine, April 05, 1978

              ri4vwuiUMtt№W4mtam
i hvwmKh-xzfiihL.- ; j a . r.r ' ,i,m "a. ". лг_пп u,
jwmimwi !V Г . ,. !Jf
'ji '' %, ,H "tw?. :га(т,. i, " '--
'.. .m.h',,s .' i. №Г, " м ,
' r , „ .. „ 'ч. "
.
':тчн;-1- . з. i ' c -- " , .. ,sr , . нг.м_ tr#ni it. r. jm, i.s м.., i umfli,ii . i i if мгг i? ._n ti. , . ' i 'Vi. . . ti 11 ; .1 1 r. j .-
-. t . ;r ' i . .
- .,,.,-- . . _ ... .. . .. . .
'
... . . .
i
. — „ . л r i .'. I "%i4. -
_-
-„ C v _- -.
'
;
,. .,. ,,,,.,. PAhninrv 8. 1fl7fl " ' ч t:
iIr_aJNs
А?-м?ллу,'4ич-
лг.(
piqaa [штшшо ."
ITr!!T!nnfVEn
Radnik i zdravlje
умтгтчпп-гт.жжји- л na 'rtii'ifciiwMiiiMHawMwWilM 33 Hi раи тшмшш. .мм. шв.
a "1
, ц i 1
lako se na uvjete rada po pitanju
zdravlja I sigumosti na poslu od
strane unionista decenijama ukazi-val- o
i protestiralo, poSast indus-trijski- h
bdlesti hara danas viSe"
negft ikad. Oboljenja svih vrsta
steSenih na radu пагобКо su se
povedala u nqvije vrljeme uvode-nje- m
sve opseznije tehnologije I
izrade proizvoda koji su nezamisli-v- i
bez slozenih, opasnih i fiesto
smrtonosnih kemljsklh procesa.
Tako danas skoro da i nema
pcsla na kojenrradnik nije izlozen
raznim kemijskim izlu6ivanjima Sto
su u stanju ne samo da mu naruSe
zdra'vljte ve6 da ga postepeno
usmrte, da бак izazovu rak. I prem-d- a
se je od strane vlada — i u
Kanadi i u Sjedinjenim Drzavama
— toboz uvodilo razne zakone,
poduzimalo ove ili one mjere, sve
je to s obzirom na stvarne potrebe
naprosto ravno nuli. Jer, i bnda kad
se neSto poduzelo, to nije bilo
sprovedeno ,11 ziyot — njti,pravo-- ,
vremeno nltf u ciostatrioj mjeri, pa
je opci zaklju5ak da danas na
cijelom sjeveroamerl6kom kontl-nent- u
radnici umlru od "industrij-ski- h
bolesti" u tolikoj mjeri da im
se ni broja ne zna, i da бак ni oni
sami ne znaju da umiru od raznih
zaraza i trovanja organ izma koja su
dobili na poslu.. Poznato je tek to
da su troSkovi lijecenja onlh koji su
oboljeli na radnom mjestu toliki da
nema te kase koja bi ih mogla
ispla£ivati.
Sto je joS poraznije, sve su te
linjenica poznate onima koji su
odgovorni, i to na raznim nivoima,
a jo§ poraznija od toga je Cinjenica
da ti ljudi uvijek nadu naCina da
izbjegnu svoje odgovdrnosti, da
zaba§ure pravo stanje stvari. Kad
se, na primjer, piSe da u nekoj tvor-ni-ci azbesta stupanj zagadlvanja
prelazi sve granice, da ljudi od toga
oboljevaju, poSalje se tamo neka
komislja da izvr§l uvid, all Ista
neizostaVno donese odluku u ko-ri- st
doti6ne kompanije. ObiCno se
kaze da stanje nije bas najbolje, ali
nije ni Stetno po zdravlje radnika.
To "nije Stetno" ponavlja se i onda
kad 6itava grupa radnika polako
umire,.zatrovanaarsenom ili nefiim
drugim.
Ovo pak prikrivanje stvarnog
а&мш
Published every Wodnesday b
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 Mary Street, Room 505,
Mailing address: Box 522, Station F,
Toronto, Ontario — M4Y 2L8
Telephone: 961-801- 8, Area Code 416
Urodnlk - Editor
Anton Kostelac
Redakcllskl odbor — Editorial Board
Anton Kostelac, Katarlna Kostlc, Infl. Ranko
Skorl6, Vladislav Gacl5-Po3- a, Stjopan Mloslc
Tahnldko obllkovanjo — Tochnlcol assembly
Graphic Line, Toronto
Second Class Mail Registration No. 0378
HI IB
НЦ К--
St.
stanja stvari zove se manipuliranje,
i to ne samo na Stetu pojedinaca ili
doti6nog broja radnika ve6 pone-ka- d
na Stetu citavog dru§tva. Jer,
ima bezbroj primjera gdje se dece-nijama
zagaduju raznim plinovima,
praSihom ili drugim kemijskim
izlu6ivanjima 6itava mjesta, okoli-c- e
I krajevi, truju se tisuce ljudi, i
joS se nakon uvida."ustanovi" da
situacija nije katastrofalna. Nade
se, eto, izgovor za svaki pa i naj-te- zl
slufiaj zagadlvanja i to se zove
manipuliranje. Da bi se ovo posti-gl- o
potrebno je manipulirati s Iju-dim- a,
sa pojedincima koji su
mjerodavnl . za ovakve odluke, a
medu takve spadaju stru6na lica
kao Sto su doktori, kemifiari, inze-njer- l,
te predstavnici vlasti — viSih
ili nizih — dok predstavnici radnika
nisu svagdje ni pozvani nlti dobro-doSl- i.
A svi ti ljudi se, u vedini slu-Cajev- a,
nadu u sluzbi onih koji su
Multikulturalizam
ucesce
Prilikom uvida i razmatranja ulo-g- e
etni6kih grupa u okviru pojma
"multikulturalizma" u Torontu je
ovih dana doslo do jasnih polariza-cij- a,
do zauzimanja stavova i izno-sen- ja
pogleda u odnosu na to od
strane predstavnika veceg broja
spomenutih grupacija.
Clanovi Kanadskog savjetodav-no-g
vijecaza multikulturalizam pri-m- ili
su tokom uvida tridesetak
izvjeStaja koje su predali ovi pred-stavnici.
I premda isti variraju po
nekim stvarima, u svlma se ipak
istice potreba Sto vetteg исебба
predstavnika narodnih manjina u
javnom, druStvenom, kultumom,
politidkom I poslovnom zivotu
kanadskog druStva. Jedan od naj-izraziti- jih
priloga ovom pitanju
podnijet je od strane pakistanske
kolonije u Torontu, a u njemu se,
izmedu ostalog, kaze:
"Do sada smo vec vidjeli da smo,
djelomifino zbog diskriminiranja
Francuza, suoceni sa opasnoS6u
орбе nesloge i rasula".
Pretplata: $1 5.00 godisnjo, pojedlnl prlmjerak 40 contl,
avlonska posta (prokomorske zemljo) $40.00 godisnjo,
rodovnom pofitom (u kuvertl) $25.00 godlsnje.
NovCano doznake samo бекот I postanskom (Ili
bankovnom) doznaclcom (Money Order) na imo llata
("Nase novlne") ill Izdava6a (Yugoslav Canadian
Publishers Inc.)
Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents,
Air Mall (Overseas) $40.00 per year, by First Class Mall
$25.00 per year
Advertising ratos on requost,
Money should be sent by choquo or Money Ordor
In name of "Nase novlne" or Yugoslav Canadian
Publishers.
Potpisanl clanci eadrle mlsljcnje njlhovih autora.
Rukoplol so no vracaju.
"Na5o novlne" su nasljednlk, u Kanadi: "Jodlnstva",
"Novostl", "Srpskog Glasnlka", "Edlnostl", "Slobodno
Mlsll" I "Borbo", u SJod. Drzavama: "Narodnog
Glasnlka" I llatova koji su mu prothodill.
odgovorni za zagadivanje okoline,
za trovanje radnika i sve ostalo.
Jedni to Sine svjesno, cak i za
pla6u, a drugi se povuku, "zatvore
o6i", jer ne zele da se izlazu tko zna
бети.
Ovime ne zelim re6i da neka
zaStita radnika na poslu ne postojl
— ona postoji ali nije dovoljna, i
postoji samo tamo gdje jestvar
o6ita. Ali, deSava se I ono najgore,
naime, deSava se da ljudi rade na
raznim nezdravim poslovima a da
nikada ne saznaju koliko je posao
koji obavljaju opasan po njihovo
zdravlje. Tim ljudima se pravo
stanje stvari nikada ne predo6i, jer
je sasvim vjerojatno da tada ne bi
pristali da rade ili bi zatrazili za§ti-t- u.
Takvih primjera ima danas more i
tome se moze stati na kraj uvode-nje- m strogih zakona, neprestal-ni- m
protestom radniStva, a jedno
od najboljih гјебепја, zasad primi-jenje- nd
u Sovjetskom Savezu, jest
da radnici koji obavljaju opasne
poslove provedu na njima minimal-n- i
broj godina — u rudnikune viSe
od deset godina, u tvomici kemi-kali- ja
tri do sest godina itd.
Samo, kako da to sprovedete
ovdje kad radnik ni ne zna da mu je
njegov kruh svakidaSnji 6esto puta
ujedno i prerana smrt? д K
Svestranije
mania
Pakistanci pored toga joS dodaju
da bi federalna vlada primjeri6no
trebala da prizna sveopde kvalifi-kaci- je
i sposobnosti doseljenika iz
Juzne Azije.
Uvid je sa svojom ekipom pro-ve- o
minister za multikulturu Nor-man
Cafik, navodno sa svrhom da
se upozna sa dometom rasizma s
kojim se suo6avaju pripadnici raz-nih
rasa i narodnosti.
Predstavnici neklh trideset gru-pacija
saopdili su ministru — u
Jedan od zahtjeva koje radni6ke
unije sve 6eS6e postavljaju poslo-davci- ma
jest ve6a sloboda na radu,
ve6aslobodasamoodlu6ivanja, uo-р- бе ve6a prava, jer krajnje je
vrijeme da se sve —--, kako je to'
danas — prestane svoditi samo na
zaradene nadnice i prodaju radne
snage.
Radnici danas traze da sami
odlu6uju kako бе obavljatl svoj
posao, da sami predlaiu razne
mjere sigumosti, oni traze uvjete
rada koje jedan trudbenik I zasluzu-je- .
Ponegdje 6ak'tra2e da sami
biraju poslovode i
t
predvodnike,
prema sposobnosti istih i njiho-vo- m
odnosu prema ljudima. Oni
ho6e da ti odnosi budu demokrat-sk- i,
a ne autori.tativni, i svakako
пебе da' se "ideje" poslodavaca
putem poslovoda патеби radnici-m- a.
Bez unija je sve ovo nelzvodljlvo,
jer one nesumnjivo pruzaju zaStitu,(
sigurnost, oslonac Sto se tice
raznih prava — od staza do izbora
sustini — da od ideje multikultu-ralizma
пебе biti niSta ukoliko se
predstavnike raznih manjina ne
postavi na takve polozaje gdje ce
imaji upiiv i jtioc. Samo se na taj
na6in moze ostvariti promjena u
strukturi kanadskog druStva, kazu
oni. Oni smatraju da je nuzno da
manjine imaju svoje predstavnike
pri ustanovama kao Sto su: minis-tarstv- o
imigracije, biro rada, minis-tarstv- o
Skolstva, kao i pri instituci-jam- a
kao Sto su kanadske korpora-cij- e
za radio i televiziju.
Sam ministar Cafik se je slozio
sa mnogim prijedlozima, dodavSi
da se za usvajanje istih zalaze pri
raznim odjelima federalne uprave.
U dodatku svemu ovome mnogi
delegati su rekli da je federalna vla-da
promaSila u tome Sto se nije
postarala da se zna kako su svi
doseljenici potpuno kvalificirani i
sposobni da obavljaju razne poslo-ve
i da vrSe uloge u kanadskom
zivotu, jer su, prije svega, na
osnovu tih kvalifikacija i bili prim-Ije- ni
od strane kanadske selekcio-n- e
komisije. Delegati su joS navel i
da ne bi Skodilo kad bi se Siroj jav-nos- ti
putem televizije i radija dalo
do znanja da doseljenici sa "zutog
kontinenta" nisu tek neke 1јепбиге
ve6 ljudi koji mogu i zele da rade i
doprinesu kanadskom druStvu.
Putem sredstava za komunikaci-j- e
razbila bi se brojna pogreSna
shvadanja s obzirom na razne
grupe, a televizija sa specijalnim
programima najpogodnija je za to.
Jer, multikulturalizam ne bi smjelo
da se sastoji samo od plesova i
nacionalnih jela ve6 u priznavanju,
upoznavanju i poStovanju kulturnih
vrijednosti svake pojedine grupe, u бети je zasad svakako ибЈпјеп
propust.'
Umjesto priznanja pripadnici
mnogih grupacija dozivjeli su do
sada samo ponizenje, zive u strahu
i strahuju da se taj negativan
odnos ne prenese i na budu6a
pokoljenja. Osoba azijatskog pori-jekl- a,
kaze se u гак1јибки, iako
rodena u Kanadi, prisiljena je da
zivi i osje6a se poput tudina u
rodenoj zemlji.
Stoga, kad sve ovo razmotrimo,
moramo re6i da velika ideja multi-kulturalizma
tek treba da se ostva-r- i,
da je pred nama joS mnogo
posla. A K#
radnog mjesta pojedinca, 6itave te
procedure.
Jedan pak od najzna6ajnijih zah-tjeva
je sloboda privatnosti koju
kompanije ne bi smjele naruSavati
pod izlikom da se radi o "zaStiti
vlasniStva" i "sigurnosti". Radnici
osim toga traze da se po mnogim
pitanjlma unutar tvomice 6uje i
njihov glas, da raspodjela duznos-t- i,
obu6avanja i којебеда driigog
bude pravedna, kao i da se sve te
odluke unesu u ugovore Sto ih
pojedini kolektivi prave sa kompa-nijam- a.
U danaSnje vrijeme radnik viSe
ne zeli da samo prodaje svoju
energiju za nadnicu, ve6 da svest-ranije
u6estvuje u odlukama koje
se odnose na njegov posao, na
okolicu i zajednlcu u kojoj zivi. No,
na zalost, neSto od ovoga moze se
traziti i ostvarivati samo ondje gdje
postoje unije, a znamo da je tek
otprilike jedna tre6ina kanadskog
radniStva'organiziraha.
A. K.