000199 |
Previous | 2 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Узетет #% # W V " jif -- ?1 j'a )' - It )f i,f ђГЧ) J' m ттткгтт-- ? ГиЧ, AmnKmekc:Saf'pbsieta sieveru I Ш 81 1 s ш i H'H „_ ® Ne zna se za sigurno kad su naSi prvi iseljenici doSli u rudarsko mje-st- o Sudbury, ali ve6 viSe od pola vijeka postoji tamo naSa jaka nase-obin- a. U predratnim i posljeratnim go-dina- ma ta naseobina je bila naro-6itojak- a. No, bila je i Sarolika Sto se t!6e grupiranja naSlh Ijudl, naime, opredjeljenosti po politi6-ko-druStveni- m pitanjima. Dok je jedan dio tih liudi, okupljenih u naprednoj radnidkoj organizaciji, djelovao jedinstven'o po pitanju sveukupnog rada i angaziranostl, druge, nacionalistifike grupe, radi-l- e su suprotno, za sku6ene intere-s- e I tjerale (kao i danas) starokraj-sk- u politfku koja ne vodi nlfiemu, a ponajmanje vrijedi ovdje u svljetu. Svrha joj je, dapa6e, da odvrati paznju ljudi pd njihovih problema i zadataka ovdje gdje zive i rade I gdje je to upravo nuzno. NaSi napredni radnicl u torn mje-st- u (kao i u drugima) bill su sves-tran-o angazirani tfh godina i pred-stavlj- ali su jedan jaki potporanj radnifikom pokretu, пагобИо u bor--bi za uniju, a kasnije u obrani iste. Jer, na to se je onda svodio rad onih koji nisu htjeli niti mogli da stoje van dogadaja i koji su Isto-- , vremeno bill prinudeni da na taj na6in djeluju. Svakako ne bez samoprijegora, oni su svojevreme-n-o mnogo doprfnijeli орбој stvari. NaSi napredni ljudit ovog mjesta su pored svakodnevndg rada (ili neca-d-a zbog otpuStanja i istjerlvanja sa posla) pomagali svoju Stampu, odiiavali kulturno-prosvjetn- o druS-tv- o, sprovodill razne druge aktiv-nost- i, a vrhuna'c je postignut naro-6it- o u vrijeme rata i neposredno po njemu. . Kao i u drugim na§im naseoblna-m- a i ovdje su naSi'ljudi dali sve od sebe za ratni napor i ротоб NOB, a kasnije za obnovu riaSe stare domovine. No, njihovi redovi su se tokom godina proredivali, Iz raznih razloga, Sto иорбе ne zna6i da su oni odustajali od rada. Sto zbog makartizma i posljedifino орбед zastoja u radni6kom pokretu, a §to zbog smjene generacija, drukdije strukture novijih doseijenika, kao i mora drugih faktora u vezi s tim, onaj S!ri, sveobuhvatrii rad je morao da otpadne. Mnogi su, naravno, otad umrli, nek I se vratili u stari kraj, ail okosnica je ostala, kao i djela tih ljudi, o cemujDl tre-ba- io opSirnije pisati, dok je ovo samo letimidan pregled te proSlos-t- i, zapisan na osnovl jednog krat-ko- g posjeta naSim zemljacima ovdje. Sreo sam priiikom tog posjeta desetak naSih stari h aktivista, kao i ' nekoliko mladih Citalaca i razgd-vara- li smo o svemu I sva6emu, onakb prisno i IJudski, a u toku tih susreta uvijek je prevladavao optl-miza- m. Pri6'aii smo o proSlosti i premda su neki od njih u6inili zaista mnogo biii su skromni u svojim sjecanjima' i osvrtima, бак I Skrti. — Uvjetl rada u predratno vrije-me bill su uzasnl, — pr!6ao je jedan od "starosjedioca". --r Pored toga Sto' si bio prislljen da radi§ minimalno (mozda- - tek desetak dana mjese6no) i Sto si smatrao za sre6u, morao si da podnosiS tira-nij- u, neljudski odnos koji je odrza-va- o poslodavac sa svojim radnici- - IbIr HH h EbI ma... Morao si, konkretno, da pre-bacuj- eS ili tovariS rudafiu lopatom 'deset sati na dan a da pritom nisi smio ni da predahneS. Dok je 6ovjek radio, kupao se u krvavom znoju, nedaleko njega sjedio je poslovoda, nadziratelj, sa upere-no- m lam pom i samo бекао da ovaj prestane raditi pa da bude otpuS-te- n ' I da na njegovo mjesto odmah dode drug!. A drugih, "zaliha", bilo je i previSe. ; — A sto je bilo najgore, — prih-vatl- o je jedan drugi, — 6ovjek nije mogao ni da se pozali na taj odnos, da protestira, бак ni privatno. Jer, medu naSima svlh vrsta i narodno-st- i bilo je onih koji su jedva 6ekall da 6ovjek neSto kaie pa da ga mogu prijaviti kompaniji. Takva prijava, naravno, zna6ila je auto-mats- ki gubitak posla, protjerivanje iz mjesta i slicno. I eto dime se je, pored drugih-nedaca,- , morao noslti jedan radnita A takvlh kukavica I балкоИга bilo je oduvijek a ima ih jq§ i danas, koji su mnogog naSeg postenog eovjeka- - i trudbenjk i njegovu porodlcu zavili- - u crno,-nas- e najbolje ljude. t .— Danas pak, kad postoje unije, ovakve podvale'se ne mogu izvodi-t- i. tek tako, ali ima pokuSaja, Jrna tih bolesnih ljudi koji njt ne znaju da su upravo zbog te svoje pokva-rehos- ti prezreni i po svojim hared-boTdavcim-a... jSluSao sam overpride blv§lh starih rudara, preko kojih su se izvaljali i brda i dollne, koji su prozivjeli najmanje tri zivbta, sve izdrzali i бак dozivjeli duboku starost. Ljudi kao Sto su Blazevi6 i Samardzi6 govore o tome kao o пебети Sto je samo prirodno, o пебети Sto su u svojoj rijeSenosti naprosto mogli da lome preko koljena. No, to ipak ne zna6l da, takva zalaganja i stradanja nisu boljela 6ovjeka I ujedno ga kali la. 6eli6ila. Takvim ljudima je danas samo ' zao Sto je sve ono Sto su oni pomo-g- li ostvariti i izgraditi doSlo pod udarac, Sto postoji svestran pritl- -. sak da јзе sve tekovlne radni6ke borbe na ovom kontinentu .uniSte. U meduvremenu se izmijenila i struktura naSeg iseljeniStva, kako ovdje na po6etku sjevera, tako i driigdje. U 6itavom Sudburyju, иорбе, danas ima manje naSeg zivlia nego ranijih godina. Dok starlja generacija polako odumire, novija, bilo da luta u nacionalisti6-ko- m mutljagu, bilo da pluta po strani, bilo da pomalo napuSta ovaj kraj I odlazi na jug, tako da o neka-daSrije- m opsegu naSe naseobine ovdje ne moze bit I ni govora. — Covjek ne zna Sto da misll o novima, — govorili su. — DoSli su ovamo na gotovo, ni za Sta se nisu morall boriti, zalagati. U tvomica-m- a I rudnicima naSli su unije. Soci-jaln- o osiguranje, osiguranu pen-zij- u, sigurnost — sve. Pa kupuju кибе, automobile, putuju u stari kraj, dok mi godinama nismo mogli da otplatimo ono Sto smo (i to mnogi) dugovali za "Sifkartu". — U druStvenom zlvotu oni tako-de- r nisu moral! da zapnu, jer tu su naSi i, Stampu, domove, organizaci-j- e — crkve, ako baS ho6eS — pa joS nisu zadovoljni j zele neSto deseto, dok istovremeno. svojim- - radom dokazuju dajiisu u stanju bilo Sto .. fda urade;., Alilzgledadaje podelo da projazi to vrijeme. Izgledarda'ce im, prie nego Sto shvate Sto se desilo; bit! kaoi nama nekada i to- - . te bjti ta zivotna Skola. Do6i 6e vrijeme kad 6e mnogi mladi ljudi morati dokazatl od 6ega su naprav-JJen-l, Stpzastupaju i koliko su volj-- ni da se bore za svoja"prava, zaono . naJo8novniJe„je medeni mjesec je svakako ve6 proSaq... SluSao sam ove fjude, koji su u svojem zivotu Iskusili samo patnje, koji su clo zlvot samo zrtvovali i upravo zbog toga ostali poSteni i optimiste, nesalomljivi. I na kraju, ne znam, mozda bi ovakvo prldanje negdje drugdje ostavljalo druk6iji utisak, ail u Sudburyju, u srcu kanadske rudar-- " ske industrlje, tradlcije, tolikfh saznanja o zivotu I radu obidnog боујека, radnika, sve je to samo prirodno, normalno. Jer, upravo u naseobinama kao Sto je Sudbury ,ostavill su svoju mladost, krvavl zhoj I umorne kosti neki naSi naj-bol- ji ljudi — pe6albari koji su doSli da porade godinu-dvij- e, a ostali tamo zauvijek. Oni pak koji su joS zivi, svojim prl6anjem kao da su htjeli re6l: i neka je tako, nije bilo uzalud. . ЈШШт шџшџ ШШШ Na StraJkaSkoJ strail pred tvorni-co- m Bargar Metal fabrication u -- Gle-velandu ubljen je radnik Thomas Moss, crnac; ustrljellil su ga kom-panljs- ki "6uvari". Medu onlma koji su zloiln osudlll nalazi se naielnik Clevelanda Dennis Kuclnlch (na slid). Kuclnlch je takoder drugi dan poslije ubojstva otiSao na StraJkaSku straiu da izrazi solidarnost sa Straj-kaSim- a. Organizirani radnicl Clevelanda su podupirali.izbor Kucinicha za naCel- - , nljca i on je svojjm sadaSnjirn pos-- tutfkom јоб Jednom do'kaiao da im Je prijateJj. PR0SLAVA idO-GODlS-tfj fQE . DRUSTVA "BpjAr U ARGENTINi . Buenos Aires — lsefjenicko,lru-- . Stvo "Boka" u -- Buenos Aire'sa,pro_: slavlja idu6eg mjeseca stotu godir Snjicu od osnivanja. JDvo iseljeniC-k- p druStvo u glavnonTg radu Argen-tine osnovall su pomorci iz, Dalmar cije I doseljenici iz ostalih krajeva ,,Jugoslayije. U Argentini danas 2ivi oko 200.000 jugoslovenskih dose-ijenika i njihovih potomaka. Pro-gramo- m proslave predvidene su likovne izloZbe argentinskih umje-tnik- a poreklom iz Jugoslavije, tri muzi6ka koncerta; svefiana akade-mlj- a i skup u salonu poznatog nogometnog kluba "Boka Juniors". :; Solidarnost radnika i farmera Strajkujuce ameriCke ugljenoko-раб-е poduplru I pomaiu ostalLorga-nizlra- ni radnicl. Tako je unlja auto-mobllsk- lh radnika (United Auto Wor--ker- e) odlufilla da Ih pomogne sa dva milljuna dolara. Pomazu ih i Strajka-ju- 6i farmerl, koji Im dovoze hranu (na sllci). UglJenokopaCi su odlu6lli da izdr-z-e do pobjede usprkos primjene Taft-Hartl- ey zakona po predsjednlku Carteru... Ђш i4 Ћ i i 3 i VJ .x)jj sjwwu'.uv.wM.uwj .vte)ci?i-K- o umwotinto xs st.v.) ..v:r 1 ) (... I vn+iZZZL. — .,...,1.т.,дцз;:ЛП№т;ч
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, May 10, 1978 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1978-03-15 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000060 |
Description
| Title | 000199 |
| OCR text | Узетет #% # W V " jif -- ?1 j'a )' - It )f i,f ђГЧ) J' m ттткгтт-- ? ГиЧ, AmnKmekc:Saf'pbsieta sieveru I Ш 81 1 s ш i H'H „_ ® Ne zna se za sigurno kad su naSi prvi iseljenici doSli u rudarsko mje-st- o Sudbury, ali ve6 viSe od pola vijeka postoji tamo naSa jaka nase-obin- a. U predratnim i posljeratnim go-dina- ma ta naseobina je bila naro-6itojak- a. No, bila je i Sarolika Sto se t!6e grupiranja naSlh Ijudl, naime, opredjeljenosti po politi6-ko-druStveni- m pitanjima. Dok je jedan dio tih liudi, okupljenih u naprednoj radnidkoj organizaciji, djelovao jedinstven'o po pitanju sveukupnog rada i angaziranostl, druge, nacionalistifike grupe, radi-l- e su suprotno, za sku6ene intere-s- e I tjerale (kao i danas) starokraj-sk- u politfku koja ne vodi nlfiemu, a ponajmanje vrijedi ovdje u svljetu. Svrha joj je, dapa6e, da odvrati paznju ljudi pd njihovih problema i zadataka ovdje gdje zive i rade I gdje je to upravo nuzno. NaSi napredni radnicl u torn mje-st- u (kao i u drugima) bill su sves-tran-o angazirani tfh godina i pred-stavlj- ali su jedan jaki potporanj radnifikom pokretu, пагобИо u bor--bi za uniju, a kasnije u obrani iste. Jer, na to se je onda svodio rad onih koji nisu htjeli niti mogli da stoje van dogadaja i koji su Isto-- , vremeno bill prinudeni da na taj na6in djeluju. Svakako ne bez samoprijegora, oni su svojevreme-n-o mnogo doprfnijeli орбој stvari. NaSi napredni ljudit ovog mjesta su pored svakodnevndg rada (ili neca-d-a zbog otpuStanja i istjerlvanja sa posla) pomagali svoju Stampu, odiiavali kulturno-prosvjetn- o druS-tv- o, sprovodill razne druge aktiv-nost- i, a vrhuna'c je postignut naro-6it- o u vrijeme rata i neposredno po njemu. . Kao i u drugim na§im naseoblna-m- a i ovdje su naSi'ljudi dali sve od sebe za ratni napor i ротоб NOB, a kasnije za obnovu riaSe stare domovine. No, njihovi redovi su se tokom godina proredivali, Iz raznih razloga, Sto иорбе ne zna6i da su oni odustajali od rada. Sto zbog makartizma i posljedifino орбед zastoja u radni6kom pokretu, a §to zbog smjene generacija, drukdije strukture novijih doseijenika, kao i mora drugih faktora u vezi s tim, onaj S!ri, sveobuhvatrii rad je morao da otpadne. Mnogi su, naravno, otad umrli, nek I se vratili u stari kraj, ail okosnica je ostala, kao i djela tih ljudi, o cemujDl tre-ba- io opSirnije pisati, dok je ovo samo letimidan pregled te proSlos-t- i, zapisan na osnovl jednog krat-ko- g posjeta naSim zemljacima ovdje. Sreo sam priiikom tog posjeta desetak naSih stari h aktivista, kao i ' nekoliko mladih Citalaca i razgd-vara- li smo o svemu I sva6emu, onakb prisno i IJudski, a u toku tih susreta uvijek je prevladavao optl-miza- m. Pri6'aii smo o proSlosti i premda su neki od njih u6inili zaista mnogo biii su skromni u svojim sjecanjima' i osvrtima, бак I Skrti. — Uvjetl rada u predratno vrije-me bill su uzasnl, — pr!6ao je jedan od "starosjedioca". --r Pored toga Sto' si bio prislljen da radi§ minimalno (mozda- - tek desetak dana mjese6no) i Sto si smatrao za sre6u, morao si da podnosiS tira-nij- u, neljudski odnos koji je odrza-va- o poslodavac sa svojim radnici- - IbIr HH h EbI ma... Morao si, konkretno, da pre-bacuj- eS ili tovariS rudafiu lopatom 'deset sati na dan a da pritom nisi smio ni da predahneS. Dok je 6ovjek radio, kupao se u krvavom znoju, nedaleko njega sjedio je poslovoda, nadziratelj, sa upere-no- m lam pom i samo бекао da ovaj prestane raditi pa da bude otpuS-te- n ' I da na njegovo mjesto odmah dode drug!. A drugih, "zaliha", bilo je i previSe. ; — A sto je bilo najgore, — prih-vatl- o je jedan drugi, — 6ovjek nije mogao ni da se pozali na taj odnos, da protestira, бак ni privatno. Jer, medu naSima svlh vrsta i narodno-st- i bilo je onih koji su jedva 6ekall da 6ovjek neSto kaie pa da ga mogu prijaviti kompaniji. Takva prijava, naravno, zna6ila je auto-mats- ki gubitak posla, protjerivanje iz mjesta i slicno. I eto dime se je, pored drugih-nedaca,- , morao noslti jedan radnita A takvlh kukavica I балкоИга bilo je oduvijek a ima ih jq§ i danas, koji su mnogog naSeg postenog eovjeka- - i trudbenjk i njegovu porodlcu zavili- - u crno,-nas- e najbolje ljude. t .— Danas pak, kad postoje unije, ovakve podvale'se ne mogu izvodi-t- i. tek tako, ali ima pokuSaja, Jrna tih bolesnih ljudi koji njt ne znaju da su upravo zbog te svoje pokva-rehos- ti prezreni i po svojim hared-boTdavcim-a... jSluSao sam overpride blv§lh starih rudara, preko kojih su se izvaljali i brda i dollne, koji su prozivjeli najmanje tri zivbta, sve izdrzali i бак dozivjeli duboku starost. Ljudi kao Sto su Blazevi6 i Samardzi6 govore o tome kao o пебети Sto je samo prirodno, o пебети Sto su u svojoj rijeSenosti naprosto mogli da lome preko koljena. No, to ipak ne zna6l da, takva zalaganja i stradanja nisu boljela 6ovjeka I ujedno ga kali la. 6eli6ila. Takvim ljudima je danas samo ' zao Sto je sve ono Sto su oni pomo-g- li ostvariti i izgraditi doSlo pod udarac, Sto postoji svestran pritl- -. sak da јзе sve tekovlne radni6ke borbe na ovom kontinentu .uniSte. U meduvremenu se izmijenila i struktura naSeg iseljeniStva, kako ovdje na po6etku sjevera, tako i driigdje. U 6itavom Sudburyju, иорбе, danas ima manje naSeg zivlia nego ranijih godina. Dok starlja generacija polako odumire, novija, bilo da luta u nacionalisti6-ko- m mutljagu, bilo da pluta po strani, bilo da pomalo napuSta ovaj kraj I odlazi na jug, tako da o neka-daSrije- m opsegu naSe naseobine ovdje ne moze bit I ni govora. — Covjek ne zna Sto da misll o novima, — govorili su. — DoSli su ovamo na gotovo, ni za Sta se nisu morall boriti, zalagati. U tvomica-m- a I rudnicima naSli su unije. Soci-jaln- o osiguranje, osiguranu pen-zij- u, sigurnost — sve. Pa kupuju кибе, automobile, putuju u stari kraj, dok mi godinama nismo mogli da otplatimo ono Sto smo (i to mnogi) dugovali za "Sifkartu". — U druStvenom zlvotu oni tako-de- r nisu moral! da zapnu, jer tu su naSi i, Stampu, domove, organizaci-j- e — crkve, ako baS ho6eS — pa joS nisu zadovoljni j zele neSto deseto, dok istovremeno. svojim- - radom dokazuju dajiisu u stanju bilo Sto .. fda urade;., Alilzgledadaje podelo da projazi to vrijeme. Izgledarda'ce im, prie nego Sto shvate Sto se desilo; bit! kaoi nama nekada i to- - . te bjti ta zivotna Skola. Do6i 6e vrijeme kad 6e mnogi mladi ljudi morati dokazatl od 6ega su naprav-JJen-l, Stpzastupaju i koliko su volj-- ni da se bore za svoja"prava, zaono . naJo8novniJe„je medeni mjesec je svakako ve6 proSaq... SluSao sam ove fjude, koji su u svojem zivotu Iskusili samo patnje, koji su clo zlvot samo zrtvovali i upravo zbog toga ostali poSteni i optimiste, nesalomljivi. I na kraju, ne znam, mozda bi ovakvo prldanje negdje drugdje ostavljalo druk6iji utisak, ail u Sudburyju, u srcu kanadske rudar-- " ske industrlje, tradlcije, tolikfh saznanja o zivotu I radu obidnog боујека, radnika, sve je to samo prirodno, normalno. Jer, upravo u naseobinama kao Sto je Sudbury ,ostavill su svoju mladost, krvavl zhoj I umorne kosti neki naSi naj-bol- ji ljudi — pe6albari koji su doSli da porade godinu-dvij- e, a ostali tamo zauvijek. Oni pak koji su joS zivi, svojim prl6anjem kao da su htjeli re6l: i neka je tako, nije bilo uzalud. . ЈШШт шџшџ ШШШ Na StraJkaSkoJ strail pred tvorni-co- m Bargar Metal fabrication u -- Gle-velandu ubljen je radnik Thomas Moss, crnac; ustrljellil su ga kom-panljs- ki "6uvari". Medu onlma koji su zloiln osudlll nalazi se naielnik Clevelanda Dennis Kuclnlch (na slid). Kuclnlch je takoder drugi dan poslije ubojstva otiSao na StraJkaSku straiu da izrazi solidarnost sa Straj-kaSim- a. Organizirani radnicl Clevelanda su podupirali.izbor Kucinicha za naCel- - , nljca i on je svojjm sadaSnjirn pos-- tutfkom јоб Jednom do'kaiao da im Je prijateJj. PR0SLAVA idO-GODlS-tfj fQE . DRUSTVA "BpjAr U ARGENTINi . Buenos Aires — lsefjenicko,lru-- . Stvo "Boka" u -- Buenos Aire'sa,pro_: slavlja idu6eg mjeseca stotu godir Snjicu od osnivanja. JDvo iseljeniC-k- p druStvo u glavnonTg radu Argen-tine osnovall su pomorci iz, Dalmar cije I doseljenici iz ostalih krajeva ,,Jugoslayije. U Argentini danas 2ivi oko 200.000 jugoslovenskih dose-ijenika i njihovih potomaka. Pro-gramo- m proslave predvidene su likovne izloZbe argentinskih umje-tnik- a poreklom iz Jugoslavije, tri muzi6ka koncerta; svefiana akade-mlj- a i skup u salonu poznatog nogometnog kluba "Boka Juniors". :; Solidarnost radnika i farmera Strajkujuce ameriCke ugljenoko-раб-е poduplru I pomaiu ostalLorga-nizlra- ni radnicl. Tako je unlja auto-mobllsk- lh radnika (United Auto Wor--ker- e) odlufilla da Ih pomogne sa dva milljuna dolara. Pomazu ih i Strajka-ju- 6i farmerl, koji Im dovoze hranu (na sllci). UglJenokopaCi su odlu6lli da izdr-z-e do pobjede usprkos primjene Taft-Hartl- ey zakona po predsjednlku Carteru... Ђш i4 Ћ i i 3 i VJ .x)jj sjwwu'.uv.wM.uwj .vte)ci?i-K- o umwotinto xs st.v.) ..v:r 1 ) (... I vn+iZZZL. — .,...,1.т.,дцз;:ЛП№т;ч |
Tags
Comments
Post a Comment for 000199
