Novosti, April 16, 1946

              BTRANA 2 NOVOSTI Utorak 1G aprila 1946 NOVOSTI 'Četnički i ustaški banditizam je pri svom
Publiahed every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti
In the Croatian
Publishing
Language
Company konačnom uništenju u našoj zemlji' - Rankovič
Authorized as Second Class Mil Post Office Department 0Uwa
Izlazi svald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku IZVJEŠTAJ RANKOVIĆA O HAPŠENJU DRA2E MIHAJIOVIĆA
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4G052 CP
ADRESA: 206 Adelcride St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
— ——
Dopisi bez potpisa so ne uvržcuju — Rukopisi se ne vraćaju
Stupanj života naroda Kanade
se pogoršava
Kod svake obitelji i kod svakog pojedinca se u posljednje
vrijeme osjeća velika razlika izmedju dohodka i potrošnje Ta
razlika se oduvjek osjeća kod radnika i seljaka pogotovo da-nas
od kad su snižene nadnice i cijena proizvodima poskočila
To je izravna posljedica vladine politike prema cijenama
i nadnicama politike ugadjanja monopolističkim interesima na
račun milijuna sitnih potrošača Vlada ukida kontrolu nad cije-nama
robe Još više od toga ona dozvoljava tvorničanma i tr
govcima da cijene svojim proizvodima (robi koju proizvedu
radnici) povise otvarajući im tako široke mogućnosti novog
pljačkanja naroda i još veće bogaćenje Krupnim financijskim
interesima tvorničarima čelika divj mesa pokućstva tekstila
i druge robe otvoren je pomoću vladine politike put za ma-sovno
izrabljivanje i gomilanje novih profita
Tvorničari govore da nemogu i neće proizvoditi ako se
njihovim proizvodima ne povise cijene i poveća dohodak Pri-tuži- li
su se federalnim vlastima kojo su ih vrlo rado saslušale
uzele u obzir njihovo "bijedno" stanje i odobrile im da se ci-jene
svojim produktima mogu povisiti Premijer King Im je po-pustio
Smilovao so njihovom "teškom" stanju i opomenuo ih
da kod podizanja cijena budu umjereni da ne idu prenaglo i
previsoko jer bi se lako moglo dogoditi "da pod narodnim pri-tiskom
povučem odluku i ponovno uspostavim zakon o kon-troli
cijena"
I delegacija tvomičara je uspjela
Pred premijera Kinga i njegovu vladu je prošlih tjedana
došla i zanatsko unijska delegacija — delegacija organizira-nih
radnika Kanade Delegacija je tražila u ime radnika po-višicu
plaće u tom smislu da se radnička nadnica izjednači
i podigne prema postotku podignute cijene robi i svakodnev-nih
potreba Napomenuto je od strane delegacije da je plaću
radnicima potrebno povisiti za to kako bi se popravio preni-ski
stupanj života i pojačala kupovna snaga cijelo nacije
Delegacija radnika je primljena i saslušana Saslušana je
hladno i još hladnije otpremljena Bez rezultata naravno
Premijer King se našao "uvredjen" kad mu je delegacija pre-dočila
da se njegova vlada nije dovoljno postarala i uzela u
obzir ekonomsko i socijalno osiguranje da se nije na vrijeme
postarala o preobražaju ratne industrije na proizvodnju za
domaće potrebe
Premijer King je delegaciju kritikovao da jezik kojim se
delegacija služi "nije radnički" — drugim riječima da je preo-ita- r
U zahtjevu za ponovnu uspostavu kontrole nad cijenama
robe delegacija je opomenula premijera Kinga i druge člano-va
njegove vlade da se stanje u zemlji pogoršava i da će se
još više pogoršati ne poduzmu li se potrebne mjere od strane
vlade Vlada je upozorena i na to da tvorničari i trgovci sa-krivaju
velike količine roče u svojim magazinima sa kojom
čekaju da se cijene povise pak da je onda bace na tržište
Sve to izgleda nije bilo dosta i delegacija organiziranih
radnika se vratila bez da je dobila potrebne garancije vlade
da će se 2auzeti i uzeti u obzir široke potrebe naroda
Delegacija radnika nije uspjela
Prema tome danas se nalazimo u stanju kad cijene robi
skaču nadnice stoje na staroj visini što znači da opadaju
Vrijednost dolara svakim danom postaje slabija Danas se za
jedan dolara ne može više kupiti ono što se moglo kupiti prije
mjesec dana čak ni ono što se moglo kupiti prošlog tjedna
da 1 ne govorimo o stanju poslije svršetka rata
Tko dobiva tu razliku? — Dobivaju je na prvom mjestu
tvorničari poslodavci koji sa tim istim dolarom plaćaju rad-nika
Torijevci u provinciji Ontario se cinički da ne rečemo po-sprdno
drže prema radničkim zahtjevima o povišici plaće
kraćem radnom vremenu izgradnji novih stanova i uvadja-nje- m
drugih progresivnih zakonskih reforma Nikada se prije
ontarijski parlamenat nije u tolikoj mjeri upotrebljavao kao
arena za širenje "crvenog strašila" kao danas Premijer Drew
je sve svoje odgovornosti prema nacionalnoj rekonstrukciji
cmotao u navodnu "opasnost od komunizma" misleći time
svratiti pozornost od njegove dužnosti — njegovih obećanja
prije provincijalnih izbora
Pa dok se provincijalne vlasti drže tako hladno prema
najosnovnijim narodnim problemima zanatsko unijski pokret
opetovano nagkisuje da se jedino odgovarajućom nadnicom
i strogom kontrolom nad cijenama na tržištu može stabilizira-ti
kanadska ekonomija
Torijevci i liberali vode danas sasvim suprotnu politiku
prema tim životnim pitanjima naroda Ono što traže zanatske
unije može se ostvariti a ostvariti će se samo onda ako se
oko zahtjeva 2a veće plaće kraće radno vrijeme i ponovnu
kontrolu cijenama proizvoda mobilizira sve one koji žele bo-lju
i sretniju budućnost
Veći stupanj života radnog naroda Kanade može se pos-tići
samo složnom i zajedničkom borbom — u glavnom bor-bom
u zanatskim unijama koje tu borbu predvode
S& ' t&$ &&'
J '
--?r r --ae -- B7 stHsj kvj u
Engleski policajac: Uzalud
on pjeva drugu pjesmu
TRST 19 II — Dopisnik Ta-nju- ga
javlja: Primorski dnevnik
objavljuje otvoreno pismo pozna-tog
primorskog kulturnog radni-ka
i narodnog svećenika bivšeg
slovenskog poslanika u rimskom
parlamentu Virgila ščeka pred-sjedniku
talijanske vlade De Gas-pe- ri
ju pod naslovom: Zašto su Pri
morci za Jugoslaviju? U ovom
pismu Sček izmedju ostalog kaže:
Primorje mora biti u Jednoj istoj
državi mora pripasti Italiji ili Ju-goslaviji
Primorje se izjasnilo
plebiscitom odnosno narodnim
glasanjem za Jugoslaviju Plebis
cit može da se vrši na dva načina
ili crnilom ili krvlju Plebiscit je
već izvršen i to krvlju A kako
su Primorci glasali? Koliko Pri-mora- ca
je otišlo u borbi za Italiju
koliko za Jugoslaviju? Godine
1915 kada je buknuo rat izmedju
Italije i Austrije tada se u Pri-morju
pokrenula silovita propa-ganda
"Hoćemo u Italiju da ratu-jemo
protiv Austrije" Isto piše
knjiga "Julijki dobrovoljci" U
borbu za talijanstvo Primorja o-tiš- ao
je 1781 Talijan U sadaš-nje- m
ratu otišlo je u borbu za
Jugoslaviju 72200 Primoraca i
Istrana Koliko je Primoraca dalo
život za Italiju a koliko za Jugo-slaviju?
Na trgu pred sv Justom
u Trstu stoji spomenik na kome
su uklesana imena palih za Ita-liju
Koliko ih je? Nekoliko dese-tina
i ništa više Koliko Primora-ca
Slovenaca Hrvata i Talijana
je dalo život za Jugoslaviju?
42000 Za Jugoslaviju ih je bilo
internirano 95400 nestalo ih je
8981 19300 kuća je uništeno
potpuno a djelomično 16800 Ko-liko
su Primorci žrtvovali za Ita-liju?
Ništa! De Gasper! obećava
da je Italija spremna da dade
Slovencima sva Jezična i kultur-na
prava čak i autonomiju —
produžava šček Najveća garan-cija
za ovo treba da je hiljadugo-dišnj- a
talijanska civilizacija Isto
tako skoro doslovno govorili su
rimski ministri prilikom završet-ka
prvog svjeskog rata Tada na
je Rim varao ali posljednji put
Naš primorski narod vama više ne
vjeruje Zbog toga vašu ponudu
odbijamo 27 travnja 1920 god-din- e
rekao je ministar vanjskih
poslova grof Sforza u rimskom
parlamentu: "Mi smo primili u na-še
krilo stotine hiljada Slovenaca
Zagarantirat ćemo im potpunu
slobodu jezika I kulture To će bi-ti
za nas časna obaveza i akt po-litičke
mudrosti"
Dragi De Gasperi u Rimu nisi
vjerovatno poznavao nekog go-spodina
Viktora Emanuela koji
je bio kralj i koji je stanovao u
palači Quirinale Možda joi nisi
zaboravio kako je u prijestolnoj
besjedi povodom otvaranja parla-menta
srpnja 1921 godine govo-rio
Slovencima Obojica smo ga
slušali I Kako je on održao riječ
mora ti biti dobro poznato Na na-še
proteste su nam se smijali
Čak je rektor katoličkog unier-zitet- a
u Milanu odgovorio na žal-bu
slovenske delegacije slijedeće:
"Ako vam se ne svidja u Italiji
idite preko granice A sam kardi-nal
Piccardo kome smo se žalili
3L°M U3
ivAVfn 3E2JPB3V'4!&mf0XfJ4 efcarmrp M-F-M PnHHfcslMri
mm
Otvoreno pismo slovenskog narodnog
svećenika predsjedniku talijanske vlade
S ć? I 1
nam ova naša pjesma Bepino
da nam vlasti zabranjuju sloven-ske
propovijedi sa čudjenjem je
kliknuo "šta zar Slovenci poslije
20 godina još nisu naučili talijan-ski
jezik" Zato dragi moj učtivo
primi slijedeću izjavu otkako je
Osvobodilna fronta ujedinila ju-žne
Slovene: "Rim će zauvijek pre-stati
da bude privlačan centar za
kakvog su ga držali odredjenl
krugovi u staroj Jugoslaviji Da-nas
su oči Jugoslavena uprte na
drugu stranu"
Naš narod odbija rimsku civili-zaciju
produžava pisac Članka
mi smo je siti jer smo je otkrili
kad su nas tjerali iz logora u lo-gor
sa robije na robiju jer smo
je upoznali kad su se vlastodršci
predavali hijenskim nagonima i
skidali slovenske natpise sa gro-bova
Da navedem samo jedan pri-kaz
Slovenska žena u drugom
stanju pružala je kroz žicanju o-gra- du
logora ruku i čupala travu
da bi se nahranila Ovo je primje-ti- o
neki talijanski svećenik koji je
prolazio zgrozio se i kliknuo:
"Zar se u cijeloj Italiji ne može
naći ni jedan biskup Tcoji bi po-digao
glas protiv ovolikog bar
RAD NA ISKRCAVANJU ROBE ZA CRVENI KRIŽ
SA PAROBRODA "TIMOK"
Trećeg o mj stigao je u rije-čku
luku naš parobrod "Timok"
od 5500 Reg tona koji Je dove-zao
oko 2000 tona razne robe ko-ju
je poslao američki i kanadski
Crveni Križ kao pomoć siromaš-nom
pučanstvu naše države Ro-ba
je ukrcana u francuskim luka-ma
Marseille i Toulonu odakle
je dopremljena u Dubrovnik Od-redje-na
količina iskrcana je u Du-brovniku
za Crnu Goru i za Dalma-ciju
dok se za ostale narodne re-publike:
Rijeku Istru tj cijelu
zonu "II" od 4 ožujka iskrcava u
Rijeci i odmah iz broda ukrcava u
vagone za hitnu otpremu ćlm je
Ispostava Crvenog Križa Reogra-d- a
u Sušaku bila obaviještena da
će stići roba odmah je provela or-ganizaciju
da se roba što prije
primi i otpremi tako da se je od-mah
po dolasku broda pristupilo
brzom i organiziranom radu Kod
specijalnih naprava za iskrcaj bro-da
uposleni su plaćeni stručni rad-nici
dok se rad oko utovarivanja
u kamione i vagone brojenja itd
odvija u glavnom na dobrovoljnoj
bazi Riječka i Sušačka omladina
dala je nekoliko radnih sati Veli-ku
pomoć i susretljivost pruža
uprava Magazzini Generali u Ri-jeci
dajući radnu snagu uz mini-malne
samo efektivne troškove
Macelleria u Rijeci dala je na ra-spolaganje
svoja skladišta a up-rava
željezničke stanice u Rijeci
pripravno je dala i na vrijeme do-voljan
broj vagona i omogućila da
isti budu u blizini za brzi utovar
Komanda područja dala je dovo-ljan
broj ratnih zarobljenika i u
svakom pogledu pripravno dolazi
u susret Lučki radnici koji jedi-ni
imadu pravo na svaki iskrcaj u
luci po zaključku sindikata pris-tali
su da se posao obavlja u glav
Narod neće da je prihvati
barstva"
Ali naš narod ne zna samo za
ono sto je Italija počinila Primor-cima
On zna I za ono što je Ita-lija
učinila Jugoslaviji Tko Je po-čeo
i uzdržavao ustaški pokret?
Fašistička Italija! Gdje su bili pr-vi
ustaše? U Trstu u karabinjer-sko-j
kasarni u ulici Colonia i u
Gorici u Stolnoj ulici! Tko je fi-nancirao
Pa veliča kad se Šetao
Sirom svijeta? Tko je huškao us-taše
kad su klali Srbe? Italija i
ponovno Italija! I samo Italija
Italija je otpočela zločinački rat
protiv Jugoslavije Da je ona u
ovom ratu pobjedila ponovljale
bi imperijalističke novine od Si-cilije
do Vcnezie rimsku izreku
"Teško pobjedjenima" A nova Ju-goslavija
prema pobjedjenoj Ita-liji
u načelu odbija ovu nečovječ-nu
rimsku izreku 1 u znaku brat-stva
garantira svakoj narodnoj
manjini punu jezičnu i kulturnu
ravnopravost Ovim aktom ona
pokazuje pravu civilizaciju Sček
Virgil završava svoje pismo sli-jedećim
riječima: Ponavljam i o-- vo
nemoj nikada zaboraviti da je
Italija pobljedjena država Pri-morci
su kazali što hoće
nom na dobrovoljnoj bazi shvaća-jući
da je to u interesu osiroma-šenih
narodnih slojeva
Da bi roba bila što prije iskrca-na
i otpremljena radi se dan i noć
Predstavnik centralnog odbora iz
Beograda drugarica Slavica Rat-ković-Gla- žar
drug Keriner Dra-go
iz Zemaljskog odbora C K Hr-vatske
i drugarica Blanka šilović
u ime Ispostave Beograda C K
Sušak prednavnicl C K iz Rije-ke
prisustvuju preuzimanju i ot-premi
robe kroz sve vrijeme ula-žući
maksimum snaga za potpuni
uspjeh Disciplina u poslu točnost
i brzina je na potrebnoj visini
Od ukupne količine robe koja
će se razdijeliti po odredjenom
planu iznosimo samo slijedeće ve-će
količine:
598C sanduka od netto 80 kg
razne hrane iz Kanade 10575 ma-lih
paketa od netto 40 kg 3084
sanduka praška za zube 3149fsan-duk- a
praha protiv insekata 1130
sanduka paste za cipele 73C6 kar-tona
(1520 kg) razne hrane C992
koleta cigareta i duhana 2470
kartona medikamenata za priruč-ne
apoteke 1929 bala I sanduka
frotir ručnika 1033 sanduka sa-puna
za brijanje 733 kartona sa-puna
za pranje 46 bala pokrivača
129 sanduka opasača 34 sanduka
dugmeta 1C sanduka četkica za
zube 547 kartona kompletnih pri-bora
za bolesnike u bolnicama 639
t zv poštanskih paketa sa raz-nim
artiklima 1 Rontgen aparat
pol vagona medikamenata te ma-nje
količine razne robe
U koliko ne bi nevrijeme pri-ječilo
redovito iskrcavanje bit će
(NittTtk na str 4)
Na petom zajedničkom zasjeda-nju
Saveznog Vijeća i Vi-jeća
Naroda u nedjelju 24 marča
ove godine ministar unutarnjih
poslova Jugoslavije Aleksandar
Ranković podnio je opširan izvje-štaj
o iakorjenjavanju posljed-njih
ostataka ustaških i četničkih
bandita koji su na razne načine
služili okupatoru i tom prilikom
izjavio kako su organi narodnih
vlasti na 13 marča uhvatili iz-dajnika
i zločinca Dražu Mihajlo-vić- a
što je na zasjedanju izazva-lo
buran aplauz i klicanje mini-stru
javne sigurnosti Ministar
Ranković se osvrnuo i na one
ustaške i četničko zločince koji
su se uspjeli prebaciti u Austriju
i Italiju gdje su naišli na neo-pravdanu
potporu umjesto da ih
se povrati i preda jugoslavenskim
vlastima kao ratne zločine
Govoreći o tome kako su u kvi-slinški- m
vojnim formacijama slu-žili
mnogi zavedeni ljudi i kako
su vlasti tim ljudima bile sprem-ne
oprostiti i rješiti ih odgovor-nosti
davajući im široke amne
stije ministar Ranković je zatim
rekao da pitanje ostataka kvis-linSk- ih
formacija nije bilo rješe-n- o
ni amnestijom ni prjvodje-nje- m
zaluženoj kazni onih koji
su lično bili krivi za krvae zlo-čine
Mora se imati na umu ka-že
ministar Ranković da je treba-lo
primjenjivati vrlo široko shva-ćanje
kada smo htjeli u masi tih
ljudi koji su se borili protiv na-ših
naroda joS 1945 godine gleda-ti
zavedene ljude jer ono Što je
ostalo u oružanim neprijatelj-skim
formacijama koncem 1944 i
sve do maja 1945 godine bilo je
ono najokorjelije pa ih se po
starom mjerilu nije moglo nikako
smatrati zavedenim Pa ipak Je
bila primjenjena vrlo široka am-nestija
Od 2 marča 1945 godine
je na osnovu amnestije pušteno
na slobodu 50519 ratnih zarob-ljenika
dok Je posljednje vrijeme
amnestirano 46C osudjenika koji
su se već nalazili na izdržavanju
kazne
PROPALE SU NADK DOMAĆE
I STRANE REAKCIJE
Zatim je ministar Ranković go-vorio
o banditskim grupama usta-ša
većinom koljača koji su naiš-li
na punu potporu vrhovnog ka-toličkog
klera i pokušali se po-novno
organizirati ra vjerskoj ba-zi
u tako zvanom križarskom po-kretu
A u četničkim banditskim
grupama bili su ostali još mnogi
oficiri komandanti ispunjeni na-dom
da bi mogli proširiti redove
i podići oružjem ustanak protiv
novog života Ostao je u zemlji i
njihov glavni vodja — Draža Mi-hajlo- vić
nadajući se stranoj po-moći
Bilo je tada a ima još i da-nas
prijateljskih glasova za njih
u stranoj reakcionarnoj štampi
koja je preuveličavala četničke
snage i proricala ustanak naro-čito
ustanak "vojske generala
Mihajlovića" Najprije su prori-cali
ustanak za prošlo proljeće
onda opet za ovo proljeće
Danas mogu izjaviti kaže mi-nistar
Ranković da ku propale
nade domaće i strane reakcije u
snagu četničke organizacije Nade
reakcije da će ma u kojem kraju
na$e domovine podići narod protiv
narodnih lati potpuno i konač-no
su se izjalovile (Oduševljeni
aplauz)
DRAŽA MIHAJLOVIĆ V RUKA-M- A
NARODNIH VLASTI
Danas sam u mogućnosti dru-govi
poslanici nastavlja Alek-sandar
Ranković da pred vama
izjavim da je izdajnik Draža Mi-hajlov- lć
od 13 marča ove godine
u rukama organa narodnih vlasti
(Buran aplauz MiniMar financi-ja
S žujević kliče: Žhio rukovo-dio- c
javne ftigurnoti drug Ran-ković"
Svi narodni poslanici usta-ju
i ponovno se prolomio burni
aplauz)
Pri ovome moram priznati da
je ovaj bandit bio nevjerojatno
vješt u skakanju s brda na brod
u skrivanju svoje zločinačke gla-ve
po raznim jazbinama naših br-da
I dolina AH organi uprave dr-žavne
sigurnosti bili su još vješ-tiji
— upravo oni su pokazali pra-vo
majstorstvo u otkrivanju i
hvatanju ovog Izroda našeg naro-da
(Burno i dugotrajno pljeska-nje- )
Hvatanjem ovog izdajnika raz-goliće- na
je podla kampanja I plit-ka
laž reakcionarne inostrane
štampe koja je kroz usta raznih
Rudolfa Churchilla zakletih ne-prijatelja
nove Jugoslavije Siri-la
vijesti o Draži Mihajloviću
kako "gorski car" i tobožnji ko-mandant
"60000 do zubi naoru-žanih
vojnika" provodi ogorčene
borbe u jugoedatenskim planina
ma Ali u moru tih laži nema ni-šta
komičnije nego tvrdnje da je
Draža nekoliko puta odlazio u
inostranstvo na razgovore čas na
kraljem čas sa Andersom sa Ma--
čekom ili drugima Medjutim za
to vrijeme dok su neprijatelji no-ve
Jugoslavije izmišljali "junač-ke"
podvige svog ljubinca i kova
li planove za povratak na staro
Draža Mihajlović je sjedio i stra
hovao u svojoj rupi čuvan tek po
11 vojnika koji su preostali po
slije njihovog katastrofalnog pora
za u maju 1945 god Niti od pu-kovnika
Nikole Kalabića posljed-njeg
Dražinog komandanta neće
iše biti u strahu naši seljaci na
svojim njivama i cestama niti čo-bani
na svojim pašnjacima i šu-mama
(Buran i oduševljen ap
lauz)
Takodier neće više uerožavati
naša mirna sela i stanovištvo ni
mnogi drugi četnički komandanti
koji su u posljednje vrijeme vrši-li
zločine prema našem narodu
Objavljujemo imena samo nekoli-ko
takvih najpoznatiiih zločinaca
i to: potpukovnika Račića kape
tana a8ića kapetana Vasiljevi-ć- a
vojvode Voje Tribrodianina
kapetana Medica poručnika Aj- -
đačića vojvode Bude Raniljčića
poručnika Milica Boškovića Mar--
ka Kotarca poručnika Matica ka
petana Borosa poručnika Mirka
TomaSevića kapetana Leke Dam-janovi- ća
MiloSa Erkića Bora Mi-tranov- ića
pukovnika Borota pu-kovnika
VraneSevića I vojvode
Rade Radića
Nisam u stanju govoriti o re-zultatima
dosadanje istrage nad
Dražom ali vam mogu pouzdano
reći da ima puno razloga radi ko-jih
mnogi njegovi pomagači i sa-učesn- ici
u strašnim zločinima —
bilo oni u inostranstm ili oni ko-ji
su se možda i slučajno jatek-l- i
u našoj zemlji — neće mirno
spavati nakon doznaju da je u
ruke narodne pravde dospio naj-dragocjeniji
živi svjedok svih pod-muklih
planova protiv naše drža-ve
i naroda (Opet buran i dugo-trajni
aplauz)
UČINJEN KRAJ USTAŠKOM I
ČETNIČKOM BANDITIZMU
Nema sumnje drugovi da je
Draža Mihajlović bio posljednja
nada svih reakcionaraca u zemlji
i inostranstvu koji otvoreno il!
prikriveno rade protiv Federativ-ne
Narodne Republike Jugoslavi-je
Ali te nade ostale su samo
glas vapijućeg u pustinji a mi
smo u zemlji učinili kraj četnič-kom
banditizmu jednoć za uvijek
Dakle četnički i ustaški bandi-tizam
je pri svom konačnom uni-štenju
u našoj zemlji Vrlo malo-brojne
i potpuno razbijene i nepo-vezane
grupice od po nekoliko bi-jednika
ili osamljenih pojedinaca
s kojima će naši organi brzo svr-šiti
predstavljaju posljednji išče-zavajući
ostatak savladanog ban-ditizma
Njihov rukovodeći i ofi-cirski
kadar potpuno je uništen ili
čeka na presudu pred našim sudo-vima
Kažnjavanje ratnih zločinaca
predstavlja za nas nepopustivi
zahtjev i princip narodnih vlasti
To je u stvari jedan od najo-pravdanij- ih
i istovremeno najhu-manitarnij- ih
zahtjeva naše napa-ćene
zemlje Mi tražimo sve zlo-čince
koji su pune četiri godine
teške okupacije pustošili po na-šoj
zemlji koji su odgovorni za
masovna ubijstva našeg stanov-ništva
putem kaznenih ekspedici-ja
ili putem masovnih ubijstva i
umorstva kroz poznate logore
smrti u našoj zemlji ili one u Nje-mačkoj
I najzad to zahtevaju sa
punim pravom hiljade i hiljade
naših majki i sestara koje su za-vije- ne
u crno za svojim najmili-jim
Medjutim naša vlada u pogledu
izručivanja ratnih zločinaca nai-lazi
na velike poteškoće i često na
čudno nerazmijevanje kod savez-ničkih
vlasti
Okupatorski ratni zločinci re-gistriraju
se kod komisije Ujedi-njenih
Nacija za ratne zločince u
Londonu Komisija izdaje svoje
listove koje onda dostavlja svim
zainteresiranim vladama Ujedi-njenih
Nacija i svim savezničkim
odnosno okupacionim vlastima u
pojedinim osovinskim i satelit-skim
zemljama u Europi
Okupacione vlasti dužne su pre-ma
savjetu komisije Ujedinjenih
Nacija pronaći uhapsiti i izručiti
okupatorske ratne zločince koji su
u tim listama upisani