000213 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
J si 3 i Trideseta izlalenja JedwsTvo pretplata: Telefon FRIDAY, Bura Ottawi Vlada u skripcu "Velika debata" Ottawi prim se kraju. Stvorena situacija iz koje, misljcnju promatraca, drugog izlaza raspisa izbora. Vlada ncdavno zaprijetila ce to uciniti, mnogi su drZali prisili odobri njczine prijedloge otpustanju guvcr-ncr- a drzavnc banke James Coyne davanju posebnih ministru drza-vno- g dohodka pitanju carina. U uspjela. Senat Coyne zastitu dozvolio sc brani. prema posljednjim vijestima cetvrtak prije podne, piscmo), izgleda cc proglasiti Coynea nevinim vladinih optuzaba! Prije davanju posebnih. minis-tru nacionalnog dobodka odbijen. Autoritet vlade cc pasti na nc raspise izbore prijctila. Л situaciji stvorena korak. se strasno obruka-l- a "Coyncovom aferom". Coyne je junak u na-rod- a. Jc drzavnih ustanova i krgitelj parlamentarnih pra-vil- a. je na i medju samim njezinim pri-stalica- ma. Mnogi su do zaklju£ka napadaj na Coyne izvrSen ncpravilnog postupanja, ne go je zagovarao pravu kanadsku nacionalnu politiku suprotno vladinoj politici potemjavanja amcrickom kapitalu. Coynevo istupanje senatskim odborom za ban-karstv- o i trgovinu je kata-strofaln- o za vladu, posebno ministra financija Flcmin-ga- . Nije mu dozvolili da svjedoci parlamentarnim odborom i su pokusali zastra§it sc-nat da Coyne je stajao na jedno drzavnc usta-nov- c. ga se moglo ot-pust- iti da mu sc prilika da sc od vladi-nih optuzaba? Nije li i to vladinc optuzbe istinite, jp Coyne dokazao u dvo-dnevn- og preslusavanja senatu? U koliko je Coyne i prekrsio pravila, to je u obrani od nepravilnih vladinih napa-daj- a. Glavnu odgovornost za sve to ministar fi-nancija Fleming i bi posteno bi sada podnio ostavku. Coyne se bra-ni- o od nepravednih optuza-ba vlade, je uprao pr-sto- m na uzroke ekonoms-ki- h potcskoca zemlje. je kritizirao vladinu odluku da Proslog piketo-va- n je americki konzulat u Torontu. Demonstranti su plakate sa napisima: BRING THE BER-LIN; RE-ARMI- NG HITLER'S GERMANY; BREAK WITH AND NORAD. Piketovanje je organi-ziral- a studentska organ!-zacij- a za kanadsku neu-tralno- st (Committee Demonstranti su pred konzulatom 15 sc pojavi-l- a policija. Policijski sarlent je de-monstrant-ima naredio da plakate u policijska , №4.;,. '""ЧЗИ #%?;- - r зР. utorka i pctka Godisnja za Kanedu 6 dolara, zemlje 7 Adresa: 2-- B, EM 3-16- 42 XIII. No. 53 (1147) TORONTO, JULY 14, PRICE 8c COPY u u ice jc po nema osim jc da ali da ona samo hocc da scnat da o i u tome nije je uzco u i mu da Da pace, (u ovo da senat od dlog o prava je nista ako ona je u koja je nije Iako poci na Vlada ocima Vlada ispala kao rusioc To naislo osudu da nije zbog zato Mo zem lje pred sto nisu pred Sto u6ini isto. celu vaznc Kako bez brani dokaz da nisu bile kao sto toku u neka ucinio samo snosi ucmio ako nije samo nego On utorka nositi UN TO STOP NATO for sctali nekih minuta kad stave ШМ1~МШљ-£ее- Ш godina hlazi svakog ostale dolara 479 Queen Street Vest Toronto Ontario VOL. 1961 prava kad kako joj taj do§li c"udo dala PER smanji vrijednost kanads-ko- g dolara upotrebljavaju-c- i drzavne fondove da to postigne. (Neki promatrafci tvrde da ce taj korak imati inflacionih posljedica). On je rekao da je za vecu vrije-dnost kanadskog dolara u odnosu na ameriSki kriv o-gro- mni priliv stranog kapi-tal- a. Jedini pravilni put za smanjivanje razlike je sma-njivan- je priticanja stranog kapitala. (Ovo je vlada od-bila- ). Upitan za§to je posljed-nji- h godina odrzavao toli-k- e govore, Coyne je odgo-vori- o : "Da ukazem na rastucu opasnost za kanadsku pri-vred- u i odrzavanje zdra-vo- g novca koja se nalazi u nastavku sve vecih defi-cit- a u nasoj medjunarod-no- j bilanc! placanja, i u rastucoj dominaciji kana-dsk- e privredne aktivnosti po vclikim stranim korpo-racijama- ". Coynevi pogledi nisu pot-pun- o po volji ni libcralnim (koji njih "kompromis", otpustanje na Diefenbaker mijenja stanoviste? Diefenbaker u posljcdnje vrijeme uci-nio dvijc o Berlinu.. U jednom govoru u Torontu napao Sovjetski Savez rekao da Berlinu nema pregovaranja (not ne-gotiable). Napadaj na Sovjetski Savez ponovio je ne-djel- je Winnipegu, dodao: "We need at the same time to maintain calm ju-dgment that we will overlook possibilities of com-promise which, without amounting to appeasement, nonetheless contribute to peace." rije£i ostavljaju utisak da je premijer sada za pregovorc. ce se jo§ jasnije torn Jer, alternativa preovorima je nuklearni rat. kola (to se vidi na slici) da podju na poll-cijsk- u stanicu. Policija je postupila Piketova-nje slobodno, a paradi-ranj- e je, prema rijecima sefa policije, onda kad sudjeluje SO oso-b- a. druitvo za civilne slobode (Associa-tion for Civil Liberties) tvrdi da ni za paradira-nj- e nije potrebna policij-ska dozvola. bi takav zakon postojao, on bi se kosio sa Bill of Rights. Zasto policija ovako postupila? Prema Iistu and Mail", koji ovom dogadjaju pos-veti- o uvodni clanak, poli-cija aktovala na "za- - senatorima su u veci-ni- ) i zato su neki od bi-- li gotovi da s vladom napra-v- e tj. odob-r- e Coynevo Premijer je izjave on je i o prosle u ali je a so not might Ove Nadati se da je i da uskoro izraziti u smislu. i s njima je preko Ako je "Globe je jc vladinim optuzbama. Njih je vise zanimao vladin pri-jedl- og o posebnim pravima ministra drzavnog dohodka, koga su odbacili sa 38 gla-sov- a prema 17. Zbog toga su konzervativni senatori napali liberalne i onda su o-- vi odustali od kompromisa na pitanju otpustanja Coy-ne-- a. Bez razlike sto ce senat zaklju6iti, Coyne vise nece biti guvcrnor drzavne ban-ke. On je, naimc, na svrSet-k- u saslusavanja u senatu iz-jav- io, da cc sam podnijeti ostavku i sve Sto zeli je da ga senat proglasi nevinim od optuzbi koje je protiv njega podigla konzervativ-n- a vlada. Posljcdnje vijesti Swat je odbacio lad in prijed-lo- g za otpustanje Cojnc-a-. Otaj je zatim pmtnio ostaku. Parlamenl je rapuiten be rapisa izbora. povijed nekoga koji je htjeo da cenzurise mislje-nja izrazena na piketas-ki- m plakatima". "Globe and Mail" otvoreno ne kaJe ali nije teiko pogo-dit- i da misli na americkog konzula. Ako americki predsta-vni- ci u ovoj zemlji mislc da mogu njezinim gradja-nim- a diktirati sto ce mi-sli- t! i kako svoja mislje-nja izrazavati, oni se tei-ko varaju. Takvi postup-c- i ce izazvati ostru reak-cij- u. Njujorski "Guardian" je nedavno pisao da ce u iductm kanadskim izbori-m- a glavno pitanje biti a-meri- cka dominacija. Toj stuaciji pridonijeli su ne Susa tesko pogodila zapadne krajeve Susa je tesko pogodila ju-2- ne predjele kanadskih pro-vinci- ja Alberta, Saskatche-wan i Manitoba (pogodjene su i neke amerifike drzave). U utorak je u Manitobi pala obilna kisa, kao i u ne-ki- m predjelima Saskatche-wan- a. To ce spasiti 2etvu od potpune propasti. Su§a je ugrozila i stoku. posto se nema dime hraniti. Krma (suha sto6na hrana) je strahovito poskupila. 0-sob-ito tesko su pogodjeni mali farmeri (bogatiji mo-g- u platiti), kojima ne preo-staj- e drugo nego da stoku prodaju po bilo kojoj cijeni. Farmeri su nezadovoljni ne samo zbog propusta vla Latinska Amerika se (Izvjestaj Tanjuga Brazil, Argentina i Cile udruzuju svoje napore da bi odvratili SAD od politike intervencije i otvorenog pri-tis- ka prema Kubi. Ove zem-lje nastoje da isposluju da Washington preorijentira svoju kontinentalnu politi-ku u pravcu cfikasnije po-drs- ke SAD ckonomskom ra-zvo- ju svojih juznih susjeda. Ovo je glavni zakljuak ko-ji ovdasnji promatraCi izv-la6- e iz intenzivne diplomat-sk- e aktivnosti u Rio de Ja-nei- ru koja je posljednjcg tjedna obiljezena posjetama Brazilu Sileanskih minista-r- a vanjskih poslova i privre-d- e Ortuzara i Filipija i ar-gentinsk- og ministra vanjs-kih poslova Mujikc. Poslije razgovora 6ileans-ki- h ministara s presjedni-- Gomulka pozdravlja jedinstvo socijalistickih Dogadjaj u Torontu Tko je pokusao sprijeciti studente da piketuju americki konzulat protiv rata za Adenauera i njegove naciste? Non-AIignmcn- t). protivzakonito. Medjutim, Javlja se iz Variave da je Vladislav Gomulka izja-vi- o da neprijatelji uzaludno обекији raskol socijalistiS-6ki-h zcmalja. Gomulka je na proslavi 40-godi-§n-jice Mongolske Narodne Republike u Ulan Batoru. Gomulka je kazao: "Na-- U neprijatelji su raJunali na rasulo ili najmanje slablje-nj-e na§eg jedinstva . . . Oni su nastojali da iskoriste na-§- u ideolosku diskusiju da napadnu socijalistiSke zem samo americki monopoli-st!, nego i americki diplo-mats- ki predstavnici. Bilo americkim uprav-ljacim- a po volji ili ne, ci-njen-ica je da vecina Ka-nadja- na dijeli misljenja mladih studenata koji su paradirali pred americ-kim konzulatom u Toron-tu. ONI SU ZA MIRNO RJESENJE BERLINS-KO- G PITANJA, ZA 0-BUSTA-VU NA0RU2A-VANJ- A ZAPADNE NJE-МЛСК- Е I POVLACENJE KANADE IZ VOJNIH PAKTOVA. ONI NE 2E-L- E DA UMIRU ZA ADE-NAUERA I NJEGOVE NACISTE. . . de da poduzme potrebne mjere, nego i zbog mjera koje je poduzela. Ona je, na primjer, predlozila otp-rem- u stoke na drzavne pa§-nja- ke gdje bi se hranila zi-to- m. Farmeri kazu da bi la-k- §e bilo dopremiti zito do njih nego stoku prevoziti na pasnjake. Kad je proslog tjedna bio u Winnipegu premijer Die-fenbaker je samo rekao da vlada prati situaciju "close-ly". CCF-efers- ki vodja Ha-ze- n Argue je zatrazio da se pogodjeni krajevi proglase "disaster area" i da se far-meri-ma pruzi po-m- oc iz drzavne blagajne. sila govorio smjesta protivi pritisku SAD iz Kio de Janerio) kom Janijem Quadrosom i ministrom vanjskih poslova de Melom Francom objav-ljen- a je deklaracija u kojoj se kaze da dvije zemlje "potvrdjuju svoju privrSe-no- st nacelu samoopredjelje-nj- a naroda" i smatraju da je svaka intervencija u unu-tra§n- je ili vanjske poslove druge drzave suprotna tome nacelu. Dvije zemlje izra-zavaj- u zelju da budc оби-va- n i ојабап interameri5ki sistcm. Govorcci na konferenciji za §tampu 2ileanski minis-tar vanjskih poslova Ortu-za- r je rekao da smatra "ne-pogodni- m i nezasnovanim" odrzavanje kontincntalne politi6ke konferencije koja bi imala zadatak da usvoji kolektivne mjere protiv Ku-b- e. lje. Dogadjaji su pokvarili sva njihova ocekivanja." U posljednje vrijeme na Zapadu su kolale glasinc da je izmedju Sovjetskog Sa-ve- za i Kine ponovo do§lo do nesuglasica ali to je pore-ka- o kineski ministar vanjs-kih poslova marsal Cen Ji u intervjuu sa Canadian Broadcasting Corp. u Zene-v- i. On je rekao da izmedju Kine i SSSR-- a postoji "2vrs-t- o jedinstvo" To je potvr-(Nastav- ak na str 4) Policija JUGOSLAVIJA I SSSR KOCA POPOVIC U MOSKVi (Izvjestaji jugoslaveruke itampe) vanjsUkeppetoasklov8e. jКulоaбаjuPgoopsolavvicenspkoisjedtriozavjeni prseedksrjeetdanrikzaa nnistarskog savjeta SSSK-- a Nikitu Sergejevica Hrua-6ov- a. Sovjetski predsjednik via- - — de l jugoslavenski drzavni sekretar sastali su se u Kre-mlj- u u 11 sati po moskov-sko- m vremenu. Njihov raz-gov- or trajao je jedan i po sat. Razgovorima su prisu-stvova- li pomocnik drzavnog sekretara Ivo Vejvoda, am-basad- or FNRJ u Moskvi La-z- ar Mojsov i na6elnici u Drzavnom sekretarijatu Go-jk- o iarkovic i Budimir Lon-ба- г, a sa sovjetske strane ministar vanjskih poslova Andrej Gromiko, njegov za-mjen- ik Nikolaj Firjubin, a-mbas- ador u Bcogradu A. Je-pis- ev i naSelnik evropskog odjeljenja Ministarstva va-njskih poslova S. Astavin. Prije susreta s premije-ro- m Nikitom Hruscovom dr-zavni sekretar Коба Popovic je posjetio Andreja Gromi-k-a i s njim se zadrzao u je-dnosatn- om razgovoru. Razgovori jugoslaven-sko- g drzavnog sekretara s predstavnicima sovjetske vlade odvijali su se u prija-teljsk- oj atmosferi, a krctali su se oko aktuelnih medju-narodni- h pitanja. U 13 sati ministar vanjs-kih poslova Sovjetskog Sa-ve- za Androj Gromiko sa su-prug- om priredio je u vili "Spiridonovka" u Moskvi 0 Moskva. — Sovjetski pre- - [ mijer Nikita HrusCov izja-vio je u govoru slusaocima I Vojne akademijc na prije-m- u u Kremlju, da rukovodi-oc- i zapadnih zemalja nisu pokazali zelju da suradjuju sa SSSR u zakljuiivanju u-gov- ora o miru s Njemafkom i da su svojim izjavama po- kazali ton prijetnje. Kako javlja TASS, §ef sovjetske vlade je rekao, da ne treba "pozivati na rat vec na mir, ne trcba podgri-java- ti atmosferu i dovoditi do konflikta". On je rekao da ce Sovjetski Savez izni-jc- ti svoj prijedlog za miro-vn- u konferenciju o NjemaS- - koj i izrazio je spremnost plijeni studentske plakate amcridkim konzulatom svefani rucak u 6ast Popovi-c-a, njegove supruge i clano-v- a jugoslavenske delegacije. Rucak je protekao u sr-dac- noj atmosferi. Za vrije-me rucka ministar vanjskih poslova Sovjetskog Saveza Andrej Gromiko i drzavni sekretar za vanjske poslove FNRJ Koca Popovic razmi-jeni- li su zdravicc. U svom govoru sovjetski ministar vanjskih poslova Andrej Gromiko izrazio je nadu da ce posjet drzavnog sekretara za vanjske poslo-ve FNRJ Ko£e Popovica l razmjena misljenja koja je pocela, pridonijeti daljcm poboljsanju sovjetsko-jugoe-lavensk- ih odnosa i odigrati korisnu ulogu u borbi svih miroljubivih zemalja za Svrscenje mira. Odgovarajuci na zdravi-c- u sovjetskog ministra vanj-skih poslova, Popovic je u svojoj zdravici izjavio da so raduje sto je imao priliku da premijeru SSSR-- a dru-g- u N. S. IIru§6ovu isporui licne pozdrave predsjedni-ka Tita i da razgovara sa sovjetskim prcmijerom o pitanjima od zajedniSkog interesa. ( Nastavak na str. 3) HRUscOV PREDLOzlO M1R0VNU KONFERENCUU NJEMAcKOJ svoje vlade da razmotri pri-jedlog zapadnih zemalja za mirno rjesenje njemackog problema. "Mi cemo razmo-tri- ti sve prijedloge — rekao je Hru§6ov — i prihvatiti o-n- aj, koji ce najvise pomoci udvrsenju mira i postovati intcrese i suverenitet svih drzava". Hruscov je rekao da ce procedura zaklju(5enja ugo-vo- ra o miru s DR Njcmac'-ko- m biti potpuno u skladu s postojecom medjunarodnom praksom i obicajima. "Pos-lije zakljucenja ugovora, Sovjetski Savez cc skinuti sa sebe sve obavcze koje je dosad imao u pogledu ko-(Nastav- ak na str 4) pred
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, July 14, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-07-14 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000054 |
Description
Title | 000213 |
OCR text | J si 3 i Trideseta izlalenja JedwsTvo pretplata: Telefon FRIDAY, Bura Ottawi Vlada u skripcu "Velika debata" Ottawi prim se kraju. Stvorena situacija iz koje, misljcnju promatraca, drugog izlaza raspisa izbora. Vlada ncdavno zaprijetila ce to uciniti, mnogi su drZali prisili odobri njczine prijedloge otpustanju guvcr-ncr- a drzavnc banke James Coyne davanju posebnih ministru drza-vno- g dohodka pitanju carina. U uspjela. Senat Coyne zastitu dozvolio sc brani. prema posljednjim vijestima cetvrtak prije podne, piscmo), izgleda cc proglasiti Coynea nevinim vladinih optuzaba! Prije davanju posebnih. minis-tru nacionalnog dobodka odbijen. Autoritet vlade cc pasti na nc raspise izbore prijctila. Л situaciji stvorena korak. se strasno obruka-l- a "Coyncovom aferom". Coyne je junak u na-rod- a. Jc drzavnih ustanova i krgitelj parlamentarnih pra-vil- a. je na i medju samim njezinim pri-stalica- ma. Mnogi su do zaklju£ka napadaj na Coyne izvrSen ncpravilnog postupanja, ne go je zagovarao pravu kanadsku nacionalnu politiku suprotno vladinoj politici potemjavanja amcrickom kapitalu. Coynevo istupanje senatskim odborom za ban-karstv- o i trgovinu je kata-strofaln- o za vladu, posebno ministra financija Flcmin-ga- . Nije mu dozvolili da svjedoci parlamentarnim odborom i su pokusali zastra§it sc-nat da Coyne je stajao na jedno drzavnc usta-nov- c. ga se moglo ot-pust- iti da mu sc prilika da sc od vladi-nih optuzaba? Nije li i to vladinc optuzbe istinite, jp Coyne dokazao u dvo-dnevn- og preslusavanja senatu? U koliko je Coyne i prekrsio pravila, to je u obrani od nepravilnih vladinih napa-daj- a. Glavnu odgovornost za sve to ministar fi-nancija Fleming i bi posteno bi sada podnio ostavku. Coyne se bra-ni- o od nepravednih optuza-ba vlade, je uprao pr-sto- m na uzroke ekonoms-ki- h potcskoca zemlje. je kritizirao vladinu odluku da Proslog piketo-va- n je americki konzulat u Torontu. Demonstranti su plakate sa napisima: BRING THE BER-LIN; RE-ARMI- NG HITLER'S GERMANY; BREAK WITH AND NORAD. Piketovanje je organi-ziral- a studentska organ!-zacij- a za kanadsku neu-tralno- st (Committee Demonstranti su pred konzulatom 15 sc pojavi-l- a policija. Policijski sarlent je de-monstrant-ima naredio da plakate u policijska , №4.;,. '""ЧЗИ #%?;- - r зР. utorka i pctka Godisnja za Kanedu 6 dolara, zemlje 7 Adresa: 2-- B, EM 3-16- 42 XIII. No. 53 (1147) TORONTO, JULY 14, PRICE 8c COPY u u ice jc po nema osim jc da ali da ona samo hocc da scnat da o i u tome nije je uzco u i mu da Da pace, (u ovo da senat od dlog o prava je nista ako ona je u koja je nije Iako poci na Vlada ocima Vlada ispala kao rusioc To naislo osudu da nije zbog zato Mo zem lje pred sto nisu pred Sto u6ini isto. celu vaznc Kako bez brani dokaz da nisu bile kao sto toku u neka ucinio samo snosi ucmio ako nije samo nego On utorka nositi UN TO STOP NATO for sctali nekih minuta kad stave ШМ1~МШљ-£ее- Ш godina hlazi svakog ostale dolara 479 Queen Street Vest Toronto Ontario VOL. 1961 prava kad kako joj taj do§li c"udo dala PER smanji vrijednost kanads-ko- g dolara upotrebljavaju-c- i drzavne fondove da to postigne. (Neki promatrafci tvrde da ce taj korak imati inflacionih posljedica). On je rekao da je za vecu vrije-dnost kanadskog dolara u odnosu na ameriSki kriv o-gro- mni priliv stranog kapi-tal- a. Jedini pravilni put za smanjivanje razlike je sma-njivan- je priticanja stranog kapitala. (Ovo je vlada od-bila- ). Upitan za§to je posljed-nji- h godina odrzavao toli-k- e govore, Coyne je odgo-vori- o : "Da ukazem na rastucu opasnost za kanadsku pri-vred- u i odrzavanje zdra-vo- g novca koja se nalazi u nastavku sve vecih defi-cit- a u nasoj medjunarod-no- j bilanc! placanja, i u rastucoj dominaciji kana-dsk- e privredne aktivnosti po vclikim stranim korpo-racijama- ". Coynevi pogledi nisu pot-pun- o po volji ni libcralnim (koji njih "kompromis", otpustanje na Diefenbaker mijenja stanoviste? Diefenbaker u posljcdnje vrijeme uci-nio dvijc o Berlinu.. U jednom govoru u Torontu napao Sovjetski Savez rekao da Berlinu nema pregovaranja (not ne-gotiable). Napadaj na Sovjetski Savez ponovio je ne-djel- je Winnipegu, dodao: "We need at the same time to maintain calm ju-dgment that we will overlook possibilities of com-promise which, without amounting to appeasement, nonetheless contribute to peace." rije£i ostavljaju utisak da je premijer sada za pregovorc. ce se jo§ jasnije torn Jer, alternativa preovorima je nuklearni rat. kola (to se vidi na slici) da podju na poll-cijsk- u stanicu. Policija je postupila Piketova-nje slobodno, a paradi-ranj- e je, prema rijecima sefa policije, onda kad sudjeluje SO oso-b- a. druitvo za civilne slobode (Associa-tion for Civil Liberties) tvrdi da ni za paradira-nj- e nije potrebna policij-ska dozvola. bi takav zakon postojao, on bi se kosio sa Bill of Rights. Zasto policija ovako postupila? Prema Iistu and Mail", koji ovom dogadjaju pos-veti- o uvodni clanak, poli-cija aktovala na "za- - senatorima su u veci-ni- ) i zato su neki od bi-- li gotovi da s vladom napra-v- e tj. odob-r- e Coynevo Premijer je izjave on je i o prosle u ali je a so not might Ove Nadati se da je i da uskoro izraziti u smislu. i s njima je preko Ako je "Globe je jc vladinim optuzbama. Njih je vise zanimao vladin pri-jedl- og o posebnim pravima ministra drzavnog dohodka, koga su odbacili sa 38 gla-sov- a prema 17. Zbog toga su konzervativni senatori napali liberalne i onda su o-- vi odustali od kompromisa na pitanju otpustanja Coy-ne-- a. Bez razlike sto ce senat zaklju6iti, Coyne vise nece biti guvcrnor drzavne ban-ke. On je, naimc, na svrSet-k- u saslusavanja u senatu iz-jav- io, da cc sam podnijeti ostavku i sve Sto zeli je da ga senat proglasi nevinim od optuzbi koje je protiv njega podigla konzervativ-n- a vlada. Posljcdnje vijesti Swat je odbacio lad in prijed-lo- g za otpustanje Cojnc-a-. Otaj je zatim pmtnio ostaku. Parlamenl je rapuiten be rapisa izbora. povijed nekoga koji je htjeo da cenzurise mislje-nja izrazena na piketas-ki- m plakatima". "Globe and Mail" otvoreno ne kaJe ali nije teiko pogo-dit- i da misli na americkog konzula. Ako americki predsta-vni- ci u ovoj zemlji mislc da mogu njezinim gradja-nim- a diktirati sto ce mi-sli- t! i kako svoja mislje-nja izrazavati, oni se tei-ko varaju. Takvi postup-c- i ce izazvati ostru reak-cij- u. Njujorski "Guardian" je nedavno pisao da ce u iductm kanadskim izbori-m- a glavno pitanje biti a-meri- cka dominacija. Toj stuaciji pridonijeli su ne Susa tesko pogodila zapadne krajeve Susa je tesko pogodila ju-2- ne predjele kanadskih pro-vinci- ja Alberta, Saskatche-wan i Manitoba (pogodjene su i neke amerifike drzave). U utorak je u Manitobi pala obilna kisa, kao i u ne-ki- m predjelima Saskatche-wan- a. To ce spasiti 2etvu od potpune propasti. Su§a je ugrozila i stoku. posto se nema dime hraniti. Krma (suha sto6na hrana) je strahovito poskupila. 0-sob-ito tesko su pogodjeni mali farmeri (bogatiji mo-g- u platiti), kojima ne preo-staj- e drugo nego da stoku prodaju po bilo kojoj cijeni. Farmeri su nezadovoljni ne samo zbog propusta vla Latinska Amerika se (Izvjestaj Tanjuga Brazil, Argentina i Cile udruzuju svoje napore da bi odvratili SAD od politike intervencije i otvorenog pri-tis- ka prema Kubi. Ove zem-lje nastoje da isposluju da Washington preorijentira svoju kontinentalnu politi-ku u pravcu cfikasnije po-drs- ke SAD ckonomskom ra-zvo- ju svojih juznih susjeda. Ovo je glavni zakljuak ko-ji ovdasnji promatraCi izv-la6- e iz intenzivne diplomat-sk- e aktivnosti u Rio de Ja-nei- ru koja je posljednjcg tjedna obiljezena posjetama Brazilu Sileanskih minista-r- a vanjskih poslova i privre-d- e Ortuzara i Filipija i ar-gentinsk- og ministra vanjs-kih poslova Mujikc. Poslije razgovora 6ileans-ki- h ministara s presjedni-- Gomulka pozdravlja jedinstvo socijalistickih Dogadjaj u Torontu Tko je pokusao sprijeciti studente da piketuju americki konzulat protiv rata za Adenauera i njegove naciste? Non-AIignmcn- t). protivzakonito. Medjutim, Javlja se iz Variave da je Vladislav Gomulka izja-vi- o da neprijatelji uzaludno обекији raskol socijalistiS-6ki-h zcmalja. Gomulka je na proslavi 40-godi-§n-jice Mongolske Narodne Republike u Ulan Batoru. Gomulka je kazao: "Na-- U neprijatelji su raJunali na rasulo ili najmanje slablje-nj-e na§eg jedinstva . . . Oni su nastojali da iskoriste na-§- u ideolosku diskusiju da napadnu socijalistiSke zem samo americki monopoli-st!, nego i americki diplo-mats- ki predstavnici. Bilo americkim uprav-ljacim- a po volji ili ne, ci-njen-ica je da vecina Ka-nadja- na dijeli misljenja mladih studenata koji su paradirali pred americ-kim konzulatom u Toron-tu. ONI SU ZA MIRNO RJESENJE BERLINS-KO- G PITANJA, ZA 0-BUSTA-VU NA0RU2A-VANJ- A ZAPADNE NJE-МЛСК- Е I POVLACENJE KANADE IZ VOJNIH PAKTOVA. ONI NE 2E-L- E DA UMIRU ZA ADE-NAUERA I NJEGOVE NACISTE. . . de da poduzme potrebne mjere, nego i zbog mjera koje je poduzela. Ona je, na primjer, predlozila otp-rem- u stoke na drzavne pa§-nja- ke gdje bi se hranila zi-to- m. Farmeri kazu da bi la-k- §e bilo dopremiti zito do njih nego stoku prevoziti na pasnjake. Kad je proslog tjedna bio u Winnipegu premijer Die-fenbaker je samo rekao da vlada prati situaciju "close-ly". CCF-efers- ki vodja Ha-ze- n Argue je zatrazio da se pogodjeni krajevi proglase "disaster area" i da se far-meri-ma pruzi po-m- oc iz drzavne blagajne. sila govorio smjesta protivi pritisku SAD iz Kio de Janerio) kom Janijem Quadrosom i ministrom vanjskih poslova de Melom Francom objav-ljen- a je deklaracija u kojoj se kaze da dvije zemlje "potvrdjuju svoju privrSe-no- st nacelu samoopredjelje-nj- a naroda" i smatraju da je svaka intervencija u unu-tra§n- je ili vanjske poslove druge drzave suprotna tome nacelu. Dvije zemlje izra-zavaj- u zelju da budc оби-va- n i ојабап interameri5ki sistcm. Govorcci na konferenciji za §tampu 2ileanski minis-tar vanjskih poslova Ortu-za- r je rekao da smatra "ne-pogodni- m i nezasnovanim" odrzavanje kontincntalne politi6ke konferencije koja bi imala zadatak da usvoji kolektivne mjere protiv Ku-b- e. lje. Dogadjaji su pokvarili sva njihova ocekivanja." U posljednje vrijeme na Zapadu su kolale glasinc da je izmedju Sovjetskog Sa-ve- za i Kine ponovo do§lo do nesuglasica ali to je pore-ka- o kineski ministar vanjs-kih poslova marsal Cen Ji u intervjuu sa Canadian Broadcasting Corp. u Zene-v- i. On je rekao da izmedju Kine i SSSR-- a postoji "2vrs-t- o jedinstvo" To je potvr-(Nastav- ak na str 4) Policija JUGOSLAVIJA I SSSR KOCA POPOVIC U MOSKVi (Izvjestaji jugoslaveruke itampe) vanjsUkeppetoasklov8e. jКulоaбаjuPgoopsolavvicenspkoisjedtriozavjeni prseedksrjeetdanrikzaa nnistarskog savjeta SSSK-- a Nikitu Sergejevica Hrua-6ov- a. Sovjetski predsjednik via- - — de l jugoslavenski drzavni sekretar sastali su se u Kre-mlj- u u 11 sati po moskov-sko- m vremenu. Njihov raz-gov- or trajao je jedan i po sat. Razgovorima su prisu-stvova- li pomocnik drzavnog sekretara Ivo Vejvoda, am-basad- or FNRJ u Moskvi La-z- ar Mojsov i na6elnici u Drzavnom sekretarijatu Go-jk- o iarkovic i Budimir Lon-ба- г, a sa sovjetske strane ministar vanjskih poslova Andrej Gromiko, njegov za-mjen- ik Nikolaj Firjubin, a-mbas- ador u Bcogradu A. Je-pis- ev i naSelnik evropskog odjeljenja Ministarstva va-njskih poslova S. Astavin. Prije susreta s premije-ro- m Nikitom Hruscovom dr-zavni sekretar Коба Popovic je posjetio Andreja Gromi-k-a i s njim se zadrzao u je-dnosatn- om razgovoru. Razgovori jugoslaven-sko- g drzavnog sekretara s predstavnicima sovjetske vlade odvijali su se u prija-teljsk- oj atmosferi, a krctali su se oko aktuelnih medju-narodni- h pitanja. U 13 sati ministar vanjs-kih poslova Sovjetskog Sa-ve- za Androj Gromiko sa su-prug- om priredio je u vili "Spiridonovka" u Moskvi 0 Moskva. — Sovjetski pre- - [ mijer Nikita HrusCov izja-vio je u govoru slusaocima I Vojne akademijc na prije-m- u u Kremlju, da rukovodi-oc- i zapadnih zemalja nisu pokazali zelju da suradjuju sa SSSR u zakljuiivanju u-gov- ora o miru s Njemafkom i da su svojim izjavama po- kazali ton prijetnje. Kako javlja TASS, §ef sovjetske vlade je rekao, da ne treba "pozivati na rat vec na mir, ne trcba podgri-java- ti atmosferu i dovoditi do konflikta". On je rekao da ce Sovjetski Savez izni-jc- ti svoj prijedlog za miro-vn- u konferenciju o NjemaS- - koj i izrazio je spremnost plijeni studentske plakate amcridkim konzulatom svefani rucak u 6ast Popovi-c-a, njegove supruge i clano-v- a jugoslavenske delegacije. Rucak je protekao u sr-dac- noj atmosferi. Za vrije-me rucka ministar vanjskih poslova Sovjetskog Saveza Andrej Gromiko i drzavni sekretar za vanjske poslove FNRJ Koca Popovic razmi-jeni- li su zdravicc. U svom govoru sovjetski ministar vanjskih poslova Andrej Gromiko izrazio je nadu da ce posjet drzavnog sekretara za vanjske poslo-ve FNRJ Ko£e Popovica l razmjena misljenja koja je pocela, pridonijeti daljcm poboljsanju sovjetsko-jugoe-lavensk- ih odnosa i odigrati korisnu ulogu u borbi svih miroljubivih zemalja za Svrscenje mira. Odgovarajuci na zdravi-c- u sovjetskog ministra vanj-skih poslova, Popovic je u svojoj zdravici izjavio da so raduje sto je imao priliku da premijeru SSSR-- a dru-g- u N. S. IIru§6ovu isporui licne pozdrave predsjedni-ka Tita i da razgovara sa sovjetskim prcmijerom o pitanjima od zajedniSkog interesa. ( Nastavak na str. 3) HRUscOV PREDLOzlO M1R0VNU KONFERENCUU NJEMAcKOJ svoje vlade da razmotri pri-jedlog zapadnih zemalja za mirno rjesenje njemackog problema. "Mi cemo razmo-tri- ti sve prijedloge — rekao je Hru§6ov — i prihvatiti o-n- aj, koji ce najvise pomoci udvrsenju mira i postovati intcrese i suverenitet svih drzava". Hruscov je rekao da ce procedura zaklju(5enja ugo-vo- ra o miru s DR Njcmac'-ko- m biti potpuno u skladu s postojecom medjunarodnom praksom i obicajima. "Pos-lije zakljucenja ugovora, Sovjetski Savez cc skinuti sa sebe sve obavcze koje je dosad imao u pogledu ko-(Nastav- ak na str 4) pred |
Tags
Comments
Post a Comment for 000213