Jedinstvo, July 14, 1961

              Љ& £?& 3-- 8, §. lifM&tfete, . ...1 . .- - !"--
TTAANA 4
Fr % I '
t# A If
Г nnnrdirllak 10. iula u Torontu lufki
niima su posli lirfki radnici u Hamiltonu. Ltrfki radnici u
duprijeti SlraJkaSe. Spor je oko place. Unija je traiila 50 cent! po-e- u
odlucili ucmiti islo. LucKi radnici u Sarniji su izjaili da ce p-olice,
pomirdbeni (koncilioni) odbor preporufio 19, a kompanije da-va- le
samo 13. Na slici: Piketovanje brodoa u lorontskoj luci.
GOVOR
(Nastavak sa str. 1)
munikacija sa zapadnim
Berlinom", izjavio je sovje-tski
premijer.
On jc dalje rekao da je
sovjetska vlada u vezi s voj-ni- m mjerama koje su podu-zel- e
SAD i njihove savezni-c- e
u NATO, bila prisiljena
da privrcmcno prekine sma-njivan- je oruzanih snaga
SSSR, sto je bilo planirano
za ovu godinu. HruScov je
dodao, da je sovjetska vla-da,
s obzirom na povecanje
vojnog budzeta
NATO, odlucila povecati
vojni budzet za ovu godinu
za 3,111 milijuna rubalja,
tako da ukupni vojni rasho-d- i
za 10G1. godinu iznose
12,111 milijuna rubalja.
Hrusdov je pozvao rukovo-dioc- c
zapadnili sila da "po-kaz- u razboritost u rjcsenju
njemackog pitanja, da pri-stu- pe pregovorima zajedno
s ostalim miroljubivim zem-ljam- a
i zakljucc ugovor o
miru".
U svom govoru HruSdov
je izrazio suglasnost s izja-vo- m predsjednika Kennedy-j- a
da rjeSenje pitanja zapa-dno- g
no trcba da o-kr- nji
prava stanovnika za-padn- og Berlina u pogledu
njihova slobodnog opredje-ljcnj- a
On je dodao, da je
sovjetska vlada sprcmna (la
pruii sirokc garancije zapa-dno- m
i naglasio je
GOMULKA
(Nastavak sa str. 1)
dio i u govoru na proslavi
10-godisn-jice
Mongolijc u
Pekingu.
(Napomcna: Jugoslaven-sk- a
§tampa je javila da je
proslavi Mongolske Narod-n- e
Rcpublike u Ulan Batoru
prisustvovala i jugoslavens-k- a
dclegacija na delu sa po-dpredsjedni- kom Narodne
skupstine dr Pavlom Grego-ricem- ).
Obrambcni pakt iz-mcdju
Sjcvcrnc Ko-rej- c
i SSSR i Kinc
Prolog tjcdna u Moskvi
je potpisan obrambcni pakt
izmcdju Sovjctskog Savcza
i Korejske Demokratske Re-publi- ke.
Nekoliko dana ka-sni- je
pakt iste naravi potpi-san
je izmcdju Korcjc i NB
Kino.
Ovo znafi da de Sovjetski
Savoz i NR Kina pruiiti pu-n- u
vojnu pomoc Sjevcrnoj
Koreji ako bi bila napadnu-t- a
iz Ju2ne Koroje, koja se
nalazi pod amcrifikom voj-ao- m
kontrolom.
Zapadnonjemadki parla-men- t,
izglasfto je 29. јина
oVe godine zekon o dodjelji-vanj- u staroiih pnzijn pri-pednic- im
elit-n!- h
jedinte SS, koji su se
nfllazili u bo-rbeni-m
form-сЏат- л
nisu navodtw sa- -
zaMraikali radnici. Za
Montrealu
dlanica
Berlina
Berlinu
HRUSCOVA
da je prilikom svakog rjeSe-nj- a
potrebno voditi racuna
da se "zapadni Berlin nala-z- i
u centru suverene drzave
i da preko teritorija te dr-zave
prolaze sve veze Zapa-dno- g
Berlina s ostalim svi-jetoi- n".
Hru§dov je rekao da
ce Sovjetski Savez potpisati
ugovor o miru s Njemadkom
Demokratskom Republikom,
a sovjetske oruzane snagc
bit ce spremne da odgovorc
na agresiju.
Sovjetski premijer je re-kao
da vlade ze-ma- lja
samo na rijedima po-drzav- aju
ideju o razoruza-nju- .
On je ponovno naglasio
da je opce i potpuno razoru-zanj- e
osnovni problem, dije
bi rjeSenje pndonijclo oz-dravljc- nju medjunarodne
situacije". On je prcdlozio
da se u torn smislu uzmu u
obzir i drugi prijedlozi, kao
Sto jc poljski prijcdlog o
stvaranju bezatomske zone
u Evropi, zatim prijcdlog
o povladcnju trupa s tudjih
teritorija, o zakljudenju pa-kt- a
o nonapadanju izmcdju
zemalja Varsavskog pakta
NATO itd.
Hrusdov je pozvao ruko-vodio- ce
zapadnih zemalja
na natjecanjc u mirnom e-konom- skom razvoju i u torn
smislu pozitivno jc ocijonio
izjavu predsjednika Kcnnc-dyj- a
na konferencji za §ta-mp- u
22. jula o mirnom e-konom- skom natjecanju.
Uccnjaci SSSR-- a radc
na problcmu izgradnje
hidrocnskih clcktrana
Vodcci sovjetski stru5-nja- k
za atomsku energiju
Vasilj Jemeljanov, koji se
nalazi u posjetu Poljskoj, i-zj-avio
je da sovjetski ucc-njaci
radc na problcmu izg-ran- je
tcrmonuklcarnih (hi-drogensk- ih)
clektrana.
"Јоб za na§eg vijeka ovaj
projekt ce se ostvariti, pa ce
elektricna struja ko§tati kao
i zrak", dodao jc Jcmljanov.
Slanovnislvo tropskc
Afrikc
Stanovni§tvo tropske Af-rikc,
koje broji 167 miliju-na,
dijeli se na najmanje
600 ctnickih grupa, od ko-dijal- ekt
i svoje obfajc. Обе-ji- li
svaka ima svoj jezik ili
kujc se da ce se ovo stanov-niStv- o
u toku slijedecih 50
godina udvostrufiti zahva-ljuju- ci
boljim higijenskim
uvjetima zivota, unaprcdje-nj- u
zdravstvenc sluzbc l
zdravijoj prehranl.
djelovali u kriminalnoj dje-latnos- ti,
kao Sto je cuvanie
koncentracionih logora ili
pomaganje u likvidiranju
Jevreja.
Protfv ovoga je oStro pro-teetlra- la vlda NjemaSkc
Demokratske Kepublike.
Xacisti u Zapadnoj Njcmackoj cc
dobiti pcnziju
Hitlerovih
a
su
zapadnih
I U Cehoslovackoj po- -
ginulo 108 rudara
108 rudara izgubilo je zi-v- ot
u te§koj nesreci koja so
dogodila 7. jula u rudniku
Dukla o Ostravsko-karvins-ko- m
bazenu u Cehoslovad-ko- j.
Nesrecu je prouzroko-va- o
pozar. Ekipe za spasa-vanj- e
iz cijelog ostravskog
bazena borilc su se za spa-savan- je
ugrozenih radnika,
ali bez uspjeha.
Alzirski narod je jasno
pokazao svoiu rjesc-no- st
u borbi za
nezavisnost
Tunis. — Privremena al-zirs- ka vlada objaviU je sao-pcen- je
povodom nedavnih
manifestacija u Alziru. U
saopcenju se kaze:
Nacionalni dan protesta
protiv podjele alzirske teri-tori- je
bio je u Alziru obiljc-2e- n
patnotskim demonstra-cijam- a
velikog obima. Oda-zivaju- ci
se pozivu privre-men- e
vlade Alzirske Repu-blik- e, alzirski narod je je-dnodu- §no
i svuda potvrdio
svoju rijesenost da se bori
za svoje jedinstvo, nacional-n-u
nezavisnost i nedjeljivost
aliirskog teritorija, uklju-2uju- di
tu i Saharu.
On je joS jcdnom odlucno
manifestirao svoje povjere-nj- e
u Narodnooslobodilacku
armiju, u Front nacionalnog
oslobodjenja i u privremenu
vladu Alzirske Republike.
Zato masovne demonstraci-j- c
od 5. jula 1961. godine i-m- aju historijski гпабај.
Francuska armija i polici-j- a
reagiralc su na za njih
uobi5ijen na6in pucajuci u
masu, provaljujuci u radnje
strajkasa i izla5uci ih plja-ck- i,
iako je Front nacional-nog
oslobodjenja pozvao na
mime demonstracije.
Na desetine mrtvih i sto-tin-e
ranjcnih palo je u 2ita-vo- m Alziru. Mi te slavnc 2r-tv- e
pozdravljamo borbom
koja se nastavlja. Zelimo da
naglasimo da su te zrtve pa-le
u momentu kada privre-mena
vlada Alzirske Rcpu-blike,
u ime alzirskog naro-da- ,
jos jednom potvrdjuje
svoju spremnost da se pu-te- m ozbiljnih i po§tenih pre-govo- ra
opet uspostavi mir
u Alziru".
Scljacki pokrct u
Italiji
U Francuskoj, Огбкој i 1-ta-liji
je doJlo do jakih se-ljadk- ih
protesta protiv vl.i-din- e
poljoprivredne politi-ke- .
Evo jednog izvjeStaja iz
Italije :
U Fircnci je do§lo do su
koba vi§e tisuca demonstra-nat- a
i policije koja je po-mo- cu
dzipova, smrkova i su-zav- ca
zaustavila povorku
radnika i seljaka koji su
traJili da se provede agrar-n- a
reibrma. Do sukoba, u
komc je ranjeno vi§e osoba,
do§lo je za vrijeme general-no- g
§trajka.
U raznim poljoprivred-ni- m
podrucjima zemlje do-§l- o
je do protestnih straj-kov- a.
U znak solidarnosti s
ovim zahtjevima Gcneralna
konfederacija rada pozvala
je u strajk takodjer i indus-trijsk- e
radnike u Firenci.
Iako se rukovodstva osta
lib sindikata nisu priklju6i-la- ,
oko 91 posto raflnika u
Firenci je §trajkalo i mani-fcstira- lo
svoju solidarnost
sa zahtjevima poljoprivred
nih radnika i seljaka.
XcYikl u statistikama
U sjedistu Ujedinjcnih
naroda objavljoni su stati-stik- i
podaci iz kojih se mo-g-u
izvuci ovakvi zakljuvci:
Amerikanci nose primat u
pogledu broja automobila i
televizora. Britanci su prvi u
broju Jitalaca dnevne i tje--
dne stampe. bovjetski gra-dja- ni
na prvom su mjestu u i
kupovini i citanju knjiga. ,
Uvjcl za nasljcdstvo
Poznnti engleski govornik
i milijuna§ James Rankin,
koji je nedavno umro. nije
za svog 2ivota nikad upotre-bljava- o
auto i telofon. Citav
svoj imetak oetavio je svom
prijatclju pol uvjetom, da
ovaj vie nikad ne upotrijo-b-i
auto i telofon.
Gladys Francis Lewis Joshua
60)
Onda Serif trazi uzc zar
Preveo A.
dne na supravljenu bafivu za bra§no. Pet-se- st dAgih je
stajalo uokolo u ducanu u St. Thomasu.
"Ermatinger ima u2e," rede jedan.
"Ali on ga ne ce prodati — ne da se objesi Josha
Doana. Ermatinger je dobar torijevac. Mislite li da bi se
on usudio odbiti da ga proda?' '
"Serif je bio u Brantfordu i Woodstocku, pokusava-juc- i
da kupi komadic uza za §estoga — samo komadic uza
za vjesanje, i mislite li da ga je dobio? Ni jedne jedine
stopel Cudnovato, nije li? Gdje je dovraga skrivena sva
uzad? Torijevci su ljuci nego su ikada bili. Boje se, jer
znaju kako se Citava zemlja osjeda u pogledu vjelanja —
osobito zbog Josha."
Vrata se otvore i serifov zamjenik udje unutra_._ Na-sta- o jetajac, a ljudi su se sumnjidavo ogledavali.
"Za§to netko ne kaze neSto?" zagrmi novodoiljak,
udarajuci po tezgi. "Ja trebam komad uza, i dovraga i s
vama, ako kazete da ga nemate."
"Ne. Nemam ni komadica," rede dovjek za tezgom.
"Ovih dana je velika potranja uzeta. Svc sam prodao.
Bili ovo tanje vrijedilo?"
"Ti dobro znas sto ja hocu. Potrazit cu ga sam."
"Sigurno, §erif, sigurno. No, podi cu s vama u skladi-ste- .
Znate, moze se desiti da ne§to manjka."
Kad su se za dvojicom ljudi zatvorila vrata, prvi go-vornik
se nasmije. "Ne ce ga pronaci pa da trazi ditavu
vjednost."
Petnaest minuta kasnije Rawdon Redfern uleti u du- -
can. "Ima ga! Ima uze! Ermatingerov momak se je bojao
i prodao ga, prije nego ga je on mogao spnjediti. Sto da se
radi?"
"sto grize tebe, Rawdon? Zar ovo nije ono sto si ved
godinama zelio?"
"Imas pravo da to kaze§, ali ima stvari o kojima ti
ne zna§ i nece§ nikada znati. Dakle, ja sam prevrtljivac!
U rcdu. Ja i jesam. On mi je vi§e nego jedanput spasio zi-vo- t,
i spaSavao bi ga i dalje. Ja sam se zakleo da on nije
udestvovao u dqgadjaju u Windsoru. Oni dobro znaju da
nije htio preuzeti komandu, niti nositi oruija. Ali oni ne
obracaiu paznju na to. zele
ga viSe puta gdje riskira ziovt da spasi. ljude — njihove
viastite sinovc i nedake. Ali njemu nije smetalo tko je 5to
bio. Sad bi bio na sigumom na onoj strani, da nije ostao
da spasi nas tri, koji bi bili umrli od gubitka krvi da паз
on nije previjao. On je ostao i mi zivimo. Ako on umre. Ka--
zem vam da je ovo sve skupa glupo! A u zarobljenickoj
povorci, u lancima i konopima, on je bio slobodniji od svi-ju- ."
Rawdon, dvi-s-t i grub dovjek kakav je bio, bio je sa-d- a
na prclomu snage.
"Nisam primjetio da je itko rekao, da ste s njim tako
fino postupali."
"Boze, ne. Pijandili smo u svakoj gostionici, dok su
smrzavajuci zarobljenici stajali i krvarili vani u sponama
Ljudi koje mudi savjest ne postupanju s nikim blago. siba-j- u
sve §to smeta njihovom uiitku."
Redfernovo blijedo lice se je trzalo. On provudc kroz
kosu svoje duge prste i uhvati se za glavu, kao da ce mu
prsnuti.
"Kazem vam," nastavi on, "da reformeri nisu oni koji
su prouzrodili ovaj ustanak. Serif trazi uze za pogresne
vratove. Mogao bi mu ih pokazati nekoliko. 'Boze, kakve
budale i lopovi demo ja i moji prijatclji gospoda izglcdati
za sto godina od sada! A Josh Doan je vec sada patriotski
heroj ! Ja vam kazem da ce njegovo ime ziviti u ovoj zc-ml- ii
dokle god bude slobodnih ljudi. On jc pobijedio! Vi
budale, vi vehke budale! Josh je bez muke pobijedio!"
Dvadeset Sedmo Poglavlje
Radio
a
&
ne?" Govornik pljune i sje- -
uklonm s puta. Vidm
Kraljcvi, konji i slonovi
Poznato je kako u evrop-ski- m
zapadnim zemljama
— osobito u republikam3
Francuskoj i Italiji — ilust-rira- ni
tjednici tiraze
intenzivno podrzavaju
kraljeva i kraljica, prindeva
i princeza. Na naslovnim
stranama u bojama i u og-romn- im
reportaSama, u uje-dnaden- om
ritmu, izmjenju-j- u
se iranska
princeza Monaka
Grace, belgijska kraljica
Fabiola itd. Ali kao da
dosta. Pariski "Match"
donosi pisma svojih ditalaca
koji trazi vi§e takvih
i reportaza. Dakako, ne
objavljuje pisma onih koji-ma
ide na nerve, a no-ma
No, "Match" nije
osobito podastio kraljeve i
kraljice kad je u komentaru
tih naveo Kiplingo-v-u
redenicu: "Ljudima
priiati o konjima, kralje-vim- a
i slonovima."
Bila je nod, petog februara.
Josh je stajao kraj prozora i gledao kako se je na
cmoj vodi rijeke ugasilo svijctlo. SpuStala se je nod. Ne-koliko
zvijezda se je ved bilo probilo kroz sumrak.
Boze dragi, sto ne on dao da ponovno okusa svje.i
vedernji zrak i podigne lice k Nikada vise! Sutra
ce sjati ove iste zvijezdc, a on ne ce biti ziv da vidi.
nada o odgodbi izvrsenja smrtne kazne op-rosten- ja je nestala kad je Francien i Robinin posjet gu-verne- ru zavrsio neuspjehom. Reformeri sa Larmoutha i
Westminstera su nerado odustali od obedanja da ga po-kusa- ju oteti iz zatvora u posljednji das, jer on se je upo-rn-o
protivio u koji bi se upustili, a koji se mogao
ticati i njihovih zivota. Sad je sve bilo sredjeno. Jo§ neko-liko
sati . . . Kad bi mogao ponovno proiiviti svoj zivot, on ne
nista izmjenio — i§ta, osim, naravno, malih, nesta§nih
stvari. Sve sto je on trazio bila je pravda, za sve ljude,
pravo da ljudi slobodni, nepotladeni hodaju po rodnoj
grudi, da upravljaju sami sobom pod pravednim zakonom.
Uputreba sile je ono sto je bilo pogresno. On si nije mo-gao
zamisliti za§to nije bio izbaden iz sekte. Ali blagosli-vlja- o je popustljivost starijih. koja ga je odrzala u krugu
njihove ljubavi i brige.
Duia covjekova je svijeca gospodnja . . . Put duha
CBC & TV
Canada's top comedians, Johnny
wayne (Douom) anu ггапк cnus-te- r,
switch their ites to Califor-nia
this tummer for new seriee,
Holiday Lodge, seen Tuesdays on
CBC-T- V. The comedians, aaewted
shapely Maureen Arthur, eaue
riet of humor when they organ-ise
mial activities at the UM-da- y
Lodge нтикг rooort.
ga sam
velike
kult
carica Farah
Diba, od
to
nije
joS sli-k- a
to tih
malo.
pisnma
tre-ba
bi
nebu!
ih
Svaka ili
riziku bi
bi
by
DO
K. — Tuloncanin ail
P
ne treba sablje . . . Oni koji zivu od sablje i umiru od &a
blje. Sve je bilo tako jednostavno. Za§to se on nije pouz-da- o
u ono sto je moglo pruziti oslonac?
On je bio tako pun ljudskog pobratimslva i zemalj-sk- e
pravice, da nije mogao cckati na sporo dusevno zado-voljstv- o. Dakle, sad je znao da dovjeku nije mogao nista
silom naturiti, ne cak ni slobodu i pravdu. Ovo su bili du-sev- ne vrline, koje moraju uzrasti i njegovati se u dusi, ako
ih netko uopde zeli odgojiti. Asa je i§ao pravim putem.
Stari Jonathan, Jon i Francie — bili su na pravom putu.
Asa je mrtav, ali on nikada ne moze zaista umrijeti.
Veleizdaja! On da je izdajica svojih zcmljaka i do-movi- ne! Njega obuzme bijesnilo. Slijepi i namjerni pro-tivni- ci
slobode, pravde i napredka su bili izdajice. Oni
mogu uspijeti i biti slavljeni, biti promaknuti u vitezove,
ali oni su izdajice. Neprestalna rijeka napredka poplav-Ijuj- e
svoje obale samo onda kad je ljudi pokusaju zaus-tavit-i.
Ameridke ideje! Zasto ne! U Sjedinjenim Drzavama
su velika zbivanja. Kucaj velikog pokreta, vrtlog ncmira
l pustolovine, strujanje napredka, to mu je mijeSalo krv.
Taj napredak ce se §iriti i dalje, sutra i sutra, a on ne ce
biti tu. Da li bi podnosio ovu posljednju nod s vecim po-mirenje- m, kad bi znao da je i on dio ovog napredka
svoje domovine? RazmiSljao je o tome. Mislio je na Tho-ma- sa Painea — siromasnog, slavnog Thomasa Painea.
Ali on, Joshua Doan, nije bio drugi Thomas Paine. On
je bio obidan, miroljubiv dovjek, koji je i§ao u svoju
smrt.
Mislio je na bujan splet yarmouthskih brezuljaka,
zelenih, prostranih; na Ravnjak, isdadkan midudim sje-na- ma oblaka. Nitko, mislio je on, ne moze zaboraviti
njive po kojima je vrludao kao djedak. One idu za njim
u grob, i na drugi svijet. On je volio zemlju. Mogao bi
ju zagrliti i staviti svoje strastvene usne na samu zem-lju.
Zasto je to bilo? Da li to dusa pose2e, da se izjednadi
sa iivotom koji je veci od njezinog vlastitog, malenog,
a kojeg je ona dio? Josh se prisjeti zive spoznaje, koju
je iskusio na Asinom grobu.
On je volio zemlju yarmouthskog Hrastovog Rav-njak- a,
svaku grudu, svaku travku, blage brczuljke, ma-gl- e
koje su se valjale sa jezera i gubile se u jarkom sun-devo- m
svijetlu, mracne ljetne oluje, koje su udaralc tako
naglo i iestoko uz strasno sijevanje i grmljavinu. Od
kako je pamtio samog sebc, on je bio ushicen svakom olu-jo- m
koja se je osovila na kosu, da, dak i olujom iz one
gorke nodi kad se je tukao s Jonom.
Sjetio se je savrscne ti§inc suma u ljctu i zimi; ze-mlje
nanovo probudjene aprilskim kisama, poslijc kojih
j Ravnjak ostajao darovit, s mladim zelenilom na livadi,
grmu i stablu; potoka koji su pjcvali slatke pjesme zvi-jezda- ma; vjctrovitog neba, poput velikog plavog lane-no- g
polja; mirisa trave, koja se jc isparavala na suncu;
doanskog javora, koji je stajao kao prastari strazar
Ravnjaka; gorko- - slatke reskosti jesenskog zraka, i bo-gat- og
mirisa bcrbe; zlatila oktobaiskog sunca; blagog
suskanja njegovih ovaca u visokoj travi kraj ograda; i
Sandy — Josh nesvijesno pruzi ruku da provuee prste
kroz njezino cupavo krzno; Storma — Josh jc opet osjo-ti- o
drhtanjc Stormovog mekanog nosa u svojoj ruci, i na
obrazu.
On jc volio zivot — svc u njemu. U svojih dvadeset
i sedam godina upoznao je sva njegova bogatstva. Opi-nio
se je zivotnim nedadama. Prkosio mu je. Ali ne bi ni-§- ta
izmjenio. Ni tugu, ni bol, ni borbu.
Volio je zenu kako rijctko tko voli — i s njom poro-di- o
sina. To jc prirodno, no ipak je ova harajuca ljubav
i stvaranje zivota u vlastitoj slidnosti, i u boijoj slici i
prilici bilo tajna nad tajnama. Da li ce malo nasmijano,
crnooko dijete kojega voli imati na sebi rig Doana? 1
da li ce cijeniti ono &to su cijenili njegov otac i djed? I
da li ce istrgnuti iz zivota ono sto on, Joshua, nije?
I Francie, njegova mila ljubav. Od samog spu§ta-nj- a
sumraka je negdjc duboko u pameti njegovao misli
o njoj, neodludan da namjerno dodirne uspomene, no
ipak zudeci da sc usredotodi samo na nju, da se utjc§i s
njom.
On ne bi izmjenio ni jednu stvar koju su zajednidki
imali u zivotu — nevrijeme ili sunce, gordinu i slast, tu-gu
i radost, cekanje ili ispunjenje 2eljc . . . Ruka gospod-nja
je vodila — samo kad bi covjek to dozvolio.
Ljubav kakvu su on i Francie imali jedno za drugo
nije uzivao svaki dovjek. On je imao toliko vise od vedi-n- e
drugih, da sad ne bi trebao plakati nad sudbinom ko-ja
ga je li§ila zivota ranije nego mnoge druge. Ali on je
plakao. Sa svim svojim bidem je plakao nad sudbinom,
borio se protiv nje, zudio za 2ivotom.
Opet je vidio Francie — gdje do gleznja u vodi sto-- ji
medju draguscima; Francie, kako hoda kroz suncem
obasjani vocnjak, u svakom pokretu tijela svijesna nje-govih
obozavajucih odiju; Francie gdje nuka dijete na
zivot, i sva blista od divljenja kad se je zivot povratio;
Francie, rumena i krasna one nodi kad su motrili let di-vlj- ih gusaka preko punog mjeseca, i znali za svoju hara- -
jucu ljubav; Francie, §est
ci bulji u tamno ogledalo vodcnidnog jaza.
KUPON ZA OBNOVU PRETPLATE
КлЈ хлт isttkne prelplaU, poslulitt
si ovim kuponom.
JEDINSTVO
479 Queen St. West,
Toronto 2-- B, Ontario.
saljem Money Order od $ za
Novu [] obnovu p God. Q Polgod, Q
IME
ADRESA
MJESTO
Tclcvizija umara oci
Specijalisti za odne bo-les- ti
u Bruxellesu objavili su
nedavno rezultate svojih is-pitiv- anjn
u vezi zamnranja
ocnog iivca. Oni S4i ustano-vi- li
da jekn sat gledanja
godina stara, gdje zamuckuju- -
PROV. _
televizije zahtijeva koncen
traciju oka kao i oeam sati
pisanja na stroju. Prema to-me
— pisanjc na stroju je
manje zamorno od gletlanja
tele1etje — barent Ito s