000154 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
iPk v s&r-- - J"y jyj!iMu tiJMfe-- K !f£J#IL TU ANA 1 NOVOSTI Četvrtak 4 aprila 1946 NOVOSTI INDUSTRIJA STARE JUGOSLAVIJE Published every Tuesdcry Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language RAZVIJALA SE U ANARHIČNOJ TRCI ZA PROFITOM Authorized as Second Class Mail Izlazi svaki utorak četvrtak Tost Office Department Ottawa i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registry Olfice lor the City of Toronto on the 24th day oi October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvrsćuju — Rukopisi se ne vraćaju Još o listovima iz kraja Da bi omogućili drugom važnom materijalu redovito i br-zo izlaženje prisiljeni smo ponovno zamoliti naše pretplatnike da ne poštede sa listovima is starog kraja pogotovo s onak-vima koji osim obiteljske ili lokalne naravi nemaju širu važ-nost S tim listovima mi smo toliko zatrpani da kad bi uvršta-vali u svakom broju po četiri lista da bi nas to uzelo tri mje-seca vremena bez da i jedan list više primimo Listovi iz kraja bili su značajni ispočetka dok su bili ri-jetki i dok su bili novost Sada medjutim svatko je već primio ili redovito prima listove od svojih svatko je na jedan ili drugi način obavješten o stanju u kraju i borbi koju su naši narodi provodili dok su se oslobodili od krvavog okupatora i njegovih domaćih slugu Ako bi još k ovome dodali i materi-jal koji nam izravno iz Jugoslavije dolazi preko Tanjuga (Telegrafske Agencije Nove Jugoslavije) koji govori i razči-njav- a najvažnije dogadjaje u zemlji mi ne vidimo više potre-be da prostor novine popunjavamo sa listovima koji su če-sto puta stari po nekoliko mjeseci Stoga ponovno umoljavamo naše prijatelje pretplatnike i dopisnike da nam pisma iz starog kraja više no šalju osim cnih u kojima se iz kraja zahvaljuju na primljenoj robi pos-lat- oj po nama iz Kanade Ovo listova što imamo pri ruci prebrati ćemo i uvrstiti samo one koji su po našem mišljenju značajniji i širi od obi-teljskog i lokalnog kruga a ostale poslat ćemo natrag Grčki izbori Pod kakvim okolnostima su se prošle nedjelje održali iz-bori u Grčkoj i kako je reakcija grčka ugušivala slobodni iz-ražaj narodne volje kako bi sebi osigurala izbornu pobjedu neka nam objasne dvojica naprednih Grka koji su prema pi-sanju Roba Hali na konferenciji štampe u Vashingtonu obja-snili situaciju u Grčkoj na slijedeći način: Danas se u Grčkoj nalazi više od 50000 britanskih trupa bez poziva bilo koje dosadašnje vlade Britanski diplomati i vojne ličnosti stalno se miješaju u unutarnje poslove Grčke postavljaju desničarske i narodu omražene vlade podstiču teror protiv naroda koji demokratski naginje zameću oružane ustanke i spriječavaju provodjenje najnužnijih mjera sadanje "liberalne" vlade premijera Temistocla Sofoulisa Demokratski Grci pobijaju izjave Churchilla i Edena da su dosadašnje grčke vlade pozvale britanske trupe radi inter vencije Doista takvi zahtjevi su postavljani po pojedinim mi-nistrima ali grčka vlada kao cjelina nije takav zahtjev nika-da postavila U namjerama da se ponovno na prijestolje u Grčkoj po-stavi kralja Georga — kaže jedan od ovih demokratskih Grka — Velika Britanija je sa svojom politikom stvorila uslove za gradjanski rat u decembru 1944 godine ignorirala narodnu volju i zatim uspostavljala vlade bivših nacističkih kolabora-tor- a Sadanja grčka vlada uspostavljena je na 15 novembra po specijalnom britanskom izaslaniku Oslobodilački pokret (HAM) i druge demokratske grupe složile su se iz početka da vlada premijera Sofoulisa pripremi i provede izbore na 31 marča Medjutim britanskim miješanjem i nasrtom anti-narod-n- ih sila toj su vladi stavljane razne zaprijeke pak se za izbo-re od 31 marča može sve reći samo ne to da su bili pravedni i da su izraz slobodne volje grčkog naroda Više od 16 000 grčkih patriota koji su se borili u oslobo-dilačkom pokretu protiv okupatora čame danas u raznim za-tvorima i konclogonma Oko 100 hiljada njih sakriva se po brijegovima bježeći pred terorom grčke reakcije i monarhista Kad bi ti ljudi sišli s brijegova na glasanje smjesta bi bili po zatvarani — kaže jedan od ovih Grka Medjutim izborne liste su tako sastavljene da će rojalisti biti u stanju da glasuju po tri četiri pa i deset puta ako žele To svjedoči da se već una-prijed može zaključiti kakav rezultat izbora će biti I sam premijer Sofoulis je priznao da će izbori biti ne pravedni ali usprkos toga oni se moraju provesti jer tako zohijevaju Britanci Za izbornu agitaciju imaju priliku sred-stava i mogućnosti samo rojalisti Od 25 članova Sofoulisove vlade 12 je rezigniralo iz protesta protiv pkma tako nakarad-ni- h i anti-demokratsk- ih izbora Vodje oslobodilačkog pokreta (EAM) izjavili su da će iz-bore bojkotirati To su izjavili i drugi demokratski krugovi u zemlji Oslobodilački pokret je tražio da se izbori odgode za naj-manje Jest tjedana ali ni time se nebi odstranio reakcionarni karakter izbora Pored toga oslobodilački pokret je tražio da se puste na slobodu svi anii-Iašis- ti i svi članovi oslobodilačkog pokreta a iz vojske i državnih uprava da se odstrane svi poz-nati fašisti i koiaboratori Svemu tome nije udovoljeno i izbori su provedeni Reak-cija kliče na sva usta kako su progresivne sile ostale poraže-ne i kako je narod "potvrdio" sadanje stanje u Grčkoj Da situaciju u Grčkoj nije mirna dapače puna baruta potvrdjuj još i izvještaj predstavnika UNRRE koji kaže da pomoć UNRRE dolazi i da se dijeli pokrajinskim odborima ko-ji su u glavnom sastavljeni od narodnih neprijatelja i bivših saradnika sa okupatorom Takvi odbori dijele hranu i odjeću svojim pristašama — i nikome više Ono što ne podijele izme-dj- u sebe i svojih ono prodaju na crnoj burzi Od inostranog kapitala bili su zastupljeni prije svega francuski engleski i njemački kapital Ove tri zemlje imale su oko 50% svega inostranog kapitala u Jugoslaviji Za njima su slijedili češki švicar-ski američki talijanski i drugi kapitali Neposredno pred rat nje-mački kapital je izbio na prvo mjesto zauzimajući prema ondaš-njim službenim podacima 187% od svega inostranog kapitala Za vrijeme okupacije on je svoje po-zicije proširio transakcijama i no-vim investicijama Inostrani kapital privlačila je u našu zemlju velika mogućnost eksploatacije naših prirodnih bo-gatstava i jeftina radna snaga On je iskorišćavao domaće tržište za-štićeno visokim carinama ili je proizvodio sirovine ili polu-fabri-ka- te za metropolsku industriju či-neći našu privredu nienim dodat- - ' bAtM AJifVr Altt tl! s IaIih veliki da se može reći da se ulože-ni inostrani kapital uzet u cijelini do rata vratio vlasnicima u formi dividendi Ma koliko da je razvitak naše industrije zavisio od plasiranja inostranog kapitala u našoj zem-lji ipak se nije smjelo dopustiti da inostrani kapital zavlada na-šom privredom i da je tako iskori-šćavao kao što mu je to bilo omo-gućeno u staroj Jugoslaviji Državni sektor u industriji nije bio velik Država je posjedovala tvornice monopolskih proizvoda — duhana soli cigaret papira šibica (koje su bile ustupljene na iskoriš-ćavan- je švedskom trustu) učest-vovala je u kartelu šećera i špiri-ta zatim u raznim akcionarskim poduzećima s ukupno oko 72 mili-juna dinara udjela U rudarstvu i bankarstvu država je imala Jače pozicije Osim toga imala je u svo-jim rukama željeznički transport pošte i telegraf Paralelno s razvojem i koncen-tracijom industrije tekao je raz-voj i koncentracija bankarstva Ju-goslavije Koncentracija bankar-skog kapitala djelovala je obratno na ubrzavanje koncentracije u in-dustriji Dok se državni i srbijan-ski kapital koncentrirao u državne i privilegirane banke hrvatski i slovenski kapital bio je u privat-nim bankama gdje je sudjelovao i inostrani kapital Tipične banke koje su bile vezane s industrijom i koje su tako predstavljale finan-cijski kapital bile su: Prva hrvat-ska štedionica Jugoslavenska udružena banka Jugobanka i Lju-bljanska kreditna banka Ove četi ri banke učestvovale su uzeto za-jedno u preko sto industrijskih po-duzeća Državni financijski kapi-tal zajedno sa srbijanskim kon-centriran u državne i privilegira-ne banke zauzeo je dominatnu po-ziciju u privredi Jugoslavije naro-čito poslije uvodjenja šestojanuar-sk- e diktature Industrijom i bankarstvom Ju-goslavije vladala je šaka istih krupnih i inostranih kapitalista Oni su sami učestvovali ili su ima-li predstavnike u vladama u par-lamentu u senatu i na visokim državnim položajima U Jugoslavi-ji su se medjusobno prepletali i po-vezali interesi srpskog slovenskog i hrvatskog krupnog kapitala in-teresi industrijskog i bankarskog domaćeg i inostranog kapitala a interesi svih povezivali su se s dr-žavnim kapitalom i državnom vla-sti Na toj bazi stvorila se ona klika ona oligarhija koja je vla dala industrijom i cijelom privre-dom Jugoslavije vladala državom 1 narodom To su bili razni Savčići Stojadinovići Vrbančići Svrljuge Vindišeri Praprotniki Karadjor-djevi- ći Srškići a kasnije i Pave- - lići Nedići I drugi Za kapitaliste svijeta industrija je bila samo sredstvo bogaćenja Prema tome i njihova industrijska politika nije mogla biti ništa dru-go do grabljenje što većeg profita na račun radnih narodnih masa i cijelog naroda grabljenje i na ra-čun drugih grana privrede prije svega poljoprivrede Najveći danak davala je radni-čka klasa Dok je 1938 industrijski radnik proizvodio prosječno robe u vrijednosti od 80 do 90 hiljada dinara njegova plaća bila je pro-sječno 7200 do 8400 godišnje Prosječna realna nadnica radnika jedva je dostizala 60% čovječje potrebe 2a život Poljoprivreda je zbog siromaš-tva većine gradskog stanovništva Imala u gradu slabo tržište Selo Je prodavalo industriji vrlo jeftino svoje proizvode i plaćalo po sku-pim monopolskim cijenama Indu-strijske proizvode To je vodilo osiromašenju sela i degradaciji poljoprivrede Od ukupnog broja domaćinstava samo 438% imalo je plugove 182% drvene plugove a 38% nije imalo ni najnužnijeg poljoprivrednog orudja Bezobzirno iskorišćavanje rad-nog naroda i iscrpljavanje poljo-privrede monopolskim cijenama od strane kapitala i države silno je smanjilo kupovnu snagu naroda a tim i domaće tržište za industriju Godišnja potrošnja industrijskih proizvoda po stanovniku računata na bazi prometa u 1938 godini iz-no- sil je (u dinarima) brašna 110- - 19 šećera 1882 (po tvorničkoj ci jeni) tjestenine 386 sapuna G18 obuće 3084 (od toga industrijski proizvod 1486 a kože za zanat-ske proizvode 1597) pamučne tka-nine 5930 vunene tkanine 2404 papira za štampu 168 dinara Kada uzmemo u obzir da je ovo računato uopće i prosječno po glavi pri čemu su pojedinci imali previše malo njih — dovoljno a većina premalo ili ništa onda vi-dimo na kakav je nizak životni i kulturni nivo bio bačen naš narod To se u obrnutom smislu mora-lo odraziti i na industriji Malom kupovnom snagom suženo je trži-šte za industrijske proizvode U 1938 godini kada je bila relativno dobra privredna konjunktura ka-pacitet naše cijele industrije ra-čunajući prema broju okupiranih radnih mjesta bio je iskorišćen samo sa 6543% Pri tome je ka-pacitet industrije prerade metala bio iskorišćen sa 4886% dok 38% seoskih domaćinstva nije imalo plugova i najnužnijih poljopriv-rednih sprava a kožna industrija radila je sa 50% dok polovina stanovnika Jugoslavije nije imala cipela veoma često ni opanaka Taj nesklad izmedju mogućnosti industrijske proizvodnje koja je bila u rukama kapitalista i ku-povne snage naroda koju ti isti ka-pitalisti smanjuju neminovno je vodila industrijskoj a zatim i op-ćoj privrednoj krizi Kriza je još niže oborila kapacitet proizvodnje u industriji smanjila je mogućno-st rada još je više snizila kupov-nu snagu naroda 1 povećala nje-govu bijedu kako je to kod nas bilo i za vrijeme posljednje velike krize Industrija stare Jugoslavije vo-dje- na je jedino uskim profitskim interesima razvijala se u anarhič-noj trci za što većim profitom Zato ona nije mogla da ima odre-djen- u industrijsku politiku i neki plan razvoja na bazi postojećih iz-vora sirovina goriva i potreba na-roda nije mogla ca se harmonič no razvija ni s drugim granama privrede Stvorene su čitave grane industrije koje su bile daleko od sirovina ili za koje sirovina u zem-lji uopće nije bilo niti je radjeno na njihovom pripremanju Kranj-ska industrijska družba bila je podignuta tamo gdje nema ni že-ljeza ni potrebnog uglja Papirna industrija bila je koncentrirana u Sloveniji a proizvodnja celuloze u Posni Bauxit iz Dalmacije tre-balo je voziti u Sloveniju da se kao alđminijev oksid vraća u Lo-zov- ac Tekstilne predionice i tkao-nice nisu imale domaćih sirovina i ako su se one u većini mogle ovdje proizvoditi Slično je bilo i s kemijskom industrijom U Ma-kedoniji gdje postoji mogućnost pamučne proizvodnje nije bilo ni jedne predionice S druge strane inostrani kapital iskorištavajući slabu razvijenost domaće industri-je forsirao je pretvaranje naše privrede u dodatak metropolskih industrija i zato je kod nas u pr vom redu proizvodio sirovine i polu-fabrika- te a uvozio gotove in-dustrijske proizvode iz Jugoslavije je izvožena gvozdena ruda a uvo-žen- o sirovo željezo i sirovi čelik izvoien je bauxit i bakarna ruda a uvožen aluminijum i bakarni proizvodi izvoženo je sirovo mas-linovo ulje a uvoženo destilirano izvoženo je žito i brašno a uvože-n- e tjestenine itd To je jedan od primjera anarhije i dezorganizaei-j- e u koju je domaći i inostrani ka-pital bio doveo našu privredu Kapitalisti Jugoslavije nisu se vezali samo s inostranim kapital-om u zemlji Ne obazirući se ni na nacionalnu nezavisnost ni na pri-vredne interese naše zemlje oni su stvorili medjunarodne veze sa ciljem zajedničkog iskorištavanja i ugnjetavanja naroda Jugoslavije sa ciljem uvlačenja Jugoslavije u razne imperijalističke kombinaci je Bila je to nekada u prvom re-du veza s francuskim imperijaliz- - (NitiTik na str 4) Narod se protiv toga buni i u zemlji vrije ogorčenje i ne-zadovoljstvo naroda Eto takva je današnja situacija u Grčkoj To je "uzor" demokracije koju su Britanci zaveli u Grčkoj uz pomoć rojali-sl- a i ostalih anti-narodn- ih grupacija A rezultat izbora je odjek takvog stanja ftv yiE-j- -' v'?iSitSrTTi J&fc&dž NffHr i Naskoro će zločinac Draža pred sud gdje će odgovarati za svoje zločine Pa dok se tako priprema sudska istraga jugoslavenska i ostala reakcija dignula graju prikazivajući Dražu "junakom" zauzi-majući se za njegov sud i njego u obranu Ali narodi Jugoslavije oni koji najbolje pozna aj u Dražu traže: Smrt izdajici 1 zločincu' Poslije Franka sia redu je §alazar Dogadjaji u španiji razvijaju se uporedo sa dogadjajima u Portu-galu Vodje podzemnog anti-fašis-tičk- og pokreta u Portugalu i nji-hovi istomišljenici u vojsci i mor-narici pripovjedaju da su pripre-mili svoje snage i odredili vrijeme za izbacivanje uprave Salazara Udar protiv portugalskog režima i izvesti će se u roku od dva tjedna poslije pada režima diktatora Franka u španiji Ćak bi podzem-ne pripreme u Portugalu mogle ut-jecati i na promjenu španjolskog režima Oni koji su spremni izve-sti puč namjeravaju uspostaviti vojnu vladu čija ima biti dužnost provesti prve demokratske izbore koji se u Portugalu nisu održavali već 20 godina Anti- - fašistički komitet u Portu galu sastoji se od predstavnika Uepublikanske Partije progresiva-c- a iz srednje klase socijalista ko-munista i drugih vidnih pojedina-ca koji politički nisu nigdje op-redjelj- eni Sa komitetom suradju-j- e jedan broj pomorskih oficira — skoro svi su protiv Salazara i je-dan dio vojnih oficira koji su pos-tali protivnici Salazara pod utica- - jem nedavnih dogadjaja u španiji Anti-fašis- ti imaju znatan upliv medju onim vojnim garnizonima koji su ranije izražavali punu lo-jalnost režimu Kako god španjolski demokrati optužuju Britance i Amerikance da je njihova politika najviše od govorna što se Franko još uvjek nalazi na upravi isto tako i portu-galski demokrati optužuju Britan-ce i Amerikance za podržavanje Salazarovog režima Britanija je još najviše zaintere-sirana u podržavanje sadanjih an-ti-narod- nih režima u španiji i Por-tugalu Ona ne samo što se boji promjene već je i duboko zabri-nuta kakva će ta promjena biti VAN ACKER FORMIRAO NOVU VLADU Bruselj 1 Aprila — Socijalista Achille van Acker je formirao novu vladu u Belgiji Vlada je for-mirana nakon šest tjedana politi-čke kriie koja se po tom pitanju pojavila poslije izbora Mada je koaliciona a sastoji se od šest liberala Čest socijalista četiri ko-munista i trojice nepartijkih čla-nova OBAVJEST ZA RADIO PROGRAM Kako je već javljeno pro-gram koji je CBC brodkaMova Ia na 27 marča sastojao se od četničkih pjeama Od uprave CBC je izjavljeno da to nije učinjeno namjerno i kao dokaz odlučili su da dadu novi pro-gram koji će se sastojati od pjesama sto je svirao tambura-ški zbor "Tito- - I pjevao Make-don- ki pjevački zbor iz Toron-ta Ova) novi program CRC daje u ponedjeljak 8 aprila od 630 do 641 rali na večer preko Tran Canada netvtork tj pre-ko itih radio stanica preko ko-jih je brodkestovan prošli pro-gram Vijeće Kan Južnih Slavena da nebi možda bila previše demo-kratska što se samog Portugala tiče Britanija ima razloga bojati se radikalnije promjene u toj zem-lji Portugal provodi vrlo malo trgovine sa drugim zemljama Na nekojim većim portugalskim proiz-vodima Britanija posjeduje isklju-čivo trgovačko pravo pa za te proizvode Portugal ne prima onak-ve cijene kakve bi druge zemlje htjele platiti Uzmimo za primjer sardine ko-je Britanija skoro za dva puta ve-ću cijenu prodaje u drugim zem ljama nego je za njih platila u Portugalu Portugalci ne mogu u tom pogledu ništa učiniti jer je sav proizvod sardina prodan una-prijed Britaniji po cijeni koju je ona sama odredila Britanija dugu-je Portugalu svotu do blizu stoti-nu milijuna šterlina Anglo-por-tugals- ka telefonska kompanija je britansko poduzeće Ima i drugih poduzeća koje posjeduje Britanija u toj zemlji Portugalski demo-krati izjavljuju da bi se Britanija složila promjenom u Portugalu ali takvom promjenom gdje bi i dalje mogla imati ovakve koncesi-je Prošlog oktobra pronjell su se glasovi da će se u Portugalu odr-žati slobodni izbori kroz koje će narod konačno nakon 20 godina imati priliku slobodno izabrati svoje predstavnike u parlamenat Mislilo se da je diktator Salazar promijenio ćud i postao blaži No-vina Republika sa tiražom od ne-kih 15000 primjeraka je u svojim uvodnicima vrlo kritički pisala o Salazaravom režimu U nekoliko tjedana tiraža te novine se samo u Lisbonu povećala na 100000 pri-mjeraka (U Lisbonu je ukupno 750000 stanovnika od kojih je C0 posto nepismenih) Komitet demo Pismo koje samo za sebe govori Uredništvo Novosti pn-nil- o je slijedeće pismo od uredništva i uprave "Slobodne Dalmacije" glasila Narodnog Fronta za Dalmaciju Pismo koje smo pri-mili samo za sebe govori i mi ga donašamo u cijelosti tek bi napomenuli da nam je osobito drago što o našoj štampi i o našem radu ovako misle u sta-rom kraju llsmo glasi: Split 23 veljače 1916 Dragi drugovi — pratimo s naj-većim interesom i zadovoljstvom vaš rad medju iseljenicima u Ka-nadi i neobično nas veseli kad iz pisanja vašeg uglednog lista i iz drugih naprednih naših iseljeni-čkih novina vidimo da u novom svijetu naše novine zauzimlju pra-vilan star prema našoj zemlji prema tekovinama na Se narodno oslobodilačke borbe prema demo-kraciji ostvarenoj u našoj zemlji u kojoj je narod uzeo vlast u svo-je ruke i u kojoj je danas samo rad i doprinos pojedinaca zajedni-ci mjerilo za njegovu vrijednost i nagradu Čitav naš narod okupljen oko svog Narodnog Fronta i svoje de-mokratske narodne vlasti pravi kratskog jedinstva je putem peti-cija poveo kampanju sa zahtjevom da vlada provede demokratske Iz-bore i dozvoli opoziciji da pred na-rod iznese svoje mišljenje o stanju u zemlji Skoro u jedan tjedan vremena nekih 50000 osoba uk-ljuč- iv oficire i druge istaknute ljude potpisalo je peticije To je u vladi izazvalo strah pa su odmak povučene male demokratske privi-legije I policija je počela zabranji-vati peticije Mnogi potpisnici su pozvani na preslušavanje Sve to otkriva kako je jaka sna-ga opozicije 1 kako se režim odr-žava jedino na sili Čak i trgovci i industrijalisti opažaju da režim Salazara predstavlja opasnost raz-vijanju portugalsko ekonomije Iz-voz je ograničen i ovisi isključivo o volji Britanaca Visoki katolički kler podupire Salazarov režim dok su široke mase katolika odluč-no protiv režima jer birokratska državna uprava vodi kontrolu nad poljoprivrednim ko-operativ-ama Nezadovoljstvo portugalskih rad-nika protiv režima se naročito po-jačalo u posljednje vrijeme jer se ne dozvoljava povišenje njihovih nadnica dok su cijene životu pos kočile za 400 do 500 posto Obzirom na sve to oni ljudi u Portugalu koji su spremni povesti široki podzemni pokret za izbaci-vanje Salazaravog režima kada se pojavi prvi veći dogadjaj u špa-niji moraju dobiti snažnu moral-nu i materijalnu podršku od za-padnih demokracija To je u inte-resu naroda ne samo Portugala I španije nego i naroda cijele Eu-rope i općeg medjunarodnog mira Sve dok u tim dvim zemljama pos-toje diktatorski režimi nesmljemo zaboraviti da dozvoljavamo razvi-janje opasnosti koja se nikako ne-sm- ije podcijeniti neobične napore da obnovi zemlju koju su nam fašistički razbojnici i njihove domaće sluge ostavili opljačkanu i porušenu U tom ra-du dolazi do izražaja masovni radni herojizam naših naroda kroz koji progovara konstruktivan zdrav slavenski elemenat Stvara-ju se čudesa na svakom polju ali rane zadate nam od neprijatelja toliko su duboke i teške da se ne-mo- gu zacijeliti preko noći Ogroman nam j podsticaj i mo-ralna pomoć koju nam ukazuju svi napredni slobodoljubivi narodi svijeta a u prvom redu vi naša braća preko Oceana Zato nas sva-ki vaš ljudski pravedan i demo-kratski glas u novinama neobično veseli i daje nam još više snace da nastavimo započetim putem u izgradnji naše siromašne i poru-šene ali borbene ponosne i slobo-doljubive zemlje koja voli slobodu iznad svega U to Ime primite Još jednom naš bratski i drugarski pozdrav i že-lju da se uvjek nadjemo na istoj liniji borbe za pravu istinsku de-mokraciju S Titom u pobjedu! Uredništvo i uprava "Slobodne Dalmacije
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, April 04, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-04-04 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000792 |
Description
Title | 000154 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | iPk v s&r-- - J"y jyj!iMu tiJMfe-- K !f£J#IL TU ANA 1 NOVOSTI Četvrtak 4 aprila 1946 NOVOSTI INDUSTRIJA STARE JUGOSLAVIJE Published every Tuesdcry Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language RAZVIJALA SE U ANARHIČNOJ TRCI ZA PROFITOM Authorized as Second Class Mail Izlazi svaki utorak četvrtak Tost Office Department Ottawa i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registry Olfice lor the City of Toronto on the 24th day oi October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvrsćuju — Rukopisi se ne vraćaju Još o listovima iz kraja Da bi omogućili drugom važnom materijalu redovito i br-zo izlaženje prisiljeni smo ponovno zamoliti naše pretplatnike da ne poštede sa listovima is starog kraja pogotovo s onak-vima koji osim obiteljske ili lokalne naravi nemaju širu važ-nost S tim listovima mi smo toliko zatrpani da kad bi uvršta-vali u svakom broju po četiri lista da bi nas to uzelo tri mje-seca vremena bez da i jedan list više primimo Listovi iz kraja bili su značajni ispočetka dok su bili ri-jetki i dok su bili novost Sada medjutim svatko je već primio ili redovito prima listove od svojih svatko je na jedan ili drugi način obavješten o stanju u kraju i borbi koju su naši narodi provodili dok su se oslobodili od krvavog okupatora i njegovih domaćih slugu Ako bi još k ovome dodali i materi-jal koji nam izravno iz Jugoslavije dolazi preko Tanjuga (Telegrafske Agencije Nove Jugoslavije) koji govori i razči-njav- a najvažnije dogadjaje u zemlji mi ne vidimo više potre-be da prostor novine popunjavamo sa listovima koji su če-sto puta stari po nekoliko mjeseci Stoga ponovno umoljavamo naše prijatelje pretplatnike i dopisnike da nam pisma iz starog kraja više no šalju osim cnih u kojima se iz kraja zahvaljuju na primljenoj robi pos-lat- oj po nama iz Kanade Ovo listova što imamo pri ruci prebrati ćemo i uvrstiti samo one koji su po našem mišljenju značajniji i širi od obi-teljskog i lokalnog kruga a ostale poslat ćemo natrag Grčki izbori Pod kakvim okolnostima su se prošle nedjelje održali iz-bori u Grčkoj i kako je reakcija grčka ugušivala slobodni iz-ražaj narodne volje kako bi sebi osigurala izbornu pobjedu neka nam objasne dvojica naprednih Grka koji su prema pi-sanju Roba Hali na konferenciji štampe u Vashingtonu obja-snili situaciju u Grčkoj na slijedeći način: Danas se u Grčkoj nalazi više od 50000 britanskih trupa bez poziva bilo koje dosadašnje vlade Britanski diplomati i vojne ličnosti stalno se miješaju u unutarnje poslove Grčke postavljaju desničarske i narodu omražene vlade podstiču teror protiv naroda koji demokratski naginje zameću oružane ustanke i spriječavaju provodjenje najnužnijih mjera sadanje "liberalne" vlade premijera Temistocla Sofoulisa Demokratski Grci pobijaju izjave Churchilla i Edena da su dosadašnje grčke vlade pozvale britanske trupe radi inter vencije Doista takvi zahtjevi su postavljani po pojedinim mi-nistrima ali grčka vlada kao cjelina nije takav zahtjev nika-da postavila U namjerama da se ponovno na prijestolje u Grčkoj po-stavi kralja Georga — kaže jedan od ovih demokratskih Grka — Velika Britanija je sa svojom politikom stvorila uslove za gradjanski rat u decembru 1944 godine ignorirala narodnu volju i zatim uspostavljala vlade bivših nacističkih kolabora-tor- a Sadanja grčka vlada uspostavljena je na 15 novembra po specijalnom britanskom izaslaniku Oslobodilački pokret (HAM) i druge demokratske grupe složile su se iz početka da vlada premijera Sofoulisa pripremi i provede izbore na 31 marča Medjutim britanskim miješanjem i nasrtom anti-narod-n- ih sila toj su vladi stavljane razne zaprijeke pak se za izbo-re od 31 marča može sve reći samo ne to da su bili pravedni i da su izraz slobodne volje grčkog naroda Više od 16 000 grčkih patriota koji su se borili u oslobo-dilačkom pokretu protiv okupatora čame danas u raznim za-tvorima i konclogonma Oko 100 hiljada njih sakriva se po brijegovima bježeći pred terorom grčke reakcije i monarhista Kad bi ti ljudi sišli s brijegova na glasanje smjesta bi bili po zatvarani — kaže jedan od ovih Grka Medjutim izborne liste su tako sastavljene da će rojalisti biti u stanju da glasuju po tri četiri pa i deset puta ako žele To svjedoči da se već una-prijed može zaključiti kakav rezultat izbora će biti I sam premijer Sofoulis je priznao da će izbori biti ne pravedni ali usprkos toga oni se moraju provesti jer tako zohijevaju Britanci Za izbornu agitaciju imaju priliku sred-stava i mogućnosti samo rojalisti Od 25 članova Sofoulisove vlade 12 je rezigniralo iz protesta protiv pkma tako nakarad-ni- h i anti-demokratsk- ih izbora Vodje oslobodilačkog pokreta (EAM) izjavili su da će iz-bore bojkotirati To su izjavili i drugi demokratski krugovi u zemlji Oslobodilački pokret je tražio da se izbori odgode za naj-manje Jest tjedana ali ni time se nebi odstranio reakcionarni karakter izbora Pored toga oslobodilački pokret je tražio da se puste na slobodu svi anii-Iašis- ti i svi članovi oslobodilačkog pokreta a iz vojske i državnih uprava da se odstrane svi poz-nati fašisti i koiaboratori Svemu tome nije udovoljeno i izbori su provedeni Reak-cija kliče na sva usta kako su progresivne sile ostale poraže-ne i kako je narod "potvrdio" sadanje stanje u Grčkoj Da situaciju u Grčkoj nije mirna dapače puna baruta potvrdjuj još i izvještaj predstavnika UNRRE koji kaže da pomoć UNRRE dolazi i da se dijeli pokrajinskim odborima ko-ji su u glavnom sastavljeni od narodnih neprijatelja i bivših saradnika sa okupatorom Takvi odbori dijele hranu i odjeću svojim pristašama — i nikome više Ono što ne podijele izme-dj- u sebe i svojih ono prodaju na crnoj burzi Od inostranog kapitala bili su zastupljeni prije svega francuski engleski i njemački kapital Ove tri zemlje imale su oko 50% svega inostranog kapitala u Jugoslaviji Za njima su slijedili češki švicar-ski američki talijanski i drugi kapitali Neposredno pred rat nje-mački kapital je izbio na prvo mjesto zauzimajući prema ondaš-njim službenim podacima 187% od svega inostranog kapitala Za vrijeme okupacije on je svoje po-zicije proširio transakcijama i no-vim investicijama Inostrani kapital privlačila je u našu zemlju velika mogućnost eksploatacije naših prirodnih bo-gatstava i jeftina radna snaga On je iskorišćavao domaće tržište za-štićeno visokim carinama ili je proizvodio sirovine ili polu-fabri-ka- te za metropolsku industriju či-neći našu privredu nienim dodat- - ' bAtM AJifVr Altt tl! s IaIih veliki da se može reći da se ulože-ni inostrani kapital uzet u cijelini do rata vratio vlasnicima u formi dividendi Ma koliko da je razvitak naše industrije zavisio od plasiranja inostranog kapitala u našoj zem-lji ipak se nije smjelo dopustiti da inostrani kapital zavlada na-šom privredom i da je tako iskori-šćavao kao što mu je to bilo omo-gućeno u staroj Jugoslaviji Državni sektor u industriji nije bio velik Država je posjedovala tvornice monopolskih proizvoda — duhana soli cigaret papira šibica (koje su bile ustupljene na iskoriš-ćavan- je švedskom trustu) učest-vovala je u kartelu šećera i špiri-ta zatim u raznim akcionarskim poduzećima s ukupno oko 72 mili-juna dinara udjela U rudarstvu i bankarstvu država je imala Jače pozicije Osim toga imala je u svo-jim rukama željeznički transport pošte i telegraf Paralelno s razvojem i koncen-tracijom industrije tekao je raz-voj i koncentracija bankarstva Ju-goslavije Koncentracija bankar-skog kapitala djelovala je obratno na ubrzavanje koncentracije u in-dustriji Dok se državni i srbijan-ski kapital koncentrirao u državne i privilegirane banke hrvatski i slovenski kapital bio je u privat-nim bankama gdje je sudjelovao i inostrani kapital Tipične banke koje su bile vezane s industrijom i koje su tako predstavljale finan-cijski kapital bile su: Prva hrvat-ska štedionica Jugoslavenska udružena banka Jugobanka i Lju-bljanska kreditna banka Ove četi ri banke učestvovale su uzeto za-jedno u preko sto industrijskih po-duzeća Državni financijski kapi-tal zajedno sa srbijanskim kon-centriran u državne i privilegira-ne banke zauzeo je dominatnu po-ziciju u privredi Jugoslavije naro-čito poslije uvodjenja šestojanuar-sk- e diktature Industrijom i bankarstvom Ju-goslavije vladala je šaka istih krupnih i inostranih kapitalista Oni su sami učestvovali ili su ima-li predstavnike u vladama u par-lamentu u senatu i na visokim državnim položajima U Jugoslavi-ji su se medjusobno prepletali i po-vezali interesi srpskog slovenskog i hrvatskog krupnog kapitala in-teresi industrijskog i bankarskog domaćeg i inostranog kapitala a interesi svih povezivali su se s dr-žavnim kapitalom i državnom vla-sti Na toj bazi stvorila se ona klika ona oligarhija koja je vla dala industrijom i cijelom privre-dom Jugoslavije vladala državom 1 narodom To su bili razni Savčići Stojadinovići Vrbančići Svrljuge Vindišeri Praprotniki Karadjor-djevi- ći Srškići a kasnije i Pave- - lići Nedići I drugi Za kapitaliste svijeta industrija je bila samo sredstvo bogaćenja Prema tome i njihova industrijska politika nije mogla biti ništa dru-go do grabljenje što većeg profita na račun radnih narodnih masa i cijelog naroda grabljenje i na ra-čun drugih grana privrede prije svega poljoprivrede Najveći danak davala je radni-čka klasa Dok je 1938 industrijski radnik proizvodio prosječno robe u vrijednosti od 80 do 90 hiljada dinara njegova plaća bila je pro-sječno 7200 do 8400 godišnje Prosječna realna nadnica radnika jedva je dostizala 60% čovječje potrebe 2a život Poljoprivreda je zbog siromaš-tva većine gradskog stanovništva Imala u gradu slabo tržište Selo Je prodavalo industriji vrlo jeftino svoje proizvode i plaćalo po sku-pim monopolskim cijenama Indu-strijske proizvode To je vodilo osiromašenju sela i degradaciji poljoprivrede Od ukupnog broja domaćinstava samo 438% imalo je plugove 182% drvene plugove a 38% nije imalo ni najnužnijeg poljoprivrednog orudja Bezobzirno iskorišćavanje rad-nog naroda i iscrpljavanje poljo-privrede monopolskim cijenama od strane kapitala i države silno je smanjilo kupovnu snagu naroda a tim i domaće tržište za industriju Godišnja potrošnja industrijskih proizvoda po stanovniku računata na bazi prometa u 1938 godini iz-no- sil je (u dinarima) brašna 110- - 19 šećera 1882 (po tvorničkoj ci jeni) tjestenine 386 sapuna G18 obuće 3084 (od toga industrijski proizvod 1486 a kože za zanat-ske proizvode 1597) pamučne tka-nine 5930 vunene tkanine 2404 papira za štampu 168 dinara Kada uzmemo u obzir da je ovo računato uopće i prosječno po glavi pri čemu su pojedinci imali previše malo njih — dovoljno a većina premalo ili ništa onda vi-dimo na kakav je nizak životni i kulturni nivo bio bačen naš narod To se u obrnutom smislu mora-lo odraziti i na industriji Malom kupovnom snagom suženo je trži-šte za industrijske proizvode U 1938 godini kada je bila relativno dobra privredna konjunktura ka-pacitet naše cijele industrije ra-čunajući prema broju okupiranih radnih mjesta bio je iskorišćen samo sa 6543% Pri tome je ka-pacitet industrije prerade metala bio iskorišćen sa 4886% dok 38% seoskih domaćinstva nije imalo plugova i najnužnijih poljopriv-rednih sprava a kožna industrija radila je sa 50% dok polovina stanovnika Jugoslavije nije imala cipela veoma često ni opanaka Taj nesklad izmedju mogućnosti industrijske proizvodnje koja je bila u rukama kapitalista i ku-povne snage naroda koju ti isti ka-pitalisti smanjuju neminovno je vodila industrijskoj a zatim i op-ćoj privrednoj krizi Kriza je još niže oborila kapacitet proizvodnje u industriji smanjila je mogućno-st rada još je više snizila kupov-nu snagu naroda 1 povećala nje-govu bijedu kako je to kod nas bilo i za vrijeme posljednje velike krize Industrija stare Jugoslavije vo-dje- na je jedino uskim profitskim interesima razvijala se u anarhič-noj trci za što većim profitom Zato ona nije mogla da ima odre-djen- u industrijsku politiku i neki plan razvoja na bazi postojećih iz-vora sirovina goriva i potreba na-roda nije mogla ca se harmonič no razvija ni s drugim granama privrede Stvorene su čitave grane industrije koje su bile daleko od sirovina ili za koje sirovina u zem-lji uopće nije bilo niti je radjeno na njihovom pripremanju Kranj-ska industrijska družba bila je podignuta tamo gdje nema ni že-ljeza ni potrebnog uglja Papirna industrija bila je koncentrirana u Sloveniji a proizvodnja celuloze u Posni Bauxit iz Dalmacije tre-balo je voziti u Sloveniju da se kao alđminijev oksid vraća u Lo-zov- ac Tekstilne predionice i tkao-nice nisu imale domaćih sirovina i ako su se one u većini mogle ovdje proizvoditi Slično je bilo i s kemijskom industrijom U Ma-kedoniji gdje postoji mogućnost pamučne proizvodnje nije bilo ni jedne predionice S druge strane inostrani kapital iskorištavajući slabu razvijenost domaće industri-je forsirao je pretvaranje naše privrede u dodatak metropolskih industrija i zato je kod nas u pr vom redu proizvodio sirovine i polu-fabrika- te a uvozio gotove in-dustrijske proizvode iz Jugoslavije je izvožena gvozdena ruda a uvo-žen- o sirovo željezo i sirovi čelik izvoien je bauxit i bakarna ruda a uvožen aluminijum i bakarni proizvodi izvoženo je sirovo mas-linovo ulje a uvoženo destilirano izvoženo je žito i brašno a uvože-n- e tjestenine itd To je jedan od primjera anarhije i dezorganizaei-j- e u koju je domaći i inostrani ka-pital bio doveo našu privredu Kapitalisti Jugoslavije nisu se vezali samo s inostranim kapital-om u zemlji Ne obazirući se ni na nacionalnu nezavisnost ni na pri-vredne interese naše zemlje oni su stvorili medjunarodne veze sa ciljem zajedničkog iskorištavanja i ugnjetavanja naroda Jugoslavije sa ciljem uvlačenja Jugoslavije u razne imperijalističke kombinaci je Bila je to nekada u prvom re-du veza s francuskim imperijaliz- - (NitiTik na str 4) Narod se protiv toga buni i u zemlji vrije ogorčenje i ne-zadovoljstvo naroda Eto takva je današnja situacija u Grčkoj To je "uzor" demokracije koju su Britanci zaveli u Grčkoj uz pomoć rojali-sl- a i ostalih anti-narodn- ih grupacija A rezultat izbora je odjek takvog stanja ftv yiE-j- -' v'?iSitSrTTi J&fc&dž NffHr i Naskoro će zločinac Draža pred sud gdje će odgovarati za svoje zločine Pa dok se tako priprema sudska istraga jugoslavenska i ostala reakcija dignula graju prikazivajući Dražu "junakom" zauzi-majući se za njegov sud i njego u obranu Ali narodi Jugoslavije oni koji najbolje pozna aj u Dražu traže: Smrt izdajici 1 zločincu' Poslije Franka sia redu je §alazar Dogadjaji u španiji razvijaju se uporedo sa dogadjajima u Portu-galu Vodje podzemnog anti-fašis-tičk- og pokreta u Portugalu i nji-hovi istomišljenici u vojsci i mor-narici pripovjedaju da su pripre-mili svoje snage i odredili vrijeme za izbacivanje uprave Salazara Udar protiv portugalskog režima i izvesti će se u roku od dva tjedna poslije pada režima diktatora Franka u španiji Ćak bi podzem-ne pripreme u Portugalu mogle ut-jecati i na promjenu španjolskog režima Oni koji su spremni izve-sti puč namjeravaju uspostaviti vojnu vladu čija ima biti dužnost provesti prve demokratske izbore koji se u Portugalu nisu održavali već 20 godina Anti- - fašistički komitet u Portu galu sastoji se od predstavnika Uepublikanske Partije progresiva-c- a iz srednje klase socijalista ko-munista i drugih vidnih pojedina-ca koji politički nisu nigdje op-redjelj- eni Sa komitetom suradju-j- e jedan broj pomorskih oficira — skoro svi su protiv Salazara i je-dan dio vojnih oficira koji su pos-tali protivnici Salazara pod utica- - jem nedavnih dogadjaja u španiji Anti-fašis- ti imaju znatan upliv medju onim vojnim garnizonima koji su ranije izražavali punu lo-jalnost režimu Kako god španjolski demokrati optužuju Britance i Amerikance da je njihova politika najviše od govorna što se Franko još uvjek nalazi na upravi isto tako i portu-galski demokrati optužuju Britan-ce i Amerikance za podržavanje Salazarovog režima Britanija je još najviše zaintere-sirana u podržavanje sadanjih an-ti-narod- nih režima u španiji i Por-tugalu Ona ne samo što se boji promjene već je i duboko zabri-nuta kakva će ta promjena biti VAN ACKER FORMIRAO NOVU VLADU Bruselj 1 Aprila — Socijalista Achille van Acker je formirao novu vladu u Belgiji Vlada je for-mirana nakon šest tjedana politi-čke kriie koja se po tom pitanju pojavila poslije izbora Mada je koaliciona a sastoji se od šest liberala Čest socijalista četiri ko-munista i trojice nepartijkih čla-nova OBAVJEST ZA RADIO PROGRAM Kako je već javljeno pro-gram koji je CBC brodkaMova Ia na 27 marča sastojao se od četničkih pjeama Od uprave CBC je izjavljeno da to nije učinjeno namjerno i kao dokaz odlučili su da dadu novi pro-gram koji će se sastojati od pjesama sto je svirao tambura-ški zbor "Tito- - I pjevao Make-don- ki pjevački zbor iz Toron-ta Ova) novi program CRC daje u ponedjeljak 8 aprila od 630 do 641 rali na večer preko Tran Canada netvtork tj pre-ko itih radio stanica preko ko-jih je brodkestovan prošli pro-gram Vijeće Kan Južnih Slavena da nebi možda bila previše demo-kratska što se samog Portugala tiče Britanija ima razloga bojati se radikalnije promjene u toj zem-lji Portugal provodi vrlo malo trgovine sa drugim zemljama Na nekojim većim portugalskim proiz-vodima Britanija posjeduje isklju-čivo trgovačko pravo pa za te proizvode Portugal ne prima onak-ve cijene kakve bi druge zemlje htjele platiti Uzmimo za primjer sardine ko-je Britanija skoro za dva puta ve-ću cijenu prodaje u drugim zem ljama nego je za njih platila u Portugalu Portugalci ne mogu u tom pogledu ništa učiniti jer je sav proizvod sardina prodan una-prijed Britaniji po cijeni koju je ona sama odredila Britanija dugu-je Portugalu svotu do blizu stoti-nu milijuna šterlina Anglo-por-tugals- ka telefonska kompanija je britansko poduzeće Ima i drugih poduzeća koje posjeduje Britanija u toj zemlji Portugalski demo-krati izjavljuju da bi se Britanija složila promjenom u Portugalu ali takvom promjenom gdje bi i dalje mogla imati ovakve koncesi-je Prošlog oktobra pronjell su se glasovi da će se u Portugalu odr-žati slobodni izbori kroz koje će narod konačno nakon 20 godina imati priliku slobodno izabrati svoje predstavnike u parlamenat Mislilo se da je diktator Salazar promijenio ćud i postao blaži No-vina Republika sa tiražom od ne-kih 15000 primjeraka je u svojim uvodnicima vrlo kritički pisala o Salazaravom režimu U nekoliko tjedana tiraža te novine se samo u Lisbonu povećala na 100000 pri-mjeraka (U Lisbonu je ukupno 750000 stanovnika od kojih je C0 posto nepismenih) Komitet demo Pismo koje samo za sebe govori Uredništvo Novosti pn-nil- o je slijedeće pismo od uredništva i uprave "Slobodne Dalmacije" glasila Narodnog Fronta za Dalmaciju Pismo koje smo pri-mili samo za sebe govori i mi ga donašamo u cijelosti tek bi napomenuli da nam je osobito drago što o našoj štampi i o našem radu ovako misle u sta-rom kraju llsmo glasi: Split 23 veljače 1916 Dragi drugovi — pratimo s naj-većim interesom i zadovoljstvom vaš rad medju iseljenicima u Ka-nadi i neobično nas veseli kad iz pisanja vašeg uglednog lista i iz drugih naprednih naših iseljeni-čkih novina vidimo da u novom svijetu naše novine zauzimlju pra-vilan star prema našoj zemlji prema tekovinama na Se narodno oslobodilačke borbe prema demo-kraciji ostvarenoj u našoj zemlji u kojoj je narod uzeo vlast u svo-je ruke i u kojoj je danas samo rad i doprinos pojedinaca zajedni-ci mjerilo za njegovu vrijednost i nagradu Čitav naš narod okupljen oko svog Narodnog Fronta i svoje de-mokratske narodne vlasti pravi kratskog jedinstva je putem peti-cija poveo kampanju sa zahtjevom da vlada provede demokratske Iz-bore i dozvoli opoziciji da pred na-rod iznese svoje mišljenje o stanju u zemlji Skoro u jedan tjedan vremena nekih 50000 osoba uk-ljuč- iv oficire i druge istaknute ljude potpisalo je peticije To je u vladi izazvalo strah pa su odmak povučene male demokratske privi-legije I policija je počela zabranji-vati peticije Mnogi potpisnici su pozvani na preslušavanje Sve to otkriva kako je jaka sna-ga opozicije 1 kako se režim odr-žava jedino na sili Čak i trgovci i industrijalisti opažaju da režim Salazara predstavlja opasnost raz-vijanju portugalsko ekonomije Iz-voz je ograničen i ovisi isključivo o volji Britanaca Visoki katolički kler podupire Salazarov režim dok su široke mase katolika odluč-no protiv režima jer birokratska državna uprava vodi kontrolu nad poljoprivrednim ko-operativ-ama Nezadovoljstvo portugalskih rad-nika protiv režima se naročito po-jačalo u posljednje vrijeme jer se ne dozvoljava povišenje njihovih nadnica dok su cijene životu pos kočile za 400 do 500 posto Obzirom na sve to oni ljudi u Portugalu koji su spremni povesti široki podzemni pokret za izbaci-vanje Salazaravog režima kada se pojavi prvi veći dogadjaj u špa-niji moraju dobiti snažnu moral-nu i materijalnu podršku od za-padnih demokracija To je u inte-resu naroda ne samo Portugala I španije nego i naroda cijele Eu-rope i općeg medjunarodnog mira Sve dok u tim dvim zemljama pos-toje diktatorski režimi nesmljemo zaboraviti da dozvoljavamo razvi-janje opasnosti koja se nikako ne-sm- ije podcijeniti neobične napore da obnovi zemlju koju su nam fašistički razbojnici i njihove domaće sluge ostavili opljačkanu i porušenu U tom ra-du dolazi do izražaja masovni radni herojizam naših naroda kroz koji progovara konstruktivan zdrav slavenski elemenat Stvara-ju se čudesa na svakom polju ali rane zadate nam od neprijatelja toliko su duboke i teške da se ne-mo- gu zacijeliti preko noći Ogroman nam j podsticaj i mo-ralna pomoć koju nam ukazuju svi napredni slobodoljubivi narodi svijeta a u prvom redu vi naša braća preko Oceana Zato nas sva-ki vaš ljudski pravedan i demo-kratski glas u novinama neobično veseli i daje nam još više snace da nastavimo započetim putem u izgradnji naše siromašne i poru-šene ali borbene ponosne i slobo-doljubive zemlje koja voli slobodu iznad svega U to Ime primite Još jednom naš bratski i drugarski pozdrav i že-lju da se uvjek nadjemo na istoj liniji borbe za pravu istinsku de-mokraciju S Titom u pobjedu! Uredništvo i uprava "Slobodne Dalmacije |
Tags
Comments
Post a Comment for 000154