Nase Novine, May 23, 1985

              LIBANON КЛТЛЕВ TRAZI
VISE
(J975II9851
{,РШвннВн1нВ1нВ1нв11вжШ1Ш1
Zdenko Blazic
Gotovo dvije godine libanonskog tap-kan- ja
u mraku, uz potpunu nespremnost
Dzemajelove vlade da se uhvati u kostac
s politickim i socijalnim uzrocima prak-ticno- g rasula drzave, dovelo je do obno-v- e starih planova i starih strahova
Posljednji potez povukli su krajnji de-snic-ari
iz tzv. Libanonskih snaga, Vojnog
ogranka desnicarske Partije falange
(kataebl pobunivsi se protiv svojeg poli-ticko- g
vodstva, preuzevsi. pod vodstvom
Samira Gage, kontrolu nad gotovo cije-li- m oruzanim krilom falange i nagovje-stavaju- ci
'Osnivanje krscanskog nacio-nalno-g
vijeca. koje bi djelovalo kao
parlament i vlada u dijelovima zemlje
naseljenima krscanskim stanovni-stvo-m: Prisjetimo li se da je prije nesto
vise od godinu dana sa slicnom idejom
u javnost bio izasao i voda zajednice
Druza Valid Dzumblat, najavivsi formi-ranj- e administrativnih vijeca u po-dru- cju planinskog lanca Suf, koji nasta-njuj-u
Druzi, bit ce ocigledna sva krhkost
postojece libanonske vlasti predsjednika
Dzemajela i premijera Karamea Tim vi-se
sto, cak i bez takvih politickih progla-s- a
i ambicija, stvarna kontrola nad poje-dini- m
dijelovima zemlje ili vecih grado-v- a, doista pripada vodama pojedinih mi-lici- ja - bib da je rijec o prakticnoj ad-ministrativ-noj
upravi u planinama Suf,
o krscanskoj kontroli nekih najvecih be-jruts-kih
luckih dokova, emitiranju radio
i tv-progra-ma,
ili sunitskoj kontroli dije-l- a Tripolija..
Najnovija pobuna desnih u desni-carsk- oj Partiji falange izaziva, medutim,
oeobitu zabrinutost zbog trenutka u ko-Ja- mu
Џ do nje doslo.
Tri su, naime, kljucna motiva pobune.
Jedan cak javno iznose Geagea Pakra-dun- i
i ostali pucisti - nezadovoljstvo
politikom predsjednika Dzemajela koji
takoder, nije nepoznato, dolazi iz falan-gisticko- g okrilja Dakako, .pucistU nisu
nezadovoljni programom socijalnih i po- litickih reformi koje bi muslimansko),
osobito sijitskoj zajednici, dao veceg
udjela u upravljanju i osigurao ravno-pravnij- a polazista u brojnim sferama
drustvenim djelatnostima (od obrazova-nj- a
do privrede). Naprotiv, oni su neza-dovoljni
zbog Dzemajelove neodlucnosti
da - odbaci takav program. U pozadini
je. dakako, stara potka krscansko-muslimansko- g sukoba, ona koja upucuje
na nerijesenu krizu identiteta obiju
zajednica - jedna buducnost zemlje vidi
u odrzanju arapskog identiieta Libano-na- ,
druga ga zeli cvrsce i izravnije po-veza- ti
sa Eapadom
Drugi je motiv pobune proizvod prvo-g- a - s obzirom da Dzemajel. po procjeni
desnog krila vlastite partije, ne uspijeva
ili ne zeli sprijeciti sijitski prodor pre-m- a vlasti, pucisti se plase da bi izrael-sk- o povlacenje s veceg dijela juga moglo
dovesti do vojnog jacanja Sijita i, time,
jacanja politickih pozicija muslimanske
zajednice. To bi. u perspektivi, znacilo )os
veci pritisak za reformama, uz jos slabi-j- u
Dzemajelovu mogucnost da im se odu-pr- e
Takva se argumentacija obicno ilu-stn-ra
ojacanom mod sijitskog pokreta
otpora na jugu i njegovom politickom
artikulacijom u stavovima vode Amala
Nabiha Berija. ministra u Karameovoj
vladi. Uzgred, dio izraelskog vodstva rje-sen- je vidi u staroj politici aneksije - sve
su cesci glasovi u Tel Avivu da treba pri-poji- ti dio libanonskog juga kako bi se
time oslabila centralna vlast u Bejru-t- u
Treci motiv pobune proizlazi iz nepro-mijenjen- ih vanjskih okolnosti unutar
kojih libanonska kriza vec godinama
pluta poput nemocne igle na kompasu
stranih interesa Doista, od vremena iz-rael-ske
invazije, uza sve pregovore, vanj-sk- e su okolnosti ostale nepromijenjene.
Sirija i Izrael, kao kljucni faktori, ostaju
na sustmski jednakim pozicijama glede
libanonske samostalnosti. I kao sto Iz- rael svoje povlacenje prati akcijama de-stabilizac-ije,
igrajuci na kartu etnicko-vjersk- e
razjedinjenosti, tako Sirija ne-prekid- no balansira izmedu podrske mu-slimansko-lijev- om pblitickom bloku i
bojazni da eventualna njegova prevaga na libanonskoj ravnotezi ne izazove eks-trem-nu reakciju krscansko-desni- h sna-ga- -
No, bez obzira na motive, moguce po-sljedi- ce
puca medu kataebima vise je
nego lako naslutiti - obnova gradan-sko- g rata na razini 1975. godine, cijepa-nj- e
Libanona na etnicke enklave-drzavic- e
i prakticno odumiranje liba-nonske
drzave. Ta je varijanta oduvijek
u igri i njoj objektivno sluzi i puc medu
falangistima, cak i kada ga oni politicki
opravdavaju tezom da jedino nova Jal-t- a
moze donijeti rjesenje libanonske
krize.
HIDO BlSCEVlC
Zivot na dlanu
Zacarani krug
£ ш @ ш
"
Г ц I
Nikaragva danas - obradivanje zemljiSta, puSke nadohvat ruke
MEKSIKO (Oci dopisnika
Tanjuya) - Po broju stanovnika Sre-dnj- a
bi Amcrika u jednoj od supersila
bila beznacajna provincija. Medutim,
po broju ljudi pod огилјет u odnosu
na ukupno stanovniitvo Srednja je
Amerika vet na pragu da se mjeri sa
supersilama. Naravno, jos je rialeko
od toya a bude i ck vojna sMa
rak i kada bi se svi t j e г i n i efekthi i
oruije sta-i- li na jedno mjesto.
(Jruja, netolerancie i losih me
dususjedskih odnosa ina. medutim,
ijk i previse da se leyion zapali, da
ovd.isnja kriza ekbplodka u svjetski
sukob.
Na pedeset stcino. tiika ove suvre-iripn- e
,,bacve s barutom" riode po
je(Jan vojnik, njihov ili americki, na
tisuru po jedna automatska puska,
na deset tisuca po jedan avion ili tenk
i tako unedogled. Umjesto da se
grace tvornice, da se polja obraduju
troktorima i strojevima, a ne stapovi-m- a
i motikama kao u vrijeme Asteka
i Maja, da se oivaraji nova radna mje-;ta- ,
da se an bari 'U"e hrnno; 1 — u
ova) nekad ooliopiK "t'.i raj svije-ta- ,
kjo gljive ;. r:.ijo i'.e njci vojni
aerodrorni, .itini mi I'jinero spijun
ike inst.ilacije, vojt'e bazc, luke i
logori.
Svi govore o miru, naravno iz
svog, ponekad sasvim iskrhljenog
kuta, a u meduvremenu, naoruzava-j- u
se kako bi jos sutra vodili rat do
istrebljenja. Neki po nalogu SAD,
drugi da bi se obranili njihovih nasrta-ja- ,
jedni da oduvaju pozicije koje se
Trenutna situacija u ovom
dijelu svijeta prijeti da pre-rast- e
u sukob sirih razmjera - Ekonomka kriza produb-Ijuj- e
sve izrazenije socijalne
razlike
piji..m.im Ш5ЕП5НВЗШЗ
temeije na neljudskim odnosima,
drugi da spase revoluciju. Odskocna
daska
Honduras je danas najveca amerk.-k- a
baza na svijetu. Ne radi se o jednoj
ili dvije vojne instalacije: cijela ova
mala zemlja vrvi od do zuba naoruza-ni- h
Jenkija. Ne moze se proci ni dese-ta- k
kilometara da se ne nabasa na
neki aerodrom, logor ili bazu. IMarod
istodobno gladuje, zivi od sverca, koji
neminovno prati strane trupe. Susje-dn- i
Salvador je danas zemlja s ratnim
zrakoplovstvom koje bi „svojim"
uslugama moglo „opsluzivati" cijeli
kontinent.
Gvatemala diji rezim obecava iz-bo- re
pod sjenom bajoneta, strateska
je zastitnica SAD i „zapadnog svije-ta
i nacina zivota".
Svuda naokolo, kao i u Hondura--
su i Salvadoru, vrvi od stranih savje-tnik- a
koji silom bajoneta, napalm--bomb- i,
terorom, тибепјет I uboj-stvim- a
pokuJavaju da i ovu zemlju
ugrade u americki пабјп zivota. Sto
se tide Kostarike, zemlje koja je dva-deset- ak
godina vodila gradanski rat
da bi ga 1 948. godine zavrSila sasvim
iskrvavljena i bez pobjednika, raspu-stil- a
je vojsku i proklamirala miro-Ijubi- vi
i demokratski ustav koji zahti-jev- a
totalnu neutralnost. Od te neu-tralr.o- sti
je danas malo toga stalo,
premda i danas, formalno nema
armiju, pod oruzjem drzi oko 15 ti-suca
ljudi i sprema se, poput susje-d- a,
za krvavi rat. Po svaku
cijenu
Tako izgleda danas zeljezni obrut
koji se steze oko Nikaragve i njezine
sandinistiCke revoluctje. Tek izaSIa iz
60. godisnjeg rata mora da povede
drugi: za obranu novog pravednijeg
drustvenog poretka. Tako danas u
ovoj zemlji svaki drugi par cipela ide
na narodnu armiju, svako trece odi-jel- o
je uniforma, od svakog kilograma
hrane polovina ide za vojnike. Umje-sto
da grade socijalizam — za stc su se
godinama borili — sada moraju rato-va- ti
protiv najvece svjetske sile i njezi-ni- h satelita da bi obranili pravo da
budu ono sto su sami odabrali.
Sve ove zemlje prakticno zive u
uvjetima rata, u zacaranom krugu
oruzja, rata i giadi.
Slobodan £ASULE
Abeba, djevojcica od godinu i pol dana stala je svojom nogom na dlari lijec-nik- a,
ne pokrivsi mu ni sve prste. Abeba je razvijena kao da su joj tek tri
mjeseca - zrtva gladi koja prijeti cijelom milijunu africke djece.