Nase Novine, December 02, 1981

              ч
October 21, 1981 NASE NOVINE --9
КО ЈЕ NAPADAO ADAMlCA "GRUPA 77" O
SVJETSKOJ
PRfVREDMOJ
PlSE: PROF. DR. VLADISLAV TOMOVlC
Ove godine odrzana su dva simpozijuma o L.
Adami6u. Prvi je odrzan u maju mjesecu u St. Paulu,
Minn, a drugi u Ljubijani drugom polovinom
septembra. Na oba skupa uzeli su u6e§da mnoai
nau6nici iz raznih zemlja.Medu njima iz Kanade bio je i
Prof. dr. Vladislav A. Tomovi6, set katedre za
Sociologiju na Brock Univerzitetu I 6lan saradni6kog
tima "Nasih Novina". Njegov referat na simpozljumu u
Ljubijani donosimo u cjelini.
Za vrijeme svog druStveno-knjizevno- g
djelovanja u SAD Louis
Adamifi je nailazio na pote§koce
kod pojedinaca i grupa, kako svojih
sugradana tako i Amerikanaca
jugoslovenskog porijekla. Тебкосе
su se javljale zbog nerazumijevanja
Adamifievih humanih briga prema
radnim ljudima rodne mu grupe a
isto tako i prema radnifikoj klasi
SAD pa i 6itavog svijeta. Svaki
pojedinac i grupa gradana kako u
predratnoj Jugoslaviji tako i u
novoj Domovini nisu imali prilike
da javno napadanju Adami6a. To
su cinili pojedinci i pojedine
organlzacije.
U ovom prikazu zadrzacemo se
na nekoliko detalja poznatih
iinjenica o organizovanoj i neor-ganizovan- oj
opoziciji prema
Adami6u. Takode cemo izneti
pojedinosti koje je i samAdamidu tu
i tamo zabiljezio.
Materijal za ovaj referat dobrim
djelom je iz nepoznatih do sada
izvora te prestavlja doprinos
izu6avanju ovog velikog sina
Slovenije i citave Jugoslavije.
Iz pregleda arhiva o Adamifiu
doboja se jedan neizbezan zaklju-ба- к:
postoje u osnovi dvije vrste
kriticlzma s kojima se AdamiC
nosio za vrijeme svoje plodne
karijere. Prvi izvor kritike dolazio je
od njegovih zemljaka Jugoslovena,
kako u zemlji tako i onih koji su
zemlju napustili i nastanili se u
SAD i Kanadi. Ove je ljude Adamid
antagonizirao na nekoliko nadina.
PoSto je doSao u SAD I tu stekao
dobar stepen priznanja i slavu,
1 932 on se vra6a domu gdje postaje
veoma гагобагап uslovima ilvota u
Jugoslaviji. On kritikuje vladu
(specijalno primjeduje da su
podani uticaju stranog kapitala,
prvenstveno francuskog i engles-kog- ),
6udi se da ljudi ne vide izlaz
iz situacije u kojoj se nalaze; da
nefito ne preduzimaju za pobolj-бапј- е
stanja u kome se nalaze.
Adamicevi kritifcari veoma su
nezadovoljni ovakvim prlmjed-bam- a.
On na njih ostavlja utisak
kao da hoce da bude "Messiah
svog naroda" koji ce ih Izvesti na
pravi put. Mozda ni sami Jugo-slove- ni
u onim danima nisu imali
prestavu stvarnog stanja kakvu je
Adamic uspjeo da vidi i osjeti.
Druga vrsta kriticlzma dolazi iz
sasvim razlicitlh izvora. Ovo su
ljudi koji mark I raj u Adamlca kao
komunistu i plaSe se njega.
Adamic je vidjeo sebe u ulozl da
pomogne 6ovje6anstvo u cjelini i
na tome je radio. Njegovi neprl-jatel- ji
napali su njegovo pisanje
kao 6istu propagandu i to propa-gand- u
najgore vrste.
Adamii je gajio veliku ljubav
prema novoj domovini ! to je sa
osjedanjima izrazio u svojim
djelima kao §to su My America, A
Nation of Nations, Two Way Pas-sage,
itd. Medutim, Adamifi nije
bio slijep prema дгебката koje je
vldlo u Sjedinjenim Ameridkim
Drzavama— nepravdu.netoleratnost
i nejednakost u deobi ekonomskih i
drugih dobara te zemlje. Njegovi
' ' ''1 " ' -- v qUo
pogledi na ovu temu su majstorski
iznijeti u knjizi Dynamite, njegovoj
prvoj knjizi izdatoj 1931 godine.
Dinamit je pri6a o klasnom nasilju
u SAD. Tadnije to je istorija i
dokumenat nasilja u redovima
sindikata od Molly Maguires do
podmetanja eksploziva u zgradi
Los Angeles Times-a- . U ovom djelu
autor optuzuje socijalnu neod-Govomo- st
individualistidku prirodu
kapitalizma za sva nasilja koja su
se desila od 1800 do danaSnjih
dana. Nepotrebno je naglasiti da je
Adamic i svom djelu veoma kritican
jer osuduje rad kapitalizma i nacin
na koji se vrSi eksploatacija radni-k- a.
Na iznenadenje, Adamica
kritikuju i oni iiji zivot on upravo
zeli da poboljSa kroz ukazivanje
problema rada kapitalistidkih
institucija. Kao primjer naveScemo
pismo od izvesnog zatvorenika
"klasnog rata" iz zatvora San
Quentin u Kaliforniji koji se zove
Jim. Kao odgovor na Dzimovo
pismo Adamic piSe na pet stanica
objaSnjenje zaSto je pisao
Dynamite i kaze:
Jedan od glavnih razloga zaSto sam
napisao Dinamit na пабп na kome
sam ga pisao je moja lelja da
Sokiram 6itaoce izvan proleterskih
krugova da bih kod njih skrenuo
painju na patnje proleterijata i
posledice klasnog rata. Iskreno
гебепо Ja nisam namjeravao da
moju knjigu 6itaju mase koje
stradaju. Ja znam da radni ljudi
6'itaju vedinom tabliode i komidne
novine. U prkos'&to Revolutionary
AgepiSe, radnidka klasa ne intere-suj- e
se dovoljno za sebe, za svoju
is toriju I tradicije, heroizam I
stradanja; niSta manje je istina da
nedovoljno radi na emancipaciji
svoje klase i za jedan bolji druSt-ve- ni
poredak. Meni izgleda da radni
ljudi su preokupirani sa ieljom
da imaju pune porcije, da imaju
svoje fordove i da igraju "bese-ball- ".
Ja govorim o jednoj velikoj
vedini radnlh ljudi.
Adamicevo podrzavanje obl6-no- g,
rad nog Covjeka u Dinamit-- u
dovelo je do toga da ga desniCari
proglase marksistom, odnosno
komunistom. Kada su mu dali ovu
marku, Adam id 6e za ostatak svoga
zivota bit! proganjan zbog toga.
Njegovi neprijatelji ce tragati za
evidencijom na ovu temu u djelima
Adamida kako bi ptovrdili njihovu
konstataclju daje Adami6 "erven."
Godine 1932 Adamid dobija Gug-genheim
nagradu. Ova nagrada u
obllku Istraziva6ke stipendije
omogucuje Admicu da se vrati u
Jugoslaviju po prvi put u devetnest
godina. Rezultat njegovog puta u
domovinu je knjiga The Native's
Return (Povratak Domorodca,
1934.). Knjiga je postala "preko
noci" uspjeSna. ProglaSena je za
knjigu mjeseca februara 1934
godine. Ta knjiga analizira dobre i
lo5e strane Jugoslavije u doba
Adamicevog boravka u Jugoslaviji
1933 godine. Adamicev uspjeh i
slava dovode ga do kontraverzal-nost- i.
Naprimjer, slojevi iseljeni£- -
v i" 4,' —if'
ke Katolidke crkve tuma6e knjigu
kao podrSku komunizmu. Adami6
ima u knjizi jednu recenicu, izmedu
ostalih neprihvatljivih mlsli za
katolifcko javno mnenei i druge
kritiCare Adamida, u kome kaze da
je buducnost Jugoslavije u jednom
Balkanskom federalizmu koji bi bio
u nekoj vezi sa Rusijom.
Sa pofietkom Drugog svjetskog
rata Adamifi postaje јоб vi5e
kontraverzalna licnost. Njegova
M6nost postaje VhQzbunjuju6a kod
nekih druStvenih sredina zbog
javne uloge koju Adamic sada igra.
Konkretno, on sada dril govore,
intervjue radio stanicama i drugim
sredstvima masovnog komunl-ciranj- a,
posjecuje razne patriotske,
iSeljeniCke organlzacije po SAD I
бак nade vremena da posjeti Toron-to,
Kanada sa istim clljem. On
postaje privrzen Idejama, posebno
idejama Partizanskog pokreta u
Jugoslaviji. On tvrdi da Ima
informacije "iz prve ruke" o stanju
stvari u Jugoslaviji. Opozicija mu
ne vjeruje I javno izrazava sumnju u
Nas mali ooloski vrt
9
O
Australija je vodom odvoje-n- a
od ostalih kontinenata.
Na njoj su se do danas saSuvale
mnoge zivotinjske vrste koje
su na drugim kontinentima
vec davno izumrle. Tamo zivi
guster tuatra, koji na temenu
ima tragove treceg oka. On je
redak primerak takozvane
izumrle vrste gustera. U voda-m- a
Australije zivi riba dvodi-halic- a,
koja dise i skrgama i
ribljim mehurom. Vise od 170
vrsta „torbara" jedino zivi u
Australiji, nema ih vise ni na
jednom kontinentu ! Tu se
nalazi veliki kengur i najmanja
.jX,.- r''V
kredebilnost takve tvrdnje. Oni ga
napadaju javno. Specijalno na ovo
radi Ambasador kraljevine Jugo-slavije
u Washinton-- u Konstantin
Fotic sa nekom Ruth Mitchell i
kongresmenom Donderom.
U svojim pisanjima Adamifi
gloriflcira i objasnjava podvige
Partizana, njihov heroizam, njihovu
spremnost da zrtvuju sebe za dobro
svoga naroda i drzave. On portre-tir- a
tako sjajnu sliku Partizana u
Jugoslaviji kroz svoje djelovanje u
Americi i Kanadi, da je to opozicija
zloupotrebila poslije njegove smrti
takoder. Opozicija protura vijest da
je Adamic kao nesluZbeni savjetnik
Odeljenja za strategiske poslove
(The Office of Strategic Services)
pri Vladi SAD, ilegalno skretao
snabdevanje ove organizacije tako
da je snabdevanje nenamjenjeno
odlazilo u ruke Titovih vojnih
snaga. Drugim rijecima, opozicija
kaze da je Adami6 krao materijal od
ove organizacije i slao ga Partl-zanim- a
u Jugoslaviju.
(Nastavit ce se)
ШШШ
zivotinjica-torba- r, koale koja
H5i na. majusnog medvedica.
Veoma je pitoma i omiljena
te je drze u domovima kao
mi pse. Ovom egzoti6nom
zivotinjskom svetu pripada i
ptica kivi. Toj ptici su krila
sasvim zakrzljala, a perje joj
vise lici na dlaku. U tim
australijskim rezervatima zivi
i najreda ptica lira, kao i
rajska ptica J Tu se nalazi i
UJedinjenl narodi, sep
tembra, Tanjng) — Peti ко(Ш-n-ji
saetanak Grupe 77 zema-Ij- a
ц razvoju na minlstarshom
nivou zavtSen je usvajanjem
deklaracije koja ietice potrebu
izgradnie ozaajmnof povjerenja
medn svim Manicama ekonom-sko- g
poretka i smanjenja zate-gnuto- sti
u svijetu. -
Po§to se izraiava duboka za-brinut- ost
zbog svjetske privre-dn- e
krize koja najteie pogada
zemlje u razvoju, u deklaraciji
se kaze da je ta kriza doVela
do daljnjeg pogorSanja uvjeta
trgovine, do visoke stope infla-cij- e
i znafajnog povecan ja tro-Sko- va
kapitala i medunarodnih
kredita zbog povecanja interes-n- e
stope za koje neraa preseda-n- a.
' Itaveden je podatak da svako
povecanje interestie stope za
svega jedan'postb dovodi do da-ljnjeg
zaduiivanja zernalja u
razvoju u Visini od 20 rnilijardi
araeriikrh dolara. Takoder se
ukazuje na'otezavanje izvoza iz
zemalja u razvoju, na rastuci
uvjete transfera tehnologije.
Ministri Vanjskih poslova ze-malja
u razvoju isticuv zbog to-ga
da je imperativni iadatak
medunarodne zajednice da po-duzr- ne
efikasne mjere rjeJava-nj- a tih te§kih problema-- kako bi
se pridonijelo postlzanju cilje-v- a
raeudnarqdne strategije WN
za tredu dekadu razvoja.
I dalje su prisutne velike ne-real- ne
ambicije za izgradnju
privrednih i drugih objekata.
Pojedini samoupravni, druStve-- ш
i politidki- - faktori uporno
brane svoje investicione podu-hva- te
i od njih ne odstupaju, za
njih traze_ sredstva i angazuju
bankarske organizacije da bi
zatvorili finansijske konstrukcl-j- e,
koje su desto fiktivne. In-vesti- cije
se i dalje finansiraju
iz kratkorofcnih kredita. Na
jmnogim objektima pojavljuju
se velika prekoracenja. U ci-je- loj
toj stvari najbitnije je to
da radnici u mnogim osnovnim
i drugim organizacijama udru-zeno- g
rada ne odluCuju o in-vesticij- ama.
Sadasnje stahje moramo od-lu6- no promijeniti, Savez komu-nist- a
i sve socijalistidke snage
u druStvu morajii ве zalo2iti da
se hitno preispitaju svi planovi
i pfogrami investicione - potro-бп- је
u OOUR,', svim aamoupra-vni- m
organizacijama i dru?tve-no-politi6ki- m
i samoupravnim
zajednicama i lisklade s real-ni- m
materijalnim, mogudnosti-jii- a
i pqUjUkom atabilizaelle.
Ministri $U, --takoder, izrazili
zabrinutost zbog tendencije da
se raedunarodna ekonomska su-rad- nja
uvjejiuje odnosiraa izme-du
Istoka i Zapada, cime se po-stojea.zateg-nutost
odrazava na
razvoj nedovoljno razvijenih ze-mal- ja.
.Te tendencije se posebno
izraiavaju u епогтдога troSe-nj- u
sredstava-- za naoruzavanje.
Dcklaracija, takoder,, ukazuje
na sraanjenje slu2bene pomoci
za-- razvoj i na neizvjesnost u
pogledu dobrovoljnih doprinosa
zarazliCite prograrae i .fondo-veBisfe- ma
TBN. U .torn smislu is-ti- ce 'se potreba ,za nastavlja-njer- a
i jacanjera viSestrane su-radnje'b- ittlhi
povecanjem prili-vajavn- ih
financijskih sredstava
cubasti veliki papagaj kakadu
i prelepi crni labud. , To je
najlepli i najveci zooloSki vrt
na svetu, samo sa jednom
razlikom sto sve te zivotinje
'zive skoro u potpunoj slobodi.
O njima se veoma brizno
staraju mnogi struenjaci zoo-loz- i,
lekari i drugo osoblje. j3ve
se to cini sa mnogo paznje, da
se sloboda zivotinja i ptica
nicim ne povredi.