000859 |
Previous | 9 of 32 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
„„,--
,
DECEMBER 13, 1978
1 ИШ ___ ИИМ_ 1859 H РИИ ВИЗ
PiSe ANTON KOSTELAC
Uredakcljl"Poimko"
Beogradska "Politika" jo najsta-ri-ji
— JoS postoJe6l — jugoslaven-sk- i
list, a danas takoder i dnevnik s
najve6lm tlraiom. Oslm toga, "Po-litika"
ce uskoro slaviti 75. roden-da- n. List je pokrenula obitelj Ribni-ka- r,
ta6nije Vladislav Ribnlkar, re-zer-vni kapetan koji je poginuo u
prvom svjetskom ratu, 1. septem-bra191- 4.
Ti ljudi Ina6e nisu bill IJe-vlfia- ri,
all su bill demokrate I pisall
su o svemu objektlvno, onako kako
jeste. Posljednji iz obitelji Vladis-lav
SI. Ribnlkar, bio je direktor lis-t- a.
Bio je I hosilac Partizanske spo-menl- ce
1941. Umro je 1. decembra
1955. godine.
"Politika" inace nije izlazila u vri-je- me rata, jer bi inace bila prinude-n- a
da sluii okupatorima i doma6im
izdajnicima, Sto je svojevrstan
doprinos NOB. Poznato je joS I to,
da je predsjednik Tito otiSao u
partizane upravo iz redakclje "Poli-tik- e"
1941. godine. Po zavrSetku
rata list je nastavio s izlazenjem i
danas je ozbiljan dnevnik usporedo
sa "Vjesnikom", "Borbom", "De-lo- m"
i "Nbvom Makedonijom".
U redakclji "Polltike" primlo nas
je zamjenik glavnog urednika Sveta
Ljubisavljevid, koji nam je Isprlcao
ve6 navedene pbdatke, a potom
naveo pojedinosti. Iz razgovora
smo saznali da list ima oko 200
novinara, 10 Inozemnlh doplsnlka,
kao i dopisnika u svakom yedem
jugoslavenskom centru." Pored
dnevnika oni joS izdaju: tjedni ба-sop- is
"NIN", Radio i TV reviju,
"Politikin bazar", "llustrovanu poll-tiku- ",
"Mikijev zabavnik", reviju
"Zdrayo", "Politikin zabavnik",
strip "Denis", sportsku reviju "Te-mpo"
i joS neke stvarl.
Pored svega ovoga "Politika" je
investirala znatna sredstva u izgra-dnj-u
velike i suvremene Stamparije
u Krnjadi, pa 6e kroz dvlje godine
izdavatl JoS niz listova I Casoplsa u
ukupnom tiraiu od 300 milijuna
primjeraka.
Upravo zbog ovoga list se, poput
svega drugog, za sada JoS 5 tarn pa
na olovu I u bakrotisku, a vodl se
габипа i o tome da se saCuvaju
radna mjesta. No, nl oni nisu zado-volj- ni
tlraiom, jer Clnjenica je da
novine viSe nisu Jedino sredstvo
informlranja — tu su radio I
televlzija — a ljudi I ina6e sve
manje 6ltaju, Sto vrijedi za 6ltav
svijet.
Veoma prijazan covjek Sveta
Ljublsavljevi6 intereslrao se za
"NaSe novine", za iselJenlStvo I na
kraju izrazio zelju da im Saijemo
naS list a oni nama u zamjenu
"Tempo".
Tvrdava Kalemegdan
Jedno poslijepodne, po zavrSet-k- u
IseljenlCke nedeije, proveo sam
u Beogradu u druStvu Steve Serda-r- a,
bivSeg iseljenika u Kanadi I
Marka Kramarica, iseljenika iz De-troit- a,
Michigan.
Cika Mafko i ja bill smo tog dana
gdsti Steve Serdara, koji nas je, po
susretu u hotelu "Slavija", poveo
na гибак u "Dunavski venae", res-tor- an na samoj obali Dunava.
Sjedlll smo pored samog prozora i
promatrall ovu naSu najvecu rfjeku,
Slepove i brodove, prolaznike I
кирабе, a Dunav je tekao svojTm
putem, mirno, postojano i snaino,
I dok sam gledao tu 2utu masu
vode u glavl su mi se i nehotice vrz-ma- li
stihovl o toj rijeel, a posebno
ona stara i mo2da naJljepSa pjesma
"Slrok Dunav, ravan Srem..."
Po гибки smo proSetall pored
®ЖШ$ЖШ0МШШтПШ
пк"гчи - л- - Ф.шжт 'i
w пи fv4Fna мг uik_ ; - л ih — кч шшш i овгж
t GestUta Novogodisnje t praznike Ћ
8X svporjiijmatecljliamnao,vikmaao i Љg
ШШ svim Jugoslovenima. 8
ШШШШШШШ-ШШ- М
(11)
Dunava, stazom kojom je zavrsena
obzidana obala, sve do ибба Save u
Dunav i promatrall taj voderii
trokut, 6iju slmetriju naruSava
Dunavac, manji odljevak Dunava
Sto prl samom ибби 6ini oto6l6.
Oto6ic je bujan, fantastl6no zelen,
all neupotrebljlv jer plavi i !пабе je
IsuviSe vlazan, zadojen vodom.
Nad sam im ovim uS6em uzdlze
se stara beogradska tvrdava Kale-megdan,
jedno od najpoznatijih
oblljeija ovog grada. Ve6 pri
samom Dunavu postoje dvije gra-devl- ne
— Careva Kaplja i NebojSa
Kula — dok se ostaci tvrdave
nalaze na samom vrhu. No, na
obronku izmedu ovih zdanja nalazi
se beogradski zooloSki vrt, a cesta
pored njega usplnje se I vodi vas
do same drevne kapije tvrdave. Od
samog ulaza роб!пји — sada nara-vn- o
napuStene — zgrade: baruta-n- a,
puSkamice, podzide i prezide i
sve se u kaskadama vere prema
vrhu, koji je takoder neravan. Medu
zna6ajnljlm stvarima, rasutim po
samom vrhu, spadaju: Rimski bu-na- r,
do 6ijeg se dna moze do6i stu-ba- ma
i koji potje6e iz rimskog
doba; spomenik Pobjedniku, kube
Damad Ali-paS- e; spomenik Fran-cuzi- ma
na kojemu pi5e: "Volimo
Francusku kao Sto je ona volela
nas 1914-1918.- "! Grobnica narod-ni- h
heroja gdje su sahranjeni MoSa
Pijade, Ivo Lola Rlbar, Ouro Oako-vi- 6
i Ivan Milutlnovi6. Nad svakom
р1обот stojej biste ovih revoluclo-nar- a,
dok je sama grobnica smjeS-ten- a
jednom ugibu terena i k njoj
se silazi nizom kamenlh stuba.
Na suprotnoj strani brijega ваби-vane- su
zgrade I utvrde po~planu
jednog austrljskog vojnog inienje-r- a
I to je копабп! oblik ove utvrde,
koji se je inace vjekovima mijenjao.
Ovdje su posebno zanimljlvl mos- -
lkifc?w
i
f.
".-- 1-- л', Г'Л',чг"." i '"J .- - tM-iH- . -- г?..'.'.''".Ф1;'.1''''А')' -- ;;'. 7%'i'J.y Wj, .:' -- ''' f, itf
-
y
u
yiliFk iTMi Irli in i ' Hi i lii 1 П iT'PIFiTnTiliri i
" I 1 71" 7 1 i
KALEMEGDAN - POOLED NA
US6E SAVE U DUNAV
tovi preko umjetnih kanala, koji
spajaju pojedine zgrade I mogli su
se po potrebl spuStati i dizati.
Lijevo odatle, na jednom pregibu,
moze se vidjeti razno oruzje, od
starih do modernih topova I tenko-v- a.
Na viSe mjesta po brdu postoje
manje ugostiteljske radnje, gdje se
moiete osvjeiiti, dok se brdo, koje
se s druge strane gotovo neprimje-tn- o
spaja sa gradom, zavrSava
parkom, stazama i SetaliStima.
U5ce Save i Dunava vidi se kao
na dlanu od spomenika Pobjedni-ku,
odakle vas staza vodi do parka
gdje se ponajviSe zadrzavaju ljudi,
posebno preko vikenda. Na nekoli-k- o
mjesta mozete vidjeti svira6e,
obifino Rome I Siptare, kojima
igraci placaju za izvodenje kola,
dok se on! sami nadigravaju, i to
traje satima, do kasno u no6 i
ponavlja se svakog vikenda.
Jer, pored historijskog obiljezja,
Kalemegdan je i omiljeno IzletiSte
Beogradana, gdje u svako doba
mozete vidjeti I veliki broj turista.
(Nastavit 6e se)
F~-~-~~~-W?A~- TX&
IZ J-UGOSlAV-rjE...
40 Vino
[Ж'МШ®
. PLUM BRANDY
RIESUNG FRU§KA GORA
M TRAMINAC Ш
Wi PROKUPAC ж
SILVANEC Ш
IMUSKATNI
Ш Ш
Kod LCB u Ontariu, Albertl, Brlnatskoj ' Columbljl
i Saskatchewan!! .
Za inloimacije obratite se
GYAKI AGENCIES
1579 Bloor St. W. — Toronto, Ont.
Phone (416) 531-99- 46 (7f
H
н
!'.'.''? ' t" v ''i 4 4 4 t I 4
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, February 15, 1978 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1978-12-13 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000093 |
Description
| Title | 000859 |
| OCR text | „„,-- , DECEMBER 13, 1978 1 ИШ ___ ИИМ_ 1859 H РИИ ВИЗ PiSe ANTON KOSTELAC Uredakcljl"Poimko" Beogradska "Politika" jo najsta-ri-ji — JoS postoJe6l — jugoslaven-sk- i list, a danas takoder i dnevnik s najve6lm tlraiom. Oslm toga, "Po-litika" ce uskoro slaviti 75. roden-da- n. List je pokrenula obitelj Ribni-ka- r, ta6nije Vladislav Ribnlkar, re-zer-vni kapetan koji je poginuo u prvom svjetskom ratu, 1. septem-bra191- 4. Ti ljudi Ina6e nisu bill IJe-vlfia- ri, all su bill demokrate I pisall su o svemu objektlvno, onako kako jeste. Posljednji iz obitelji Vladis-lav SI. Ribnlkar, bio je direktor lis-t- a. Bio je I hosilac Partizanske spo-menl- ce 1941. Umro je 1. decembra 1955. godine. "Politika" inace nije izlazila u vri-je- me rata, jer bi inace bila prinude-n- a da sluii okupatorima i doma6im izdajnicima, Sto je svojevrstan doprinos NOB. Poznato je joS I to, da je predsjednik Tito otiSao u partizane upravo iz redakclje "Poli-tik- e" 1941. godine. Po zavrSetku rata list je nastavio s izlazenjem i danas je ozbiljan dnevnik usporedo sa "Vjesnikom", "Borbom", "De-lo- m" i "Nbvom Makedonijom". U redakclji "Polltike" primlo nas je zamjenik glavnog urednika Sveta Ljubisavljevid, koji nam je Isprlcao ve6 navedene pbdatke, a potom naveo pojedinosti. Iz razgovora smo saznali da list ima oko 200 novinara, 10 Inozemnlh doplsnlka, kao i dopisnika u svakom yedem jugoslavenskom centru." Pored dnevnika oni joS izdaju: tjedni ба-sop- is "NIN", Radio i TV reviju, "Politikin bazar", "llustrovanu poll-tiku- ", "Mikijev zabavnik", reviju "Zdrayo", "Politikin zabavnik", strip "Denis", sportsku reviju "Te-mpo" i joS neke stvarl. Pored svega ovoga "Politika" je investirala znatna sredstva u izgra-dnj-u velike i suvremene Stamparije u Krnjadi, pa 6e kroz dvlje godine izdavatl JoS niz listova I Casoplsa u ukupnom tiraiu od 300 milijuna primjeraka. Upravo zbog ovoga list se, poput svega drugog, za sada JoS 5 tarn pa na olovu I u bakrotisku, a vodl se габипа i o tome da se saCuvaju radna mjesta. No, nl oni nisu zado-volj- ni tlraiom, jer Clnjenica je da novine viSe nisu Jedino sredstvo informlranja — tu su radio I televlzija — a ljudi I ina6e sve manje 6ltaju, Sto vrijedi za 6ltav svijet. Veoma prijazan covjek Sveta Ljublsavljevi6 intereslrao se za "NaSe novine", za iselJenlStvo I na kraju izrazio zelju da im Saijemo naS list a oni nama u zamjenu "Tempo". Tvrdava Kalemegdan Jedno poslijepodne, po zavrSet-k- u IseljenlCke nedeije, proveo sam u Beogradu u druStvu Steve Serda-r- a, bivSeg iseljenika u Kanadi I Marka Kramarica, iseljenika iz De-troit- a, Michigan. Cika Mafko i ja bill smo tog dana gdsti Steve Serdara, koji nas je, po susretu u hotelu "Slavija", poveo na гибак u "Dunavski venae", res-tor- an na samoj obali Dunava. Sjedlll smo pored samog prozora i promatrall ovu naSu najvecu rfjeku, Slepove i brodove, prolaznike I кирабе, a Dunav je tekao svojTm putem, mirno, postojano i snaino, I dok sam gledao tu 2utu masu vode u glavl su mi se i nehotice vrz-ma- li stihovl o toj rijeel, a posebno ona stara i mo2da naJljepSa pjesma "Slrok Dunav, ravan Srem..." Po гибки smo proSetall pored ®ЖШ$ЖШ0МШШтПШ пк"гчи - л- - Ф.шжт 'i w пи fv4Fna мг uik_ ; - л ih — кч шшш i овгж t GestUta Novogodisnje t praznike Ћ 8X svporjiijmatecljliamnao,vikmaao i Љg ШШ svim Jugoslovenima. 8 ШШШШШШШ-ШШ- М (11) Dunava, stazom kojom je zavrsena obzidana obala, sve do ибба Save u Dunav i promatrall taj voderii trokut, 6iju slmetriju naruSava Dunavac, manji odljevak Dunava Sto prl samom ибби 6ini oto6l6. Oto6ic je bujan, fantastl6no zelen, all neupotrebljlv jer plavi i !пабе je IsuviSe vlazan, zadojen vodom. Nad sam im ovim uS6em uzdlze se stara beogradska tvrdava Kale-megdan, jedno od najpoznatijih oblljeija ovog grada. Ve6 pri samom Dunavu postoje dvije gra-devl- ne — Careva Kaplja i NebojSa Kula — dok se ostaci tvrdave nalaze na samom vrhu. No, na obronku izmedu ovih zdanja nalazi se beogradski zooloSki vrt, a cesta pored njega usplnje se I vodi vas do same drevne kapije tvrdave. Od samog ulaza роб!пји — sada nara-vn- o napuStene — zgrade: baruta-n- a, puSkamice, podzide i prezide i sve se u kaskadama vere prema vrhu, koji je takoder neravan. Medu zna6ajnljlm stvarima, rasutim po samom vrhu, spadaju: Rimski bu-na- r, do 6ijeg se dna moze do6i stu-ba- ma i koji potje6e iz rimskog doba; spomenik Pobjedniku, kube Damad Ali-paS- e; spomenik Fran-cuzi- ma na kojemu pi5e: "Volimo Francusku kao Sto je ona volela nas 1914-1918.- "! Grobnica narod-ni- h heroja gdje su sahranjeni MoSa Pijade, Ivo Lola Rlbar, Ouro Oako-vi- 6 i Ivan Milutlnovi6. Nad svakom р1обот stojej biste ovih revoluclo-nar- a, dok je sama grobnica smjeS-ten- a jednom ugibu terena i k njoj se silazi nizom kamenlh stuba. Na suprotnoj strani brijega ваби-vane- su zgrade I utvrde po~planu jednog austrljskog vojnog inienje-r- a I to je копабп! oblik ove utvrde, koji se je inace vjekovima mijenjao. Ovdje su posebno zanimljlvl mos- - lkifc?w i f. ".-- 1-- л', Г'Л',чг"." i '"J .- - tM-iH- . -- г?..'.'.''".Ф1;'.1''''А')' -- ;;'. 7%'i'J.y Wj, .:' -- ''' f, itf - y u yiliFk iTMi Irli in i ' Hi i lii 1 П iT'PIFiTnTiliri i " I 1 71" 7 1 i KALEMEGDAN - POOLED NA US6E SAVE U DUNAV tovi preko umjetnih kanala, koji spajaju pojedine zgrade I mogli su se po potrebl spuStati i dizati. Lijevo odatle, na jednom pregibu, moze se vidjeti razno oruzje, od starih do modernih topova I tenko-v- a. Na viSe mjesta po brdu postoje manje ugostiteljske radnje, gdje se moiete osvjeiiti, dok se brdo, koje se s druge strane gotovo neprimje-tn- o spaja sa gradom, zavrSava parkom, stazama i SetaliStima. U5ce Save i Dunava vidi se kao na dlanu od spomenika Pobjedni-ku, odakle vas staza vodi do parka gdje se ponajviSe zadrzavaju ljudi, posebno preko vikenda. Na nekoli-k- o mjesta mozete vidjeti svira6e, obifino Rome I Siptare, kojima igraci placaju za izvodenje kola, dok se on! sami nadigravaju, i to traje satima, do kasno u no6 i ponavlja se svakog vikenda. Jer, pored historijskog obiljezja, Kalemegdan je i omiljeno IzletiSte Beogradana, gdje u svako doba mozete vidjeti I veliki broj turista. (Nastavit 6e se) F~-~-~~~-W?A~- TX& IZ J-UGOSlAV-rjE... 40 Vino [Ж'МШ® . PLUM BRANDY RIESUNG FRU§KA GORA M TRAMINAC Ш Wi PROKUPAC ж SILVANEC Ш IMUSKATNI Ш Ш Kod LCB u Ontariu, Albertl, Brlnatskoj ' Columbljl i Saskatchewan!! . Za inloimacije obratite se GYAKI AGENCIES 1579 Bloor St. W. — Toronto, Ont. Phone (416) 531-99- 46 (7f H н !'.'.''? ' t" v ''i 4 4 4 t I 4 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000859
