000854 |
Previous | 4 of 32 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Ш'АЈЧЈ!Т8('ЖЕМВЕВ'ЈЗЛВ7В, ШЖШШЖШШУЊШШШШШЖШ
f ' ' '
Colorful Shoppers'
J .
t.
Kanadski san o boljem
druStvu, punom sloboda,
blagostanja, za sve, nepo-muce- ne
pravde, kao da je
sve bledi. Vrlo cesto se 61 n I
da se urriesto ostvarenja
visokih i plemenitlh ideala,
javljaju sve vidljivljl obrisi
pravog koSmara.
Po ugledu na takozvanl
americki san, koji атегЈбк!
narodi ve6 decenijama sanja-J- u,
i kanadski prolazi kroz
sliCna vremena i, kako Ja to
vidim, gruba Java nam sve
бебсе kuca na vrata.
Da ne bin otISao daleko,
kao pocetnu taCku uze6u
prvu polovinu proslog veka.
Tada je Kanada blla sastav-IJen- a
Iz Gornje (sadaSnJI
Ontario) i Donje (danasnjl
Kebek); ve6 onda se je
mnogo Sto Sta oznadavalo
Sto Je docnije usledilo. Tada,
mnoga nadanja I iscekivanja
Kanadana blla su pomudena
I poremecena teznjama vla-dajuc- lh
grupa za neodgovor-no- m
vladavinom, 5to je bllo
izazvalo ne samo nezado-voljstv-o
nego I pobunu. Ka-nads- ka
istorija je to zabeleZI-l- a
kao vladu "porodlfinog
kruga" (Family Compact),
koji su saiinjavali 6lanovl
istih interesa, bogati I utlcaj-n- i
ljudi, medusobno poveza-n- l
I porodlcnim vezama I
otpor i borbu naroda za od-govorn- om vladom. Iz toga
vremena 183738 su i ppbu-n- e
pod vodstvom Papineaua
u Kebeku i William Lyon
Mackeziea u Gornjoj Kanadi.
Pobune su bile ugusene u
krvi, all nezadovoljstvo je i
dalje bilo ostalo. Eventuaino
promene su doSle i odvele
postepeno do stvaranja jed-n- e, ujedinjene Kanade koja
je 1866. postala konfederacl-ja- ,
dobivSi I "svoj ustav", u
stvari British North America
Act, koji ni onda, a jos
manje danas, zadovoljava
kanadske potrebe. Meni se
cini da danaSnje politiCke I
mnoge druge neprilike vuku
svoje korene joS Iz toga doba
Kontinuitet
Japanskl polltldar Juklo Ikusal
kale u JednoJ dlskuslji na toklj-вко- т
radlju;
"Nekl driavnlcl smatraju da je
kontinuitet u tome da onl stalno
sebe nasleduju na drlavnlm polo-lajlma- ".
Tako mil treba
Predsednlk austrljske vlade Bru-no
KfaJskl propao Je na referendu-m- u
kojlje rasplsao da bi od naroda
doblo odobrenje za. svoj plan o
podlzan]u nuklearnlh elektrane u
Austrlll: "
"To Je, poraz za sve pobornlke
korlSdenJa atomske energlje u ml-roljubl- ve
svrhe, a pre avega moj
H6nl poraz Jer Ja sam taj koji Je tra-tl- o
referendum".
Male mudrosti
Laskavci svom sagovornfku
pruiaju mogudnost da se
greje na veStadkom suncut
Kada dovek ode u penziju,
'nedelja podndda gubJ svoju
drai.
I da se tadaSnji mentalitet
domlnacije I danas provla6l,
pokazuju6i se u nerazumeva-nj- u
stvarnost!, zanemariva-nj- u
6ovekovih nada i njego-vi- h
teznjl za dru§tvenom pra-vdo- m, za boljim zlvotom,
koji ne mora uvek da je i
samo u povedavanju materi-jalno- g
iivotnog standarda.
Istina, s vremana na vreme
kao da je izgledaio da ce se
kanadski san priblizlti ostva-renj- u,
all to je samo izgleda-io.
Gruba zbllja, puna izme-San- lh
I neshvatljivlh poduh-vat- a
I postupaka od strane
onih kojima Je narod davao i
dao svoje poverenje da zem-Ijo- m
rukovode, preovladivala
je u zivotu zemlje. To se je
pokazlvalo kroz razne krize,
polltlfike i ekonomske, u
kojima je bpet glavnl teret
padao na narod. Ve6 krajem
proslog veka Kanada je dozl-vljava- la
privredne krize sa
nezaposlenoS6u i druStve-nl- m
nemirima. Јоб u torn
vremenu se Je deli la hrana iz
kazana sirotinji na ulicama
gradova. Prilike su se povre-men- o
popravljale, da bi se
slicne krize ponovo namet-nul- e.
To je bilo i vreme kada
se javljaju i prvl oblicl rad-nlfik- ih
udruzlvanja, prvl rad-nlfi- ki
sindikatl, i po ugledu
na ameriCko radniStvo, prvl
pokusaji za smanjlvanje rad-no- g dana od 16 casova na 10
a zatim i na 8. Naravno ti
poduhvati nisu prolaziii bez
muka i zrtava na radniCkoJ
strani.
Pocetkom ovog stoleca i
docnije, sliCne prilike se
nastavijaju da bi se posle
prvog svetskog rata, po pov-ratk- u
vojnlka sa zapadnog
fronta upalo u duboko neza-dovoljstvo
I Strajkove, zbog
besposlice, koji kulminiraju
u poznati WlnlpeSki strajk,4J
prole6e1919. opet uguSen u
krvi.
Godlne 1929. zajedno sa
Amerikom, prolazi se kroz
veliku ekonomsku krizu koja
se zamalo ne zavrSava katas-trofal- no
i spaSava se izmedu
ostalog ulaskom u drugi
svetskl rat. Posle ovoga
nastaje period zalefiivanja
rana I privredni uspon, no
uvek potresan I poremecen
period! ma pada I opadanja i
u prlvrednom I druStvenom
zivotu. Uprkos tome, kanad-ski
narodi nastavijaju svoj
hod t razee i Izlaze I pokusa-vaju- di da izgrade bolju, zdra-vlj- u
osnovu za svoje zlvote;
oni padaju, dlzu se; punl su
nade all vrlo 6esto I apatlje.
I tako sver do danaSnjIh
dana.
A danas? Cini se kao da je
doSIa u pitanje egzistenclja
ne samo kanadske konfede-racij- e,
ili federal ne Kanade
kako se je uoblcajllo da oz-na6a- va,
nego I samog tklva
kanadskog drudtva i zivota.
Ne bi trebalo da nam cinjenl-c- a
Sto u2lvamo, ili tainije,
Sto Imamq vellkl broj Kana-dana
koji i u takvlm pri Ilka-m- a
uiivaju veoma visokl
zivotni standard, pomuti pra-vovldenjestvarn- osti.
I u sta-ro- m
Rimu pred propadanje
tadaSnjeg druStva, vlastodr-Sc- i
i bogataSI uzlvali su "vi-sokl
iivotnl standard".
Za one koji nece da gleda-j- u
Sta je iza Ilea, iza fasade,
kanadske ilvotne prilike ne
mogu bit! bolje? Za njlh bi
stvari trebalo da ostanu kak-v- e
jesq.
Na sve strane Imamo zna-ko- ve
koji niSta dobro ne
donose. Ne zellm da stalno
ponavljam privredne tesko-6e- ;
nezaposlenost; pad dola-r- a;
Inflaclja. To je svlma
odavno dobro poznato. Ono
Sto pak jos vi§e obespokoja-v-a
je, kao da postoji neko
bunilo, neka duboka pomet-nj- a.
Istina, vrlo je teSko da
se upravlja jednom zemljom,
naroCito jednom industrijski
razvijenom kakva Je Kanada,
1 joS da dodam da je ona
ogromna, prosto razapeta
izmedu severnog pola I na
jugu jo§ veceg industrijskog
d2ina, USA, Atlantika na
Istoku i Pacifika na zapadu,
sa svim mogucim varijacija-m- a
u prirodnim bogatstvima
i kllmi. A JoS je teze kada se
nemaju pravl, odgovornl ele-ment!
za njeno rukovodenje.
Тебкобе kroz koje sada
proiazimo I 6ije simptome
ve6 duze vreme posmatramo
sa dubokom uznemirenoScu,
I to ne samo u stalnom
kolebanju i padanju dolara,
nezaposlenost!, Inflaciji, ve6
i u ostalom sto uvek mora da
takve pojave prati, nebe moci
da se savladaju nikakvlm
promenama u vladl, pd llbe-ral- a
do prog res ivnlh konzer-vatlvac- a,
nikakvlm promena-ma
u vladinom kabinetu,
nikakvlm krltikama koje oni
medusobno izvode; nikak-vlm
dizanjem ili padanjem
interesa, pooStravanjem me-r- a
protiv nezaposlenih, sma-njivanje- m
socijalnih I zdrav-stven- ih
sluzbi, smanjiva-nje- m
budzetskih izdataka,
raznih taksl i poreza, III do-побеп- јет
novih budzeta.
Ma kollko to izgledaio da
se za izvesno vreme stanje
popravlja, to je samo kratko,
prlvremeno. Jer vec, kako-ka- d,
nekad sporlje nekad
brze, te§ko6e nam se uporno
vra6aju, ali sada sa sve tezim
posledicama.
I zato, verujem, пебе nl
mere koje je novl federal n I
budzet odredio mo6l da "oz-drav- e"
zemlju.
, Ne bih zeleo da ovo zvu6i
skoro beznadezno! Ima uvek
nade, Ima uvek puteva koji
vode iz drustvenih neprilika i
te§ko6a. Ali, to su sasvlm
novl putevi. To se mora
jednom da uvidi. Zaista su
nuine sasvlm nove prome-ne;
ne ob!6ne reforme; nlka-kv-a
krpljenja. Kanada sa svo-jl- m
narodima, svojlm prirod-nim
bogatstvima predstavlja
divan materijal da se njen
san ostvarl. Zato je potrebna
izvanredna hrabrost I Izvan-red- na 6estltost. I mora da se
shvatl da ako ne prekinemo
sa ustajalim shvatanjima,
produzldemo da I dalje luta-m- o
joS gore, da cemo doves
ti zemlju u ilvotnu opasnost.
D. Jovanovid
G
!
V
i
:
Items
LOOKING FOR UNUSUAL BUYS
AT POPULAR PRICES?
We have an interesting choice of
goods from the U.S.S.R.
CLASSICAL AND FOLK RECORDS
CANNED FISH PRODUCTS
CONFECTIONARY FROM USSR
- EMBROIDERED GOODS - LINENS - TEXTILES - GLASSWARE
--T- OSOYVSIET WRIST WATCHES - CERAMIC FIGURINES - BOOKS - GUITARS, MANDOLINS - BALALAIKAS, - BANDURAS
Ukrainska Knyhsris licensed
to expedite personal
parcels to the U.S.S.R.
Kiiyha
V Ukrainska
Telephone: 534-755- 1 6
962 Bloor St. Vtest,
Toronto, Ontario
BOOKANDGIFTSTORE 1
AT1162DUNDASST.W.
ЈЈУИЗЈЈКЈЈУЈЈЛЈј?, L2 Sporfski Klub "Sloga"
i Kanadsko-jugoslovens- ki radio
klub prireduju:
У
НИч1г ЧЈЗЈЈ gjjr
31. decembra — sa po6etkom u 7. h. u prostorijama
UKRAINIAN NATIONAL
(West of Spadina Ave.)
SSBBSfi&i мрдуидуд
U programu ucestvuju:
ZOrSill GSJiC —" sollsta narodnih I
starogradskih pesama Iz Jugoslavije.
Veseli VojvodanS - JSSw,.
Rezorvacije i obavestenja:
Toronto — 535-095- 5; 469-270- 0; 536-668- 6
Mississauga: 624-127- 2
Niagara Falls: 358-707- 7
Hamilton: 547-365- 2
Kitchener: 893-429- 9
Oshawa: 576-049- 9
AUDITORIUM 297 College St.
Toronto, Ontario
Z&A)
Ulaznice: $30.00 po osobi.
2ELIMO VAM SRECNE B02lCNE I NOVOGODlSNJE Вдадааавд PRAZNIKE asssssssssssssssszs
Nt1
III
I
I
I
l
.
.
И
4l
1
I1
tSi
ЋЋ¥
0WKfS,s,№Vf''J,i' ' Zlll.t.tJI.4-4- l " СГГ 'ЈГ ?WS"TOitw ; m- - w p агму.гц-- - pwnt WMrwy --f - л,г
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, February 15, 1978 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1978-12-13 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000093 |
Description
| Title | 000854 |
| OCR text | Ш'АЈЧЈ!Т8('ЖЕМВЕВ'ЈЗЛВ7В, ШЖШШЖШШУЊШШШШШЖШ f ' ' ' Colorful Shoppers' J . t. Kanadski san o boljem druStvu, punom sloboda, blagostanja, za sve, nepo-muce- ne pravde, kao da je sve bledi. Vrlo cesto se 61 n I da se urriesto ostvarenja visokih i plemenitlh ideala, javljaju sve vidljivljl obrisi pravog koSmara. Po ugledu na takozvanl americki san, koji атегЈбк! narodi ve6 decenijama sanja-J- u, i kanadski prolazi kroz sliCna vremena i, kako Ja to vidim, gruba Java nam sve бебсе kuca na vrata. Da ne bin otISao daleko, kao pocetnu taCku uze6u prvu polovinu proslog veka. Tada je Kanada blla sastav-IJen- a Iz Gornje (sadaSnJI Ontario) i Donje (danasnjl Kebek); ve6 onda se je mnogo Sto Sta oznadavalo Sto Je docnije usledilo. Tada, mnoga nadanja I iscekivanja Kanadana blla su pomudena I poremecena teznjama vla-dajuc- lh grupa za neodgovor-no- m vladavinom, 5to je bllo izazvalo ne samo nezado-voljstv-o nego I pobunu. Ka-nads- ka istorija je to zabeleZI-l- a kao vladu "porodlfinog kruga" (Family Compact), koji su saiinjavali 6lanovl istih interesa, bogati I utlcaj-n- i ljudi, medusobno poveza-n- l I porodlcnim vezama I otpor i borbu naroda za od-govorn- om vladom. Iz toga vremena 183738 su i ppbu-n- e pod vodstvom Papineaua u Kebeku i William Lyon Mackeziea u Gornjoj Kanadi. Pobune su bile ugusene u krvi, all nezadovoljstvo je i dalje bilo ostalo. Eventuaino promene su doSle i odvele postepeno do stvaranja jed-n- e, ujedinjene Kanade koja je 1866. postala konfederacl-ja- , dobivSi I "svoj ustav", u stvari British North America Act, koji ni onda, a jos manje danas, zadovoljava kanadske potrebe. Meni se cini da danaSnje politiCke I mnoge druge neprilike vuku svoje korene joS Iz toga doba Kontinuitet Japanskl polltldar Juklo Ikusal kale u JednoJ dlskuslji na toklj-вко- т radlju; "Nekl driavnlcl smatraju da je kontinuitet u tome da onl stalno sebe nasleduju na drlavnlm polo-lajlma- ". Tako mil treba Predsednlk austrljske vlade Bru-no KfaJskl propao Je na referendu-m- u kojlje rasplsao da bi od naroda doblo odobrenje za. svoj plan o podlzan]u nuklearnlh elektrane u Austrlll: " "To Je, poraz za sve pobornlke korlSdenJa atomske energlje u ml-roljubl- ve svrhe, a pre avega moj H6nl poraz Jer Ja sam taj koji Je tra-tl- o referendum". Male mudrosti Laskavci svom sagovornfku pruiaju mogudnost da se greje na veStadkom suncut Kada dovek ode u penziju, 'nedelja podndda gubJ svoju drai. I da se tadaSnji mentalitet domlnacije I danas provla6l, pokazuju6i se u nerazumeva-nj- u stvarnost!, zanemariva-nj- u 6ovekovih nada i njego-vi- h teznjl za dru§tvenom pra-vdo- m, za boljim zlvotom, koji ne mora uvek da je i samo u povedavanju materi-jalno- g iivotnog standarda. Istina, s vremana na vreme kao da je izgledaio da ce se kanadski san priblizlti ostva-renj- u, all to je samo izgleda-io. Gruba zbllja, puna izme-San- lh I neshvatljivlh poduh-vat- a I postupaka od strane onih kojima Je narod davao i dao svoje poverenje da zem-Ijo- m rukovode, preovladivala je u zivotu zemlje. To se je pokazlvalo kroz razne krize, polltlfike i ekonomske, u kojima je bpet glavnl teret padao na narod. Ve6 krajem proslog veka Kanada je dozl-vljava- la privredne krize sa nezaposlenoS6u i druStve-nl- m nemirima. Јоб u torn vremenu se Je deli la hrana iz kazana sirotinji na ulicama gradova. Prilike su se povre-men- o popravljale, da bi se slicne krize ponovo namet-nul- e. To je bilo i vreme kada se javljaju i prvl oblicl rad-nlfik- ih udruzlvanja, prvl rad-nlfi- ki sindikatl, i po ugledu na ameriCko radniStvo, prvl pokusaji za smanjlvanje rad-no- g dana od 16 casova na 10 a zatim i na 8. Naravno ti poduhvati nisu prolaziii bez muka i zrtava na radniCkoJ strani. Pocetkom ovog stoleca i docnije, sliCne prilike se nastavijaju da bi se posle prvog svetskog rata, po pov-ratk- u vojnlka sa zapadnog fronta upalo u duboko neza-dovoljstvo I Strajkove, zbog besposlice, koji kulminiraju u poznati WlnlpeSki strajk,4J prole6e1919. opet uguSen u krvi. Godlne 1929. zajedno sa Amerikom, prolazi se kroz veliku ekonomsku krizu koja se zamalo ne zavrSava katas-trofal- no i spaSava se izmedu ostalog ulaskom u drugi svetskl rat. Posle ovoga nastaje period zalefiivanja rana I privredni uspon, no uvek potresan I poremecen period! ma pada I opadanja i u prlvrednom I druStvenom zivotu. Uprkos tome, kanad-ski narodi nastavijaju svoj hod t razee i Izlaze I pokusa-vaju- di da izgrade bolju, zdra-vlj- u osnovu za svoje zlvote; oni padaju, dlzu se; punl su nade all vrlo 6esto I apatlje. I tako sver do danaSnjIh dana. A danas? Cini se kao da je doSIa u pitanje egzistenclja ne samo kanadske konfede-racij- e, ili federal ne Kanade kako se je uoblcajllo da oz-na6a- va, nego I samog tklva kanadskog drudtva i zivota. Ne bi trebalo da nam cinjenl-c- a Sto u2lvamo, ili tainije, Sto Imamq vellkl broj Kana-dana koji i u takvlm pri Ilka-m- a uiivaju veoma visokl zivotni standard, pomuti pra-vovldenjestvarn- osti. I u sta-ro- m Rimu pred propadanje tadaSnjeg druStva, vlastodr-Sc- i i bogataSI uzlvali su "vi-sokl iivotnl standard". Za one koji nece da gleda-j- u Sta je iza Ilea, iza fasade, kanadske ilvotne prilike ne mogu bit! bolje? Za njlh bi stvari trebalo da ostanu kak-v- e jesq. Na sve strane Imamo zna-ko- ve koji niSta dobro ne donose. Ne zellm da stalno ponavljam privredne tesko-6e- ; nezaposlenost; pad dola-r- a; Inflaclja. To je svlma odavno dobro poznato. Ono Sto pak jos vi§e obespokoja-v-a je, kao da postoji neko bunilo, neka duboka pomet-nj- a. Istina, vrlo je teSko da se upravlja jednom zemljom, naroCito jednom industrijski razvijenom kakva Je Kanada, 1 joS da dodam da je ona ogromna, prosto razapeta izmedu severnog pola I na jugu jo§ veceg industrijskog d2ina, USA, Atlantika na Istoku i Pacifika na zapadu, sa svim mogucim varijacija-m- a u prirodnim bogatstvima i kllmi. A JoS je teze kada se nemaju pravl, odgovornl ele-ment! za njeno rukovodenje. Тебкобе kroz koje sada proiazimo I 6ije simptome ve6 duze vreme posmatramo sa dubokom uznemirenoScu, I to ne samo u stalnom kolebanju i padanju dolara, nezaposlenost!, Inflaciji, ve6 i u ostalom sto uvek mora da takve pojave prati, nebe moci da se savladaju nikakvlm promenama u vladl, pd llbe-ral- a do prog res ivnlh konzer-vatlvac- a, nikakvlm promena-ma u vladinom kabinetu, nikakvlm krltikama koje oni medusobno izvode; nikak-vlm dizanjem ili padanjem interesa, pooStravanjem me-r- a protiv nezaposlenih, sma-njivanje- m socijalnih I zdrav-stven- ih sluzbi, smanjiva-nje- m budzetskih izdataka, raznih taksl i poreza, III do-побеп- јет novih budzeta. Ma kollko to izgledaio da se za izvesno vreme stanje popravlja, to je samo kratko, prlvremeno. Jer vec, kako-ka- d, nekad sporlje nekad brze, te§ko6e nam se uporno vra6aju, ali sada sa sve tezim posledicama. I zato, verujem, пебе nl mere koje je novl federal n I budzet odredio mo6l da "oz-drav- e" zemlju. , Ne bih zeleo da ovo zvu6i skoro beznadezno! Ima uvek nade, Ima uvek puteva koji vode iz drustvenih neprilika i te§ko6a. Ali, to su sasvlm novl putevi. To se mora jednom da uvidi. Zaista su nuine sasvlm nove prome-ne; ne ob!6ne reforme; nlka-kv-a krpljenja. Kanada sa svo-jl- m narodima, svojlm prirod-nim bogatstvima predstavlja divan materijal da se njen san ostvarl. Zato je potrebna izvanredna hrabrost I Izvan-red- na 6estltost. I mora da se shvatl da ako ne prekinemo sa ustajalim shvatanjima, produzldemo da I dalje luta-m- o joS gore, da cemo doves ti zemlju u ilvotnu opasnost. D. Jovanovid G ! V i : Items LOOKING FOR UNUSUAL BUYS AT POPULAR PRICES? We have an interesting choice of goods from the U.S.S.R. CLASSICAL AND FOLK RECORDS CANNED FISH PRODUCTS CONFECTIONARY FROM USSR - EMBROIDERED GOODS - LINENS - TEXTILES - GLASSWARE --T- OSOYVSIET WRIST WATCHES - CERAMIC FIGURINES - BOOKS - GUITARS, MANDOLINS - BALALAIKAS, - BANDURAS Ukrainska Knyhsris licensed to expedite personal parcels to the U.S.S.R. Kiiyha V Ukrainska Telephone: 534-755- 1 6 962 Bloor St. Vtest, Toronto, Ontario BOOKANDGIFTSTORE 1 AT1162DUNDASST.W. ЈЈУИЗЈЈКЈЈУЈЈЛЈј?, L2 Sporfski Klub "Sloga" i Kanadsko-jugoslovens- ki radio klub prireduju: У НИч1г ЧЈЗЈЈ gjjr 31. decembra — sa po6etkom u 7. h. u prostorijama UKRAINIAN NATIONAL (West of Spadina Ave.) SSBBSfi&i мрдуидуд U programu ucestvuju: ZOrSill GSJiC —" sollsta narodnih I starogradskih pesama Iz Jugoslavije. Veseli VojvodanS - JSSw,. Rezorvacije i obavestenja: Toronto — 535-095- 5; 469-270- 0; 536-668- 6 Mississauga: 624-127- 2 Niagara Falls: 358-707- 7 Hamilton: 547-365- 2 Kitchener: 893-429- 9 Oshawa: 576-049- 9 AUDITORIUM 297 College St. Toronto, Ontario Z&A) Ulaznice: $30.00 po osobi. 2ELIMO VAM SRECNE B02lCNE I NOVOGODlSNJE Вдадааавд PRAZNIKE asssssssssssssssszs Nt1 III I I I l . . И 4l 1 I1 tSi ЋЋ¥ 0WKfS,s,№Vf''J,i' ' Zlll.t.tJI.4-4- l " СГГ 'ЈГ ?WS"TOitw ; m- - w p агму.гц-- - pwnt WMrwy --f - л,г |
Tags
Comments
Post a Comment for 000854
