Novosti, January 10, 1948

              STRAHA 2
NOVOSTI ?:
Published every Tuesday Thursday and Scturtkv by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Authorizcd a Secend CU Mail
flegistered in the Rgistry Oflice for the City (A Toronto
on the 24th doy of October 1941 os
No 46052 CP
Izlazi svali utorak četvrtak
ADRESA: 206 Adelaide St
Telephone:
Post Office Dcparteeat Ottaw
i subotu u hrvatsko Jeziku
W Toronto 1 Ontario
ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa s ne uvrfćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Tko ugrožava Europu
Premijer Velike Britanije Clement R Attle u tvojoj novo-godišnjoj
poslanici koju je objavio 3 januara na tvoj mmd-Betipe- ti
rodjendan upozorava na "opasnost od sevjetslcog im-perijalizma"
za kojeg kale da te "neobično brao Uri" U
aakrjučku kaše da u tem širenju leti "opasnost po ortak na-rod- e
Europe" Hije zaboravio spomenuti niti komunističkih
partija Europe koje "nastoje uri#titi duhovno nasledje Zapad-ne
Europe"
Vrijedno j napomenuti da premijer Attlee nije spomenuo
niti jedne riječi o telkim ekonomskim prilikama u zemlji niti
o načinu ili planovima njegove vlade kako popraviti te teške
prlHke Po zepovjesti svojih gospodara iz Wall Streeta Attlee
se pridružio mračnim zavojevačkim silama u borbi protiv mira
i sigurnosti u svijetu Attlee Bevin i drugi laburistički vodje
u Velikoj Britaniji postali su predstraša američkog imperijali-zma
u Europi koji je sa zajmom od brteu četiri bilijuna dolara
postavio Veliku Britaniju u ekonomski ovisnu dršavu a Mar-šalo- v
pJan još o Ju 1 više prikačiti pod rudu američkog impe-rljaHim- a
Čitavom svijetu Je poznato samo "nije" sodjol-demokra-tim- a
tipa Atuee-- a Bevina Kuma i drugih da Sovjetrti Savez
nfna niti će ikada imati imperijalističkih ambicija Kad bi ih
imao nebi bio Sovjetski Saver nebl to bila drlava sa socijali-stičkim
sistemom Vojnici Sovjetske Armije su u prošlom ratu
oslobodili nte zeraolja ali su odmah po oslobodjenju ispod
mrskog JcsUsma pfedali vlast narodu odnosnih lemalja to
mndjutira nije slučaj i sa Velikom Britanijom Pod njezinom
vlašću se još i dan danas tbči na milijune kolonijalnih naroda
gdje se u mnogo slučajeva vlada pomoću tankova i mašinskih
pušaka To laborita Attlee i drugi znaju pak pridrfcvajući se
one "dršte lopova" pokušava skrenuti pozornost sa sebe i
svojih na drugog
Ako se "duhovno nasljedj Zapadne Europe" sastoji u
israU$ivanju svojih i drugih naroda u orgonifckonju i poma-ganju
rosnih proiotičih i anUnatodnih vkJa onda i ko-munbiie-lce
patnje odnosnih enoa imaju svoto pravo da
to "nasledje- - unište i pomognu narodu da uspostavi svoju —
narodnu vlast — vlast koja će biti u slušbl naroda a ne stranih
imperijalista
Konac jedne ustaško-mačekovsk- e
sramote
Pršuti janjem uprave Hrvatske Bratske Zajednico po novo
isabranom odboru završeno je jedno burno i teško poglavlje
u historiji ove bratske i potporne organizacije U tom burnom
pogkrvlju koje je započelo još tamo poslije prvog svjetskog
rata i? " Jedu su izvojovalo napredno i narodne silo nad silama
mraka ustaltva mačiksvstlns i drugih natrninjaka
Novi odbor je preuzeo svoju dužnost Stari odbor na čelu
sa po sJu posnatim Butkovićem nije od mržnje prema odluci
konvencije i članstva Zajednice htjeo ni da prisustvuje pruno-predajn- oj
sjednici Butkortć je napustio svoj ured na tako
kukavički način da nikome niti jedne riječi ni)e rekao čak
niti ključeve od svoje sobe nije predao tajniku nego činovnici
Ovako nisko l sramotno spali su dosadašnji despoti u Hrvat-skoj
Bratskoj Zajednici Ovako sramno se psnijela Jedna niska
i umilij ona vo!ičtaa — ustcSlcD-msčeksvs- ka perjanica Ivan D
Eutković Ovako se predaje račun na petrioestgodišnjem radu
jedne najveće iseljeničke organizacije Ovo i ovome slično
meže učiniti samo jedna ništarija koja sa ljudskim dostojan-stvom
nema ništa zajedničkog Od ustaše i mačekovca nije
se ni moglo očekivati nešto drugo
Kasali smo da je završeno jedno burno i teško poglavlje
u Hrvatskoj Bratskoj Zajednici Jest teško )? to bilo poglavlje
O ishodu ove velike borbe koja je kako rekosmo započela Još
poslije prvog svjetskog rata ovisila je ne samo čast nego i
postojanje Hrvatske Bratske Zajednice Ovisilo Je da H će
cva naša najveća iseljenička organbacija pasti u ruke nepri-jatelja
naroda i demokracije u opće iH će ostati u narodnim
i zajedničarskim rukama
Svijest naredne Je pobijedila Hrvatska Bratska Zajednica
je spašena i ostati će ponosom iseljenih Hrvala koji su u
najtežim časovima svoje organizacije i svog naroda izvukli
svoju organizaciju iz ruku onih koji su riješeno iste i veličinu
namjeravali iskorišćaveti za svoje hčne interese u borbi protiv
nereda i narodne vlasti na domu
Hrvatska Bratska Zajednica će poslije ove burne borbe
nastaviti svojim normalnim životom Sramni koju su joj tokom
ovog razdoblja nanijeli razni ustaše mačekovci i drugi treba
biti oprana a oprati ju može samo čestito članstvo Zajednico
I
NOVOSTI Suboto 1940
Nova Jugoslavija se vrlo
brzim tempom razvija
Beograd — 1 januara pnje podne u prisustvu -- Maršala
Tita puštena je u pogon fabrika teških mašina alatljika "Ivo-Lol- a
Ribar" u Zelezniku kraj Beograda koju je gradilo 16500
omiadinaca iz svih narodnih republika Na gradnji ove fab-rike
koja je podignuta u vrlo kratkom vremenu od 8 mjeseci
utrošeno je 400 milijuna dinara
Govoreći mladim graditeljima fabrike Maršal Tito je pod-vukao
da Jugoslavija od zaostale zemlje postaje napredna
industrijski sve više razvijena zemlja Nova Jugoslavija rekao
je Maršal Tito kojoj je rat nanio ogromne štete razorena sa
zastarjelom industrijom tehnikom poljoprivredom ali sa na-rodima
sa omladinom i radnicima zadojenim visokom svije-šću
o svojim zadacima i dužnostima korača vrlo brzim tem-pom
naprijed ka ostvarenju planova koje smo mi na sebe
preuzeli a to su: izgradnja naše zemlje stvaranje novih fabri-ka
podizanje životnog standarda na viši stepen podizanje
naše države jednom riječi u red naprednih država u svijetu"
Podvločeći da će se industrijalizacijom zemlje istovremeno
podignuti poljoprivreda na viši stepen Maršal Tito je naglasio
da u današnjoj Jugoslaviji ne postoji razlika izmedju sela i
grada izmedju fabrike i polja i da je danas čitava Jugoslavija
svi njezini narodi i omladina i stari jedan ogromni radni ko-lektiv
Maršal Tito pozdravio je radni heroizam omladine Jugo-slavije
koji je ona pokazala izgradivši ove godine prugu §a-mac-Saraj-evo
i fabriku teških mašina alatljika Na kraju je
Maršal Tito uputio omladini poziv da i nadalje bude u toku
druge godine Petogodišnjeg plana primjer drugima kako se
radi i kako se voli svoja zemlja
u
Piše: I KFDROV
Govoreći o situaciji u zapadnim
zonama Njemačke sovjetski mini-star
vanjskih poslova V M Molo-to- v
je 8 decembra spomenuo tla
je tamo i poljoprivreda u opadanju
i da sitno seljaštvo u tim zonama
nije dobilo zemlju veleposjednika
i junkera zemlju koju u seljaci
očekivali i na koju imaju pravci
jer je agrarna reforma obećana
U sovjetskoj okupacionoj zoni
agrarna reforma je potpuno pro-vedeno
To je bila jedna od prvih
demokratskih mjera koje su podu-ze
Još u Jeseni 1945 godine
njemački demokratski organi su
odlučili zaplijeniti svu zemlju Jun-kersk- ih
veleposjednika i imanja
koja prelaze 100 hektara Izvršenje
ove dužnosti povjereno je speci-jalnim
komisijama koje ml iza-brane
na skupštinama poljoprivre-dnih
radnika sitnih seljaka i dru-gih
interesenata Komisija je pro-cijenila
zaplijenjenu zemlju i us-tanovila
da ukupno iznoei 1041500
hektara te ju razdijelila
Ukupno je zaplijenjeno 12366
imanja Od toga GJr76 imanja je
pripadalo veleposjednicima 3290
osobama koje su okrivljene za rat-ne
zločine i 2068 nacističkim or-ganizacijama
Veći dio te zemlje
predan je sada besemljalima i po-ljoprivrednim
radnicima (119660
obitelji) novim kolonist i ma (88-80- 0)
obitelji i siromašnim selja-cima
(113700 oibtelji) Nekih
496000 obitelji oko dva milijuna
osoba primilo je 2162000 hektara
zemlje Ostalo je stavljeno na ras-polaganje
sa naučna iatraiivanja
pokusnim institucijama školama i
bolnicama
l'eprečao je davano po 77 hek-tara
dok je p dva do pet hektara
dodano posjedima seljaka ta ma
lim zemljištem Zornija je predana
novim vlasnicima za 300 do 400
maraka po hektaru Pružena je
pogodna prilika i u ieplaćivaiju
zemlje sto nose trajati do 90 go-dina
Fondovi hi ovog se upetreb- -
Ijuju sa razne mjere u vezi sa
agrarnom reformom iVtrebuo je
tabiljesiti da je opremanje poljo-privrede
novim orudjem jedna od
nejgiavnijih patnja Kada u ima-nja
podijeljena seljaci su dobili
vis od 100000 seoskih zgrada eko
00000 komada rogate marve
&090 traktora 270000 poljopri-vrednih
mašina itd U vremenu od
18 mjeseci novi vlasnici bili su
već u stanju kupiti 2X0000 komada
većeg i manjeg rogatog blaga i
u te vrijeme dobili su kredit od
300 mtnjuna maraka Na osnovu
toga omogućeno je organiziranje
čitave mreže mašinskih i traktor-skih
stanka i drugih ustanova
koje seljacima čine izvrsnu uslugu
Valnu utegu u ovom razviću igra-ju
zadruini tako zvan! "seljački
uzajamni odbori" kojima pripada
oko 500000 seljaka
Ekonomska efikasnost agrarne
I refenne mole 'e mjeriti po tome
Ito se stalno povećava prostor
obrađivanja U sovjetskoj okupa-cionoj
zoni Njemačke Pokrajina
zasijana žitom u prošloj jedaoj i
pol godini je 360000 hektara I za-sadje- na
krumpirom na 100000
hektara
Čak i oni pristrani koji posje
"!"- -'
U LUMIlilg
10 Januara
ćuju sovjetsku okupacionu zona
Njemačke morali su priznati da
je u toj zoni nemoguće naći ko-madića
zemlje koji nebi bio obra-djiva- n
Sve se obradjuje novim
gospodarima zemlje čije napore
svestrano pod Jt reku je sovjetska
uprava Vlasti su snabdjele seljake
umjetnim gnojivom gorivom i
uljem za traktore To Je dovelo
do velikog porasti ifta u 194$
godini i olakšalo nabdjevanje sta-novništva
u gradovima lVljopri-vredn- a
kampanja je proste godine
provodjena n~ jo većem opsegu
pa je tako osigucano da će zalihe
trajati do nove letve Obročna ras-prodaja
hrane je povećana za
uOOOOOO osoba u početku 1917
godine većinom radnicima na te-lim
jioslovima
Rezultati agrarne reforme u so-vjetskoj
okupacionoj zoni se osje-ćaju
i u susjednim zapadnim zona-ma
Sve veća proizvodnja poljo-privrede
u istočnim okraćima omo-gućila
je povećanje iaručivanja za-liha
zapadnoj Njemačkoj U 194
godini i u polovici 1947 godine
sovjetska zona je snabdjela zapa-dne
zone sa &006 tona pećnice
G7000 tona krme 138000 tona
krumpira i 38000 tona šećera Ka-ko
se moglo i očekivati ove broj-ke
nije objavila reakcionarna eu-ropska
štampa koja pokušava dati
sasvim drugćJju tik o situaciji
u sovjetskoj okupacionoj zoni Ali
činjenice su nepobitne stvari
Nemoguć je da čovjek neni
opazio kako je agrarna reforma
u sovjetskoj okupacionoj zoni Nje-mačke
potpuno izmijenila prilike
PLAN
U NR HRVAT-SKOJ
ISPUNJEN U
2S KOTARE VA
Zagreb — Akcija za pošumlja-vanj- e
goleti u toku ove godine
bila je u Nit Hrvatskoj vrlo inten-zivna
U proljeći pošumljeno je
432 ha a u jesen daljnjih 3SK) ha
Više od trećine ovih povratna po-šumljene
su dobrovoljnim radom
masovnih organizacija
Prema Petogodišnjem plana u
NR Hrvatskoj pošumK će se 340
ha golih opustošenih površina a
obnovit Jo Jm ha Time će se
pošumljene i meliorirane površine
u jeeea 1961 godine povećati sa
skoro trostruko u poredjenju pre-ma
stanju u 1939 godini
DELEGATI SOVJETSKE I BU-GARSKE
OMLADINE POSJETI-- U
GRADILIŠTE OMLADINSKE
TVORNICE U 2ELEZNKU
Deojrrad — Gradilište omladin
ske tvornke teških alatljika u 2e-- j
lezniku posjetili su sekretar Cen- -
tralnog komiteta Komsomola Alek-- 1
sej Gligerijević-Kiime- r vedja de-legacije
bugarske omladine na
VIII plenarnom sastanku Central- -
aeg vijeća Naredne omladine Ju--
postavite Tačo Paner i članovi
! sekretarijata Centralnog vijeća
Stevah Doronjski i Mihajlo SvahK
Poslije razgledanja gradilišta
sekretar Centralnog komiteta Kom-somola
Klimov I delegat bugarske
omladine Panev pozdravili su bri- -
Bukureštanska štampa
pozdravlja proglašenja
Pregled agrarne reforme sovjetskoj
okupacionoj zoni Njemačke
POSUMLJAVA-NJ- A
Bukurešt — Cjelokupna buku-reštans- ka
itampa pozdravlja pro-glašenje
Rumunjske narodne repu-blike
List "Ksntea" donosi članak se-kretara
CK KP Humanije Veslle
Laka u kome se kale:
"Itbacivanjem it Vlade predstav-nika
ekspropriranih veleposjeda
bankara i fabrikanata kao i defi-nitivno
rušenje monarhije oko koje
su se OKupiie i pngrupisavaie unu-trnin- je
i vajneke reakcionarne
nage radeći protiv narodnih inte-resa
omogućeno je danas radnim
masama rumunjskog naroda i nje-govoj
demokraUkoj vladi ubrzanje
tempa daljeg razvitka i narodne
demokracije u Rumuniji"
Organ Socijaldemokratske stran-ke
"Libertatea" piše da je rumunj-ski
narod uklanjanjem monarhije
preuzeo definitivno svoju sudbinu
u vlastite ruke: "Put kojim je na3
narod poiao 23 augusta 1944 go-dine
— pite list — ne mole da
trpi zastoj"
Nezavisni demokratski liet "Ro-man- ia
Libera" piie: "Ukidanje
monarhije u Rumuniji znači veliko
jačanje antiimperijalističkog fron-ta
u svijetu i uČvrWenje redova
slobodoljubivih naroda i zajedničku
borbu za mir i narodnu demokra-ciju"
na selu Ona je iz temelja izmije-nila
ekonomsku bazu pruskih jun-ker- a
i veleposjednika koji su bili
tvrdjava njemačkog militarizma i
faiizma Agrarna reforma je pro-krči- la
put boljem životu za stotine
hiljada onih koji u prošlosti nisu
posjedovali ništa i koji su bili pri-siljeni
lutati u potrazi za životom
Gospodari zemlje po prvi puta
seljaci su počeli shvaćati da su
oni i krojači svoje sudbine Oni
znaju da sve sada ovisi o njima
samima da sutrašnjica ovisi o nji-hovim
naporima njihovom zala-ganju
i sposobnosti Agrarna re-forma
je učinila joi vile nego po-dijelila
zemlju medjti seljake Ona
je provukla svjenu nit kroc svijest
naroda I stvorila novu vrstu nje-mačkog
seljaka
Pri koncu novembra u Iierlinu
se održavala konferencija delegata
seljačkih uzajamnih odbora iz so-vjetske
okupacione zone gdje su
raspravljane dolaseee zadaće Pr-va
seljačka konferencija koju su
posjetili predstavnici seljaka i iz
nekih drugih okupacionih zona
(delegaciji is francuske okupacio-ne
zone je kilo zabranjeno posjetiti
konferenciju) očito je manifesti-rala
uspjehe poljoprivrede u sov-jetskoj
okupacionoj soni Konfe-rencija
je pokazala da je taj us-pjeh
moguć amo zahvaljujući de-mokratskim
reformama u istočnoj
Berlinska konferencija Ukodjer
je raspravljala situaciji njema-čkih
seljaka u zapadnim zonama
Delegati su ustane vili da se u
zapadnoj Njemačkoj moie uspo-staviti
760000 novih kolonista ako
se agrarna reforma provede ne
nominalno nego tvarno U za-padnim
zonama nije provedena ta-kva
agrarna reforma kao i istočnoj
soni
Vrijedno je spomenuti i to kako
je prsalcg aprila sovjetska deJe-gad-ja
na konferenciji ministara
vanjskih poslova u Moskvi predlo-žila
nacrt sa demilitarizaciju Nje-mač- he
I wtjcnvnuje njemačke
agresije a auiSsći Nacrt sovjetske
delsgsdje se temeljio na odluka-ma
u Jafti i PotMmma gdje ee
govori o potrem izgrađuje njema-čkog
političkog Urota na demo-kratskoj
osnovi Rukovodeći m
tom zadaćom sovjetski nacrt je
istakao niz vatnih mjera skljućJv
i agrarnu mformu koja će iz te-melja
odstraniti ekonomski i poli-tični
selima c mfliUrisma
Sovjetski nacrt je prihvaćen i
Vijeće zainioUra vanjskih poslova
je zaključilo da se tokom 1947 go-dine
a svim zonama provede ag-rarna
reforma Medjutim ova od-luka
je ostvarena samo u sovjet-skoj
okupa danoj oni gdje je ag-rarna
reforma potpuno likvidirala
polrtMku i ekonomsku prevlast
veJeiosdnika Ova finjnska je
mnogo pomogla n demokratizaciji
sodjataor eksterna i posraHla kao
doka i stvari koju trebaju hrrrHti
sve okupacione sile Time se Uko-djer
oma gle njemačkom nareda
dm muzom svoje mjesto u društvu
raJroljuhrvih naroda
gndire kraćim govorima Treća
makedonska republikanska po tre-ći
pat udanu brigada priredila je
u tast gostiju priredbu
Jugoslavija traži izručenje
ratnih zločinaca
Poslije stupanja na snagu M-irovnog
ugovora s Italijom Jugo-slavenska
vlada zatražila je od
talijanske vlade izručenje nekoli-cine
ratnih zločinaca Medju lici-ma
čije je izručenje tražila Jugo-slavenska
vlada nalaze ee notorni
ratni zločinci divizijski general
Tađeo Orlando koji je sada gene-ralni
sekretar talijanskog Min-istarstva
rata i Alkide Maraca
bivli major u puku "Komo" koji
je izvršio bezbroj zločina na oku-piranom
teritoriju Jugoslavije a
koji se sada nalazi na položaju
pomoćnika ministra unutrainjih
poslova Italije
Talijanska desničarska i profa-sističk- a
Štampa ustala je u zaštitu
ovih ratnih zločinaca koji su u
današnjoj Italiji za svoje zločina
nagradjeni vieokim zvanjima i po-ložajima
Listo- -i kao "Kizordji-mento- "
i "Tempo" ne pokušava-jući
nijednom reći da opovrgnu
dokaze koje su o krivici ova dva
zločinca iznijeli jugoslavenski pred-stavnici
nastoje da zagluio telko
optužbe iznijete protiv njih gra-je- m
i drskoSću Nazovi liberalni
"Kizonijimento" — kako javlja
agencija Frans-pres- s smatra jugo-slavenski
zahtjev za Izručenjem
Orlanda i Mataca "nedopultenom
provokacijom" Pred ovakvom bez-oćnos- ću
mora se zaista stati i po-staviti
pitanje: Sta je provokacija
— da 11 legitimni zahtjev Jedne
vlade za izručenje izvriioca rat-nih
zločina počinjenih na njenoj
teritoriji ili postupak talijanske
vlade koja ratne zločinco registri-rane
od Komisije Ujedinjenih Na-cija
u Londonu postavlja za viso-ke
i odgovorne funkcionere Jugo-slavenska
vlada postavila je zah-tjev
za izručenje Tarca Orlanda i
Alkido Maraco i ostalih ratnih zlo-činaca
na osnovi Mirovnog ugo-vora
po komo jo talijanska vlada
obavezna da osigura hapšenje i
predaju u cilju sud Jenja onih lica
koja su počinila ili naredila ratne
zločine ili u njima učestvovala"
Zahtjev za kažnjavanje ratnih
zločinaca kao ilu u Tudeo Orlan-do
1 Alkido Maraca Jeste zahtjev
pravednosti zahtjev koji je zasno-van
na proklamovanim principima
u ime kojih Jo slobodoljubivo čo-vječanstvo
vodilo rat otlv faši-stičkih
agresora
Talijanski falisti u anektiranom
dijelu Slovenije — gdje Je svoje
zločine izvrlio i Tndeo Orlando —
deportarali su hiljade taoca strije-ljali
i ubili 8000 internirali 36000
Ika porušili i popalili na stotine
sela 7000 nevinih deportiranih
civila Iz ove oblasti nije so nikada
vratilo kućama Sam Todeo Or-lando
kao komandant divizije
"Granotijerl di Sardenja" I privre-meni
vršilac dužnosti komandanta
zloglasnog 11 armijskog korpusa
direktno je učestvovao u ratnim
zločinima Za vrijeme talijanske
ofenzive protiv partizana u ljeto i
Jesen 1942 godine Orlando je lič-no
upravljao operacijama i nare-dio
strijeljanje 6C civila I 72 zarob-ljena
partizana u selima na Illo
ikoj Polici Jedinice njegove divi-zije
spalile su selo Travnik u ko-me
je izgorjelo 87 kuća i 138 gos-podarskih
zgrada Od 31 Jula do
1 augusta 1942 godine Arlandove
Prodiranje
kapitala u
Ileograd — "Ilorba" donosi čla-nak
svog specijalnog dopisnika Iz
Pariza u kojem se rttlče aa svojim
ekonomskim mjerama Schumano-v- a
vlada daje sve moguće povUstl-c- e
američkom kapitalu za prodi-ranje
u Francusku koji nastoji
potpuno likvidirati francusku ne-zavisn- oet
Vlada francuskih trustova — ka-že
se u članku — čini sve da pro-daja
zemlje tudjinu prodje što ne-primjet- nijc
Američki kapital ve
više steže kliješta oko svoga duž-nika
Zarobljavajući francueku pri-vredu
američki kapital prodire u
banke I kontrolira industriju Fran-cuskom
birou za istraživanje petro-lej- a
smanjeni u krediti za 40 po-sto
dok američke kompanije dobi-vaju
koncesije a istraživanje pe-trole- ja
u Tunisu
Standard Oil drži glavnu eks-ploataciju
petroleja u oblasti Bor-de- a
Francuska fabrika bušilica i
ostalog materijala za Istraživanje
petroleja obustavila Je rad radi ne-dostatka
kredita i narudibina dok
je vlada stvorila svoj ipecijalni
ured za kupovanje tog Istog ma-terijala
u Sjedinjenim Državama
Mada je zatvorila francuske rafi-nerije
i počela kupovati američki
benzin i u Isto vrijeme uvozi teške
američke automobile koji trole
mnogo goriva a u inostranstvo
uvozi laka ekonomska domaća vo-zila
Američka kompanija General
Motora proširuje svoj posao i po-diže
nova poduteća u Francuskoj
jedinice strijeljale su 537 zaroblje-nih
partizana Orlando je takodjer
izvršilac racije u Ljubljani pri-likom
koje Je uhapšeno i poslalo
u koncentracione logore 2863 lica
Nisu manje gnjueni i krvavi zlo-čini
današnjeg pomoćnika talijan-skog
ministra unutrašnjih poslova
Aikida Marace On Je kao major
talijanske vojeke u 28 pjeeadin-sko- m
puku "Komo" sastavljao na-redbe
za izvršenje ratnih zločina l
dostavljao ih na izvršenje potci-njeni- m
Jedinicama U periodu od
C augusta 1942 godine do 10 marta
1943 godine po direktivama ko-mem- le
puka strijeljano je 57 ratnih
zarobljenika boraca Narodno-oslo-bodilač- ke
vojske Jugoslavije Jedi-nice
puka "Komo" postale su u
internaciju 1663 ljudi žena i djece
od kojih Je 101 lice umrlo u kon-centracionim
logorima Krajem
jula i početkom augusta 1042 go-dine
spalile u 8 sela i jedno
mjesto
Izručenje poznatih ratnih zloči-naca
kao što su Orlando 1 Maraca
potrebno Je i radi uspostavljanja
dobrih odnosa izmedju Italije i
FNRJ ProfaJistlčki list "Tempo"
pokušava da predstavi jugoslaven-ski
zahtjev za Uručenje ratnih zlo-činaca
kao "manevar u cilju slab-ljenja
i disk redi taci je "Jedno vla-de"
koja je umijela da ee Jakom
većinom suprotstavi ekstremistič-koj
opoziciji" Očigledno Je da sa-ma
talijanska vlada postavljajući
na visoke položaje notorne regi-strirane
ratne zločince slabi svoj
položaj i diskreditira se 1 to ne
samo u očima talijanskog naroda
nego i u očima svjetskog javnog
mnijenja a naročito u očima onih
naroda koji od današnjih zvanićnlh
talijanskih faktora s pravom zah-tjeva- ju
da prekinu sa tradicijama
fašizma Umjesto da bude kažnjen
za svoje ratne zločine Maraca do-biva
u današnjoj Italiji specijalne
misije Upravo on i nitko drugi
bio Je prošle Jeseni poslat da vodi
'Istragu" o zločinima koje u fa-šisti
počinili protiv Slovenaca u
Gorici prilikom priključenja ove
oblasti Italiji Prilikom fašističkih
pogroma protiv slovenskog stanov-ništva
u Gorici — prema podaci-ma
Demokratskog fronta Slove-naca
u Italiji — ranjena je oko
300 a ubijen jedan antrfašiatn op-ljačkano
je 00 trgovina i lokala
i počinjeno oko 70 milijuna lira
štete Maraca je medjutim oba-vijestio
talijansku Narodnu skup-štinu
da su u bolnicu u Gorku
došla samo tri ranjenika i uvjera-vao
da je vlada podasela sve mje-re
da bi M Hitili goričM Slo-venci
U Interesu je dobrih odnosa H-me- dju
Italije i Jugoslavije ostva-renja
pravednih ciljeva Oslobodila-ćko- g
rata I osiguranja mira da
se ratni zločinci kao Tndeo Orlan-do
i Alkide Maraca uklone 1c jav-nog
života I Ulije i izruče kako
bi im se sudilo za počinjene zlo-čine
Jugoslavenska vlada trasrtl
će — kako je to podvukao a kon-ferenciji
za štampu predstavnik
Ministarstva vanjskih poslova He-re- g
Ilednjevie' — besuslovno {pu-njenje
obaveza koje proistleu Is
Ugovora o miru
američkog
Francusku
Kapital Sjedinjenih Država tako-djer
je zauzeo odlučujuću poziciju
u francuskoj električnoj Industriji
jednoj od glavnih grana francuske
privrede Francuska kompanija ve-zana
za General Motors predstav-lja
erti£te oko kojeg kruii preko
80 ratnih velikih poduseca s Fran-cuskoj
Stalno opadanje životnog stup-nja
radnih maaa Francuske renul-t- at
Je kataetrof alne politike vta~4o-dria-ca
Dugovi koji m ove godine
iznosili 10840000 dolara do 1960
godine popet Će se na 1107360e0
dolara
Kanada dobila zajam od
300 milijuna dolara
OtUwa 10 Jaa Kanada je po-sredstvom
nunistra financija Mr
Abbota u Sjedinjenim Državama
dobila kredit u iznosu od 300 mi-lijuna
dolara Na ovaj kredit Ka-nada
će u Sjedinjenim Državama
kupovati mašineriju ugalj i razne
sirovine
Ministar Abbott objašnjava da
je Kanada morala tražiti kredit
kako bi donekle olakša1 oskudicu
američkog dolara radi kojeg je
ograničila i zabranila uvoz nekoje
robe it Sjedinjenih Država Da
nije bilo zajma uvoz bi se morao
Još više ograničiti — kaže Mr
Abbott