Jedinstvo, October 06, 1961

              i '
utorha
ОВВВВВВВ!9ИВН1ВВШЕВаввЈ
Problcmi trcduuijsJioy pokreta
ZASTO CLANSTVO
federalnog ministarstva rada za
pokazuju da radnicke unije u opadaju sa
clanstvom. Ovo je prvo opadanje clanstva od 1933.
ima vise. je sigumo pridonijela be-sposli-ca,
zatim u nekim provincija-m- a
(B. Ontario, Newfoundland itd.) Tome je
kriv i propust unija organiziraju neorganizirane
(ima skoro i medjusobna borba onih
koji su vec organizirani (raiding otimanje Clanstva).
Ovo slabo vodstvo.
Najozbiljnije napore za
organiziranje ncorganizira-ni- h
u prosloj godini 6inele
bu unije koje se nalaze iz-v- an
red ova Kanadskog rad-nick- og
kongresa, §to su
unija elektricarskih radnika
Mine-Mil- l, timsterska
itd. Od unija koje se nalazs
u redovima Kongresa naj-vec- e
uspjehe u organizira-nj- u
neorganiziranih postigle
su unije gradjevinarskih ra-dnika
u Torontu, koji su or-ganizir- ale
novo doseljeniko.
i to je radjeno
Kongresa i postojecih gra-djevinarskih
unija tj. za no-v- e
doseljenike morale su bi-- ti
organizirane posebne uni-je,
koje su dobile potporu
Kongresa i ostalih gradje-vinarskih
unija tek kad je
doslo do velikog Strajka pri-j- e
nekoliko mjeseci.
Paznja mnogih unija u o-v- om
periodu bila je usmjc-ren- a
na preotimanje 61anst-v- a
(raiding). Evo nekoliko
primjera: Karpentcrska u-ni- ja
u Newfoundlandu po-kusa- va
istisnut International
Woodworkers uniju. Cana-dian
Brotherhood of Rail-way
Transport Workers se
bori sa International Seafe
rers koja od njih ce prods-tavlja- ti
pomorce. Posljednja
se u sukobu sa mno-gi- m
drugim unijama, a prc-m- a
nekim vijestima
radnicki kongres namje"
rava organizirati novu uni-ju
pomoraca (National Ma-ritime
Union) da otima 51a-nstv- o
od International Sea
ferers i da je razbije. Nati-onal
Union of Public Emplo-yees
nalazi se u sukobu sa
Canadian Brotherhood of
of Railway Transport
zbog organiziranja bo-lni5k- ih
uposlenika u Novoi
Skotiji. Ovo su samo neki ч-pad- niji
primjeri.
U posljednje vrijeme paz-nja
je ueredotoe'ena na na-pad- aj
United Steelworkers
unije na Mine-Mi- ll uniji u
Sudbury i Port Colborne. u
kojemu — na sramotu cije-lo- g
tredunijskog pokreta —
aktivno sudjeluje i glavni
predsjednik Kanadskog ra-dni£k- og
kongresa
Jodoin.
Ovo moze imati teskih po-sljedi- ca
za pojedine unije i
cijelu radnicku klasu, jer o'
tvara vrata radnickim nep-rijateljim- a.
5ta, na primjer,
po-- I ovim okolnostima mog'i
postici Sudbury i
Port Colborne u pregovori-- 1
mn sa International Nickel
Co.?
Jasno je svakom zdravo-mislcce- m
6ovjeku da unije
ne mogu napredovati dok se
bore medju sobom.
Prvi uvjet njihova napre-dk- a
i uspjehn jeste da budu
slozne i jedinstvene.
George Harris, sekretar
unije elektricarskih radnika
piRe u listu "UE News"
ovom nezdravom stanju tre--
Tridescta godina izhlenja
Izlazi svakog i pctka
Godisnja prttplata:
га 6 dolara,
ostah zemlje 7 dolara
479 Queen Street West
Toronto 2-- B, Ontario
Telefon ЕЛ 3-16- 12
VOL. XIII. No. 72 (11GG) TORONTO, TUESDAY, OCTOBER G, 1961 PRICE 8c PER COPY
OPADA
I as
Podaci proslu go-din- u
Kanadi
go-din- e.
Razloga Tome
antiradniSki zakoni
C, tako-dje- r
da
ih 4 milijuna) oko
ili
odrazava
kao
(UE),
AH mimo
nalazi
Kanad-sk- i
Wor-kers
Claude
radnici
da
Kanadu
Adrcsa:
ba §to prije stati na kraj.
Lidere koji su za to odgovo-rn- i
treba udariti po prstima.
Umjesto otimanja Clanstva,
napori i novae unija treba bi
ti upotrebljavan za dobiva-nj- e
strajkova, kao strajk
uposlenika Royal York Ho-tel- a
u Torontu, za poniste-nj- e
antiradnic'kih zakona
itd. Hams smatra da u torn
poglcdu naroSito mnogo mo"
gu uciniti clanovi Novo de-mokrat- ske
partije, jer borbo
medju unijama, kao §to je
to u Sudbury, otezavaju po-bjed- u
kandidata Novo de-mokrat- ske
partije na izbori-m- a.
William Kashtan pise u
"Canadian Tribune" da uni-je
trebaju usmjeriti svoju
paznju na organiziranje ne-organiziranih
radnika. To je
"A-- l zadatak tredunijskog
pokreta danas", kaze Kash-tan.
Trcdunionisti odusc-vljc- ni
Kubom
Iz Kube se povratila dele'
gacija tredunionista iz Bri-tans- kc
Kolumbije.
Kako javlja "Fisherman"
iz Vancouvera, delegati su
vcoma odu§evljeni onim sto
su vidjeli na Kubi.
"Kubanski narod je silno
napredovao na ekonomskom
i prosvjetnom polju", rckao
je jedan delegat.
Na delegaciju je narociti
utisak ostavilo pomanjkanje
rasne diskriminacije u Kubi.
Unije proliv nukle-arnog
oruzja
Local 525 unije elektri-carskih
radniak (UE) iz
Toronta u svojoj rezoluciji
(koja ce biti podnijeta na-cional- noj
konvenciji) zago-var- a
"totalno razoruianje i
potpunu zabranu nuklear-no- g
oruija, ukljuSiv poku-sa"- .
Kanadska vlada treba
da radi na tome da se odrzi
"konferci)cija za zabranu
svakog oruzja."
S000 profesora i siu-dena- ta
na zclvi u NDR
Berlin. — Preko 8000 stu-dena- ta
i nauEnih radnika
Berlinskog univerziteta Hu-mbo- lt
otiSlo je na selo da
pomogne zadrugama u saku-pljanj- u
Ijetine Javlja se d.i
se i studenti iz drugih gra-dov- a
NDR sada nalaze u se-li- ma
na istom poslu
Zapadna stampa ne pise
istinu o Kin!, izjavio je
marsal Montgomery prili-ko- m
dolaska u Toronto na
povratku iz N. R. Kine.
"Ja earn citao u stamp!
da kineski narod gladuje,
da je izgubio povjerenje u
svoj rezirn, da je postao
Kanacle
Teska situacija trazi ozbiljne mjere
(Uvodnik)
U svom govoru na zasjedanju Generalne skupstine
UN, kanadski ministar vanjskih poslova Howard Green
je ukazao na porast radioaktivnih padavina u Kanadi.
On je rekao da je kanadski narod zabrinut i pozvao
clanove UN da stave pritisak na "odgovorne sile" da
pokuse obustave.
Istog dana u Torontu je govorio Dr. A. C. Hard-ma- n,
sef izvanredne zdravstvene sluzbe iz Ottawe. On
je rekao da bi Kanada u nuklearnom ratu bila uniStena.
Samo u jednom nuklearnom napadaju na kanadske gra-dov- e
bilo bi ubijeno 2 milijuna ljudi, a 1,250.000 ranje-no- .
Premijer Diefenbaker je nedavno kazao da bi u
nuklearnom ratu poginulo 6 do 7 milijuna Kanadjana.
Ako je to tako kako kazu predstavnici vlade, onda
se mi nalazimo u takvoj situaciji gde su potrebne iz-vanredne
mjere i napori da se opasnost otkloni. A da
li vlada to £ini?
Kakve je prijedloge Green podnio Ujedinjenim
nacijama za rjesenje problema koji su prouzrokovali
obnovu nuklearnih pokusa i stvaraju opasnost nuklear-no- g
rata? Citajuci Grecnov govor dobiva se utisak da je
on vise bio zainteresiran da uvjeri delegate UN kako su
Sjed. Drzave u svemu u pravu, a za svo zlo kriv je Sov-jets- ki
Savez. Valjda ni Green ne drzi da se na toj osno-v- i
ne§to moze postici.
Kanada mora poci drugim putem ako zeli ra dopri-nes- c
ublazenju medjunarodne zatcgnutosti i otklanja-nj- u
opasnosti nuklearnog rata. Prva stvar §to mora uci-i- ti
je to da prestane biti eho i sekundant americke poli-tik- e.
Ona treba govoriti svojim vlastitim jezikom, pola-ze- ci
od svojih vlastitih interesa. Njezin glavni cilj tre-ba
biti osiguranje mira na bazi miroljubive koegzisten-cije- .
Ona treba da se zalaze za mirno rjesenje medju-narodni- h
problema. Njezini prijedlozi trebaju biti po-threplj- eni
konkretnim pothvatima. Na primjer, da je
Green u svom govoru u UN, pored istupanja protiv nu-klearnih
pokusa saopcio da je kanadska vlada donijela
cvrstu odluku da nece dozvoliti nuklearnog oruzja na
svom teritoriju, njezin glas bi se cuo i delegati se ne bi
cudili 5to je kanadsko stanoviste.
Treba napomenuti da Green, Diefenbaker, Ilarkness
i dr. idu u raskorak i sa vecinom kanadskog naroda, koji
vruce zeli mir.
PORUKA NACIONALNIH SINDIKATA
Izvanredni kongres Kon
federacije nacionalnih trc-duni- ja
(ranije poznati kao
katoli6ki sindikati) odrzan
u gradu Quebec, uz prisus-tv- o
550 delegata (preko
100.000 61anova), pozvao je
fcderalnu vladu da prekine
sve ugovore sa Sjed. Drza-vam- a
koji bi dozvolili da se
na kanadskom teritoriju
smjosti nuklearno oruzje.
Konfederacija je i protiv to-ga
da so kanadska vojska o-pre- mi
nuklearnim oru2jem.
"Prisustvo nuklearnog o-ru- zja
na kanadskom tlu sa-mo
izlaze nasu zemlju na-padaji- ma
svakog moguceg
neprijatelja Sjed. Driava i
opravdava njegovo pretva-ranj- e
Kanade u radioaktiv-n- u
pustinju", kaze se u po-ru- ci
premijeru Diefenbake
ru.
ravnodusan, nestrpljiv,
buntovan. To nije istina".
Montgomery kaze da u
Kini nije vidio gladnog co-vjek- a.
Ali je vidio dosta
gladnih Kineza li Hong
Kongu (pod britanskom
upravom).
On je rekao da ce Kina
U poruci se dalje veli da
USA i SSSR imaju dovoljno
nuklearnog oruzja da se u-ni- Sti
cijeli svijet i "zasto bi
Kanada trebala da doprinese
svoj dio toj nepodnosivoj si-tuaciji".
SSSR sudjeluje na
izlozbi u Monlrealu
Na medjunarodnoj izlozbi
u Montrealu, koja traje od
G. do 15. oktobra, sudjeluje
i Sovjetski Savez, koji ima
vlastiti paviljon.
Feldmarsal Montgomery
klevetanje Narod. Rep
nekoliko godina imati
"milijardu
plus nuklearno
se zalozio
za povecanje sa
U
su se pojavile da ce
Kina povecati narudzbe
treba da se cuje
Delegati
Kanadski glas u
Nacijama se danas
slabo cuje, izvjestava dopi-sni- k
lista Toronto Daily Star
iz New Yorka.
Jedan od africkih delega
ta je rekao: "Cudnovato,
li nasa delegacija ne zna sto
je kanadsko stanoviste. To
je zagonetno".
To je bilo poslije govora
Mislirn da sain proslc godinc vec pisao
na ovu temu, ili se radi samo o jednoj
koju nisam objavio. Svejednn,
nije zgorega ponovili pa makar desct
pula jednu tako raznu sivar. Mir, rijec
od samo iri slova, a kako mnogo
je u njoj. Kad kaSeino mir, mi zami-гаЦјат- о
zasijana polja koja se lelujajii
od rodne psenice, zamisljamo zcuk ma-Sin- a
it trornicama, zamisljamo lepHanje
ribe u zamisljamo rad, srecu,
nasmijana lica, veselu maj-k- u
sa djetetom u ruci, Skolu, puno raz-draga- ne
djecc slo se na
za vrijeme odmora, zamisljamo zaljub'
Ijcne parove sto se drze za rukc puni sre-c- c
i blazenstva, puni ljubavi i lijepih sio-v- a
za buducnost, zam'&ljamo sve najlje-ps- e
i najdraze slo covjek moze poicljeti
i sebi i drugima.
Sa druge slrane, protivno pojnm mira
imamo rat. Opet samo tri slova u jednoj
rijedi, a kako ogroman i teSak znacaj,
pun mrznje, i razaranja, zlobc i pakosli.
Z a m i s I i m o li rat mi vidiino
rusevine, komadc ljudskog tijela pod
njima raslrgane eksplozijama bombe, za-nmlja- mo
vrisak sirocadi, gladnih golih i
bosih, zgrcenih od studeni, iznemoglih od
fizickc slabosti, rasulo, bolest,
sinrt, palnjc i svakc druge porokc koji
Ao.sc ljudskc iivot, itniiitava ih kao neslo
bezvrijedno slo nikomu ne treba i treba
ih se rijesili.
Dvije rijeci svaka po tri slova, dva
znacenja, jedna tc isla briga, briga i
svrha, svrha koja treba posluzili covje--
Nasser kaze da
Kairo. — Arapski nacio-naliza- m
dobio je udarac,
dozivjeli smo izdajstvo, ali
mi smo u stanju da taj uda-rac
pretvorimo u pokretafi-k- u
snagu za uni§tenje reak-cij- e
u cijelom arapskom svi-iet- u,
izjavio je predsjednik
Nasser u govoru koji je odr-za- o
na mitingu studenata
Kairskog univerziteta.
Nasser je rekao da se na-rod
Sirije bori i odlucno
reakciji. "Mi smo
se i do sada borili protiv ko--
osudjuje
Kine
psenice u Kanadi.)
On je naglasio da su
kinesko-sovjets- ki odnosi
dobri. Bez sovjetske po-mo- ci
Kina se ne bi mogla
visoko ci-je- ni
kineskog vodju Mao
Ce Tunga.
100,000 potpisa proliv nuklearnog oruzja
Premijeru Diefenbakeru ce u petak biti predano
100.000 potpisa protiv nuklearnog naoruzavanja Kana-de,
javlja "Globe and Mail".
Potpise je sakupio Komitet kontrolu radijacije.
Delegaciju koja ce ih predati premijeru predvodit ce
Dr James S. Thompson, bivsi moderator Ujedinjene cr-k-ve
i profesor filozofije na McGill univerzitetu.
za
stanovnika
oruzje".
Montgomery
trgovine
Kinom.
(Napomena: stamp!
vijesti
Ujedi-njenim
a"
za
UN pitaju sto Kanada
pjesmi
sadrzi-n- e
mrezama,
blagostanje,
igraju dvorisiu
pustos,
su-prostav- lja
podici.
Montgomery
da Kana-da
vise nego Sjed. Drzave.
vijest
doci na UN
da
vise
Ijudima, u dva razlifita pra-vc- a,
ili spasenje, propast ili
ili obtaint, olmicit ili ocu-van- je sffu'i materijalnili doba~
nalazimo na i
ili jedno ili drtigo. Sto
izabrali i zar ima smi-sl- a
nekoga Slo treba izme-dj- u
smrti. Pa svaki ce, razumije
izabrati zivot, jer na ovom sri-jcl- u
za to da zivi i da uziva plo-dov- e
rada. Dali je zaisla to ta-ko?
nije. Jeste it torn slucajn
za sebe dadncmo odgovor,
koliko ga za nas da-va- o
onda tako, jer Ijit-dsk- a
dostigla lakovc razmjere
pravilo: Udini bliznjemu
nebi zelio da on tebi ucini.
prisvoji poslala je grama-tik- a
ona je takova bila uvi-jck,
je doscgla svoj tezi, jos
Danas je gramalika zla:
zivo, unisti sve na zendji, jer
mozemo uzivati oteta bogals-tv- a,
ne zivi". To je geslo zla,
i imperijalizma, ge-slo
kojima je malo sto plju
bolje receno plodove naseg
vec zele i nasu krv, Imce
sebe i nas zalo slo se svakim
vise i vise usudjujemo zaliti-jeva- li
da je vrijeme kada treba
sa proizvodima svog
I mi se nalazimo na toj
raskrsnici i treba da odlufimo.
(Nastavak na strani 2)
ministra vanjskih poslova
Howard Green-- a na zasje-danju
Generalne skupstine.
Za taj govor izvjestitelj
kaze da je bio "iskren, urn-jere- n
i ponekad zivahan",
ali nije sadrzavao nista nova
i "nikoga nije predobio".
Za§to je to tako? Mnog'
smatraju da je uzrok klipsa
nje za Sjed Drzavama, ali
BflU
ku, to jest
unislenje
srecu, unpad
tesko
ra, a mi se
irebamo odabrati
mi trebamo
pilati
zivota ili
se, uvijck
i je samo
vlastilog
I jeste i
u koliko svaki
medjutim u
netko
zloba je
te je post ah
svomu, slo
Pravilo ubij i
zla, uostalom
a danas
gori razmjer.
"Unisti sve
kada mi ne
neka nitko
gcslo kolonijalizma
kapilalizma,
nas znoj, ili
znojnog rada,
da unisle i
danom sve
od njih
da se zadovoljavaju
vlastilog Inula.
groznoj
iza pobunjenika u Siriji stoji
lonijalizma, agenata reakci-je- ,
monopolista i oportunis'
ta, rekao je Nasser, i borit
cemo se i dalje protiv i
moramo konacno pobijediti,
Ali, mi moramo podnositi i
zrtve i proliti krvi da biemn
podigli zastavu pobjedc. A-rap-ski
nacionalizam je za-dob- io
udarac i ovo je naj-vec- a
opasnost s kojom se on
do sada Ali, mi ima-mo
snage da slomimo rea-kcij- u
u Damasku."
U nastavku govora preds
jednik UAR se osvrnuo na
KVADROS JE
Rie de Janeiro. — "2anio
Kvadros podnio ostav-k- u,
on je bio indirektno svr-gnut- ",
— izjavio je bivSi
ministar rada u Kvadrosovoj
vladi Kastro Neves u interv-ju- u
sa saradnikom nedjelj-no- g
casopisa "Mundo ilust-rado- ".
"Predsjednik Kvad
ros je bio prisiljen da napu-st- i
vlast, jer je bio onemo-guce- n
u upravljanju. Na
njega su vr§ile pritisak 115-no- sti
iz zemlje i inozemstva
koje su na to bile navedene
nezadovoljstvom nekih eko-nomsk- ih
grupa zbog privre-dn- e
i vanjskc politike vlade.
Ovo grupc su mobilisale ne
samo politi6are, koji su bi!i
sa njima povczani, nego i
vojne clemente, naroito u
zajednikom odboru gene--
zastupa
izvjestitelj kaze se
(Diefenbaker, Green
itd). drzi starih stanovi§ta
jos
Osvrcuci se na da pre
mijer Diefenbaker namje-rav- a
zasjedanje
govori "u ime srednjih i
malih drzava" dopisnik pri-mjecu- je:
"Kanada ne
govori za nikoga nego sebe".
raskrscu sada
birati,
birati,
budc
drug!, nije
jos
njih
suocio.
nije
svjetska reakcija
pojave priznavanja pobu-njeni6k- og
rezima u Siriji i
podvukao da je dovoljno sa-mo
pogledati na zemlje koje
su priznale pobunjenike —
Gvatemalu, Formozu, Jor-dan
— pa da postanc sasvim
jasno da se iza zavjere na-laze
ujedinjene snage kolo-nijalizma
i reakcije.
U izvje§tajima iz Bejruta
se iznosi da iza pobunjenika
stoji "trust petorice", koji U
Siriji predstavlja krupni ka-pita- l.
BIO SVRGNUT
ralstabova".
Neves, jedan od glavnih
sindikalnih lidcra Sao Paola
koji je u vladi predstavljao
lijevo krilo, optuzio je zatim
ove ekonomskc grupe, po-menuv- Si,
izmedju ostalih,
"petrolejske kompanije"
koje su bile zabrinute zbog
nekih vladinih planova, za-tim
"rudarske kompanije" i
"proizvodjac clektriCne e-ner- gije"
i "telefonske kom-panije".
Biv§i ministar rada nije
poStedio ni parlament na-vode- ci
da je vecina poslani-k- a
izabrana novcem ili uz
podrSku feudalaca i da ne
predstavlja narod.
Neves je izrazio uvjere-nj- e
da ce narodni pokret vc-oma
brzo da se obrazuje.
L~