000159 |
Previous | 1 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
£1 i;u 9 (305) .. TORONTO, WEDNESDAY, 1 March, 1978 ,, r 40 CENTS PER COPY ' I t . Г--: ; INo. " : : "-~-~ вИ®ВШШИИвННн y - .... "3 4 дИ111 iihim.iii.-i..- .... muiiu.Mi+uJ.......P...w.j.lJ.JW„,MI, ft ! У-- ННН 1 чШк Ш ШШШл m H R уШ& И IHKfW № 1 I н 1 м Н Ш ieisko raniSi urednik _ _. ei на 3? Proslog utorka (21. februara) uvecor u New Yorku je napadnut i teze ranjen Vjekos-lavRadovi- d, glavni i odgovorni urednik novo-pokrenut- og casopisa "Vidici". Nepoznati zlo6inac (ill vise njih) dodekall su.Radpvida kod ulaza u podzemnu zeljezni-cu- , nedaleko njegove kancelarije, nesto prije deset sati uvecer, i ispalili nekoiiko hltaca. Anton KostelaaSa posjeta sjeveru Sudfauii: " fm Nekad, danas isutr - -T- ESKIDANlCETEKDOei- Posjetio sam nedavno Sudbury, rudarskl grad kojlm se obiljezava pofietak sjevernog Ontarija. Ali, ovim gradom se takoder moze poistovjetiti i 6itava jedna epoha — epoha rudarsko-industrijsko- g razvitka i papretka u ovom dijelu 'Kanade. No, prije nego Sto progovorimo o tome, vafja se osvrnutiha sami grad, koji sa okoli-co- m saCinjava jedno pove6e i izrazito rudar-sk- b naselje. Sudbury je Јпабе jedan od onih gradova koje ne mozete, sagledati jednim pogledom, on nema иоМбајепе panorama. Mozete. ga, dakle, vidjeti tek kad udete u nj, i toskoroulicu po ulicu. Iz daljine, ili sa prila-z- a gradu, vidi se samo nekoiiko visokih dim-nja- ka Sto obiljezavaju tamoSnje pogone rafi-neri- je niklal A sve je to opet stoga Sto je Sudbury podi-gn- ut na nizu omanjih ,brezuljaka, stijena I jaruga, ill vijuga, na terenu koji je grebenast poput orahove ljuske. U kojoj drugoj sezoni Sudbury takoder djeluje odbbjno, jer je oko njega uniStena sva vegetacija I upadljive su samo ve6e ili mahje stijene, neke бак prave klisure. Na jednorri kraju avetinjski se crvenl Copper Cliff (Bakrena stijena) gdje je i glavna rafinerija nikla, vlasniStvo тобпе kompanije Incp Ltd. (Ista se je nekada zvala Internatio-nal Nickel Company of Canada.) , I sto je ironifino, all nerazdvojlvo, upravo je Inco, sto proizv.odi nikl i eksploatira pod-zem- no blago ovog kraja, zila kucavica oyog grada i njegovog postojanja. U Sudburyju su mi rekli da Je eksploataci-j- a tamoSnjeg podzemnog bogatstva — jed-no- g od najbogatijih.nalaziSta na svijetu — zapo6ela devedesetlh godina proslog stolje-c- a i to u neposrednom predjelu sadaSnjeg. ' arada. A malo po strani, na istoku grada, druga, manja rafinerija nikla proradila je kra-ie- m dvadesetih godina pvog stoljeda. To je danas pak vlasniStvo kompanije Falconbrid-q- e Nickel Mines, koja upoSljava 2700 radni-k- a Inco kompanlja, koja je nekod upoSljava-- a cak 20,000 radnika, syela je u veoma kratko Pogodila su ga tri metka, jedan u g!avu, naj-tez- i. Radovic je odmah prevezen u bolnicu, gdje je operisan. Operacija je trajala cijelu noc. Posljednje vijesti kazu da je izvan opas-nost- i. Policija je povela istragu, zasad jos nema hapsenja. Kome smetaju "Vidici" i njegoy urednik? Primjeceno je da je fratarsko-ustaSk- a "Dani-ca- " iz Chicaga objavila vrlo ostar napad na "Vidiko". Autor dlanka u "Danici" je Krunos-ia- v Masina, koji zivl i djeluje u New Yorku. Nije sludajno da je napad na Radovida izvr.sen pred posjetu predsjednika Tita Sjed. Drzavama, o kojoj "Vidici" pisu u svom dru-go- m (februarskom) broju. --?V=' 1 Л I ! tiff ВУД-- a vrijeme taj broj na fl ,500. No, Inco ovih dana smanjuje i tu cifru, i to je glavni povod ovom ' 6lanku. Nego, kao Sto smo rekll, Inco je historija, jedna epoha, i o svemu sto se dogodilo u ovom kraju u proteklih devedeset godina mogle bi se napisatl citave knjige. Neke su, doznajemo, i napisane, ali prava knjiga o iivotu i sudbinama Citavih generacija radni-ka, rudara, koje su stvorile ovaj gigant, bila bi knjiga patnji, krvi i suza. Vec u samim pocecima u tim rudnicima nikla radili su doseljenici iz Evrope, iz raznih zemalja, ukljuCiv i naSu. Priliv radne snage naglo je porastao tokom dvadesetih godina, kad se i Inco istim tempom робео Siriti, rasti. Sistem rada pak u to vrijeme bio je primitivan u poredenju sa danaSnjim tehnifikim dostig-nubim- a, pa je posao bib tezak, fiisto fizidkl i totalno iscrpljujuci. I naravno, takvi, jedva snoSljivi uvjeti rada gutali su 6ovjeka, a kako o nekoj sigurnostl i zaStiti na poslu nije bilo nj govora, nevolje tih radnika bile su utoliko vedie Ali Ijudi'su radili, dolazili i prolazili. Jedni su umirali ili ginuli, a na njihova mjesta u ja-ma- ma dolazili su drugi. Svl se pak, zbog nafiina na koji se ovdje vode poslovi (kao i zbog ekonomske krize, depresije) nisu zadrzali u predjelu Sudburyja. No, mnogi ipak jesu; kako na§i zemljaci iz raznih krajeva tako i pripadnici ostalih slavenskih naroda, pa Talljani, Madari i drugi. Jer u Sudburyju se cak i u vrijeme krize radilo, nekad vl5e -- nekad manje, nekad samo deset dana mjese-6n- o, zivjelo ses, zivotarilo, I ljudi su, uglav-no- m zbog toga, I ostajali tu, polako se okucl-val- i, podizali porodice, osnivali druStva ltd. Tako je sve islo do pocetka drugog svje't-sko- g rata, kad su rudnlci zalsta proradlli — jer, trebalo je tada dati "sve od sebe" za ratni naDor i oobiedu nad fasizmom — i kad ie doSlo do pravog procvata. Tada su svi radili (i бак morall' raditi), pa se gradilo, podlzalo, napredovalo. All, ba§ u ratu, jer je pogodo- - (Nastavak na st. 20) _ "Herojski" napadi sa leda nastavljaju se. "Ju-nac- i" koji nelnaju hrabrosti 6ak nl da pogledaju u o6i svojim zrtvama, ponovo idu u akciju — gada-ju- 6i iza leda..2rtva je ovaj put bio Vjekoslav Rado-vic, glavni urednik i izdava6 nedavno pokrenutog 6asopisa "Vidici" u New Yorku. Podsjetimo se nekih akcija "hrabrih". Prosle godine demolirana je.kuda predsjed-nika HBZ, Johna Badovinca. Po6injena je velika materijalna steta. Sredom, Badovlnac u to vrijeme nije bfo u kuci. Mnogo umjetnickih djela, medu kojima je bilo i unlkata stare kulture, zauvjek je nestalo. No, "junaci no6i", koji usto jos napadaju samo s leda I tako sa kulturom nemaju nikakve veze. Mozda I ne znaju sta ta rije6 zna6i. Nekolicina "heroja" иб!п11а je proSle godine pravi podvig. У&6& grupa snaznih ml&dlda nije se upla§ila da zajedni£kim snagama napadne (na skrivenom mjestu) dlana Glavne u prave HBZ Luketica. Razumljivo je samo po sebi --da su se "heroji" hrabro razbjezall poslije svog "јипабкод" djela. Vancouverski iije6nikt dr. Sovilj, bio je tragi6-n- a zrtva "heroja no6l". Na izlasku Iz Sahovskog kluba dbfiekala ga je iza leda "junafilna" sa pisto-Ije- m i sasula mu Sarzer u leda. Ubojica je svakako dosta znao o svojoj zrtvl i nije Imaojhrabrosti da u lice pogleda dovjeka koji je znao samo za dobra djela, covjeka koji nije u6inio uslugu samo onome koji je nije trazio. Sada Radovid. Ponovo s leda. Da, s leda, jer ubojice drukdije i ne znaju kako. S leda ili deset na jednog. Junadki. Onako kako su od svojih "slav-nih- " predhodnika naucili. I sve u ime kriza ili krsta, u ime zastite kulture i slavne pro§losti. Jadni li su im I krst I kriz I kultura I slavna nasa proslost kada se Iza njih kriju najmljene ubojice, najgori olos koji zemljom hoda — a sebi daje osobine od kojih je dalje nego nebo od zemlje. Da II ce se uhvatiti napada£ na Radovida saznat demo vjerojatno uskoro. Vjerujemo da побе, jer policija USA ima vec preko glave raznih "oslobodilaca" banditskih manira. Nadajmo se da 6e istraga bithbrza i preclznija. Istina, bit 6e nas sramota dinjenlce da se ponovo jedna lldnost naseg porijekla pojavi pred sudom za banditizam. Dosta nam je toga iz blize i dalje proslosti. No, valjda ce brza i energicna akcija policije uspjeti da tome jednom stane na kraj. (Nastavak na st. 3) SUDBURSKE PROTURJECNOSTI Oglas na gornjoj sllci Kao da se ruga Walteru Lapolnteii kojeg je Inco otpustlo u prvoj turl 10. februara. „Naiime, u oglasu se nudi "posla u izobllju" a bilo ga je, u stvari, za'200 radnika dok u SUdburyju danas Ima 5000 nezaposlenlh. mm'rtB t I m №'1 mЋ 'Mi
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, April 19, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-03-01 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000058 |
Description
Title | 000159 |
OCR text | £1 i;u 9 (305) .. TORONTO, WEDNESDAY, 1 March, 1978 ,, r 40 CENTS PER COPY ' I t . Г--: ; INo. " : : "-~-~ вИ®ВШШИИвННн y - .... "3 4 дИ111 iihim.iii.-i..- .... muiiu.Mi+uJ.......P...w.j.lJ.JW„,MI, ft ! У-- ННН 1 чШк Ш ШШШл m H R уШ& И IHKfW № 1 I н 1 м Н Ш ieisko raniSi urednik _ _. ei на 3? Proslog utorka (21. februara) uvecor u New Yorku je napadnut i teze ranjen Vjekos-lavRadovi- d, glavni i odgovorni urednik novo-pokrenut- og casopisa "Vidici". Nepoznati zlo6inac (ill vise njih) dodekall su.Radpvida kod ulaza u podzemnu zeljezni-cu- , nedaleko njegove kancelarije, nesto prije deset sati uvecer, i ispalili nekoiiko hltaca. Anton KostelaaSa posjeta sjeveru Sudfauii: " fm Nekad, danas isutr - -T- ESKIDANlCETEKDOei- Posjetio sam nedavno Sudbury, rudarskl grad kojlm se obiljezava pofietak sjevernog Ontarija. Ali, ovim gradom se takoder moze poistovjetiti i 6itava jedna epoha — epoha rudarsko-industrijsko- g razvitka i papretka u ovom dijelu 'Kanade. No, prije nego Sto progovorimo o tome, vafja se osvrnutiha sami grad, koji sa okoli-co- m saCinjava jedno pove6e i izrazito rudar-sk- b naselje. Sudbury je Јпабе jedan od onih gradova koje ne mozete, sagledati jednim pogledom, on nema иоМбајепе panorama. Mozete. ga, dakle, vidjeti tek kad udete u nj, i toskoroulicu po ulicu. Iz daljine, ili sa prila-z- a gradu, vidi se samo nekoiiko visokih dim-nja- ka Sto obiljezavaju tamoSnje pogone rafi-neri- je niklal A sve je to opet stoga Sto je Sudbury podi-gn- ut na nizu omanjih ,brezuljaka, stijena I jaruga, ill vijuga, na terenu koji je grebenast poput orahove ljuske. U kojoj drugoj sezoni Sudbury takoder djeluje odbbjno, jer je oko njega uniStena sva vegetacija I upadljive su samo ve6e ili mahje stijene, neke бак prave klisure. Na jednorri kraju avetinjski se crvenl Copper Cliff (Bakrena stijena) gdje je i glavna rafinerija nikla, vlasniStvo тобпе kompanije Incp Ltd. (Ista se je nekada zvala Internatio-nal Nickel Company of Canada.) , I sto je ironifino, all nerazdvojlvo, upravo je Inco, sto proizv.odi nikl i eksploatira pod-zem- no blago ovog kraja, zila kucavica oyog grada i njegovog postojanja. U Sudburyju su mi rekli da Je eksploataci-j- a tamoSnjeg podzemnog bogatstva — jed-no- g od najbogatijih.nalaziSta na svijetu — zapo6ela devedesetlh godina proslog stolje-c- a i to u neposrednom predjelu sadaSnjeg. ' arada. A malo po strani, na istoku grada, druga, manja rafinerija nikla proradila je kra-ie- m dvadesetih godina pvog stoljeda. To je danas pak vlasniStvo kompanije Falconbrid-q- e Nickel Mines, koja upoSljava 2700 radni-k- a Inco kompanlja, koja je nekod upoSljava-- a cak 20,000 radnika, syela je u veoma kratko Pogodila su ga tri metka, jedan u g!avu, naj-tez- i. Radovic je odmah prevezen u bolnicu, gdje je operisan. Operacija je trajala cijelu noc. Posljednje vijesti kazu da je izvan opas-nost- i. Policija je povela istragu, zasad jos nema hapsenja. Kome smetaju "Vidici" i njegoy urednik? Primjeceno je da je fratarsko-ustaSk- a "Dani-ca- " iz Chicaga objavila vrlo ostar napad na "Vidiko". Autor dlanka u "Danici" je Krunos-ia- v Masina, koji zivl i djeluje u New Yorku. Nije sludajno da je napad na Radovida izvr.sen pred posjetu predsjednika Tita Sjed. Drzavama, o kojoj "Vidici" pisu u svom dru-go- m (februarskom) broju. --?V=' 1 Л I ! tiff ВУД-- a vrijeme taj broj na fl ,500. No, Inco ovih dana smanjuje i tu cifru, i to je glavni povod ovom ' 6lanku. Nego, kao Sto smo rekll, Inco je historija, jedna epoha, i o svemu sto se dogodilo u ovom kraju u proteklih devedeset godina mogle bi se napisatl citave knjige. Neke su, doznajemo, i napisane, ali prava knjiga o iivotu i sudbinama Citavih generacija radni-ka, rudara, koje su stvorile ovaj gigant, bila bi knjiga patnji, krvi i suza. Vec u samim pocecima u tim rudnicima nikla radili su doseljenici iz Evrope, iz raznih zemalja, ukljuCiv i naSu. Priliv radne snage naglo je porastao tokom dvadesetih godina, kad se i Inco istim tempom робео Siriti, rasti. Sistem rada pak u to vrijeme bio je primitivan u poredenju sa danaSnjim tehnifikim dostig-nubim- a, pa je posao bib tezak, fiisto fizidkl i totalno iscrpljujuci. I naravno, takvi, jedva snoSljivi uvjeti rada gutali su 6ovjeka, a kako o nekoj sigurnostl i zaStiti na poslu nije bilo nj govora, nevolje tih radnika bile su utoliko vedie Ali Ijudi'su radili, dolazili i prolazili. Jedni su umirali ili ginuli, a na njihova mjesta u ja-ma- ma dolazili su drugi. Svl se pak, zbog nafiina na koji se ovdje vode poslovi (kao i zbog ekonomske krize, depresije) nisu zadrzali u predjelu Sudburyja. No, mnogi ipak jesu; kako na§i zemljaci iz raznih krajeva tako i pripadnici ostalih slavenskih naroda, pa Talljani, Madari i drugi. Jer u Sudburyju se cak i u vrijeme krize radilo, nekad vl5e -- nekad manje, nekad samo deset dana mjese-6n- o, zivjelo ses, zivotarilo, I ljudi su, uglav-no- m zbog toga, I ostajali tu, polako se okucl-val- i, podizali porodice, osnivali druStva ltd. Tako je sve islo do pocetka drugog svje't-sko- g rata, kad su rudnlci zalsta proradlli — jer, trebalo je tada dati "sve od sebe" za ratni naDor i oobiedu nad fasizmom — i kad ie doSlo do pravog procvata. Tada su svi radili (i бак morall' raditi), pa se gradilo, podlzalo, napredovalo. All, ba§ u ratu, jer je pogodo- - (Nastavak na st. 20) _ "Herojski" napadi sa leda nastavljaju se. "Ju-nac- i" koji nelnaju hrabrosti 6ak nl da pogledaju u o6i svojim zrtvama, ponovo idu u akciju — gada-ju- 6i iza leda..2rtva je ovaj put bio Vjekoslav Rado-vic, glavni urednik i izdava6 nedavno pokrenutog 6asopisa "Vidici" u New Yorku. Podsjetimo se nekih akcija "hrabrih". Prosle godine demolirana je.kuda predsjed-nika HBZ, Johna Badovinca. Po6injena je velika materijalna steta. Sredom, Badovlnac u to vrijeme nije bfo u kuci. Mnogo umjetnickih djela, medu kojima je bilo i unlkata stare kulture, zauvjek je nestalo. No, "junaci no6i", koji usto jos napadaju samo s leda I tako sa kulturom nemaju nikakve veze. Mozda I ne znaju sta ta rije6 zna6i. Nekolicina "heroja" иб!п11а je proSle godine pravi podvig. У&6& grupa snaznih ml&dlda nije se upla§ila da zajedni£kim snagama napadne (na skrivenom mjestu) dlana Glavne u prave HBZ Luketica. Razumljivo je samo po sebi --da su se "heroji" hrabro razbjezall poslije svog "јипабкод" djela. Vancouverski iije6nikt dr. Sovilj, bio je tragi6-n- a zrtva "heroja no6l". Na izlasku Iz Sahovskog kluba dbfiekala ga je iza leda "junafilna" sa pisto-Ije- m i sasula mu Sarzer u leda. Ubojica je svakako dosta znao o svojoj zrtvl i nije Imaojhrabrosti da u lice pogleda dovjeka koji je znao samo za dobra djela, covjeka koji nije u6inio uslugu samo onome koji je nije trazio. Sada Radovid. Ponovo s leda. Da, s leda, jer ubojice drukdije i ne znaju kako. S leda ili deset na jednog. Junadki. Onako kako su od svojih "slav-nih- " predhodnika naucili. I sve u ime kriza ili krsta, u ime zastite kulture i slavne pro§losti. Jadni li su im I krst I kriz I kultura I slavna nasa proslost kada se Iza njih kriju najmljene ubojice, najgori olos koji zemljom hoda — a sebi daje osobine od kojih je dalje nego nebo od zemlje. Da II ce se uhvatiti napada£ na Radovida saznat demo vjerojatno uskoro. Vjerujemo da побе, jer policija USA ima vec preko glave raznih "oslobodilaca" banditskih manira. Nadajmo se da 6e istraga bithbrza i preclznija. Istina, bit 6e nas sramota dinjenlce da se ponovo jedna lldnost naseg porijekla pojavi pred sudom za banditizam. Dosta nam je toga iz blize i dalje proslosti. No, valjda ce brza i energicna akcija policije uspjeti da tome jednom stane na kraj. (Nastavak na st. 3) SUDBURSKE PROTURJECNOSTI Oglas na gornjoj sllci Kao da se ruga Walteru Lapolnteii kojeg je Inco otpustlo u prvoj turl 10. februara. „Naiime, u oglasu se nudi "posla u izobllju" a bilo ga je, u stvari, za'200 radnika dok u SUdburyju danas Ima 5000 nezaposlenlh. mm'rtB t I m №'1 mЋ 'Mi |
Tags
Comments
Post a Comment for 000159