000164 |
Previous | 6 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
% У 'I'OrOniOel'f.fli %'4V '.'''' ' 'E """"вИИИввИв11ИИИ11111вИ1ШШ1[1Ш1ИИШИИИИИИИИИИШ . I '.4 [ ww iU HJI ИШ HfSi Hi IHa ЦЦзд , I } ft Д ft § ft ft (a ft ft I ft ft нft иft ft ии ии ft ftaHи fиt fftt и иft tf ии в ии в ft ft ft ft aft ft ZAJEDNlCKI 0DB0R2ENA KANADSKO- - UDRU2ENJA I U TORONTU PRIREDUJE u Cast 8. marta u Cast 8. marta i treCe godiSnjice OSNIVANJA SA PROGRAMOM: U SUBOTU, 4. MARTA, u DVORANI YORK CENTRE BALL ROOM, 611 VAUGHAN RD. (OAKWOOD AND VAUGHAN) i SA POCETKOM U 7 CASOVA UVECE. IZVOR MLADOSTI — Folklornl ansambl Iz Kitchenera bDRAGICA LAPAJKOVSKA — Interpretatorka makedon- - skih narodnlh melodfja a STJEPAN MARKOVIC - Popularnl interpretator pesama iz svih krajeva Jugoslavlje OCEKUJU SE TAKODE GOSTI IZ JUGOSLAVIJE: BRANKA JURCA — SloveViska pesnlkinja ' HANKA PALDUM ~ Estradna umetnlca Iz Sarajeva MIHAILO ONESCUK — Operski peva6 I Interpretator sta-rogradsk- lh, rumunskih I ruslnsklh narodnlh pesama . KOJI CE NASTUPATI JOS I: 5. MARTA - NIAGARA FALLS 10. MART- A- HAMILTON 11. MART- A- KITCHENER 12. MARTA — .PproStajna veder u Torontu BOGATA VECERA - specijaliteti sa roStilja { i raznovrsna p!6a. Svlraorkestar SLOBODAN A IVANOVlCA "EL SOMBRERO". Bogata lutrija: — Glavni zgoditak: BESPLATNA AVIONSKA KARTA ZA JUGOSLAVIA CENA ULAZNICE: $5.00 PO OSOBI DOOR PRIZE: SEDAM DANA NA OSTRVU Ulaznlce se mogu dobltl: kod Slobe lvanovi6a, Franciske Star6ev; Mlhalla Milicevi6a I u redakciji "NaSlh novina' Prihod sazabave ide u korist Skola: "Majka I dete" i "Nikola Tesla" 1. Udruzenje zena "Majka i dete" ( 2. Udruzenje "Bratstvo I Jedlnstvo" 3. Udruzenje "Nikola Tesla" 4. "NaSe novine" 5. Sportski klub "Sloga" 6. Islamska bratskaajednlca Musllmana iz Jugoslavlje 7. Udruienje Crnogoraca iz Jugoslavlje "Crna Gora" Toronto: --JUGOSLOVENSKIH ORGANIZACIJA UDRU2ENJA2ENA Druga ovogodiSnja zabava "NaSih novina" Odriat6ese11. marta . U NOVO OTVORENOM JUGOSLAVENSKOM CENTRU NA 793 GERRARD STREET EAST . POCETAKU7:30 SVIRA POPULARNI ORKESTAR SLOBODANA IVANOVlCA "EL SOMBRERO" SA SOLISTOM STJEPANOM MARKOVlCEM ULAZNINA5DOLARAPOOSOBI. 'BAR BOGATO OPREMLJEN -K- UHINJA SA ZAKUSKOM PO IZBORU Svi namdobrodoSli! ODBORSTAMPE, TORONTO fffttt ft ft e ft- - fftt ft ft I ft fftt ft ft ft ft ft U Hamlltonu, јоб proSle jesenl, робеП su razgovorl o fudbalskom turniru. U Oshawi, naS tamoSnj! klub, organlzovao le fudbalski tur-n- lr za 25. februar. Zivko Vu6enovi6 planira turnlr naSih tlmova u Klt-cheneruzatelevlzijskosn-lmanje. U Torontu, Rajko Grbi6, upravltelj sportskog druStva "Sloga", takode priprema turnlr naSih tlmova. Go-vo- rl se I vrSe se prlpreme za osnl-van- je jedne Jugoslovensko-kanad-sk- e fudbalske llge. 0' osnlvanju jugoslovenko-amerlSk- e llge sluao sam u New Yorku. Dolaze6a fud-bals- ka sezona donece nam prijatna Iznenadenja u pogledu stvaranja ligai saveza. Kako stojlmo sa'ostalim dru§tve-nl- m organ Izacljama I klubovlma? Pored neklh smelljlh koraka u pravcu zajednldke saradnje I osni-van- ja zajednlfikih tela za sprovode-n- e zajednl6kih odluka, joS uvek zallmoSto postoje Izvesni ljudi, po heki put Izvesne grupe ljudi, koji ne rnogu da sidu sa kllzavog puta svojlh uskih shvatanja i da podu u §lroko prostranstvo druStvene sa-radnje, povezivanja, demokratskog dijaloga i slobode i otvorene raz-me- ne iskustava, pogleda. Ma kollko to Izgledalo 6udno, Ima ljudi koji ne vole proSirivanje druStvenlh akcija, koji ne vole da 6uju o osnivanju novlh druStava, koji su protlv svih metoda i na6ina rada, koje onl nisu isprobali. Oni su vatreni pobornici "filozofijg" бекапја, da se prvo vidi kakb ce se stvarl razvijatl same po sebi, onl пебе da budu uCesnici i pokretafii dogadaja ali zato kritikuju one koji to zele, suprotstavljajucl im tezu: "Sedl komotno u zapecak I бекај da prodeovo malozivota, ionako niko tl пебе reel hvala". Drustvenl dogadaji ne mogu se spre6ltl u пабој jugoslovenskoj zajednici i u opSte. Mi cemo ili udestvovati u tim dogadaji ma ili ostati po stranl i kako god postupi-l- i mi cemo doprinositi, hteli, ne hteli, njihovom kretanju. Razlika je samo u tome Sto 6e aktlvni uces-ni- ci uticati na dogadaje u svoju korist, a neaktivni ce indlrektno pomagati one snage koje nastoje da skrenu druStvene dogadaje na naSu stetu. Ovde nece blti re6i o odnosu druStvenih snaga u naSem useljeni§tvu. Ostavicemo to za kasnlje. Ovo je li6no mi§ljenje I samokriti6ki osvrt, koji ne polazi ni od kakve vendete prema bilo kome. ' Dakle, mi mozemo blti zadovolj-n-i saonim §to Imamo I sa onim Sto smo postlgli, ali ne do te mere da bi mogli re6i: dosta nam je, ne treba nam vise niSta. Oni koji zeje konzervirati druStvene akclje mora-l-i bi ostati po stranl i pustiti one koji unapreduju druStveni rad I zalaganja da rade neometano i nesputano. Onimakoji su posusta-l- i od drustvenog rada, da6emo vre-me- na da se odmore. Neke druStvene organizacije pa- te od zatvorenosti u same seme. Clanstvo, u Slrem smislu, ostaje pasivno jer nema prilike da izrazl svoje Ideje, sugestije, savete, kriti- - ' ke. ViSe puta slusao sam kako se 6lan neke organizacije zall na svoju upravu. Ne zlonamemo. On se, obl6no, oseca pogodenlm Sto nekl put, baS kad on ima neSto da kaze ili predlozl, ne odrzava se sednica 6lanstva Ili ne moie da dode do nekog funkclonera. шшшм Citao sam programe mnogih organizacija. Stase postlze iz njlh? Malo. To je stoga Sto su program!, obi6no, upudeni na najSire slojeve useljeniStva, ali ostane samo na nekolicini da ga sprovode. I umes-t- o da se nadu I pronalaze forme, na6ini I metodi proSirenja i prime-n- e programskog rada, ostavlja se nekolicini da "pokriva pravdi mes-to- " I da radi koliko moze bez ras-pode- le druStvenog rada na mnoge 6lanove i prijatelje. Mnoge naSe organizacije bave se raznovrsnim druStvenim radom, premda postoje naklonosti prema specifi6nostima, ali one svoje uprave i izvrSne odbore zamaraju 6esto sa prostlm priredbama, kao Sto su, recimo, igranke. Igranke se mogu prirediti i sa manjim brojem f unkcionera a sa vecim brojem 6bi6nih clanova i prijatelja, koji ne moraju, cak Sta vISe, ni blti 6lanovi organizacije. Iz ovoga sledi da bi izvrSni odbori i uprave mogli posvetiti vecu paznju proSirivanju delatnosti jedne orga-nizacije, traienju novih oblika i metoda za uspeSniji i efikasniji druStveni rad, kontaktiranju i pove-zlvan- ju sa drugim organizacijama, traienju i iznalazehju zajedni6kih interesnih sfera sa drugima. Mozda bl trebalo postaviti pita-nj- e Sta radi obi6an clan jedne organizacije i koliko se o njemu vodi габипа? Govoredi iz M6nog iskustva — malo. Ufilanjen sam u Sest organizacija. Kada se ne bin'-sam- , po neki put, naturao da neSto uradim, sva moja uloga, u svih Sest organizacija, sastojala bi se u pla-6an- ju 5lanarine (jednom godiSnje) i dolaienju na skupStlnu (jednom godiSnje). Ili je filanstvo organiza-cija ostavilo sve poslove upravama i izvrSnim odborima, ili su, pak, ovf dovoljnl sam I sebi pa im Clanstvc ne treba sve do ponovnog biranja rukovodstva. Mi smo svi, takode, ravnopravni-6lanov- i velike jugoslovenske zaje-dni- ce na ovom kontinentu. Jedan od zadataka naSih organizacija i njihovih 6lanova sastoji se i u tome Sto cemo, Sireci slogu i razu-mevan- je medu naSim ljudlma, raditi i na tome da se Sto vISe po-mog- ne onima koji su zapali u kandze neprijatelja naSih naroda, pomoci im da slobodno misle I da nezavisno i bez senke bilo kojeg politikanta grade sebi dostojnijl, 'covedniji, zivot na ovom tlu. Mi ne zivimo u monolitnoj zajed-nici ili druStvu. Stvamostl se ne treba stldeti, sporove ne treba pri-krlva- tl. Probleml nece IS6eznuti ako se od njih sakrivamo. Mi sve viSe postajemo svesni da naSi uspesl ne zavise samo od toga koliko radimo u jednoj organ izaciji-- , ve6 i kako' zajedni6ki istupamo u interesu svih nas. Organizacije koje se zatvaraju u sebe mogu prihvatiti postojece stanje, ali to istovremeno znaci i gubljenje njihovog uticaja u razvo-J- u druStvenog zivota I svesti. Odgovor za mnoge boljke u organi-zacijama treba trazfti uvek u druS-tvenim aktivnostima, u probijanju putevima i sredstvima koja namece realna sltuacija. Mi smo poCeli u6iti da se moze demokratski medusobno raspravljati I o spor-ni- m temama bez svade. Odredene razllke medu organizacijama ne treba da nam smetaju u sagledava-nj- u opSteg Istorijskog гпабаја druStvenih pojava. . -- j
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, April 19, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-03-01 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000058 |
Description
Title | 000164 |
OCR text | % У 'I'OrOniOel'f.fli %'4V '.'''' ' 'E """"вИИИввИв11ИИИ11111вИ1ШШ1[1Ш1ИИШИИИИИИИИИИШ . I '.4 [ ww iU HJI ИШ HfSi Hi IHa ЦЦзд , I } ft Д ft § ft ft (a ft ft I ft ft нft иft ft ии ии ft ftaHи fиt fftt и иft tf ии в ии в ft ft ft ft aft ft ZAJEDNlCKI 0DB0R2ENA KANADSKO- - UDRU2ENJA I U TORONTU PRIREDUJE u Cast 8. marta u Cast 8. marta i treCe godiSnjice OSNIVANJA SA PROGRAMOM: U SUBOTU, 4. MARTA, u DVORANI YORK CENTRE BALL ROOM, 611 VAUGHAN RD. (OAKWOOD AND VAUGHAN) i SA POCETKOM U 7 CASOVA UVECE. IZVOR MLADOSTI — Folklornl ansambl Iz Kitchenera bDRAGICA LAPAJKOVSKA — Interpretatorka makedon- - skih narodnlh melodfja a STJEPAN MARKOVIC - Popularnl interpretator pesama iz svih krajeva Jugoslavlje OCEKUJU SE TAKODE GOSTI IZ JUGOSLAVIJE: BRANKA JURCA — SloveViska pesnlkinja ' HANKA PALDUM ~ Estradna umetnlca Iz Sarajeva MIHAILO ONESCUK — Operski peva6 I Interpretator sta-rogradsk- lh, rumunskih I ruslnsklh narodnlh pesama . KOJI CE NASTUPATI JOS I: 5. MARTA - NIAGARA FALLS 10. MART- A- HAMILTON 11. MART- A- KITCHENER 12. MARTA — .PproStajna veder u Torontu BOGATA VECERA - specijaliteti sa roStilja { i raznovrsna p!6a. Svlraorkestar SLOBODAN A IVANOVlCA "EL SOMBRERO". Bogata lutrija: — Glavni zgoditak: BESPLATNA AVIONSKA KARTA ZA JUGOSLAVIA CENA ULAZNICE: $5.00 PO OSOBI DOOR PRIZE: SEDAM DANA NA OSTRVU Ulaznlce se mogu dobltl: kod Slobe lvanovi6a, Franciske Star6ev; Mlhalla Milicevi6a I u redakciji "NaSlh novina' Prihod sazabave ide u korist Skola: "Majka I dete" i "Nikola Tesla" 1. Udruzenje zena "Majka i dete" ( 2. Udruzenje "Bratstvo I Jedlnstvo" 3. Udruzenje "Nikola Tesla" 4. "NaSe novine" 5. Sportski klub "Sloga" 6. Islamska bratskaajednlca Musllmana iz Jugoslavlje 7. Udruienje Crnogoraca iz Jugoslavlje "Crna Gora" Toronto: --JUGOSLOVENSKIH ORGANIZACIJA UDRU2ENJA2ENA Druga ovogodiSnja zabava "NaSih novina" Odriat6ese11. marta . U NOVO OTVORENOM JUGOSLAVENSKOM CENTRU NA 793 GERRARD STREET EAST . POCETAKU7:30 SVIRA POPULARNI ORKESTAR SLOBODANA IVANOVlCA "EL SOMBRERO" SA SOLISTOM STJEPANOM MARKOVlCEM ULAZNINA5DOLARAPOOSOBI. 'BAR BOGATO OPREMLJEN -K- UHINJA SA ZAKUSKOM PO IZBORU Svi namdobrodoSli! ODBORSTAMPE, TORONTO fffttt ft ft e ft- - fftt ft ft I ft fftt ft ft ft ft ft U Hamlltonu, јоб proSle jesenl, робеП su razgovorl o fudbalskom turniru. U Oshawi, naS tamoSnj! klub, organlzovao le fudbalski tur-n- lr za 25. februar. Zivko Vu6enovi6 planira turnlr naSih tlmova u Klt-cheneruzatelevlzijskosn-lmanje. U Torontu, Rajko Grbi6, upravltelj sportskog druStva "Sloga", takode priprema turnlr naSih tlmova. Go-vo- rl se I vrSe se prlpreme za osnl-van- je jedne Jugoslovensko-kanad-sk- e fudbalske llge. 0' osnlvanju jugoslovenko-amerlSk- e llge sluao sam u New Yorku. Dolaze6a fud-bals- ka sezona donece nam prijatna Iznenadenja u pogledu stvaranja ligai saveza. Kako stojlmo sa'ostalim dru§tve-nl- m organ Izacljama I klubovlma? Pored neklh smelljlh koraka u pravcu zajednldke saradnje I osni-van- ja zajednlfikih tela za sprovode-n- e zajednl6kih odluka, joS uvek zallmoSto postoje Izvesni ljudi, po heki put Izvesne grupe ljudi, koji ne rnogu da sidu sa kllzavog puta svojlh uskih shvatanja i da podu u §lroko prostranstvo druStvene sa-radnje, povezivanja, demokratskog dijaloga i slobode i otvorene raz-me- ne iskustava, pogleda. Ma kollko to Izgledalo 6udno, Ima ljudi koji ne vole proSirivanje druStvenlh akcija, koji ne vole da 6uju o osnivanju novlh druStava, koji su protlv svih metoda i na6ina rada, koje onl nisu isprobali. Oni su vatreni pobornici "filozofijg" бекапја, da se prvo vidi kakb ce se stvarl razvijatl same po sebi, onl пебе da budu uCesnici i pokretafii dogadaja ali zato kritikuju one koji to zele, suprotstavljajucl im tezu: "Sedl komotno u zapecak I бекај da prodeovo malozivota, ionako niko tl пебе reel hvala". Drustvenl dogadaji ne mogu se spre6ltl u пабој jugoslovenskoj zajednici i u opSte. Mi cemo ili udestvovati u tim dogadaji ma ili ostati po stranl i kako god postupi-l- i mi cemo doprinositi, hteli, ne hteli, njihovom kretanju. Razlika je samo u tome Sto 6e aktlvni uces-ni- ci uticati na dogadaje u svoju korist, a neaktivni ce indlrektno pomagati one snage koje nastoje da skrenu druStvene dogadaje na naSu stetu. Ovde nece blti re6i o odnosu druStvenih snaga u naSem useljeni§tvu. Ostavicemo to za kasnlje. Ovo je li6no mi§ljenje I samokriti6ki osvrt, koji ne polazi ni od kakve vendete prema bilo kome. ' Dakle, mi mozemo blti zadovolj-n-i saonim §to Imamo I sa onim Sto smo postlgli, ali ne do te mere da bi mogli re6i: dosta nam je, ne treba nam vise niSta. Oni koji zeje konzervirati druStvene akclje mora-l-i bi ostati po stranl i pustiti one koji unapreduju druStveni rad I zalaganja da rade neometano i nesputano. Onimakoji su posusta-l- i od drustvenog rada, da6emo vre-me- na da se odmore. Neke druStvene organizacije pa- te od zatvorenosti u same seme. Clanstvo, u Slrem smislu, ostaje pasivno jer nema prilike da izrazl svoje Ideje, sugestije, savete, kriti- - ' ke. ViSe puta slusao sam kako se 6lan neke organizacije zall na svoju upravu. Ne zlonamemo. On se, obl6no, oseca pogodenlm Sto nekl put, baS kad on ima neSto da kaze ili predlozl, ne odrzava se sednica 6lanstva Ili ne moie da dode do nekog funkclonera. шшшм Citao sam programe mnogih organizacija. Stase postlze iz njlh? Malo. To je stoga Sto su program!, obi6no, upudeni na najSire slojeve useljeniStva, ali ostane samo na nekolicini da ga sprovode. I umes-t- o da se nadu I pronalaze forme, na6ini I metodi proSirenja i prime-n- e programskog rada, ostavlja se nekolicini da "pokriva pravdi mes-to- " I da radi koliko moze bez ras-pode- le druStvenog rada na mnoge 6lanove i prijatelje. Mnoge naSe organizacije bave se raznovrsnim druStvenim radom, premda postoje naklonosti prema specifi6nostima, ali one svoje uprave i izvrSne odbore zamaraju 6esto sa prostlm priredbama, kao Sto su, recimo, igranke. Igranke se mogu prirediti i sa manjim brojem f unkcionera a sa vecim brojem 6bi6nih clanova i prijatelja, koji ne moraju, cak Sta vISe, ni blti 6lanovi organizacije. Iz ovoga sledi da bi izvrSni odbori i uprave mogli posvetiti vecu paznju proSirivanju delatnosti jedne orga-nizacije, traienju novih oblika i metoda za uspeSniji i efikasniji druStveni rad, kontaktiranju i pove-zlvan- ju sa drugim organizacijama, traienju i iznalazehju zajedni6kih interesnih sfera sa drugima. Mozda bl trebalo postaviti pita-nj- e Sta radi obi6an clan jedne organizacije i koliko se o njemu vodi габипа? Govoredi iz M6nog iskustva — malo. Ufilanjen sam u Sest organizacija. Kada se ne bin'-sam- , po neki put, naturao da neSto uradim, sva moja uloga, u svih Sest organizacija, sastojala bi se u pla-6an- ju 5lanarine (jednom godiSnje) i dolaienju na skupStlnu (jednom godiSnje). Ili je filanstvo organiza-cija ostavilo sve poslove upravama i izvrSnim odborima, ili su, pak, ovf dovoljnl sam I sebi pa im Clanstvc ne treba sve do ponovnog biranja rukovodstva. Mi smo svi, takode, ravnopravni-6lanov- i velike jugoslovenske zaje-dni- ce na ovom kontinentu. Jedan od zadataka naSih organizacija i njihovih 6lanova sastoji se i u tome Sto cemo, Sireci slogu i razu-mevan- je medu naSim ljudlma, raditi i na tome da se Sto vISe po-mog- ne onima koji su zapali u kandze neprijatelja naSih naroda, pomoci im da slobodno misle I da nezavisno i bez senke bilo kojeg politikanta grade sebi dostojnijl, 'covedniji, zivot na ovom tlu. Mi ne zivimo u monolitnoj zajed-nici ili druStvu. Stvamostl se ne treba stldeti, sporove ne treba pri-krlva- tl. Probleml nece IS6eznuti ako se od njih sakrivamo. Mi sve viSe postajemo svesni da naSi uspesl ne zavise samo od toga koliko radimo u jednoj organ izaciji-- , ve6 i kako' zajedni6ki istupamo u interesu svih nas. Organizacije koje se zatvaraju u sebe mogu prihvatiti postojece stanje, ali to istovremeno znaci i gubljenje njihovog uticaja u razvo-J- u druStvenog zivota I svesti. Odgovor za mnoge boljke u organi-zacijama treba trazfti uvek u druS-tvenim aktivnostima, u probijanju putevima i sredstvima koja namece realna sltuacija. Mi smo poCeli u6iti da se moze demokratski medusobno raspravljati I o spor-ni- m temama bez svade. Odredene razllke medu organizacijama ne treba da nam smetaju u sagledava-nj- u opSteg Istorijskog гпабаја druStvenih pojava. . -- j |
Tags
Comments
Post a Comment for 000164